Postoji snažna volja i uzajamno povjerenje da se kroz prijateljski dijalog dođe do trajnog rješenja otvorenih pitanja i svaki susret, na svim nivoima, pa i ovaj korak je bliže tom cilju - ocijenjeno je na sastanku ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića sa hrvatskim ministrom vanjskih i evropskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom.
Ibrahimović se, kako se navodi u objavi na mreži Iks (X), sastao sa Radmanom tokom NATO ministarskog sastanka u Antaliji u Turskoj.
&nbsp;Ovaj susret je, kako je istaknuto, bio je prilika za otvoren i prijateljski razgovor.&nbsp;
- Dvije države vežu prijateljski odnosi, NATO partnerstvo i zajednička budućnost u EU. Hrvatska, kao članica EU, dala je i daje punu podršku evropskom putu evropske Crne Gore - naglasio je Ibrahimović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ibrahimović sa Radmanom: Postoji snažna volja da se dođe do trajnog rješenja otvorenih pitanja

Aktuelna vlast u više prilika je potvrdila da baštini, njeguje i afirmiše političke ideje koje su bile pogonsko gorivo za učešće Crne Gore u Dubrovačkom ratištu, ocijejnio je za Antenu M istoričar Adnan Prekić.
Ministar spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman kazao je nedavno da je agresija na Dubrovnik izvršena sa crnogorske strane, pa bi rezolucija kojom se osuđuju ona i svi počinjeni zločini – bila dobar gest prema Hrvatskoj.
Prekić za Antenu M komentarisao je da li bi Crna Gora trebalo da usvoji rezoluciju o Dubrovniku.
- Nijesam siguran da aktuelna parlamentarna većina ima svijest o potrebi suočavanja sa prošlošću i kritičkim odnosom prema jednoj od najmračnijih stranica savremene crnogorske istorije - kazao je Prekić.
On je isključuje mogućnost da možda pod međunarodnim, ili nekom drugom vrstom pritiska dođemo do rezolucije koja bi bila predstavljena kao uslov daljeg napretka na evropskom putu.
- Stoga mislim da je realnija opcija, da ukoliko dođemo do te situacije, da usvojimo jednu takvu rezoluciju koja bi bila jedna vrsta trgovine ili političkog kompromisa, a ne suštinske potrebe crnogorskog društva da se kritički odnosi prema epizodama iz prošlosti, naročito onim najtamnijim kao što je sigurno učešće Crne Gore u operacijama na Dubrovniku - ocjenjuje Prekić.

Prekić: Aktuelna vlast afirmiše ideje koje su bile pogonsko gorivo za učešće Crne Gore u Dubrovačkom ratištu

