Croatia’s Minister of Foreign and European Affairs Gordan Grlić Radman said last night, for the Croatian public broadcaster (HRT), that in order to close the benchmarks in Chapter 23 it is necessary for Montenegro to implement court rulings related to property confiscated from families in Tivat, adding that he has received assurances from the Montenegrin side that pressure will be exerted on the Mrčevac cadastral office in Tivat.
- Here I have good promises and good news. I can say that I have very good cooperation with my colleague Ibrahimović, and in general I have always had good cooperation with all governments of Montenegro. I believe we are on the right path toward resolving open issues. These include the Agreement on compensation for former detainees, which is in fact linked to, or tied to, the change of the name of the swimming pool named after Zoran Gopčević, who was once a guard at the notorious Morinj camp. There are certain assurances that the name of the pool could be changed -- Grlić Radman said.
And, of course, as he added, the confiscated property remains unresolved.
- This falls under the rule of law - judiciary and fundamental rights. That is covered by Chapter 23. Therefore, in order to close the restitution benchmark, this issue must be resolved - he emphasized.
He also said that he had received an assurance.
- That now, together with representatives of those families from Tivat, the Ministry of Foreign Affairs would submit their names and case numbers, so that pressure could be applied from their side on the Mrčevac cadastral office - the Croatian minister stated.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Grlić Radman: Montenegro must implement court rulings related to property confiscated from families in Tivat

Ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman saopštio je sinoć, gostujući na HRT-u, da je za zatvaranje mjerila u poglavlju 23 neophodno da Crna Gora sprovede u djelo sudske odluke u vezi sa oduzetom imovinom tivatskim porodicama, te da je sa crnogorske strane dobio obećanje da će izvršiti pritisak na katastarsku opštinu Mrčevac u Tivtu.
- Tu imam dobrih obećanja i vijesti. Ja mogu reći da imam sa kolegom Ibrahimovićem jako dobro saradnju, a i uopšte, uvijek sam imao sa svim vladama Crne Gore dobru saradnju. Mislim da smo na dobrom putu rješavanja otvorenih pitanja. To su Sporazum o odšteti logoraša, koji je spojen zapravo, vezan, uz promjenu imena bazena, nazvanog po Zoranu Gopčeviću, koji je nekada bio stražar zloglasnog logora Morinj. Tu postoje određena obećanja da bi se to ime bazena promijenilo - kazao je Grlić Radman.
I naravno, kako je dodao, oduzeta imovina čeka.
- Ona je vladavina prava - pravosuđe i temeljna prava. To se nalazi u 23. poglavlju. Znači, za zatvaranje mjerila restitucije treba se riješiti to pitanje - naglasio je on.
Dobio je, navodi, i obećanje.
- Da sada, skupa sa predstavnicima tih tivatskih porodica, Ministarstvo vanjskih poslova pošalje njihova imena i broj predmeta, kako bi oni sa svoje strane izvršili pritisak na katastarsku opštinu Mrčevac - poručio je hrvatski ministar.

Grlić Radman: Potrebno da Crna Gora primijeni sudske odluke u vezi sa oduzetom imovinom tivatskim porodicama

