Hrvatski analitičar Davor Đenero ocijenio je da je opasna odluka da ministar odbrane Dragan Krapović, po dogovoru sa ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem, predvodi crnogorsku delegaciju u pregovorima sa Hrvatskom.
On je u izjavi za Antenu M ocijenio da je Krapović namjerno pravio probleme u odnosima sa Hrvatskom.
Na pitanje kako komentariše to što je odluka donijeta u saglasnosti sa ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem, Đenero kaže da je teško procijeniti što se dešava iza zatvorenih vrata i koliki je manevarski prostor Ibrahimovića.
- Bilo kakvo oslanjanje na Demokrate, na Bečića i Krapovića i te ljude oko njih, koji su na kratkoj uzici Beograda, iza kojih stoji "Vučićeva nevidljiva ruka", za Crnu Goru je strašno veliki rizik, pogotovo u godini koja je jedna od najosjetljivijih u njenoj novijoj istoriji - smatra Đenero.
Govoreći o brodu Jadran, za koji je Krapović ponovio da je legalno ilegitimno vlasništvo Crne Gore, Đenero podsjeća da je Hrvatska formirala komisiju za povrat školskog broda i sukcesiju vojne imovine, te da je na njenom čelu šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman.
- Garantujem vam da tu komisiju čine neki od najboljih ljudi u Hrvatskoj javnoj upravi, to su ljudi koji savršeno poznaju teme kojim se bave. Ideja da politikante bez ozbiljnog obrazovanja, bez ozbiljne posvećenosti pristupanju EU, postave sa crnogorske strane, kao kontra strana takvoj ekipi, za Crnu Goru može biti silno opasno - ističe sagovornik Antene M.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đenero: Oslanjanje na Demokrate, iza kojih stoji Vučićeva skrivena ruka, veliki je rizik za Crnu Goru

Hapšenje ratnog zločinca u Crnoj Gori na zahtjev Hrvatske korak je prema rješavanju otvorenih pitanja s Podgoricom, što je važno za njen evropski put - rekao je danas hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman.
Grlić Radman pozdravio je hapšenje Milorada Kovačevića, te dodao da se ono temelji na angažovanosti crnogorskih institucija, ali da je i rezultat dogovora i pritiska hrvatske diplomatije.
- Hrvatska snažno podržava evropski put Crne Gore. Ovo je jedan dokaz saradnje s nadležnim institucijama i tijelima u Crnoj Gori jer je važno sva otvorena pitanja riješiti prije samog ulaska u Evropsku uniju - rekao je novinarima Grlić Radman.
Ministar, koji je rekao da je danas prijepodne dva puta razgovarao s crnogorskim kolegom Ervinom Ibrahimovićem o hapšenju, dodao je da su dobrosusjedski odnosi temelj stabilnosti i prosperiteta Crne Gore, ali i "natkrovljujuće načelo" EU.&nbsp;
Poručio je da Hrvatska očekuje nastavak rješavanja svih otvorenih pitanja, ali i onih koja nisu samo bilateralne prirode, poput vladavine prava i pravosuđa.
- Odšteta logorašima, promjena imena bazena u Kotoru koji je bio nazvan po komandiru straže zloglasnog logora Morinj, a tu je isto tako i vojna sukcesija simboličnim povratkom hrvatskog školskog broda Jadran - naveo je kao primjere Grlić Radman.
Rekao je da je zabilježen "stanoviti napredak" što se tiče povratka otete imovine, spomenuvši da je 51 tivatskoj porodici ona vraćena te da je zahvaljujući pritisku hrvatske diplomatije te naporima lokalnih i zakonodavnih vlasti "nekoliko porodica već upisano u katastar".
Požalio se, međutim, da nema pomaka kada je riječ o povratu imovine porodicama Tripković i Dabinović iz Dobrote, pri čemu se posebno osvrnuo na porodicu Dabinović za koju je kazao da je nakon 10 godina napokon dobila ročište, no 25. decembar kada Hrvati katolici slave Božić, dodajući da to nije na čast crnogorskom sudstvu.
- Sigurno su mogli postupiti taktičnije i odrediti neki drugi datum ročišta, ali se kako god nadamo pozitivnom ishodu - rekao je Grlić Radman.
Naglasio je da je to pitanje koje vlast u Crnoj Gori "sigurno mora riješiti prije ulaska u EU", dodajući da u crnogorskom rukovodstvu vidi želju za rješavanjem otvorenih pitanja.

1250x600

1084x550

Grlić Radman: U crnogorskom rukovodstvu vidim želju za rješavanjem otvorenih pitanja

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić-Radman pozdravio je hapšenje Milorada Kovačevića (61), po zahtjevu Republike Hrvatske kao i saradnju nadležnih tijela dviju država na ovom slučaju.
On je podsjetio da se uhapšeni Kovačević tereti za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika na dubrovačkom području 1991. godine.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fgrlicradman%2Fstatus%2F2004582228420895008&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- U stalnom smo kontaktu s crnogorskim institucijama u vezi s njegovim izručenjem. Ovime se potvrđuje kako ratni zločini iz Domovinskog rata ne zastarijevaju te da će Vlada Hrvatske nastaviti dosljedno sarađivati sa svim partnerima na njihovu procesuiranju i kažnjavanju, gdje god se nalazili - naveo je Grlić Radman na mreži X.
Kovačević je lociran u Zeti na osnovu međunarodne potjernice i priveden sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici na dalje postupanje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.5625%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fu-zeti-uhapsen-drzavljanin-hrvatske-kojeg-ta-drzava-potrazuje-za-ratne-zlocine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Grlić Radman o hapšenju u Zeti: Potvrda da ratni zločini iz Domovinskog rata ne zastarijevaju