Nije prvi put da predsjednik Skupštine Andrija Mandić koristi neki od modaliteta u pokušaju da zaštiti premijera Milojka Spajića od neugodnih pitanja. Ne znači da će neka druga neugodna pitanja biti preskočena iz Brisela, koji sve vidi i konstatuje političku krizu. Ta politička kriza ima svoj izraz i u nemogućnosti dijaloga, koji bi trebalo da nas okupi makar kada je riječ o pristupanju Evropskoj uniji - kazala je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.
<h2>Aktuelizovanje „Lore“</h2>
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović je, tokom prvog dana zvanične posjete Podgorici, u Vili Gorica odgovarao na pitanja o „Lori“, dok je poslanik Demokrstake naordne partije Milan Knežević tražio da se hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman proglasi za personu non grata. Pitao je Knežević premijera Milojka Spajića za stav Vlade o tome da li su u logoru „Lora“ počinjeni ratni zločini nad Crnogorcima i Srbima i, pored ostalog, poručio: „Ovi mučenici pošli su na ratište da bi branili Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, koji je brutalno napala Hrvatska, krenuvši u jednostrani secesionizam i separatizam.“
Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević kaže da je manipulativno i ružno kada se određeni slučajevi ratnih zločina koriste za dnevno poltičke poene.
- Nesumnjivo je „Lora“ jedan od njih. Tamo su neki ljudi mučeni, ubijani. To do danas nije adekvatno procesuirano. Odgovorno bi bilo, dosljedno insistirati na utvrđivanju činjenica i kažnjavanju odgovornih, a ne to stavljati u kontekst nekakvih političkih obračuna i na taj način unižavati žrtve. Ovo ne iznenađuje kada je riječ o poslaniku Kneževiću. On je i sam, iz mnogih razloga, persona non grata u Republici Hrvatskoj - podsjeća Uljarević.
Objašnjava i da Kneževićeva poruka ima još jedan manipulativni nivo.
- Nije se Hrvatska jednostrano otcijepila. Tome je prethodilo mnogo štošta, uključujući i ono što je na kraju bila posljedica srpske hegemonističke politike, koja je državu, koja je bila velika i okupljala veliki broj različitih nacionalnosti, svela na ono što je današnja Srbija - istakla je Uljarević.
<h2>Parlament</h2>
Premijerski sat obilježile su žustre riječi, kao i to što većina poslanika opozicije nije imala pravo da premijeru postavlja pitanja. Riječ je o poslanicima kojima je predsjednik Skupštine Andrija Mandić u februaru izrekao "mjeru udaljenja" (zbog toga što su sprječavali održavanje sjednica parlamenta, nakon što je Ustavni odbor preuzeo nadležnost Ustavnog suda u proceduri penzionisanja sudija tog suda). Uljarević je ocijenila da svjedočimo brojnim zabrinjavajućim praksama, u trenutku kada Crna Gora treba da pokaže zrelost za vođenje dijaloga i institucionlanu učinkovitost.
- Skupština tu u mnogo čemu prednjači. Izgubila je svoju kontrolnu ulogu, čime ne čini uslugu ni izvršnoj vlasti, a posebno ne sebi, kao instituciji. Ono što smo imali priliku da vidimo kada je riječ o učešću, odnosno, neučešću opozicionih poslanika, zapravo, dokazuje da se zloupotrebom nečega što je tehnička odrednica u Poslovniku Skupštine Crne Gore, ograničava ono što je suština demokratije. Poslovnik ne treba da služi za ograničavanje političkog dijaloga, već treba da uredi politički dijalog. Ako Poslovnik koristite tako što marginalizujete opoziciju, spriječavate inkluzivan dijalog, onda govorimo o nepoznavanju ili namjernom kršenju demokratskih principa - naglasila je Uljarević.
Podsjeća da nije prvi put da predsjednik Skupštine Andrija Mandić koristi neki od modaliteta kako bi pokušao da zaštiti premijera Milojka Spajića od, kako kaže, neugodnih pitanja
- Ono što bi mogla da budu neugodna pitanja koja bi premijer Spajić i ministri dobili od opozicije, ne znači da će biti preskočena neka druga neugodna pitanja iz Brisela, koji sve to vidi i koji sigurno konstatuje političku krizu. Ta politička kriza svoj izraz ima i u nemogućnosti dijaloga, koji bi trebalo da nas okupi, makar kad je riječ o pristupanju Evropskoj uniji. Veoma je važno da se ta vrsta političke kohezije vidi iz vana, upravo zbog šansi koje nam se otvaraju u smislu dinamike procesa pristupanja - istakla je Uljarević.
<h2>Vlada, investitori i zaduženja</h2>
Brojni su indikatori koju ukazuju na to da Vlada nije transparentna i da je sve otuđenija od građnaki i građana, napominje izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje. Uljarević podsjeća da empirijski podaci CG pulsa, zajedničke inicijative CGO-a i DAMAR-a, s početka marta, pokazuju da više od 56 odsto građana misli da je Vlada okrenuta partijskim interesima, a da je 60 odsto onih koji misle da su ministri više posvećeni ličnoj promociji, nego poslu koji im je u nadležnosti.
- Vidimo da su u slučaju koji se odnosi na tender za zakup plaža građani i privrednici praktinčno preskočeni. Vidimo i da se investitor, koji je trebalo da na privilegovan način uđe u to polje, našao u vrlo neugodnoj situaciji i da intenzivno pokušava da sanira medijsku i drugu štetu. Poslata je poruka i brojnim drugim investitorima, koji misle da bi možda prečicom kroz poznanstvo sa premijerom ili nekim drugim donosiocem odluka, mogli dobiti određene privilegije - da to može da im se obije o glavu. Negativan imidž u tako velikim investicijama je posljedna poželjna stvar - naglasila je Uljarević.
Kontinuitet neodgovornog finansijskog upravljanja kroz emitovanje obveznica od 850 miliona eura, odnosno, najveće zaduženje koje je Crna Gora imala nije, kaže Uljarević, iznenađenje. Podsjeća da je premijer Spajić, dok je bio ministar, inicirao i sproveo proces zaduženja, od tada rekordnih 750 miliona eura.
- To je do dana današnjeg ostalo pod velom netransparentnosti i kontroverzi, koje su problematizovali ekonomski stručnjaci. Prošle godine, u martu, imali smo zaduženje od 680 miliona eura, a sada imamo ovo od 850 miliona. Nas je Milojko Spajić, bilo kao premijer u ovih godinu i po, ili u kratkom periodu kad je bio ministar finansija, zadužio skoro dvije milijarde i 300 miliona eura. Bilo bi zanimljivo dvije stvari utvrditi – prvo, koliko je eura na te dvije milijarde i 300 miliona došlo investicija, a drugo – na što ide ta potrošnja. Jer, ako smo zemlja u tolikom problemu, pa moramo da idemo u ovu vrstu zaduženja, zašto nam treba najglomaznija Vlada na svijetu? Zašto se tako nemilice i svakodnevno troši na potpuno nepotreban luksuz, na beneficije koje imaju najviši državni funkcioneri i brojni drugi funkcioneri u ovom sistemu - pita Uljarević.
<h2>Sporazum i velika očekivanja</h2>
Govoreći o Sporazumu koji je sa premijerom Spajićem potpisala opozicija, uz pokroviteljstvo EU, a koji podrazumijeva povratak opozicionih poslanika u Parlament, kao i uvažavanje mišljenja Venecijanske komisije (o ustavnosti prestanka funkcije sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović), Uljarević podsjeća da su očekivanja svih bila da će doći do institucionalnog dijaloga, uz puno uvažavanje obje strane. Međutim, to očekivanje je, kaže, brzo razbio upravo predsjednik Skupštine kada je uskratio mogućnost predstavnicima opozicije da na premijerskom satu Spajiću postavljaju pitanja.
- Faktički, atmosfera nije mnogo drugačija od perioda koji je prethodio Sporazumu, u smislu tenzija, neprimjerenog rječnika i ponašanja... Način na koji se premijer obraćao u Parlamentu pokazuje u kojoj mjeri on prezire taj dom, ne poštuje tu instituciju. Mislim da ne treba imati velika očekivanja od tog Sporazuma. Vidjećemo šta će donijeti mišljenje Venecijanske komisije, kako na pravnom, tako i na političkom planu. Biće to poseban test za poslanike vladajuće većine. Podsjetila bih i da ne bi bio prvi put da vladajuća većina ne ispoštuje mišljenje Venecijanske komisije. Ali, ovog puta je mnogo osjetljivije kada je riječ o pristupanju Evropskoj uniji, posebno imajući u vidu da je obraćanje Venecijanskoj komisiji na neki način predložila komesarka Marta Kos - naglasila je Uljarević.
<h2>Podrivanje građanskog koncepta Crne Gore</h2>
Centar za građansko obrazovanje najoštrije je osudio izjavu sekretara Udruženja novinara Crne Gore Ivana Miloševića, koji je gostujući na lokalnom javnom servisu, rekao da je nepristojno da vanjsku politiku vodi predstavnik nacionalne manjine. Miloševićev ispad nije, podsjeća Uljarević, jedini
- Jedan od skandala zabilježen je tokom predizborne kampanje za lokalne izbore u Podgorici, Milošević je bio autor neslavne kolumne o islamizaciji Podgorice, u kojoj je reflektovao na nosioca liste DPS-a Nermina Abdića. Sada imamo novu dimenziju, jer je Milošević govorio na javnom servisu - Gradskoj televiziji, koju plaćaju svi građani i građanke Podgorice, nezavisno od toga koje su nacionalne i vjerske pripadnosti. Nijesmo dobili adekvatnu reakciju novinara, što je poslalo poruku da je to dio nekakve uređivačke politike. Sve to šalje poruku da mi na djelu imamo podrivanje građanskog koncepta Crne Gore. Na to moramo svi da reagujemo i da pokušamo institucionalno neke stvari da istjeramo na čistac. Vidjećemo kako će se samoregulatorno tijelo Gradske televizije opredijeliti, ovo je pitanje i za njihov uređivački kolegijum, kao i za Savjet, jer nije riječ o malom propustu - smatra Uljarević.
Dodaje i da su razočaravajuće poruke gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića, koji je na iftaru koji je priredio u ime Glavnog grada, kazao da su pripadnici islamske vjeroispovjesti "ukras" Podgorice, da ih doživljava blisko, "najmanje blisko kao svoju pravoslavnu braću".
- Njegova izjava je razočaravajuća, čak i da je nespretno konstruisana. Ne možete takvu nespretnost izbaciti ukoliko to nije došlo iz nekog načina razmišljanja. Nacionalne manjine, ali i sve druge manjine su integralni dio ovoga društva… Vidjećemo kako će se Mujović izvući iz ove situacije. Napravio je grešku koja je velika. Umjesto da se bavi praktičnim poslovima uređenja u ovom gradu, on je u pokušaju da bude veći političar, doveo u pitanje kapacitet i za ovaj posao koji trenutno ima - zaključila je Uljarević.