Croatian Minister of Foreign and European Affairs Gordan Grlić Radman said it is important for the two countries to start discussions regarding the training ship „Jadran“.
The Croatian Government recently established a commission for the return of the ship „Jadran“ and other military property from Montenegro, which was also one of the reasons Croatia withheld its consent for Montenegro to close the foreign policy chapter in EU accession negotiations. The commission is led by Grlić Radman.
- It is important for Montenegro to form a commission and for talks on this issue to begin. I am heading the Croatian commission, and we will see whom the Government of Montenegro appoints, if it will be Dragan Krapović - what matters is that we start these discussions and present the arguments from both sides - Grlić Radman told journalists in Kotor, where he is staying on the occasion of the Day of the Croatian People.
He also said he does not understand why the memorial plaque in Morinj is controversial, stressing that it serves as a reminder of a difficult period - the breakup of the former state - and of more than 300 people who were forcibly subjected to suffering, abuse, and torture.
- One person was killed before even arriving in Morinj, and two or three others died as a result of severe abuse, mistreatment, and torture. Many others later died prematurely, even after the camp was closed, due to the consequences of the torture - Grlić Radman emphasized.
Speaking about Lora, the Croatian minister said it was a military prison in the former state and later as well.
- There were individuals who committed crimes, and it is certain that some are still serving their sentences. Ultimately, Croatia also had to confront the rule of law and the prosecution of war crimes, and we fulfilled everything that was required of us. We are still searching for 13 or 14 missing persons, and we therefore expect a response from Montenegro regarding this issue - Grlić Radman said.
Addressing Montenegro’s path toward the European Union, Grlić Radman said he would not speak of blockades, but rather of whether obligations have or have not been fulfilled.
- Just as Croatia worked on closing chapters under the new methodology - once we fulfilled everything, we concluded the negotiations. In that sense, it is a strategic and national interest to have a stable, secure, and prosperous Montenegro as a neighbor - Grlić Radman said.
He reiterated that Croatia strongly supports the reform process and all steps that contribute to Montenegro’s rapprochement with the EU.
- There remain certain open bilateral issues resulting from the breakup of the former state. These are not only bilateral in nature, but also civilizational and universal issues - Grlić Radman stated.
He emphasized Croatia’s support for Montenegro’s European and NATO perspective, noting that the two countries represent a good example of loyal members of the Alliance.
- NATO membership is an expression of transatlantic connectivity that links Europe and North America into a single security and defense alliance. We share common values in this, strengthening defense through the military industry, innovation, and other institutions, because the key to security lies precisely in investment in the defense industry, given the volatility of geopolitics and the strategic environment - Grlić Radman added.
He said that earlier today he met with representatives of 51 families from Tivat whose property, as he stated, had been confiscated. According to Grlić Radman, they are now unable to register their property in the Mrčevac cadastral municipality because, he said, there is no political will to implement several court rulings from Kotor, Podgorica, and elsewhere.
- At one point, registration in the Mrčevac cadastral municipality began, and then it stopped. Today we have „emancipated“ this topic, and I believe that through cooperation between the two governments, that is, the judicial authorities, we will make progress. After all, this is the rule of law - Chapter 23, fundamental rights, and a condition for closing the benchmarks on restitution - Grlić Radman emphasized.
He thanked the Government of Montenegro and his Montenegrin counterpart Ervin Ibrahimović for the decision to transfer the „Josip Marković“ Cultural Center in Donja Lastva to the Government of Croatia, calling the move a major step forward.
- We are pleased that the people of Boka Kotorska have woven Croatian cultural heritage into the unified heritage of Montenegro, contributing to multiculturalism and coexistence, and that Croats in Montenegro contribute to the country’s prosperity - Grlić Radman said.
Ibrahimović: We must relieve future generations of the burden of the past
Ibrahimović congratulated the Day of the Croatian People, stating that the date carries great symbolism and confirms centuries-long good cooperation between the two countries.
- I have always advocated placing emphasis on minority rights in Montenegro, because there can be no high-quality and prosperous Montenegro without a visible and important pillar made up of minorities - Ibrahimović said.
He added that Croatia helps strengthen good-neighborly relations and that the country is a reliable partner to Montenegro on its path toward the European Union.
- And all those skeptics who try to confuse the public by claiming that Croatia did not support us, including on NATO, after today’s meeting I can say that Croatia supports Montenegro’s EU path even more strongly and that we can count on their support - Ibrahimović emphasized.
On the other hand, he said, Montenegro is also aware that it has obligations toward Croatia and future generations.
- We must relieve future generations of the burden of the past, and we must do so through concrete actions, not populism. We are already working on this. We have made significant steps forward. Bilateral consultations resumed after five years. After seven years, the joint committee is working again. We are working and taking positive steps - Ibrahimović said.

Tamara Klikovac

Grlić Radman: It is important to start discussions about the ship „Jadran“, I expect progress in resolving the issue of confiscated property