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ocijenio je za Javni servis da Vlada Crne Gore ima, kako kaže, „šizofrenu politiku“ prema Hrvatskoj, te da njihov odnos prema toj državi nije konzistentan.
- Idete od jednog do drugog ekstrema. Prošle godine od rezolucije o Jasenovcu, koja je bila u potpunosti nepotrebna, do jednog ponašanja koje obesmišljava i ugrožava naše državno dostojanstvo- kazao je on gostujući na Televiziji Crne Gore.
Ocijenio je i da izjave hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana „ne idu u smjeru dobrosusjedskih odnosa“.
- Mislim da izjave koje dolaze od hrvatskog ministra spoljnih poslova ne idu u smjeru dobrosusjedskih odnosa. Taj čovjek svaki put kad dođe u Crnu Goru, dođe sa nekim zahtjevom, a naš ministar vanjskih poslova (Ervin Ibrahimović) ne radi dovoljno u kontekstu zaštite našeg državnog dostojanstva- poručio je Milatović.
Vanda Babić Galić, posebna savjetnica ministra vanjskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana, na pitanje da prokomentariše izjave predsjednika Milatovića, za Antenu M kaže da ih ne želi komentarisati.
- Ja ne bih željela, niti želim komentarisati izjave predsjednika Crne Gore. Ma kakve one bile, pa i ovakve kakve jesu- ističe Babić Galić.
Babić Galić napominje da su dvojica kolega, ministri Grlić Radmin i Ibrahimović, juče učestvovali na ministarskom sastanku Berlinskog procesa u Belfastu.
- Tamo je ministar Grlić Radman još jednom naglasio važnost trajnog pomirenja kao ključnog za stabilnost Jugoistočne Europe. Istakao je potrebu ulaganja dodatnih napora svih zemalja Zapadnog Balkana kako bi se to pomirenje i postiglo. Također, što je vrlo važno za odnose i Hrvatske i Crne Gore, istakao je da Hrvatska ostaje predana konstruktivnom dialogu sa svojim susjedima kako bi se rješila sva otvorena pitanja na temelju međusobnog poštovanja i povjerenja s ciljem postizanja trajnog pomirenja. Dakle, to sve se odnosi i na Crnu Goru- rekla je ona.
Šefovi diplomatije Crne Gore i Hrvatske, kako navodi Babić Galić, rade na otvorenim pitanjima i to uz potporu predsjednika svojih vlada, što se, kako dodaje, može vidjeti i po učestalosti susreta.
- Dakle, ne bave se povicima, nego državno dostojanstvo štite odgovornim djelovanjem i to u korist građana Crne Gore, u korist građana Republike Hrvatske, i u krajnjem, u korist građana Europe- naglašava Babić Galić.
Podrška na evropskom putu, navodi, zavisi isključivo od Crne Gore.
- Hrvatska je od početka otvorena i prijateljska prema Crnoj Gori. Hrvatska od početka daje sve moguće resurse i ulaže u Crnu Goru na sve moguće načine, ne bi li joj olakšala put, iako mnogi to žele prikazati na drugačiji način. Ali ovo što sam vam rekla govori samo za sebe, a to je da radimo, ne vičemo, štitimo državno dostojanstvo obje zemlje, ali smo odgovorni i neka pitanja moramo proći i riješiti. Nisu ugodna, ali su potrebna- ističe Babić Galić.
Komentarišući saopštenje Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore u vezi sa nedavno upućenom diplomatskom notom Hrvatske u kojoj traže da se riješi pitanje povrata imovine hrvatskoj zajednici, da će preduzeti korake i obavijestiti drugu stranu o konkretnom upitu u skladu sa pravilima diplomatske korespondencije, Babić Galić kaže da je uvjerena da će Crna Gora i MVP Crne Gore to pitanje riješiti na najbolji mogući način kako bi zaštitili i hrvatsku manjinu u Crnoj Gori. Na ovaj način se, kako zaključuje, štiti i pravo na vlasništvo, koje je temeljno pravo svakog čovjeka.

Babić Galić: Ne vičemo, štitimo državno dostojanstvo i Hrvatske i Crne Gore, ali neka pitanja moramo proći i riješiti

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ocijenio je da Vlada ima „šizofrenu politiku“ prema Hrvatskoj, te da njihov odnos prema toj državi nije konzistentan.
- Idete od jednog do drugog ekstrema. Prošle godine od rezolucije o Jasenovcu, koja je bila u potpunosti nepotrebna, do jednog ponašanja koje obesmišljava i ugrožava naše državno dostojanstvo - kazao je on gostujući na Televiziji Crne Gore (TVCG).
Ocijenio je i da izjave hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana „ne idu u smjeru dobrosusjedskih odnosa“.
- Mislim da izjave koje dolaze od hrvatskog ministra spoljnih poslova ne idu u smjeru dobrosusjedskih odnosa. Taj čovjek svaki put kad dođe u Crnu Goru, dođe sa nekim zahtjevom, a naš ministar vanjskih poslova (Ervin Ibrahimović) ne radi dovoljno u kontekstu zaštite našeg državnog dostojanstva - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 54.0153%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-o-situaciji-u-ustavnom-sudu-parlamentarna-vecina-ima-isti-modus-operandi-zarobljavanje-vaznih-institucija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: Vlada ima šizofrenu politiku prema Hrvatskoj, izjave Grlić Radmana nijesu na fonu dobrosusjedskih odnosa

Ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman kazao je da su Crna Gora i Hrvatska blizu rješenja za odštetu logorašima iz Morinja, ističući da to nije stvar finansija, već moralna kategorija.
- Ovdje govorimo o univerzalnim vrijednosti. Odšteta logorašima iz Morinja nije stvar finansija, već moralna kategorija, kao što je pitanje nestalih osoba. Mi još tražimo 1.744 nestale osobe sa Srbijom, 14 sa Crnom Gorom... To nadilazi bilateralna pitanja, to je vladavina prava. Govorim o tome što želimo unutar EU, samo broj članica bez obzira što se u tim zemljama radi, ili vidjeti odlučnost da zaista dijelimo te vrijednosti - rekao je Grlić Radman na 2BS Forumu, na panelu „EU Membership: Breaking Barriers. Building Bridges to the Union“.
Govoreći o brodu "Jadran", kazao je da će se ugovor o sukcesiji "rješavati" nezavisno od puta Crne Gore ka Evropskoj uniji (EU).
- Uvijek smo pominjali školski brod Jadran. Emocionalno smo vezani za njega, on se u Baru našao slučajno jer je išao na remont devedesete. Matična luka mu je Split, on je simbol naš - naglasio je Grlić Radman.
Sa druge strane, njegov crnogorski kolega Ervin Ibrahimović je rekao da koliko Hrvatska misli da "Jadran" pripada njima, &nbsp;jednako Crna Gora smatra da pripada nama.
- Ali pustimo da u pozitivnoj atmosferi i dobroj namjeri rješavamo ta pitanja. Dajmo šansu evropskoj priči Crne Gore. Imamo izvanrednu saradnju, naši timovi zajedno rade i vrlo su srećni - istakao je Ibrahimović.
Kako je ustvrdio, Crna Gora i Hrvatska ne biti na suprtonoj strani.&nbsp;
- Zajedno sa Hrvatskom ćemo brže stići do Brisela - poručio je Ibrahimović.
<h2>Grlić-Radman: Oteto 90 odsto parcela u Dobroti i Tivtu</h2>
Hrvatski ministar je rekao da nije znao da 90 odsto parcela u Dobroti i Tivtu oteto Hrvatima i da se neko drugi uknjižio tamo.&nbsp;
- Po međunarodnom pravu to je neotuđivo. Ne može se dogoditi da se to ne može uknjižiti, još ako postoje presude. To se mora poraviti ako želimo zajedno biti u EU. Ako ste u jednom klubu morate poštovati njena pravila, a EU je zajednica vrijednosti - poručio je Grlić Radman.
Prema njegovim riječima, samo na istini, činjenicama i priznanju se gradi budućnost i dalji odnosi, a ploča u Morinju, ističe, svjedoči tome.
- Ne možemo samo izjednačavati neku krimnju, kao što neki žele reći da je bio neki sukob. Nije bio sukob, nego agresija, znamo što se dešavalo u Dubrovniku, Konavlima... U Srbiji i Crnoj Gori nije bilo nikakvog sukoba, agresija je bila na Hrvatsku, kratko na Sloveniju, na BiH. Moramo priznati istinu, kada je priznamo možemo graditi budućnost i dalje odnose. Samo na istini, činjenicama i priznanju - i drago mi je da ploča u Morinju svjedoči tome - poručio je Grlić Radman.
On se zahvalio Ibrahimoviću na organizovanju događaja u Morinju i rekao da se tako njeguje kultura sjećanja.
- To je dobro i možemo biti ponosni što obilježavamo tu godišnjicu - kazao je Grlić-Radman.

Tamara Klikovac

Grlić-Radman: Blizu smo rješenja za odštetu logorašima, "Jadran" je naš simbol; Ibrahimović: Jednako mislimo da pripada nama

Moramo se boriti protiv mržnje i ideologija koje ne poštuju prijateljstvo, vrijednosti i ljude, koji bi pravili nove podjele i tenzije, što nam ne treba, poručio je šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman. Grlić Radman je sa crnogorskim kolegom Ervinom Ibrahimovićem položio jutros vijenac na spomen ploču u Morinju. Hrvatski ministar je kazao da nije zaboravljena zločinačka narav onih koji su napadali Hrvatsku bez ikakvog razloga.&nbsp; - Ovdje su bili zatočeni civili, branitelji, ali i starci i žene. Moramo se boriti protiv mržnje i ideologija koje ne poštuju prijateljstvo, vrijednosti i ljude, koji bi pravili nove podjele i tenzije, što nam ne treba - kazao je on u izjavi za medije. Grlić Radman je ponovio podršku Hrvatske evropskom putu Crne Gore. - Pomagaćemo i dalje, ali želimo vidjeti jedinstvo i istrajnost političke elite - kaže Grlić Radman.&nbsp; Hrvatskoj je neprihvatljivo, kako je rekao, da bazen u Kotoru nosi ime po zapovjedniku straže koji je zlostavljao logoraše.&nbsp; - Razgovara se i o brodu Jadran i pitanju otete imovine Hrvata u Boki Kotorskoj - dodao je Grlić Radman.&nbsp; Pitanje odštete logoraša i civilizacijska pitanja treba da budu riješena što prije, kaže šef hrvatske diplomatije.&nbsp; - Očekivali smo da na godišnjici Oluje bude NATO članica Crna Gora - rekao je Grlić Radman.&nbsp; Na pitanje kako komentariše izjavu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da pitanje žrtava Lore treba da bude sastavni dio razgovora o otvorenim pitanjima između Crne Gore i Hrvatske, Grlić Radman kaže da tu ima dosta nepoznavanja. - U slučaju vojnog zatvora Lora hrvatsko pravosuđe je podstaklo istrage i donijelo presude i kazne. Tu postoje imena i kazne. Izjednačavanje Morinja i vojnog zatvora u Lori umanjuje žrtve u Morinju. Izjednačavanje krivice, a ne ulaženje u pravu istinu ne doprinosi jačanju dobrosusjedskih odnosa - kazao je on.&nbsp; <h2>Ibrahimović: Radimo na tome da inspiratori zločina budu privedeni pravdi</h2> Ibrahimović je rekao da su danas bili na mjestu bola, pijeteta i opominanja.&nbsp; - Dajemo počast zatočenim i mučenim u logoru Morinj. Crna Gora kao demokratska države ne smije dozvoliti da se zaboravi logor Morinj i zla koja su se u njemu dešavala. Moramo shvatiti da su ideologije devedesetih ostavile crnu mrlju i na Crnoj Gori. Zato smo kao društvo spremni da prepoznamo sve što je bilo loše i nastavimo dobru saradnju sa Hravstkom - kazao je Ibrahimović.&nbsp; Kako je istakao, Crna Gora radi na tome da inspiratori zločina budu privedeni pravdi. - Te mračne ideologije nijesu poražene do kraja, Crnoj Gori imamo i dalje one koji podržavaju ratne zločince - kazao je Ibrahimović.&nbsp; Grlić Radman položio je vijenac na spomen ploču čijem je otkrivanju prisustvovao prije tri godine, sa tadašnjim šefom crnogorske diplomatije Rankom Krivokapićem i ministrom odbrane Raškom Konjevićem.&nbsp; Uoči polaganja vijenca nedaleko od spomen ploče, na prilaznom putu ka nekadašnjem logoru Morinj, okupio se određeni broj građana, ali još nije poznato ko je organizator.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025100409100_0c3ac72cf0bbabd60157182b3f5505076178e0d9ff8570871b0eb74d99141f0d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025100409100_0c3ac72cf0bbabd60157182b3f5505076178e0d9ff8570871b0eb74d99141f0d" data-rendition-name="original" width="2048" height="1153" loading="lazy" alt="Okupčjeni građani u Morinju"> </figure>  Policija je obezbjeđivala lice mjesta i nije dozvoljavala okupljenim građanima da prođu do spomen ploče. Neki od okupljenih građana komentarisali su spomen ploču, nazivajući je lažnom i malicioznom tablom. Poručuju i da će je, ukoliko vlast to ne učini, oni ukloniti.&nbsp; U sklopu posjete ministar će učestvovati na konferenciji 2BS FORUM u Budvi te nastupiti na panelu „EU Membership: Breaking Barriers. Building Bridges to the Union“. Najavljeno je i da će se nakon održanog panela Grlić Radman sastati sa ministrom vanjskih poslova Crne Gore Ervinom Ibrahimovićem. Pravoslavno bratstvo Miholjski zbor, iza kojeg stoji kontroverzni sveštenik SPC Mijajlo Backović, pozvalo svoje pristalice da se okupe i "jasno pokažu da se neće pomiriti sa sramnim, suludim i po mir rizičnim namjerama neodgovornih ljudi u vrhu vlasti".