Uljarević: Na djelu podrivanje građanskog koncepta Crne Gore

Gordan Grlić Radman treba da zna da su u „Lori“ ljudi ubijani i mučeni po klasičim NDH metodama iz jasenovačkih logora i da nijesu pošli tamo jer im se ratovalo i što su im se puške uzimale u ruke, nego jer ih je u taj rat za mir poslao poslao Milo Đukanović - rekao je poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević postavljajući pitanje premijeru Milojku Spajiću jesu li po stavu Vlade u logoru „Lora“ počinjeni ratni zločini nad Crnogorcima i Srbima.
On je ocijenio da bi hrvatskog ministra vanjskih poslova trebalo proglasiti personom non grata.
- Sljedeći put kad bude pomenuo žrtve iz Lore treba da ga proglasite za personu non grata i da mu se nikad više ne dozvoli da uđe u Crnu Goru. Ja ću prvi da ga sačekam i vratim sa Debeloga brijega kad se bude ismijavao ljudima koji su branili Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije - naveo je on.
- Ja se stalno preispitujem što smo mi to uradili Hrvatskoj i Hrvatima. Kakvo smo im zlo nanijeli. 1914. ušli smo u rat sa dva velika carstva da bi njih oslobodili.&nbsp;
Ocijenio je da Grlić Radman bezuspješno pokušava da opere prošlost iz 41. i 45. godine, u akciji Oluja i Bljesku...
- I da se predstavi tutorom na Balkanu... A sve što je uradio u prethodnih nekoliko mjeseci ga kandiduje za personu non grata - naveo je Knežević.
<h2>Staviti tačku na prošlost, sudovi ustvrdili ratne zločine</h2>
Spajić je u odgovoru poručio da je važno staviti tačku na prošlost i &nbsp;do kraja istražiti sve navode ratnih zločina.
- To je, cijenim, preduslov za napredak - moramo da poštujemo žrtve i dobijemo sudski epilog svih zločina. Crna Gora želi pravdu za sve i spremna je do kraja istrajati na procesuiranju zločina i obeštećenju žrtava. Ratni zločini ne zastarijevaju, a zločini u „Lori“ su potvrđeni kroz osuđujuće presude (pred hrvatskim sudovima) za šefa zatvora i čuvara. Nažalost, još nijesu sudski epilog dočekala svjedočenja o crnogorskim državljanima, koji su tamo zarobljeni i ubijeni - ti slučajevi nikada nijesu ni procesuirani - naveo je Spajić.
Ukazao je da je Državno tužilaštvo Crne Gore, u odnosu na krivična djela ratnih zločina, ima uspostavljenu kontinuiranu saradnju sa Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske.
- Pripremljen je Sporazum o saradnji i gonjenju počinilaca krivičnih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida kao i Sporazum o razumijevanju i saradnji u oblasti podrške svjedocima, oštećenima i žrtvama radi njihovog učešća u krivičnom postupku za ratne zločine, koji je u cilju usaglašavanja teksta proslijeđen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske - naveo je Spajić.
Vjeruje, kaže, da će pomenuti sporazumi doprinijeti efikasnijem, djelotvornijem i proaktivnijem procesuiranju ratnih zločina.
Zaključio je da su se u Lori desili ratni zločini - što su potvrdili i hrvatski sudovi.

Knežević: Grlić Radmana treba da proglasite personom non grata, ja ću prvi da ga vratim sa Debelog brijega

Organizacije za ljudska prava Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek i Akcija za ljudska prava iz Podgorice izrazile su protest zbog, kako rekli, netačnih izjava ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana.
Na upit medija o tome šta je Hrvatska spremna da uradi da se rasvijetli stradanje 14 pripadnika Jugoslovenske narodne armije (JNA) u splitskom logoru „Lora“ Grlić Radman je rekao kako je „sve oko događanja u zatvoru u Lori procesuirano i presuđeno, te je u domenu pravosudnog postupanja, što niti je moguće, niti potrebno komentarisati.“ 
- Ministar nije u pravu. Tačno je da je pravosnažnim presudama utvrđeno kako su pripadnici 72. bojne vojne policije Hrvatske vojske civile i ratne zarobljenike dovedene bez ikakvog pravnog osnova ponižavali, psihički i fizički zlostavljali, mučili i tjelesno kažnjavali, sve do smrti nekih od njih. No, nažalost nisu istraženi ni presuđeni svi zločini počinjeni u Lori. Upozoravamo na zakašnjeli postupak stradanja crnogorskih ratnih zarobljenika uprkos postojanju svjedočenja o tome da su se zločini nad njima dogodili - navedeno je u saopštenju koje potpisuju organizacije za ljudska prava Documenta.
Podsjećaju da Županijsko državno odvjetništvo Split (ŽDOS) od 2007. godine istražuje stradanja zarobljenih vojnih rezervista iz Crne Gore koji su na hercegovačkom ratištu zarobljeni 1992. i sprovedeni u vojno-istražni centar Lora u Splitu. Radi se o četrnaest pripadnika tzv. nikšićko-šavničke grupe, čija su prava bila zaštićena Ženevskim konvencijama i zakonima Republike Hrvatske. 
- Bili su ratni zarobljenici, koji su u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom, zasluživali zaštitu od mučenja i ubijanja: Radivoje Petković, Neđeljko Janković, Miljan Šušić, Ratko Simović, Duško Barović, Borivoje Zirojević, Dragoman Doknić, Radomir Vulić, Miloš Perunović, Ranko Vujović, Pavle Popović, Dragan Jakovljević, Luka Gazivoda i Luka Adžić - stoji u saopštenju.
Dodaju da se taj postupak zbog krivičnih djela protiv međunarodnog krivičnog prava, ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika, nedavno napokon pomakao s mrtve tačke, zamolnicom za pružanje međunarodne pravne pomoći iz ŽDOS i saslušanjem Veselina Bojovića.
- Preživjeli crnogorski zarobljenik iz splitske Lore, koji je na tom mjestu 1992. godine i sam doživio teško zlostavljanje, bio je i svjedok mučenja i ubistava i drugih ratnih zarobljenika iz Crne Gore. On je tek u februaru ove godine dobio priliku za svjedočenjem u Podgorici, nakon zahtjeva iz ŽDOS - naglašeno je u saopštenju.
Iz organizacija za ljudska prava Documenta su kazali da je u predmetima za zločine u Lori, za stradanje i mučenje civilnih zarobljenika iz Hrvatske i ratnih zarobljenika iz Srbije, po komandnoj odgovornosti već osuđen Tomislav Duić, zapovjednik Vojno-istražnog centra Lora.
- Ta se komandna odgovornost mogla primijeniti i u slučaju crnogorskih ratnih zarobljenika, jer su brojna svjedočenja govorila o svirepom mučenju zatvorenika, takođe u Lori. Međutim, to se iz nepoznatih razloga nije dogodilo. Takođe, uopšte ne vidimo šta bi u postavljanju legitimnog pitanja o procesuiranju zločina u Lori od strane zainteresovanih medija, ličilo na 'narativ koji cilja na izjednačavanje agresora i žrtve', kako je ministar Grlić Radman takođe izjavio. Nesporne činjenice o napadu na Dubrovnik i zločinima od strane JNA ni na koji način ne utiču na činjenice o torturi u Lori. Neophodno je dokumentovati i procesuirati sve ratne zločine, u svakom pojedinom slučaju, bez obzira na to ko su bili izvršioci, a ko žrtve. Na to nas sve obavezuje vladavina prava - dodaje se u saopštenju.
Iz Documenta žale što Grlić Radman, umjesto, kako su rekli, ohrabrenja na nastavak procesuiranja zločina, svojim izjavom pokušava uticati na rad nadležnih institucija.
- Pozivamo ministra da u skladu sa sopstvenom izjavom kako je: 'dugogodišnji i nepromijenjeni stav Republike Hrvatske da u odnosima s Crnom Gorom treba pronaći rješenja otvorenih pitanja kroz bilateralni dijalog, u duhu dobrosusjedskih odnosa i na temelju međunarodnog prava', pozove na procesuiranje svih ratnih zločina što uključuje i istragu zločina počinjenih nad tzv. nikšićko-šavničkom grupom i drugih neistraženih zločina u Lori - rekli su iz Organizacije za ljudska prava Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba, Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek i Akcije za ljudska prava iz Podgorice.