Hrvatski ministar vanjskih posloa Gordan Grlić Radman kazao je da je važno da dvije države započnu razgovore o školskom brodu Jadran.
Hrvatska vlada nedavno je osnovala komisiju za povrat Jadrana i druge vojne imovine od Crne Gore, što je bio i jedan od razloga zbog kojeg je Hrvatska u pregovorima o pristupanju uskratila saglasnost Crnoj Gori za zatvaranje poglavlja o vanjskoj politici. Na čelu te komisije je Grlić Radman.
- &nbsp;Važno je da Crna Gora formira komisiju i da se počne razgovarati o tom pitanju. Na čelu hrvatske komisije sam ja, a vidjećemo koga će Vlada Crne Gore odrediti, ako to bude Dragan Krapović - naravno, važno je da krenemo u te razgovore i određeno prezentovanje argumentacije s jedne i druge strane - istakao je Grlić Radman novinarima u Kotoru gdje boravi povodom Dana hrvatskog naroda.
On je kazao i da ne zna zbog čega je sporna ploča u Morinju, ističući da podsjeća na jedan teški period - raspad bivše države i preko 300 onih koji su prisilino izloženi patnjama, zlostavljanju i torturu.
- Jedna osoba je, prije samog dolaska u Morinj ubijena, a dvije tri-osobe su preminule uslijed teškog zlostavljanja, mučenja i torture. Mnogi su i kasnije, nakon raspuštanja logora, zbog posljedica mučenja, ranije preminuli - naglasio je Grlić Radman.
Govoreći o Lori, hrvatski ministar je rekao da to bio vojni zatvor u bivšoj državi i kasnije.
- Postoje pojedinci koji su počinili zločin, sigurno je da neki i dalje služe kaznu. Na kraju i Hrvatska se suočavala sa vladinom prava i procesuiranjem ratnih zločina, tako da smo ispunili sve što se od nas tražilo. Još potražujemo 13-14 nestalih, tako da očekujemo odgovor Crne Gore što je sa tim pitanjem - istakao je Grlić Radman.
Govoreći o crnogorskom putu ka Evropskoj uniji, Grlić Radman je rekao da ne bi govorio o blokiranju, već o tome da li su ili ne ispunjene obaveze.
- Jednako kao što je Hrvatska radila na zatvaranju poglavlja po novoj metodologiji - onog trenutka kada smo sve ispunili, završili smo pregovore. U tom smislu je strateški i nacionalni interes imati za susjeda stabilnu, sigurnu, prosperitne Crnu Goru - poručio je Grlić Radman.
On je ponovio da Hrvatska snažno podržava reformski proces i sve iskorake koji doprinose približavanju Crne Gore EU.
- Ostaju otvorena određena bilateralna pitanja koja su rezultat raspada bivše države. Ona nijesu samo bilateralne prirode, nego su i civilizacijska, univerzalna pitanja - naveo je Grlić Radman.
On je istakao podršku Hrvatske evropskoj i NATO perspektivi Crne Gore, ističući da dvije države predstavljaju dobar primjer lojalnih članica Alijanse.
- Članstvo u NATO-u je izraz transatlantske povezanosti koji spaja Evropu i Sjevernu Ameriku u jedan jedinstveni bezbjednosni i odbrambeni savez i u tome dijelimo zajedničke vrijednosti, gdje jačamo odbranu kroz vojnu industriju, inovacije, kroz druge institucije, jer ključ bezbjednosti je upravo ulaganje u odbrambenu industriju s obzirom na promjenljivost geopolitike i strateške okoline - dodao je Grlić Radman.
On je kazao da se danas sastao s predstavnicima 51 tivatske porodice kojima je, kako je naveo, oteta imovina. Oni se, ističe Grlić Radman, sada ne mogu uknjižiti u katastarsku opštinu Mrčevac jer, kako kaže, ne postoji volja da se sprovede odluka nekoliko suda u Kotoru, Podgorici...
- U nekom trenutku se započelo upisivanje u katastarku opštinu Mrčevac, a onda se prestalo s tim. Danas smo "emancipirali" tu temu i mislim da ćemo kroz saradnju dviju Vlada, odnosno pravosudnih organa, napraviti napredak. To je, na kraju krajeva, vladavina prava, Poglavlje 23, temeljna prava i uslov za zatvaranje mjerila o restituciji - naglasio je Grlić Radman.
On se zahvalio Vladi i crnogorskom kolegi Ervinu Ibrahimoviću na odluci da se Dom za kulturu "Josip Marković" u Donjoj Lastvi preda Vladi Hrvatske, nazivajući taj potez velikim iskorakom.
- Drago nam je da su Bokelji uvezli hrvatsku kulturnu baštinu u jedinstvenu baštinu Crne Gore i da pridonosi multietičnosti i suživotu i da Hrvati u Crnoj Gori doprinose prosperitetu države - istakao je Grlić Radman.
<h2>Ibrahimović: Buduće generacije moramo rasteretiti prošlosti</h2>
Ibrahimović je čestitao Dan hrvatskog naroda, navodeći da ovaj datum nosi veliku simboliku i da je potvrda viševjekovne dobre saradnje dvije države.
- Uvijek sam se zalagao da stavimo akcenat na pravi manjina u Crnoj Gori jer ne može biti kvalitetne i prosperitetne Crne Gore ukoliko u njoj nema zapaženog i važnog stuba koji čine manjine - kazao je Ibrahimović.
On je dodao da Hrvatska pomaže u jačanju dobrosusjednih odnosa, te da je ta zemlja pouzdan partner Crnoj Gori na putu ka Evropskoj uniji.
- I svi oni skeptici koji pokušavaju da zbune javnost da Hrvatska nije ona koja nas je podržavala i za NATO, nakon današnjeg sastanka mogu reći da ta zemlja još snažnije podržava Crnu Goru na putu u EU i da može da računamo na njihov podršku - naglasio je Ibrahimović.
Sa druge strane, kako je rekao, i Crna Gora je svjesna da ima obavezu prema Hrvatskoj i budućim generacijama.
- Moramo buduće generacije da rasteretimo prošlosti, a to možemo raditi konkretno, a ne populizmom. I mi već radimo na tome. Napravili smo značajne iskorake. Počele su bilateralne konsultacije nakon pet godina. Poslije sedam godina radi mješoviti odbor. Radimo, pravimo pozitivne korake - poručio je Ibrahimović.