Grlić Radman: Ne mogu se izjednačavati Morinj i Lora; sramota da bazen u Kotoru nosi ime po zapovjedniku straže koji je zlostavljao logoraše

Organizacije za ljudska prava iz Zagreba, Osijeka i Podgorice pozvale su ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gorana Grlića Radmana da se na 2BS Forumu u Budvi založi za procesuiranje svih ratnih zločina, uključujući i one počinjene u Lori.&nbsp;
Iz Akcije za ljudska prava (HRA), organizacije Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba i Centra za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka saopštili su da je poznato koliko procesuiranje ratnih zločina zavisi i od političke volje, iako je to u nadležnosti pravosuđa.&nbsp;
Takav stav, kako su rekli iz tih organizacije, poslao bi snažnu poruku javnosti u Crnoj Gori i Hrvatskoj da svi zločini moraju biti procesuirani i da nijedna žrtva ne smije biti zaboravljena.
“Pravosnažnim presudama u Hrvatskoj utvrđeno je da su pripadnici 72. bojne Vojne policije Hrvatske vojske civile i ratne zarobljenike, dovedene u Loru bez ikakvog pravnog osnova, ponižavali, psihički i fizički zlostavljali, mučili i tjelesno kažnjavali, sve do usmrćenja nekih od njih”, kaže se u saopštenju.&nbsp;
Navodi se da, ipak, do danas nijesu istraženi niti presuđeni svi zločini počinjeni u tom logoru.
Iz HRA, Documente i Centra za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka kazali su da Županijsko državno odvjetništvo Split (ŽDOS) već 18 godina, od 2007, istražuje stradanja zarobljenih vojnih rezervista iz Crne Gore, koji su na hercegovačkom ratištu zarobljeni 1992. i sprovedeni u vojno-istražni centar Lora u Splitu.&nbsp;
Radi se, kako su rekli iz tih organizacije, o 14 pripadnika nikšićko-šavničke grupe, čija su prava bila zaštićena Ženevskim konvencijama i zakonima Republike Hrvatske.&nbsp;
- Oni su, kao ratni zarobljenici, u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom, morali biti zaštićeni od mučenja i ubistava: Radivoje Petković, Neđeljko Janković, Miljan Šušić, Ratko Simović, Duško Barović, Borivoje Zirojević, Dragoman Doknić, Radomir Vulić, Miloš Perunović, Ranko Vujović, Pavle Popović, Dragan Jakovljević, Luka Gazivoda i Luka Adžić - kaže se u saopštenju.&nbsp;
Navodi se da još nije poznato ni da li je ŽDOS istragu proširilo i na slučaj mučenja crnogorskog državljanina Veselina Bojovića, koji je zbog torture preživljene u Lori prvi put saslušan pred nadležnim organima 2012, a potom i ove godine pred Specijalnim državnim tužilaštvom Crne Gore, po zamolnicama ŽDOS.
Iz HRA, Documente i Centra za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka su rekli da su iz medija saznali da Grlić Radman planira da posjeti mjesto stradanja u Morinju.&nbsp;
- Pozdravljamo što će ministar sa svojim crnogorskim domaćinima položiti cvijeće kod spomenika žrtvama ratnog zločina nad civilnim stanovništvom i ratnim zarobljenicima sa dubrovačkog područja, koje su počinili bivši pripadnici Jugoslovenske narodne armije (JNA) u Morinju - kaže se u saopštenju.&nbsp;
Podsjeća se da je u Crnoj Gori pravosnažno utvrđeno da je u logoru Morinj vladala atmosfera terora i straha za goli život, kao i da su četvorica pripadnika JNA osuđena na zatvorske kazne zbog fizičkog i psihičkog zlostavljanja zatvorenika.
- Kao što Crna Gora mora nastaviti da se suočava sa zločinima u Morinju i na dubrovačkom ratištu, tako i Hrvatska ima obavezu da napokon u potpunosti prizna zločine počinjene u Lori i obezbijedi pravdu za sve žrtve - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Iz HRA, Documente i Centra za mir, nenasilje i ljudska prava rekli su da težina jednog zločina ne može biti izgovor za relativizaciju, niti za umanjivanje patnje žrtava drugog.&nbsp;
Oni su poručili da se samo priznavanjem obje strane istine može stvoriti prostor za zajednički pijetet.&nbsp;
- Pitamo se, stoga, kada će biti stvoreni uslovi da se žrtvama zločina u Lori iskaže jednako dostojanstvo kao i žrtvama Morinja - naveli su iz organizacija iz Osijeka, Zagreba i Podgorice.
Oni su poručili da ih, istovremeno, zabrinjava što se povodom najavljenog obilježavanja u Morinju pojavljuju pozivi na proteste.&nbsp;
- Organizacija Miholjski zbor je pozvala građane da se „odlučno i istrajno usprotive“ posjeti Radmana i poručila da ne treba dozvoliti da „ljudski škart gazi obraz Boke i Crne Gore“, niti da se u „Morinju glorifikuju lažne žrtve" - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Iz Iz HRA, Documente i Centra za mir, nenasilje i ljudska prava su poručili da je takva retorika, kojom se vrijeđaju i ponižavaju žrtve ratnih zločina i potpiruje neprijateljstvo, opasna i neprihvatljiva.&nbsp;
Oni su istakli da posebno osuđuju i uvrede upućene Radmanu, jer one ugrožavaju dijalog i šalju poruku netolerancije.&nbsp;
- Pijetet prema žrtvama jedne etničke pripadnosti nikada ne smije biti prepreka da se iskaže pijetet i prema drugima – samo priznavanjem svih žrtava i svih zločina moguće je graditi mirne i dobrosusjedske odnose, zasnovane na vladavini prava - ističe se u saopštenju.