1250x600

1084x550

Grupa NVO: Grlić Radman nije u pravu, umjesto ohrabrenja na procesuiranje zločina, pokušava da utiče na rad nadležnih

Hrvatska će uputiti protestnu notu Srbiji zbog privođenja pet Hrvatica u Srbiji, najavio je ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, Gordan Grlić Radman.
Naime, pet hrvatskih državljanki, predstavnica nevladinih organizacija koje su u Beogradu učestvovale na radionicama u organizaciji Erste Stiftunga, provele su dobar dio noći u beogradskoj policiji, koja ih je na kraju jutros protjerala iz Srbije te im zabranila ulazak u zemlju na godinu dana, prenio je jutarnji.hr.
U Rješenju koje su im izdali kao razlog deportacije navedeni su “razlozi zaštite bezbjednosti Republike Srbije i njenih građana”. O svemu su obaviješteni Vlada i Ministarstvo spoljnih poslova te se očekuje reakcija.
- Sve su se sretno vratile kući uz punu podršku ambasade Republike Hrvatske u Beogradu, koja im je bila stalno na raspolaganju i pružila svu potrebnu konzularnu pomoć - rekao je Grlić Radman novinarima u Davosu. 
Poručio je da će Hrvatska preduzeti nekoliko mjera protiv Srbije.
- Uputićemo protestnu notu, upoznaćemo delegaciju Evropske unije u Beogradu o postupanju srbijanskih vlasti i njihovom ponašanju kojim su doveli u ponižavajući položaj hrvatske državljane. Sistemksi ćemo prikupiti sve slučajeve maltretiranja hrvatskih državljana i o tome ćemo upoznati Evropsku komisiju i poljsko predsjedanje (EU) i, naravno, revidiraćemo preporuku o putovanju hrvatskih državljana u Srbiju - naveo je on.
Grlić Radman je pojasnio da će se preporuka MVEP-a o putovanju u susjednu zemlju mijenjati radi zaštite i sigurnosti Hrvata. 
- Koliko vidim, sigurnost je upitna - naveo je šef hrvatske diplomatije.
Ministar je istakao da su hrvatske državljanke išle na radionicu Erste banke i da su “privedene bez ikakvog objašnjenja”, dodavši da ima informaciju da se isto dogodilo i rumunjskim i irskim državljanima.

Policija upala u hotel u Beogradu i privela pet Hrvatica; Grlić Radman: Uputićemo protestnu notu

Crnogorska Vlada trebalo bi najozbiljnije da razmotri mogućnost da ministru vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordanu Grlić Radmanu zabrani ulazak u Crnu Goru - ocijenio je poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Vladislav Bojović. 
 
Grlić Radman je u poneđeljak, nakon sastanka u Baru sa šefom crnogorske diplomatije Ervinom Ibrahimovićem, ponovio da je brod Jadran vlasništvo Hrvatske. 
 
- Grlić Radman je izgleda zaboravio kako se nedavno u Skupštini Crne Gore "kao bos po trnju proveo njegov partijski kolega Tomislav Sokol, nakon što je nastupio sa pozicije sile, ucjena, dijeljenja lekcija i udaranja packi, u svojevrsnom zanosu bahatosti i arogancije - naveo je Bojović u reagovanju. 
 
Bojović cijeni da je činjenica da Grlić Radmanu nije prvi put da posjetu i gostoprimstvo, koje mu je ukazano, "iskoristi ni za šta drugo nego da pokuša da ponizi i ucijeni Crnu Goru".
- Zaveden iluzijom da će mu to kod većinske Crne Gore proći - dodao je on. 
 
Bojović je rekao da je Grlić Radman priliku da posjeti vojni brod “Jadran” iskoristio da napravi predstavu, prisvoji nešto što nije Hrvatsko i izvede novu ucjenjivačku provokaciju. 
 
On je kazao da je neprihvatljivo i do krajnjih granica licemjerno i cinično da Grlić Radman, "po ko zna koji put manipuliše činjenicama i ponovo ispostavlja zahtjev Crnoj Gori za odštetom u odnosu na slučaj logora Morinj, u kojem niko nije stradao". 
 
Hrvatska, kaže Bojović, za sve ove godine nije rasvijetlila monstruozne ratne zločine, zvjerska mučenja i ubistva počinjena u hrvatskom logoru Lora, niti je procesuirala svoje državljane koji su te zločine činili. 
 
Bojović je dodao da taj ratni zločin niko od hrvatskih zvaničnika i ne pominje. 
 
- Prisvajajući pokretnu i nepokretnu imovinu Crne Gore, nazivajući zatvorenim graničnim pitanjima ona koja to nijesu, a uz to pripisujući sebi prava i nadležnosti u Crnoj Gori koja nema, zaključno sa tim da bi da određuje naziv bazena u Kotoru, hrvatski ministar spoljnih poslova zaslužuje da Vlada najozbiljnije razmotri mogućnost da mu zabrani ulazak u Crnu Goru do daljnjeg - naveo je on u reagovanju. 
 
Istakao je i da je Grlić Radmanu "dobro poznato da postoje neoborivi dokazi da je vojni brod Jadran većinski plaćen ratnom odštetom koja je pripadala Kraljevini Srbiji u Prvom svjetskom ratu, kao i ličnom donacijom kralja Aleksandra". 
 
- Grlić Radmanu je dobro poznato da je nakon proglašenja nezavisnosti 2006. godine, Srbija takoreći ustupila taj brod Crnoj Gori, ali bi da krivotvori činjenice i ucjenjuje - naveo je on. 
 
Grlić Radmanu je, kaže Bojović, poznato da ratni brodovi nemaju matične luke.
- Što znači da je brod Jadran u svojoj dugoj istoriji bio samo privremeno usidren u Splitu - dodao je poslanik DNP. 
 
Bojović je rekao da "Grlić Radman koristi priliku da opet provocira i ucjenjuje".
- Što ne samo da nije u duhu politike proširenja Evropske unije (EU), već je žestoko kompromituje. Imajući u vidu koliko ima graničnih sporova sa susjedima, Hrvatska je upravo zahvaljujući zvaničnima kao što je Grlić Radman postala ključni remetilački i faktor nestabilnosti u regionu - istakao je Bojović. 
 
Navodi i da je Grlić Radman i posljednjom posjetom Crnoj Gori "do kraja razobličio namjeru aktuelne hrvatske Vlade da prema Crnoj Gori na njenom evropskom putu nastupa politikom ucjena”. 
 
Takva politika, smatra on, mora biti najoštrije osuđena i mora postati neprihvatljiva i za Crnu Goru, ali i za EU. 
 
On je poručio da većinska Crna Gora nikad neće dozvoliti "ponižavajući i ucjenjivački odnos Hrvatske prema njoj". 
 
- Kao što ignoriše zločine počinjene u logoru Lora, prikriva i činjenicu kako se Hrvatska učlanila u EU. Sve samo ne kao država koja je ispunila sve potrebne kriterijume i standarde za članstvo - rekao je Bojović. 
 
On je kazao da je Grlić Radman svjestan da Hrvatska nema ni približno toliku snagu, autoritet, uticaj i moć u EU, “da ovakvim uslovljavanjem i ucjenama zaustavi evropski put Crne Gore”.
- Isto tako smo sigurni da Crna Gora zasigurno ne smije i neće sebi dozvoliti da uđe u EU kao ponižena država, pogotovo ne od Hrvatske koja nema na to ni istorijsko, niti moralno pravo, niti pravo koje proističe iz prirode samog evropskog integracionog procesa - zaključio je Bojović.