Grlić Radman: Važno krenuti u razgovore o brodu Jadran, očekujem napredak u rješavanju pitanja otete imovine

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović sastaće se sjutra sa ministrom vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordanom Grlićem-Radmanom na Svečanoj akademiji Bokeljske mornarice u Kotoru.
Sastanak je, kako su saopštili iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP), planiran za 12 sati.
- Nakon sastanka, u 12.30 časova, predviđene su izjave za medije dvojice ministara - dodali su u saopštenju.

Ibrahimović na Svečanoj akademiji Bokeljske mornarice

Hrvatski analitičar Davor Đenero ocijenio je da je opasna odluka da ministar odbrane Dragan Krapović, po dogovoru sa ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem, predvodi crnogorsku delegaciju u pregovorima sa Hrvatskom.
On je u izjavi za Antenu M ocijenio da je Krapović namjerno pravio probleme u odnosima sa Hrvatskom.
Na pitanje kako komentariše to što je odluka donijeta u saglasnosti sa ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem, Đenero kaže da je teško procijeniti što se dešava iza zatvorenih vrata i koliki je manevarski prostor Ibrahimovića.
- Bilo kakvo oslanjanje na Demokrate, na Bečića i Krapovića i te ljude oko njih, koji su na kratkoj uzici Beograda, iza kojih stoji "Vučićeva nevidljiva ruka", za Crnu Goru je strašno veliki rizik, pogotovo u godini koja je jedna od najosjetljivijih u njenoj novijoj istoriji - smatra Đenero.
Govoreći o brodu Jadran, za koji je Krapović ponovio da je legalno ilegitimno vlasništvo Crne Gore, Đenero podsjeća da je Hrvatska formirala komisiju za povrat školskog broda i sukcesiju vojne imovine, te da je na njenom čelu šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman.
- Garantujem vam da tu komisiju čine neki od najboljih ljudi u Hrvatskoj javnoj upravi, to su ljudi koji savršeno poznaju teme kojim se bave. Ideja da politikante bez ozbiljnog obrazovanja, bez ozbiljne posvećenosti pristupanju EU, postave sa crnogorske strane, kao kontra strana takvoj ekipi, za Crnu Goru može biti silno opasno - ističe sagovornik Antene M.

Đenero: Oslanjanje na Demokrate, iza kojih stoji Vučićeva skrivena ruka, veliki je rizik za Crnu Goru

Hapšenje ratnog zločinca u Crnoj Gori na zahtjev Hrvatske korak je prema rješavanju otvorenih pitanja s Podgoricom, što je važno za njen evropski put - rekao je danas hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman.
Grlić Radman pozdravio je hapšenje Milorada Kovačevića, te dodao da se ono temelji na angažovanosti crnogorskih institucija, ali da je i rezultat dogovora i pritiska hrvatske diplomatije.
- Hrvatska snažno podržava evropski put Crne Gore. Ovo je jedan dokaz saradnje s nadležnim institucijama i tijelima u Crnoj Gori jer je važno sva otvorena pitanja riješiti prije samog ulaska u Evropsku uniju - rekao je novinarima Grlić Radman.
Ministar, koji je rekao da je danas prijepodne dva puta razgovarao s crnogorskim kolegom Ervinom Ibrahimovićem o hapšenju, dodao je da su dobrosusjedski odnosi temelj stabilnosti i prosperiteta Crne Gore, ali i "natkrovljujuće načelo" EU.&nbsp;
Poručio je da Hrvatska očekuje nastavak rješavanja svih otvorenih pitanja, ali i onih koja nisu samo bilateralne prirode, poput vladavine prava i pravosuđa.
- Odšteta logorašima, promjena imena bazena u Kotoru koji je bio nazvan po komandiru straže zloglasnog logora Morinj, a tu je isto tako i vojna sukcesija simboličnim povratkom hrvatskog školskog broda Jadran - naveo je kao primjere Grlić Radman.
Rekao je da je zabilježen "stanoviti napredak" što se tiče povratka otete imovine, spomenuvši da je 51 tivatskoj porodici ona vraćena te da je zahvaljujući pritisku hrvatske diplomatije te naporima lokalnih i zakonodavnih vlasti "nekoliko porodica već upisano u katastar".
Požalio se, međutim, da nema pomaka kada je riječ o povratu imovine porodicama Tripković i Dabinović iz Dobrote, pri čemu se posebno osvrnuo na porodicu Dabinović za koju je kazao da je nakon 10 godina napokon dobila ročište, no 25. decembar kada Hrvati katolici slave Božić, dodajući da to nije na čast crnogorskom sudstvu.
- Sigurno su mogli postupiti taktičnije i odrediti neki drugi datum ročišta, ali se kako god nadamo pozitivnom ishodu - rekao je Grlić Radman.
Naglasio je da je to pitanje koje vlast u Crnoj Gori "sigurno mora riješiti prije ulaska u EU", dodajući da u crnogorskom rukovodstvu vidi želju za rješavanjem otvorenih pitanja.