NVO: Grlić Radman da se založi za procesuiranje svih ratnih zločina

Hrvatska i Crna Gora „idu u smjeru rješavanja” otvorenih pitanja nakon „dobrih razgovora” premijera i šefova diplomatija dviju država - ocijenio je ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman na Bledskom strateškom forumu.
Juče su se on i premijer Andrej Plenković sastali sa premijerom Milojkom Spajićem, a Grlić Radman je nazvao te razgovore „dobrima”, kao i svoj susret s crnogorskim ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem.&nbsp;
- Idemo u smjeru rješavanja otvorenih pitanja, te imamo njihovu spremnost i obećanje da ćemo ih vrlo skoro riješiti - rekao je Grlić Radman.&nbsp;
Hrvatski šef diplomatije naveo je da dio tih otvorenih pitanja nije samo bilateralne, nego i univerzalne naravi - poput odštete hrvatskim državljanima koji su bili zatočeni u Morinju, te promjene imena bazena koji nosi ime jednog od čuvara u tom zloglasnom logoru.&nbsp;
- Podgorica i Zagreb moraju riješiti i pitanje povratka školskog broda Jadran, a na agendi su i granična pitanja - naglasio je Grlić-Radman.

Grlić Radman: Hrvatska i Crna Gora na putu prema „skorom“ rješavanju spornih pitanja

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je na Dubrovnik Forumu da je nužno izmijeniti Izborni zakon u Bosni i Hercegovini kako bi se osigurala ravnopravnost Hrvata, naglasivši da bez tog načela Hrvati nikada ne bi potpisali Dejtonski sporazum.
- Da su Hrvati tada znali da se načela Dejtonskog sporazuma neće primjenjivati u praksi, nikada ne bi potpisali taj sporazum zato što sada nisu ravnopravni. Hrvati u BiH žele biti ravnopravni s drugim konstitutivnim narodima - poručio je Grlić Radman tokom panela "Zapadni Balkan i euroatlantski put: Povjerenje, transparentnost, transformacija".
Podsjetio je da je cilj Dejtonskog sporazuma bio osigurati ravnopravnost triju konstitutivnih naroda i spriječiti dominaciju bilo kojeg od njih, istakavši da je izmjena izbornog zakona ključna za vraćanje tog balansa.
Na istom panelu, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković upozorio je na sveprisutni ruski uticaj u Bosni i Hercegovini, navodeći da je predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik "potpuno pod kontrolom Moskve", ali i dodao da opozicija u tom entitetu pokazuje sve izraženiju proevropsku orijentaciju.
Visoki predstavnik za BiH Kristijan Šmit istakao je da ured kojeg predvodi ostaje garant stabilnosti u Bosni i Hercegovini.
- Građani moraju imati osjećaj da, ako stvari krenu loše, postoji neko ko će pomoći - rekao je Šmit, naglasivši da iako se odgovornost sve više prebacuje na Evropu, Sjedinjene Američke Države ne bi smjele napustiti svoju ulogu u BiH.&nbsp;

Grlić Radman: Hrvati nikada ne bi potpisali Dejtonski sporazum da su znali da neće biti ravnopravni u BiH