Bojović bi da Vlada razmotri zabranu ulaska Grlić Radmanu u Crnu Goru

Bilateralne konsultacije između ministarstava vanjskih poslova Crne Gore i Hrvatske o rješavanju otvorenih pitanja počeće 27. januara, najavili su šefovi diplomatija dvije države Ervin Ibrahimović i Gordan Grlić Radman.
Ibrahimović je razgovarao danas u Baru sa Grlićem Radmanom, koji boravi u Crnoj Gori povodom obilježavanja Dana hrvatskog naroda.
Ibrahimović je ugostio hrvatskog kolegu i na školskom brodu "Jadran", koji se trenutno nalazi u barskoj luci radi redovnog, godišnjeg, održavanja.
Grlić Radman je nakon sastanka ponovio stav da je brod "Jadran" vlasništvo Hrvatske.
- Mi smatramo školski brod hrvatskim, budući da je bio upisan u luku Split i da je ovdje bio poslat na remont 1991. godine, ali nikad više nije bio vraćen u matičnu luku - rekao je Grlić Radman.
On je kazao da su razgovarali i o drugim otvorenim pitanjima.
- Za 14 dana državni sekretari dvije države koordiniraće sva otvorena pitanja među kojima je odšteta logorašima, vraćanje imena bazenu u Kotoru, kao i pitanja granice. Pitanje razgraničenja na moru ćemo rješavati bilateralno s Crnom Gorom, kao i pitanje sukcesije i vojne imovine - rekao je Grlić Radman.
On je dodao da ga raduje što će Dom kulture “Josip Marković” u Donjoj Lastvi, u kojem djeluje Hrvatsko nacionalno vijeće i sva udruđenja hrvatskog naroda u Crnoj Gori, biti ustupljen Hrvatskoj.
Govoreći o odnosima dvije zemlje, Grlić Radman je poručio da Hrvatska snažno podržava evropski put Crne Gore.
- Nama je važna sigurnost, stabilnost, prosperitet Crne Gore kao buduće članice Evropske unije (EU) i Hrvatska će pomoći u što bržem ostvarenju tog evropskog cilja - rekao je Grlić Radman.
On je istakao da je Hrvatska najiskreniji zagovornik evropskog puta.
- Crna Gora, koja pokazuje veliki interes i zanimanje za rješavanje ovih pitanja, može računati na ispruženu ruku - poručio je Grlić Radman.
Ibrahimović je kazao da Crna Gora vidi Hrvatsku kao prijateljsku i savezničku državu.
- Vjerujemo da ćemo, uz našeg prijatelja kao što je Hrvatska, u vrlo kratkom periodu postati punopravna članica EU. Mislim da Hrvatska vidi Crnu Goru u Uniji - rekao je Ibrahimović.
On je kazao da su odnosi između Crne Gore i Hrvatske prijateljski i da je to dobra poruka da mogu da se njeguju dobri odnosi bez obzira na određena pitanja.
- Taj naš odnos je garant naše posvećenosti dijalogu. Kao ozbiljni ljudi daćemo odgovor na sva pitanja tiču obje države, na obostrano zadovoljstvo - naveo je Ibrahimović.
On je kazao da će 27. januara početi političke bilateralne konsultacije između dva ministarstva vanjskih poslova na nivou državnih sekretara.
To će, prema riječima Ibrahimovića, biti još jedan snažan zamajac u unapređenju odnose Crne Gore i Hrvatske.
- Crna Gora će raditi i na jačanju i održavanju dobrih bilateralnih odnosa, ali nećemo to da bude na riječima, nego i na djelu - poručio je Ibrahimović.
On je rekao da Crna Gora i Hrvatska dijele iste demkratske vrijednosti, iste strateške pravce i da ne smiju dozvoliti da bilo ko stane na putu daljeg unaprjeđenja odnosa.
- Moramo intenzivirati komunikaciju i dijalog kako bismo bili partneri u EU, kao što smo u NATO-u - zaključio je Ibrahimović.

Grlić Radman: Brod "Jadran" vlasništvo Hrvatske, Ibrahimović: Konsultacije o rješavanju otvorenih pitanja 27. januara

Hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman uputio je premijeru Milojku Spajiću telegram saučešća povodom stravične tragedije na Cetinju u kojoj je, prema informacijama policije, ubijeno 12 osoba, četiri su povrijeđene, a napadač Aco Martinović izvršio samoubistvo.
- S nevjericom i tugom slušamo o tragediji na Cetinju. Moja iskrena sućut obiteljima žrtava ovoga zločina, kao i svim građanima Crne Gore! Nasilje je, nažalost, postalo svakodnevnica i ne poznaje granice - saopštio je Grlić Radman.

Grlić Radman: S nevjericom i tugom slušamo o tragediji na Cetinju, saučešće porodicama žrtava

Hrvatska od samog početka snažno podržava Crnu Goru na njenom evropskom putu, ali mora riješiti neka pitanja koja nijesu bilateralne prirode, već univerzalna, izjavio je u ponedjeljak u Briselu hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.
Crna Gora će u ponedjeljak veče zatvoriti tri pregovaračka poglavlja, dok četvrto, za koje je zemlja bila spremna, neće biti zatvoreno zbog protivljenja Hrvatske.
- Ovdje ne treba govoriti o blokadi. Hrvatska je svih ovih godina snažno podržavala Crnu Goru od trenutka kada je započela pregovore s EU - rekao je Grlić Radman, koji u Briselu učestvuje na sastanku ministara vanjskih poslova država članica EU.
Međutim, postoje određena pitanja koja nijesu bilateralne prirode, već humanitarna i civilizacijska, koja su univerzalna, dodao je hrvatski ministar.
- Hrvatska sigurno neće postavljati bilateralna pitanja kao uslov za evropski put Crne Gore, ali pitanje nestalih osoba tokom Domovinskog rata, pitanje odštete logorašima – to su teme koje nas sve unutar Evropske unije moraju brinuti, a ne samo Hrvatsku - rekao je Grlić Radman.
Crna Gora će večeras zatvoriti tri poglavlja: Pravo intelektualne svojine, Informatičko društvo i mediji i Preduzetništvo i industrijska politika. Za poglavlje Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika, u koje spadaju i dobrosusjedski odnosi, Hrvatska nije dala saglasnost.
Za Crnu Goru, zatvaranje tri poglavlja predstavlja veliki korak naprijed, imajući u vidu da je posljednje poglavlje zatvoreno još u junu 2017. godine. Ukupno će sada imati šest zatvorenih poglavlja.
Slovenačka ministarka vanjskih poslova Tanja Fajon, čija je zemlja godinama blokirala Hrvatsku, izjavila je da bilateralna pitanja ne bi trebalo da imaju ulogu u pristupnom procesu.
Odgovarajući na pitanje novinara o hrvatskom odbijanju da da saglasnost na jedno poglavlje, Fajon je rekla da je riječ o bilateralnom pitanju.
- Koliko ja razumijem, riječ je o bilateralnom pitanju. Crna Gora je poručila da je pokušala odgovoriti na sva pitanja Hrvatske, a ja mogu samo reći da u svakom slučaju, kada je riječ o proširenju, bilateralna pitanja ne bi trebalo da budu teret u tom procesu - rekla je Fajon.
Dodala je da bilateralna pitanja treba riješiti prije nego što zemlje kandidatkinje uđu u završnu fazu za ulazak u EU.

Grlić Radman: Podržavamo evropski put Crne Gore, ali mora riješiti neka univerzalna pitanja

Saobraćajna policija u Podgorici uhapsila je 13 vozača zbog prekoračenja brzine ili vožnje pod dejstvom droga, saopšteno je iz Uprave policije. 
 
Navodi se da su službenici saobraćajne policije u Podgorici, u okviru akcije Brzina, izdali 89 prekršajnih naloga i podnijeli 23 prekršajne prijave. 
 
- Uhapsili su 13 osoba, od čega 11 zbog prekoračenja brzine i dvije za koje je testiranjem utvrđeno prisustvo opojnih droga u organizmu - naveli su iz policije na mreži X. 
 
Kako su rekli, u tim aktivnostima podgoričke policije uhapšena su i dva strana državljanina kod kojih je pronađena droga. 
 
Iz policije su dodali da je oduzeto i jedno vozilo radi daljih provjera, a pronađeno je i oko 16 grama marihuane.