Grlić Radman: U crnogorskom rukovodstvu vidim želju za rješavanjem otvorenih pitanja

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić-Radman pozdravio je hapšenje Milorada Kovačevića (61), po zahtjevu Republike Hrvatske kao i saradnju nadležnih tijela dviju država na ovom slučaju.
On je podsjetio da se uhapšeni Kovačević tereti za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika na dubrovačkom području 1991. godine.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fgrlicradman%2Fstatus%2F2004582228420895008&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- U stalnom smo kontaktu s crnogorskim institucijama u vezi s njegovim izručenjem. Ovime se potvrđuje kako ratni zločini iz Domovinskog rata ne zastarijevaju te da će Vlada Hrvatske nastaviti dosljedno sarađivati sa svim partnerima na njihovu procesuiranju i kažnjavanju, gdje god se nalazili - naveo je Grlić Radman na mreži X.
Kovačević je lociran u Zeti na osnovu međunarodne potjernice i priveden sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici na dalje postupanje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.5625%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fu-zeti-uhapsen-drzavljanin-hrvatske-kojeg-ta-drzava-potrazuje-za-ratne-zlocine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Grlić Radman o hapšenju u Zeti: Potvrda da ratni zločini iz Domovinskog rata ne zastarijevaju

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ocijenio je za Javni servis da Vlada Crne Gore ima, kako kaže, „šizofrenu politiku“ prema Hrvatskoj, te da njihov odnos prema toj državi nije konzistentan.
- Idete od jednog do drugog ekstrema. Prošle godine od rezolucije o Jasenovcu, koja je bila u potpunosti nepotrebna, do jednog ponašanja koje obesmišljava i ugrožava naše državno dostojanstvo- kazao je on gostujući na Televiziji Crne Gore.
Ocijenio je i da izjave hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana „ne idu u smjeru dobrosusjedskih odnosa“.
- Mislim da izjave koje dolaze od hrvatskog ministra spoljnih poslova ne idu u smjeru dobrosusjedskih odnosa. Taj čovjek svaki put kad dođe u Crnu Goru, dođe sa nekim zahtjevom, a naš ministar vanjskih poslova (Ervin Ibrahimović) ne radi dovoljno u kontekstu zaštite našeg državnog dostojanstva- poručio je Milatović.
Vanda Babić Galić, posebna savjetnica ministra vanjskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana, na pitanje da prokomentariše izjave predsjednika Milatovića, za Antenu M kaže da ih ne želi komentarisati.
- Ja ne bih željela, niti želim komentarisati izjave predsjednika Crne Gore. Ma kakve one bile, pa i ovakve kakve jesu- ističe Babić Galić.
Babić Galić napominje da su dvojica kolega, ministri Grlić Radmin i Ibrahimović, juče učestvovali na ministarskom sastanku Berlinskog procesa u Belfastu.
- Tamo je ministar Grlić Radman još jednom naglasio važnost trajnog pomirenja kao ključnog za stabilnost Jugoistočne Europe. Istakao je potrebu ulaganja dodatnih napora svih zemalja Zapadnog Balkana kako bi se to pomirenje i postiglo. Također, što je vrlo važno za odnose i Hrvatske i Crne Gore, istakao je da Hrvatska ostaje predana konstruktivnom dialogu sa svojim susjedima kako bi se rješila sva otvorena pitanja na temelju međusobnog poštovanja i povjerenja s ciljem postizanja trajnog pomirenja. Dakle, to sve se odnosi i na Crnu Goru- rekla je ona.
Šefovi diplomatije Crne Gore i Hrvatske, kako navodi Babić Galić, rade na otvorenim pitanjima i to uz potporu predsjednika svojih vlada, što se, kako dodaje, može vidjeti i po učestalosti susreta.
- Dakle, ne bave se povicima, nego državno dostojanstvo štite odgovornim djelovanjem i to u korist građana Crne Gore, u korist građana Republike Hrvatske, i u krajnjem, u korist građana Europe- naglašava Babić Galić.
Podrška na evropskom putu, navodi, zavisi isključivo od Crne Gore.
- Hrvatska je od početka otvorena i prijateljska prema Crnoj Gori. Hrvatska od početka daje sve moguće resurse i ulaže u Crnu Goru na sve moguće načine, ne bi li joj olakšala put, iako mnogi to žele prikazati na drugačiji način. Ali ovo što sam vam rekla govori samo za sebe, a to je da radimo, ne vičemo, štitimo državno dostojanstvo obje zemlje, ali smo odgovorni i neka pitanja moramo proći i riješiti. Nisu ugodna, ali su potrebna- ističe Babić Galić.
Komentarišući saopštenje Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore u vezi sa nedavno upućenom diplomatskom notom Hrvatske u kojoj traže da se riješi pitanje povrata imovine hrvatskoj zajednici, da će preduzeti korake i obavijestiti drugu stranu o konkretnom upitu u skladu sa pravilima diplomatske korespondencije, Babić Galić kaže da je uvjerena da će Crna Gora i MVP Crne Gore to pitanje riješiti na najbolji mogući način kako bi zaštitili i hrvatsku manjinu u Crnoj Gori. Na ovaj način se, kako zaključuje, štiti i pravo na vlasništvo, koje je temeljno pravo svakog čovjeka.