Od početka sezone konstantno je bilježen porast broja oboljelih od respiratornih virusa. Sa krajem polugođa dolazi do smanjenja laboratorijski potvrđenih slučajeva, kojih je ukupno bilo 564 kod onih koji su radili analize - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, specijalista epidemiologije dr Emir Metđonaj.
Praznična okupljanja, kaže Metđonaj, imala su veliki uticaj na epidemiološku sliku respiratornih bolesti, zato što se virusi vrlo lako šire kijanjem i kašljanjem u zatvorenom prostoru gdje cirkuliše veći broj ljudi.
- Ipak su najveće stope obolijevanja od početka sezone bile kod predškolskog i školskog uzrasta, tako da je sa završetkom školskog polugođa imamo pad broja oboljelih od akutnih respiratornih infekcija, prvenstveno gripa - rekao je Metđonaj.&nbsp;
Podsjeća da Institut za javno zdravlje vrši pojačan nadzor nad akutnim respiratornim infekcijama od kraja septembra, sa akcentom, ističe doktor, na grip, respiratorne viruse, kovid i od početka sezone do prije petnaestak dana zabilježen je konstantan porast broja oboljelih.
- Zaključno sa prošlom sedmicom smo imali broj od 564 laboratorijski potvrđena slučaja gripa, međutim, realno je taj broj dosta veći jer se ne testira svaka osoba koja ima simptome gripa, to se ne radi ni kod nas, niti u svijetu. Imamo još jedan pokazatelj nad kojim Institut vrši nadzor - to su bolesti slične gripu, kod osoba koje se javljaju na pregled kod izabranih ljekara u domovima zdravlja i koje imaju simptome gripa i to nam je takođe jedan od realnih pokazatelja aktivnosti cirkulacije ovih virusa - naveo je on.
Možemo, kaže, reći da smo pretprošle sedmice imali najveći broj zabilježen od početka sezone.
- I to je bio broj od 150 laboratorijski potvrđenih slučajeva od ukupno, kako smo rekli od početka sezone, kada je bilo 564, prošle sedmice smo imali 71 laboratorijski potvrđen slučaj, što sigurno ima veze sa krajem školskog polugodišta, ali i zbog praznika, vjerujem, da su se ljudi manje javljali izabranim ljekarima na preglede. Ali, kao uticaj praznika i masovnih okupljanja očekujemo da će tekuće, ali i sljedeće sedmice biti i dalje visok nivo cirkulacije virusa, ali nakon toga očekujemo da dođe do pada cirkulacije tih virusa - zaključio je Metđonaj.
Cijeli razgovor možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Metđonaj: Pretprošle sedmice zabilježen najveći broj od početka sezone - 150 laboratorijski potvrđenih slučajeva gripa

Država nije spremna za potencijalne lošije scenarije što se tiče vremenskih nepogoda, jer su državne institucije morale znati da obilna kiša može izazvati probleme, da budu spremne i promptno reaguju u skladu sa tim, a ne da čekaju da se šteta prvo desi pa da reaguju govoreći da je to priroda i da se protiv prirode ne može - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, politikolog Alek Barović.
Još od poplava 2010.godine, kaže Batović, morala se kreirati određena strategija i službe kako državne, tako i lokalne, koje bi reagovale u sličnim situacijama, ne bi se ponovila situacija koja se ovih dana dešava - poplavljena područja u Nikšiću, Danilovgradu, Podgorici, Zeti i nekim opštinama na sjeveru.
,,Službe su morale reagovati na kritičnim tačkama, mjestima gdje se izlivaju rijeke i potoci, da ti kanali koji su napravljeni, a koje je neka prethodna generacija koja je imala veću svijest o tome napravila, budu prohodni, čisti, da služe svojoj svrsi. Sa druge strane je isto interesantno, što je &nbsp;za 15 godina došlo do ubrzane gradnje, a nadležne službe koje izdaju dozvole za gradnju i &nbsp;koje po zakonu imaju ulogu da kontrolišu na koji način se vrši izgradnja, da uopšte nijesu vodile računa o tome da li neko izgradnjom objekata, prilaznih puteva i slično vodi računa o kanalima ili ih blokira i onda dobijamo ove situacije koje smo dobili, a vidio sam da su građani u nekoliko mjesta apelovali da je upravo došlo do toga nemarnom gradnjom, izlivanjem građevinskog materijala, betona i svega ostalog, odlaganja smeća i šuta, nakon završenih građevinskih poslova, da su upravo te stvari jedan od razloga zašto su kanali ne prohodni i zbog čega je došlo do izlivanja vode na tim ključnim tačkama” - rekao je Barović.
Smatra da su službe zaštite i spašavanja da pomognu u kriznim situacijama, ali u situacijama kakve su poplave je trebalo da postoji preventiva, a nije je bilo.&nbsp;
,,Da je bila dobra preventiva ne bi ni trebala službe zaštite i spašavanja, možda samo u nekim ekstremnim slučajevima, ali da je taj prvi sistem zaštite od poplava bio na adekvatnom nivou ne bi uopšte ni bilo potrebe za vanrednim djelovanjima, jer bi stvari išle svojim tokom. Ja ću biti optimista, jer je u posljednjih par godina dron tehnologija dosta napredovala, mi danas imamo snimke iz drona kompletno poplavljenih područja, ako opštine i nadležne institucije imaju tu želju i volju da saniraju te probleme da se ne bi ponovili samo je potrebno da pogledaju snimke iz dronova i da na taj način utvrde koje su to kritične tačke i da struka da svoje mišljenje i da se takve stvari pripreme i odrade kako se slično ne bi ponovilo” - zaključio je Barović.