Saobraćajna policija u Podgorici uhapsila 13 vozača

Nakon Nikšića, Žabljaka, Pljevalja i Berana, „Evropski đir – Igre bez granica“ stigao je u Petnjicu.
- Iako je kalendarski maj, Petnjicu je iznenadio snijeg, ali ni neuobičajene vremenske prilike nijesu uspjele da poremete raspoloženje i energiju na još jednom izdanju Evropskog đira - poručili su u Ministarstvu evropskih poslova (MEP).
Oni i Opština Petnjica su, uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori kroz projekat EU4ME, organizovali proslavu Dana Evrope, s ciljem promocije znanja, timske saradnje i aktivnog učešća mladih u društvenim procesima, kroz vrijednosti kao što su solidarnost, tolerancija i inkluzija koje su temelj Evropske unije.
„Igre bez granica“ otvorio je potpredsjednik Opštine Petnjica Selvudin Šabotić, koji je istakao da ta opština snažno podržava evropske integracije.
- Da Petnjica živi u Evropi i Evropa u Petnjici, pokazuje i to što se Evropski đir drugi put održava u našoj opštini i radujemo se što smo sada u prilici da damo doprinos ubrzanom putu ka Evropskoj uniji - rekao je Šabotić.
Ministar regionalno investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama, Ernad Suljević, poručio je da događaji kao što je „Evropski đir - Igre bez granica“ spajaju lokalni i evropski nivo i značajni su, jer mladima omogućavaju da razvijaju sportske vještine, takmičarski duh, zdravu konkurenciju, međusobno povjerenje i prijateljstvo.
- Danas, kada se suočavamo sa izazovima u ravnomjenom razvoju, događaji poput ovog su od izuzetne važnosti i pokazuju da opštine na sjeveru Crne Gore imaju iste predispozicije za razvoj, napredak i bolje uslove života. Petnjica, kao i mnoge opštine na sjeveru Crne Gore, ima ogroman potencijal, a ovakvi događaji koji okupljalju djecu, mlade i zajednicu, nisu samo prilika za zabavu i sportsko takmičenje, već i za dublje povezivanje ljudi i jačanje regionalne saradnje - istakao je Suljević.
U ime Ministarstva dijaspore, koje aktivno povezuje zajednice u zemlji i van nje, prisutnima se obratio v. d. generalnog direktora Direktorata za saradnju sa dijasporom Denis Martinović koji je naglasio da se opštine u Crnoj Gori, zahvaljujući podršci Evropske unije, sve više uključuju u programe za lokalni razvoj, zelenu tranziciju, digitalizaciju, održivo upravljanje resursima i jačanje institucionalnih kapaciteta.
- Obilježavanje Dana Evrope, ovdje u Petnjici, ima višestruku simboliku. S jedne strane, to je potvrda da evropska ideja i evropski principi nisu rezervisani za metropole i administrativne centre, već su univerzalni i jednako prisutni u svakoj zajednici - bez obzira na veličinu, geografsku udaljenost ili broj stanovnika. S druge strane, to je potvrda da su upravo lokalne zajednice ključni partneri u procesu evropskih integracija - kazao je Martinović.
U MEP su istakli da Dan Evrope, koji simbolizuje mir, saradnju i zajedničku budućnost evropskih naroda, ima poseban značaj za Crnu Goru kao državu u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
- U tom kontekstu, inicijative poput „Evropskog đira“ predstavljaju priliku da se vrijednosti EU - solidarnost, inkluzivnost i participacija - prenesu direktno građanima, naročito mladima. Dodatnu inspiraciju takmičarima pružio je i Omer Agović, sportista iz Petnjice i član fudbalskog kluba „Petnjica“ koji je govorio o mogućnostima koje sportisti imaju u državama članicama Evropske unije, uz nadu da će takve prilike imati i mladi crnogorski sportisti - naglasili su oni.
Agović je rekao da se trude da sport dovedu na nivo kao što je u Evropi.
- Samim tim to nam i otvara put do Evrope veoma brzo i donosi mnoge benefite i još bolje sportske uspjehe - zaključio je Agović.
Predstavnici ministarstava i opštine Petnjica obišli su i informativni centar „EU i tačka“ –mjesto gdje građani mogu lako i neposredno da se informišu o Evropskoj uniji i prilikama koje evropske integracije donose.
- Najveseliji i najuzbudljiviji dio dana bile su „Igre bez granica“ – edukativno-sportsko takmičenje u kojem su učenici osnovnih škola „Mahmut Adrović“, „Trpezi“, „25. maj“, „Tucanje“ i „Savin Bor“ pokazali snagu timskog duha, znanje i spretnost. Uz bodrenje vršnjaka i osmijehe, takmičari su se nadmetali u igrama koje su spajale fizičku aktivnost sa pitanjima o Evropi, učeći kroz zabavu, druženje i zdravu konkurenciju. Najspretnija i najbolja ekipa bila je iz OŠ „Mahmut Adrović“ i zato je nagrađena - naveli su u MEP.
Nakon što je prošao kroz pet opština „Evropski đir - Igre bez granica“ seli se ka svojoj posljednjoj ovogodišnjoj stanici: Baru.
- Sunce, more i završnica uz najmlađe Barane biće simbolično finale ovog razigranog evropskog putovanja koje pokazuje da su vrijednosti Evrope najživlje tamo gdje djeca uče da se igraju - zajedno - zaključili su u MEP.

Dan Evrope obilježen sportom, igrom i zabavom: Evropski đir pokazuje da Petnjica živi u Evropi

Pravosudni organi Srbije, u skladu sa Ustavom te države, evropskim i svjetskim poveljama, odlučuju o izručenju traženih osoba drugim državama, kazao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. 
 
On je to rekao odgovorajući na pitanje novinara kada će Svetozar Marović biti izručenoj Gori, nakon što je, ranije ove sedmice, crnogorsko Ministarstvo pravde po sedmi put to zatražilo od organa Srbije. 
 
Vučić je, na marginama Samita Evropske političke zajednice u Tirani, kazao da predsjednik Srbije ne odlučuje o izručenju stranih državljana, već da to rade nadležni organi. 
 
- Nadležni organi o takvim stvarima odlučuju u Srbiji. Riječ je o pravosudnim organima, a u skladu sa Ustavom Srbije, evropskim i svjetskim poveljama, baš kako i priliči - &nbsp;naveo je Vučić. 
 
On je dodao da o izručenjima treba pitati nadležne organe. 
 
Vučić je kazao da bi on mogao da pita kada će Crna Gora poštovati Povelju Ujedinjenih nacija i Rezoluciju 12.44. 
 
- Mogao sam da pitam kada ćete poštovati međunarodno javno pravo i međunarodne pravne norme i vratiti se poštovanju Povelje Ujedinjenih nacija i Rezolucije 12.44, što je mnogo važnije pitanje od sudbine jednog čovjeka - rekao je Vučić.