Babić Galić: Ne vičemo, štitimo državno dostojanstvo i Hrvatske i Crne Gore, ali neka pitanja moramo proći i riješiti

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ocijenio je da Vlada ima „šizofrenu politiku“ prema Hrvatskoj, te da njihov odnos prema toj državi nije konzistentan.
- Idete od jednog do drugog ekstrema. Prošle godine od rezolucije o Jasenovcu, koja je bila u potpunosti nepotrebna, do jednog ponašanja koje obesmišljava i ugrožava naše državno dostojanstvo - kazao je on gostujući na Televiziji Crne Gore (TVCG).
Ocijenio je i da izjave hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana „ne idu u smjeru dobrosusjedskih odnosa“.
- Mislim da izjave koje dolaze od hrvatskog ministra spoljnih poslova ne idu u smjeru dobrosusjedskih odnosa. Taj čovjek svaki put kad dođe u Crnu Goru, dođe sa nekim zahtjevom, a naš ministar vanjskih poslova (Ervin Ibrahimović) ne radi dovoljno u kontekstu zaštite našeg državnog dostojanstva - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 54.0153%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-o-situaciji-u-ustavnom-sudu-parlamentarna-vecina-ima-isti-modus-operandi-zarobljavanje-vaznih-institucija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: Vlada ima šizofrenu politiku prema Hrvatskoj, izjave Grlić Radmana nijesu na fonu dobrosusjedskih odnosa

Advokat Rajko Danilović, koji je zastupao porodicu Đinđić u postupku za ubistvo premijera Srbije Zorana Đinđića, preminuo je jutros, piše N1.&nbsp;
Danilović je tokom 90-ih zastupao opozicionare i aktiviste.
Bio je među advokatima koji su podnosili krivične prijave za ubistvo Slavka Ćuruvije, kao i četvorice funkcionera SPO na Ibarskoj magistrali.

Preminuo Rajko Danilović: Zastupao porodicu Đinđić u postupku za ubistvo premijera