Barović: Kad je dobra preventiva službe zaštite i spašavanja nemaju mnogo posla, odgovornost za poplave snose i oni koji su izdavali građevinske dozvole u plavnom području

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je jedino ograničenje njegove moći kao vrhovnog komandanta njegov „lični moral“, čime je odbacio međunarodno pravo i druge mehanizme kontrole nad njegovom sposobnošću upotrebe vojne sile.
U opširnom intervjuu za Njujork tajms, Tramp je iznio svoje viđenje donošenja odluka u međunarodnoj sferi.
Kako prenosi Index, na pitanje da li postoje ikakva ograničenja u njegovom djelovanju u spoljnoj politici, Tramp je odgovorio: „Da, postoji jedna stvar. Moj lični moral. Moj sopstveni um. To je jedina stvar koja me može zaustaviti.“
Dodao je da mu međunarodno pravo nije potrebno jer ne želi da povređuje ljude.
Iako je kasnije priznao da bi njegova administracija trebalo da se pridržava međunarodnog prava, jasno je stavio do znanja da će on biti konačni arbitar o tome kada se takva pravila primjenjuju na SAD.&nbsp;
„Zavisi od vaše definicije međunarodnog prava“, rekao je.
Snaga ispred zakona
Ovakva procjena sopstvene slobode u korišćenju vojne, ekonomske ili političke moći predstavlja do sada najdirektnije priznanje Trampovog svjetonazora.
U njegovoj srži je ideja da nacionalna snaga, a ne zakoni, sporazumi i konvencije, treba da bude odlučujući faktor u međunarodnim sukobima.
Ipak, priznao je postojanje određenih ograničenja na domaćem terenu, iako je istovremeno sprovodio strategiju kažnjavanja institucija koje mu se ne dopadaju, osvete političkim protivnicima i raspoređivanja Nacionalne garde u gradove uprkos protivljenju lokalnih zvaničnika.
Prinudna diplomatija na djelu
Tramp je jasno pokazao da koristi svoju reputaciju nepredvidivosti i spremnosti na brzu vojnu akciju kako bi vršio pritisak na druge države. Tokom intervjua primio je poziv od kolumbijskog predsjednika Gustava Petra, koji je bio zabrinut zbog Trampovih prijetnji o mogućem napadu na Kolumbiju, sličnom onom na Venecuelu.
„Mi smo u opasnosti jer je prijetnja stvarna. Izrekao ju je Tramp“, rekao je Petro za Njujork tajms neposredno prije poziva. Taj razgovor bio je primjer prinudne diplomatije na djelu, a dogodio se svega nekoliko sati nakon što su Tramp i državni sekretar Marko Rubio povukli SAD iz desetina međunarodnih organizacija.
Tokom razgovora, Tramp je zvučao samouvjerenije nego ikada. Istakao je uspjeh napada na iranski nuklearni program, brzinu kojom je prošlog vikenda obezglavio venecuelansku vladu, kao i svoje planove za Grenland, koji je pod kontrolom Danske.
Na pitanje šta mu je veći prioritet – dobijanje Grenlanda ili očuvanje NATO-a – odbio je da direktno odgovori, ali je priznao da bi „to možda mogao biti izbor“. Njegov stav je da je transatlantski savez u suštini beskoristan bez SAD.
Predsjednikovo insistiranje da Grenland mora postati dio SAD ključan je primjer njegovog pogleda na svijet. Nije mu dovoljno samo ponovno otvaranje vojnih baza na tom strateški važnom ostrvu.
„Vlasništvo je veoma važno“, rekao je Tramp, posmatrajući Grenland okom maga za investiranje u nekretnine. Na pitanje zašto je potrebno posjedovati tu teritoriju, odgovorio je:&nbsp;
„Zato što smatram da je to psihološki potrebno za uspjeh. Mislim da vam vlasništvo daje nešto što ne možete dobiti zakupom ili ugovorom.“
Odnosi sa saveznicima i suparnicima
Tramp je norme uspostavljene poslije Drugog svjetskog rata okarakterisao kao nepotreban teret za supersilu, odbacujući ideju da bi kineski lider Si Đinping ili ruski predsjednik Vladimir Putin mogli primijeniti sličnu logiku na štetu SAD. Prema njegovom mišljenju, američka moć je odlučujući faktor.
Tvrdio je da je jedino on uspio da natjera članice NATO-a da troše pet odsto BDP-a na odbranu. „Želim da ih dovedem u red“, rekao je.
„Ja sam taj koji ih je natjerao da troše više… Ali ako pogledate NATO i Rusiju, mogu vam reći – Rusija uopšte nije zabrinuta ni za jednu drugu zemlju osim za nas.“&nbsp;
Dodao je: „Bio sam veoma lojalan Evropi… Da nije bilo mene, Rusija bi sada imala cijelu Ukrajinu.“
Nije pokazao zabrinutost ni zbog činjenice da poslednji veliki sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja sa Rusijom ističe za četiri nedjelje.
„Ako istekne, istekne“, rekao je. „Jednostavno ćemo napraviti bolji sporazum“, dodao je, insistirajući da i Kina mora biti uključena u buduće dogovore.
Presedan za Kinu i Rusiju?
Činilo se da Trampa ne brine da li bi Kina ili Rusija mogle iskoristiti njegovu odluku o slanju specijalnih snaga u Karakas radi uklanjanja Nikolasa Madura kao presedan za napad na Tajvan, odnosno Ukrajinu. Tvrdio je da je situacija u Venecueli bila drugačija.&nbsp;
„Ovo je bila stvarna prijetnja“, rekao je, ponavljajući tvrdnje da je Maduro slao članove bandi i drogu u SAD.
„Niste imali ljude koji su se slivali u Kinu… Niste imali sve loše stvari koje smo mi imali“, rekao je, odbacujući poređenje sa Tajvanom.&nbsp;
Na komentar da Si smatra Tajvan separatističkom prijetnjom, Tramp je odgovorio: „To je na njemu, šta će da uradi. Ali, znate, rekao sam mu da bih bio veoma nezadovoljan ako bi to uradio, i mislim da to neće uraditi. Nadam se da neće.“
Dodao je da smatra da se kineski lider ne bi usudio na takav korak dok je on predsjednik.
Ovlašćenja na domaćem terenu
Na unutrašnjem planu, Tramp je priznao da sudije imaju ovlašćenje da ograniče njegovu politiku, ali je već razmišljao o zaobilaznim rješenjima. Pomenuo je mogućnost da, ako Vrhovni sud poništi njegove carine, on može da ih preoblikuje u licence ili poreze.
Takođe je ponovio spremnost da se pozove na Zakon o pobuni (Insurrection Act) i rasporedi vojsku unutar SAD ako to smatra potrebnim. Do sada je, zaključio je, „zaista nisam osjetio potrebu za tim“.