Vučić o izručenju Marovića: Pravosudni organi odlučuju o tome

Upravni sud Crne Gore, koji je u novembru prošle godine ocijenio da je imenovanje Gorana Danilovića za direktora Agencije za kontrolu i obezbjeđivanje kvaliteta visokog obrazovanja (AKOKVO) nezakonito pošto za to nije ispunio uslove, sada je usvojio njegovu tužbu i poništio rješenje Vlade Crne Gore kojim je on smijenjen sa te pozicije.
Ovu presudu, u koju je Portal ETV imao uvid, 11. aprila je donijelo vijeće koje čine Svetlana Radošević, Veljko Vujović i Lidija Novović.
Odluka je donijeta meritorno, u sporu pune jurisdikcije, što znači da se Danilović ovom presudom vraća na pređašnju funkciju. Time je Vlada u obavezi i da Daniloviću nadoknadi troškove spora sa 484 eura, u roku od 15 dana od prijema presude.
U samom rješenju se ukazuje da se odluka Vlade o razrješenju Danilovića temelji upravo na prethodnoj presudi Upravnog suda i ocjeni da ga je Vlada Dritana Abazovića na ovu poziciju imenovala nezakonito. 
U prvoj presudi Upravnog suda je navedeno da je nejasno na koji način je utvrđeno da je Danilović ispunio uslov znanje engleskog ili francuskog jezika „nivo A1“ - jer o tome nije dostavio uvjerenje - dok u novoj piše potpuno suprotno - da je došlo do tehničke greške jer taj uslov nije bio naznačen. Zbog toga u Upravnom sudu sada cijene da Danilović nije bio u obavezi da dostavi to uvjerenje.
- Vlada Crne Gore dana 14.01.2025.godine, donijela je rješenje o razrješenju direktora Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja, iz razloga što tužilac nije dostavio kompletnu dokumentaciju predviđenu javnim konkursom tj.nije dostavio „uvjerenje o nivou obrazovanja o znanju engleskog ili francuskog jezika nivo Al“. Kako predmetnim javnim konkursom za radno mjesto direktor/ica Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja, u odjeljku potrebne dokumentacije nije tražena potvrda ili uvjerenje o stečenom nivou znanja engleskog ili francuskog jezika nivo Al, tužilac nije bio u obavezi ni da je dostavi, a pogotovo kod činjenice da se u napomenama Javnog konkursa detaljno obrazlaže šta podrazumijeva diploma ili uvjerenje o stečenom nivou i vrsti obazovanja i šta kandidat mora da priloži - navodi se u obrazloženju najnovije presude.
U rješenju Upravnog suda se dodaje i da u postupku provjere kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata nije vršena provjera znanja nekog od navedena dva strana jezika.
- Na navedeno ukazuje i izjašnjene direktora Uprave za Ijudske resurse od 24.02.2025.godine, koje se nałazi u spisima predmeta, u kojem je konstatovano da u tekstu javnog konkursa u dijelu „potrebna dokumentacija“ usljed tehničke greške nije bilo naznačeno da kandidat treba da dostavi dokaz da ispunjava navedeni uslov, a Uredba o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima (Sl.list CG",br.50/18), ne propisuje provjeru posebnih vještina (znanje stranog jezika i poznavanje rada na računaru), za radna mjesta iz kategorije visoko rukovodni kadar i starješine organa uprave, pa tuženi organ nije mogao ići na štetu tužioca ako navedeno nije bilo ni traženo Javnim konkursom - piše u presudi.
Upravni sud tako cijeni da je pogrešan zaključak Vlade da je Danilović bio u obavezi da dostavi uvjerenja/potvrde o poznavanju engleskog ili francuskog jezika nivo Al.
- Jer takav zaključak ne proističe iz Javnog konkursa, po kojem su postupali kandidati. Razlozi za razrješenje tužioca prema predlogu resorne ministarke, koje je prihvatio tuženi organ ne predstavljaju zakonske razloge za prestanak mandata prije isteka vremena iz člana 60 Stav 1 tačka 5 Zakona o državnim službenicima i namještenicima - ističe se u presudi Upravnog suda.
<h2>PRVA PRESUDA</h2>
U prvoj presudi, koju je donijelo vijeće koje su činile Medina Mušović, Tatjana Krpović i Tamara Bulajić, je bilo naznačeno da je činjenica da javnim konkursom u dijelu koji se odnosi na potrebnu dokumentaciju nije posebno označena potvrda ili uvjerenje o znanju stranog jezika, već da je tražena ,,diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja’’.
- Ali kako je u uslovima javnog konkursa preciziran potreban nivo znanja engleskog ili francuskog jezika (A1) za konkretno radno mjesto, to je, po nalaženju Suda, nivo obrazovanja i u toj oblasti trebalo da bude nesumnjivo utvrđen u postupku koji je prethodio donošenju osporene odluke - piše u prethodnoj presudi Upravnog suda.
Oni su tada bili decidni da je zbog toga rješenje Vlade Dritana Abazovića o imenovanju Danilovića trebalo ponišiti.
- Polazeći od citiranih odredbi i činjeničnog utvrđenja, po ocjeni Suda, u predmetnoj upravnoj stvari se nije vodilo računa o pravilima upravnog postupka iz člana člana 22 stav 7 Zakona o upravnom postupku („Sl.list CG“, br.56/14, 20/15, 40/16 i 37/17), jer su izostali jasni i potpuni razlozi koji bi ukazali da je predmetna upravna stvar riješena na zakonit način. Naime, kod činjenice da je jedan od kriterijuma predviđenih predmetnim javnim konkusom za radno mjesto direktor/ica Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja, bio znanje engleskog ili francuskog jezika ,,nivo A1“, nejasno je na koji je način utvrđena ispunjenost tog kriterijuma kod činjenice da izabrani kandidat nije dostavio uvjerenje o znanju engleskog ili francuskog jezika u predviđenom nivou, niti je u postupku provjere kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata vršena provjera znanja nekog od navedena dva strana jezika - pisalo je u prvoj presudi. 
<h2>DETALJI SPORA</h2>
Ova presuda je, inače, donijeta po tužbi Milana Markovića, jednog od kandidata za direktora AKOKVO.
- U ponovnom postupku tuženi će, vodeći računa o iznijetim primjedbama Suda, otkloniti nedostatke na koje je ukazano ovom presudom, u skladu sa obavezom iz člana 56 Zakona o upravnom sporu („Službeni list Crne Gore“, br. 54/16 i 11/24), nakon čega će biti u mogućnosti da donese pravilnu i zakonitu odluku u ovoj pravnoj stvari - napominje se u presudi iz novembra 2024. godine.
Marković je u tužbi i na raspravi, kako se ističe u presudi iz novembra prošle godine, istakao da Daniloviću nije ni trebalo da bude omogućeno da bude učesnik na provjeri znanja upravo jer je javnim konkursom kao jedan od uslova navedeno znanje engleskog ili francuskog jezika A1 nivo - koje on nije ispunjavao.
- S tim u vezi je naveo da, kod činjenice da nije bilo organizovano testiranje iz engleskog jezika, znanje stranog jezika je bilo nužno potkrijepiti dokazom. Dodao je da je izabrani kandidat nakon zaključenja javnog konkursa dostavio potvrdu Centra za jezik i prevodilaštvo – Institut za strane jezike, br. 01-164 od 14.12.2022. godine. Pored navedenog je ukazao da je, saglasno odredbama člana 59 Zakona o državnim službenicima i namještenicima, resorni ministar dužan da, najkasnije u roku od 10 dana od dana prijema liste za izbor kandidata i izvještaja iz člana 58 stav 5 istog zakona, nakon obavljenog razgovora sa svim kandidatima sa liste za izbor Vladi predloži imenovanje starješine organa uprave, a što u konkretnom slučaju nije ispoštovano - sadržaj je prethodne presude.
Na usmenoj raspravi tužilac je preko punomoćnika, kako se dodaje, ukazao da je nakon podnošenja tužbe saznao da je u istoj upravnoj stvari pokrenut postupak inspekcijskog nadzora, na osnovu kojeg je upravna inspektorka donijela akt, broj UPIN 10-700/24-180/3 od 02.10.2024. godine, koji je dostavio Sudu.