Kosti svetog Franja Asiškog u nedjelju su po prvi put javno izložene, čime je zaokružena osamstogodišnja saga o njegovim zemnim ostacima i potvrđena trajna privlačnost poštovanja relikvija među hrišćanima.
Gotovo 400.000 ljudi unaprijed se registrovalo kako bi vidjelo fragmente kostiju, koji su smješteni u uskom, neprobojnom pleksiglas sanduku u donjoj bazilici svetog Franja u umbrijskom gradiću na brdu koji je srednjovjekovni fratar proslavio.
Franjevci su odlučili da kosti izlože na mjesec dana, do 22. marta, kako bi obilježili 800. godišnjicu Franjine smrti 1226. godine. Cilj je oživjeti njegovu poruku mira i bratstva, koja ga je učinila jednim od najvoljenijih hrišćanskih svetaca i inspirisala papu Franju da, kao prvi poglavar Katoličke crkve, uzme njegovo ime.
Postavka njegovih zemnih ostataka posebno je zanimljiva imajući u vidu prilično dramatičnu istoriju tijela svetog Franja, sina bogatog trgovca rođenog 1182. godine, koji se odrekao imetka kako bi živio kao prosjački fratar.
Pred kraj života, na tijelu svetog Franja navodno su se pojavile stigme, prvi dokumentovani slučaj da je neki svetac zadobio Hristove rane s krsta.
Nakon smrti, njegovo tijelo je vjekovima bilo izgubljeno, pošto ga je jedan od njegovih sljedbenika tajno sahranio iz straha da bi moglo biti ukradeno u borbi za relikvije, uobičajenoj u hrišćanstvu srednjeg vijeka.
Ta istorija ispričana je u zasebnoj izložbi u franjevačkom konventu, uz baziliku, koju hodočasnici mogu posjetiti kao dio svog termina za prolazak pored kostiju.
Brat Đulio Čezareo, portparol franjevaca u Asizu, kaže da ova postavka nije morbidno slavljenje mrtvih, već dio duge tradicije u kojoj hrišćani poštuju tjelesne ostatke svetaca kako bi doživjeli duh koji je u njima živio.
- Ne radi se toliko o poštovanju Franja, koliko o susretu s Franjom kroz poštovanje Duha Svetoga koji je ispunio tu ljudskost i učinio je sposobnom da se potpuno daruje. I to je, barem za vjernika, način da se obnovi u ovom jednom životu - kazao je.
Tokom vjekova fascinacija relikvijama dovodila je i do zloupotreba – krađe, falsifikati, a danas i internetska prodaja dio su njihove istorije. No, to ne umanjuje njihovu privlačnost za vjernike, kaže Šon Pilčer, koji vodi „Sakra: Reliks of d Sejnts“, organizaciju koja pruža konsultantske i usluge autentifikacije Katoličkoj crkvi.
Ako su sveci naša braća i sestre na nebu, „onda ima smisla da ćemo imati stvari za koje se držimo“, rekao je.
- A Crkva samo usmjerava tu prirodnu želju koju svi imamo za povezanošću i pripadanjem na način koji nas vodi prema Hristu - kazao je.
Ono što današnjeg posjetioca posebno iznenadi jeste koliko se mali čini sveti Franjo: poznato je da je patio od lošeg zdravlja i loše ishrane, a nježne, tanke kosti djeluju kao potvrda njegove sitne građe.
Za Fiorelu Farinu, stanovnicu sjevernog grada Ređo Emilija, toliko privrženu svetom Franju da je kupila seosku kuću u Asizu i djeci dala imena Frančesko i Frančeska, ova postavka je prilika koja se pruža jednom u životu.
- Samo kad pričam o tome prolaze me trnci. To je događaj koji nisam mogla propustiti - kazala je ispred bazilike.
Sveti Franjo, dodala je, išao je protiv svih društvenih normi kako bi živio jevanđeosku poruku mira, brige za siromašne i za životnu sredinu.
- U ovom istorijskom trenutku, on nam je potreban - rekla je.
Bezbjednosne mjere u nedjelju ujutro bile su pojačane, ali diskretne, dok su prvi hodočasnici prolazili kroz detektore metala prije ulaska u baziliku. Policija nije iznosila detalje, ali je saopštila da su angažovani dodatni policajci, psi tragači, policajci u civilu, nadzorne kamere i druge mjere kako bi se relikvije zaštitile.
S obzirom na istoriju tijela svetog Franja, takve mjere čine se sasvim opravdanim.
Još prije smrti, sveti Franjo je stekao takav ugled svetosti da je na povratku u Asiz posljednji put putovao pod oružanom pratnjom, kaže brat Vilijam Šort, profesor hrišćanske duhovnosti na Franjevačkoj teološkoj školi Univerziteta u San Dijegu.
U savremenim zapisima pominju se i ljudi koji su posezali da otkinu djelove njegove tunike dok je prolazio na konju, vjerujući da njegove relikvije mogu izliječiti bolesne ili spriječiti nesreću, dodao je Šort u razgovoru u franjevačkoj rezidenciji u Rimu, gdje vodi međunarodni franjevački studijski centar.
Kada je sveti Franjo preminuo 3. oktobra 1226. godine, najprije je sahranjen u maloj crkvi San Đorđo u Asizu. U roku od dvije godine papa Grgur Deveti ga je kanonizovao i položio kamen temeljac za baziliku u kojoj će biti njegov grob.
No, uoči prenosa, Franjin povjerljivi pomoćnik, brat Elijas, uzeo je tijelo i tajno ga sahranio u bazilici, u strahu da bi moglo biti ukradeno, kaže Šort. Tijelo je tu ostalo skriveno, zazidano u stub i bez ikakve oznake, sve do 1818. godine. Tada su iskopavanja otkrila posmrtne ostatke, a papa Pio Sedmi potvrdio je da kosti pripadaju svetom Franju.
- Bilo je to pitanje bezbjednosti i ekonomije. Ako imate velikog sveca, novog sveca, a ovaj je čovjek imao potencijal da bude zaista veliki svetac, onaj ko dobije tijelo dobija i hodočasnike - objasnio je Šort.
A Asiz ih danas ima napretek.
Neki su se za posjetu relikvijama prijavili još kada je postavka najavljena u oktobru, nakon čega su raspoređeni u termine od po deset minuta, počevši od nedjeljnog jutra.
Silvanela Tamos doputovala je u Asiz iz Pordenonea, sjeverno od Venecije, zajedno s grupom od 54 ljudi iz svoje biskupije. Imali su jedan od prvih termina, u 9.30 sati.
- To je tijelo koje je živo. To nije mrtvo tijelo. On nam i danas ima mnogo toga reći - kazala je.