Tramp: Moj lični moral jedino ograničenje u spoljnoj politici, NATO u suštini beskoristan bez SAD

Bez obzira na pad vodostaja Morače i Zete, očekuje se rast nivoa Skadarskog jezera, kazao je za "Dan" meteorolog Dušan Pavićević.
On je za danas, u drugom dijelu dana, najavio kišu (centralni i južni dio) i snijeg (u sjevernim predjelima), kao i u subotu, dok će od nedjelje biti pretežno suvo vrijeme, sa žestokim hladnoćama u ponedjeljak, posebno na sjeveru.&nbsp;
Pavićević pojašnjava da količine kiše koje će pasti danas i sjutra "nisu posebno impresivne" sa hidrološkog stanovišta.
– U krajnjoj liniji, da već nije ovakva situacija, ne bismo uopšte razmišljali o tome da li mogu donijeti povećanje vodostaja. Nova kiša može usporiti pad nivoa vodostaja, ali kiše ne mogu bitno uticati na porast – čak je pitanje da li mogu uopšte, ali mogu usporiti brzinu pada vodostaja – istakao je Pavićević.
Jezero, kako je objasnio, ponaša se malo drugačije od vodotoka.
– Vodotoci imaju kraći period inercije i brže reaguju i na padavine i na njihov prestanak, a sa jezerom nije tako. Pošto i Morača i Zeta imaju veoma visoke vodostaje, bez obzira što one blago padaju, oni i te kako utiču na porast nivoa jezera. Kod jezera je problematično to što imamo usporen odvod vode iz jezera kroz Bojanu, jer u nju iz Albanije, preko Drima, pritiče voda koja otežava da primi vodu iz jezera. Danas će vazdušni pritisak biti u padu, a to znači povišen nivo mora, što dodatno usporava oticaj. Bez obzira na pad vodostaja u rijekama, jezero očekuje dalji porast vodostaja – rekao je Pavićević za "Dan".
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) juče su saopštili da je nivo Skadarskog jezera normalan i da bez problema može prihvatiti vodu koja se ispušta iz Albanije. Naglasili su i da su vodostaji u Dunavskom slivu u padu.
Crna Gora je već danima pogođena poplavama, a najkritičnije je u Danilovgradu. Obilne padavine stvorile su velike probleme i u Podgorici, Nikšiću i Šavniku, dok je više saobraćajnica na sjeveru zatvoreno usled odrona ili izlivanja rijeka. U danilovgradskom mjestu Sekulići poplavljene su kuće, a iz MUP-a su saopštili da je nekoliko stambenih objekata u Pažićima evakuisano, dok se voda u tom mjestu, kao i iz Klikovače, postepeno povlači.
Na magistralnom putu Danilovgrad–Nikšić, u mjestu Orja Luka, stanje je stabilizovano i prohodno je za sve kategorije vozila, dok su za saobraćaj i dalje zatvoreni putevi prema Glavi Zete i alternativni putevi prema Plani. Evakuisano je i više osoba iz poplavljenih naselja u Podgorici, a iz MUP-a su saopštili da u Nikšiću, u naseljima Grebica i Duklo, ima ugroženih kuća, ali da vodostaj stagnira. U Mojkovcu, u mjestu Prošćenje, došlo je do izlivanja rijeke Tare, pa je zatvoren saobraćaj. Zatvoren je i put Mojkovac – Đurđevića Tara, nakon što je u Sokolovini došlo do odrona, dok je u Slatini i Kaludri saobraćaj zatvoren zbog izlivanja Tare. U Šavniku je uspostavljen saobraćaj prema Komarnici. Iz MUP-a su saopštili i da na Primorju nije bilo intervencija.
Iz Uprave za saobraćaj najavljeno je da će od danas, od sedam sati, za saobraćaj biti otvoren put Kolašin–Berane preko Lubnica. U saopštenju se navodi da je saniran dio saobraćajnice koji je oštećen usljed pucanja cijevi u vlasništvu kompanije "Hidroenergija", koja je sanirala nastalu štetu. Kako su saopštili, završena je sanacija kolovozne kontrukcije, dok će asfaltiranje biti obavljeno čim to dozvole vremenski uslovi.
Predsjednik Opštine Danilovgrad Aleksandar Grgurović najavio je da će veći dio Bjelopavlićke ravnice biti snimljen iz vazduha radi sagledavanja stvarnog stanja terena u uslovima povišenog vodostaja.
Direktor Direktorata za zaštitu i spasavanje MUP-a Miodrag Bešović kazao je za "Dan" da je situacija na terenu mnogo povoljnija i da su putevi ka Danilovgradu uglavnom prohodni.
– U Danilovgradu je povoljnija situacija, ali neki objekti i dalje su pod vodom. Kada se voda povuče, onda će se angažovati i lokalne službe Danilovgrada i mi iz Direkotrata ustupićemo im sve što je potrebno. Kad dobijemo zahtjev od Danilovgrađana, ustupićemo im muljne pumpe kako bi se ta voda izvlačila iz stambenih objekata, podruma i garaža koji su poplavljeni – kazao je Bešović.

Tag: gordan-grlic-radman