- Predložio je da Sud poništi osporeno rješenje kao nezakonito. Tražio je troškove spora - ističe se u prethodnoj presudi Upravnog suda.
U odgovoru na tužbu, kako se dalje navodi, Danilović je ostao pri razlozima datim u osporenom rješenju - ukazujući da je nesporna činjenica da postupak realizacije javnog konkursa sprovodi Uprava za ljudske resurse, kao nadležni organ, koja provjerava ispravnost i potpunost dokumentacije kandidata za određeno radno mjesto, kao i da je Zakonom propisano komisijsko testiranje kandidata uz obezbijeđenu javnost, transparentnost i sa jednakim pravima i obavezama kandidata. 
- Po ocjeni tuženog organa, predmetnim imenovanjem nije povrijeđen niti jedan materijalni propis, a osporeno rješenje je ispravno i na zakonu zasnovano, zbog čega je predložio da Sud tužbu odbije kao neosnovanu. Zainteresovano lice, G. D. iz P., u odgovoru na tužbu i na raspravi, ukazao je da je tužba neosnovana i da je predmetni postupak izbora sproveden u zakonitoj proceduri, a da je on ispunjavao sve propisane uslove i dostavio dokumentaciju traženu javnim konkursom. Kako javnim konkursom nije tražena potvrda ili uvjerenje o položenom stranom jeziku, ocijenio je da istu nije bio u obavezi da dostavi. Ukazao je da u slučaju da nije ispunjavao uslove konkursa, ne bi mogao da bude na listi kandidata - piše u tadašnjoj presudi Upravnog suda.
Dodaje se da je Danilović rekao da je samoinicijativno polagao engleski jezik kod nadležne ustanove i da se potvrda o poznavanju engleskog jezika od 14. decembra 2022. godine nalazi u njegovom personalnom dosijeu, te da bi je dostavio u situaciji da je tražena javnim konkursom. 
- Takođe je naveo da je u propisanom roku položio stručni ispit za rad u državnim organima, pozivajući se na uvjerenje Ministarstva javne uprave, broj UPI 01-109/24-22/4 od 08.05.2024. godine. Ocijenio je neosnovanim navod tužbe u odnosu na rok propisan odredbom člana 59 Zakona o državnim službenicima i namještenicima, ukazujući da se radi o roku instrukcione prirode, te da pomenuta odredba nema karakter imperativne norme. U odnosu na akt upravne inspektorke, sa kojim je upoznat na usmenoj raspravi, naveo je da je od iste dva puta tražio da obustavi postupak upravnog nadzora, budući da je u toku predmetni upravni spor - piše u presudi.
Danilović je tada predložio da Sud odbije tužbu kao neosnovanu, ali se to nije desilo.
- Saglasno odredbi člana 41 stav 1 Zakona o državnim službenicima i namještenicima ("Sl.list CG", br. 2/18, 34/19, 8/21 i 37/22) popuna radnog mjesta starješine organa uprave i radnih mjesta iz kategorije visoki rukovodni kadar vrši se na osnovu javnog konkursa. Na osnovu potpune i uredne dokumentacije koja je blagovremeno dostavljena, organ za upravljanje kadrovima, saglasno odredbi člana 45 stav 1 istog zakona, sačinjava listu kandidata koji ispunjavaju uslove oglasa. Odredbom člana 58 stav 1 propisano je da kandidat koji ispunjava uslove javnog konkursa za popunu radnog mjesta starješine organa uprave podliježe provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti. Provjera iz stava 1 ovog člana vrši se putem testiranja u pisanoj formi i strukturiranim intervjuom, ocjenjivanjem kompetencija, znanja i sposobnosti, na osnovu propisanih kriterijuma. (stav 2) Uredbom o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima ("Sl.list CG", br. 50/18 ž) propisana je provjera kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata koji ispunjavaju uslove javnog konkursa za popunu radnog mjesta starješine organa uprave (član 20-25) - kazali su ranije u Upravnom sudu.
Prema stanju u spisima predmeta, Uprava za ljudske resurse je za potrebe Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja, kako su napomenuli, objavila javni konkurs, broj 02-100/22-2013/3 od 24.10.2022. godine, za izbor direktora/ice – 1 izvršilac, na period od četiri godine, u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju. 
- Navedenim javnim konkursom su bili predviđeni uslovi: VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja, fakultet iz oblasti prirodnih, humanističkih ili društvenih nauka; znanje engleskog ili francuskog jezika, nivo A1; poznavanje rada na računaru; položen stručni ispit za rad u državnim organima i najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja ili pet godina radnog iskustva na drugim poslovima - kazali su ranije u Upravnom sudu.
Naglasili su da potrebnu dokumentaciju čine: obrazac prijave za slobodno radno mjesto, curriculum vitae - CV, fotokopija biometrijske lične karte, diploma ili uvjerenje o završenom nivou i vrsti obrazovanja, dokaz (uvjerenje/potvrda) o potrebnom radnom iskustvu i uvjerenje o položenom stručnom ispitu za rad u državnim organima.
- Takođe, javnim konkursom je određeno da, izuzetno, radni odnos u državnom organu može da zasnuje i lice bez položenog stručnog ispita, pod uslovom da isti položi u roku od jedne godine od dana zasnivanja radnog odnosa, u skladu sa odredbom člana 34 stav 3 Zakona o državnim službenicima i namještenicima. Uprava za ljudske resurse je, uz poziv na odredbu člana 45 Zakona o državnim službenicima i namještenicima, sačinila listu kandidata koji ispunjavaju uslove konkretnog javnog konkursa, broj 02-100/22-2809/2 od 05.12.2022. godine, na kojoj su, pored tužioca, bili G. D. i M. Ž.. Provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata koji ispunjavaju uslove predmetnog javnog konkusa (izrada pisanog rada i strukturirani intervju), sprovedena je, dana 12.04.2023. godine, pred tročlanom komisijom koju je obrazovala Uprava za ljudske resurse, nakon čega je, u skladu sa odredbama člana 47 Zakona o državnim službenicima i namještenicima, na osnovu izvještaja o provjeri kandidata, utvrdila listu za izbor kandidata na kojoj su se našli G. D. (36,67 bodova) i tužilac (28,67 bodova), dok se kandidatkinja M.Ž. nije odazvala postupku provjere - piše u presudi.
Lista za izbor kandidata i izvještaj o provjeri kandidata su dostavljeni Ministarstvu prosvjete, a kako se dodaje, nakon što je ministar prosvjete, 17. i 18. maja 2023. godine obavio intervju sa kandidatima - o čemu je sačinjen zapisnik.
- Isti je, na osnovu člana 13c Zakona o visokom obrazovanju u vezi sa članom 59 Zakona o državnim službenicima i namještenicima, tuženom organu podnio predlog da se G.D. imenuje za direktora Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja. Komisija za kadrovska i administrativna pitanja, kao stalno radno tijelo tuženog nadležno za pitanja predlaganja imenovanja, postavljenja i razrješenja iz nadležnosti tuženog, razmotrila je predlog ministra prosvjete i podnijela truženom organu predlog da se za direktora Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja imenuje G.D., na period od četiri godine, s tim što je isti dužan da položi stručni ispit za rad u državnim organima u roku od jedne godine od dana donošenja rješenja. Tuženi organ je razmotrio i prihvatio predlog rješenja Komisije i donio osporeno rješenje, kojim je za direktora Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja imenovan G.D - navodi se u prvoj presudi.

Upravnom sudu prvo nezakonito imenovanje Danilovića, a sada njegova smjena?!

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: gordan-grlic-radman