Nakon 800 godina prvi put izložene kosti hrišćanskog sveca Franja Asiškog: 400 hiljada ljudi se prijavilo da ih vidi

Francuska će pozvati američkog ambasadora Čarlsa Kušnera kako bi uputila protest zbog američkih komentara o ubistvu krajnje desničarskog aktiviste Kventina Deranka.
Derank, krajnje desničarski aktivista, preminuo je prošle sedmice od povreda mozga zadobijenih tokom prebijanja u francuskom gradu Lionu.
Napadnut je tokom tuče na marginama studentskog skupa na kojem je glavna govornica bila poslanica krajnje ljevice Rima Hasan.
Njegova smrt ukazala je na klimu dubokih političkih tenzija uoči predsjedničkih izbora naredne godine.
Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je na smirenost u subotu, dok se oko 3.000 ljudi pridružilo maršu u Lionu koji su organizovale krajnje desničarske grupe kako bi odale počast Deranku.
Žan-Noel Baro reagovao je na saopštenje Biroa za borbu protiv terorizma Stejt dipartmenta, koji je na mreži Iks objavio da bi „izvještaji, koje je potvrdio francuski ministar unutrašnjih poslova, da su Kventina Deranka ubili ljevičarski militanti, trebalo da zabrinu sve nas“.
- Odbijamo svaku zloupotrebu ove tragedije koja je zavila u crno jednu francusku porodicu iz političkih motiva - kazao je Baro za informativni kanal Frans Enter u nedjelju.
Stejt dipartment je u objavi dodao da je „nasilni radikalni ljevičarski ekstremizam u porastu i da njegova uloga u smrti Kventina Deranka pokazuje prijetnju koju predstavlja po javnu bezbjednost“.
- Nastavićemo da pratimo situaciju i očekujemo da počinioci nasilja budu privedeni pravdi - dodaje se.&nbsp;
Sedam osoba suočilo se s preliminarnim optužbama.
Tužilaštvo u Lionu zatražilo je da se svi oni terete za ubistvo s umišljajem, tešku tjelesnu povredu i udruživanje radi izvršenja krivičnog djela.
Šestoro optuženih tereti se po sve tri tačke optužnice.
Sedma osoba optužena je za saučesništvo u ubistvu s umišljajem, teškoj tjelesnoj povredi i udruživanju radi izvršenja krivičnog djela.

Francuska poziva američkog ambasadora zbog komentara o ubistvu Kventina Deranka

Bura se nastavila u nedjelju nakon što je američki ambasador u Izraelu Majk Hakabi poručio da Izrael ima pravo na veći dio Bliskog istoka, dok je sve više arapskih i muslimanskih zemalja izražavalo protivljenje. Sjedinjene Američke Države saopštile su da su njegove izjave izvučene iz konteksta.
Hakabi je govorio u intervjuu s konzervativnim novinarom Takerom Karlsonom, koji je emitovan u petak. Karlson je kazao da se prema Bibliji potomcima Avrama obećava zemlja koja bi danas obuhvatala gotovo cijeli Bliski istok, uključujući djelove današnjeg Jordana, Sirije, Iraka i Libana. Citirao je Knjigu Postanja, 15. poglavlje, i pitao Hakabija ima li Izrael pravo na tu zemlju.
Hakabi je odgovorio: „Bilo bi u redu kada bi uzeli sve.“
Portparol američke ambasade izjavio je u nedjelju da su Hakabijeve riječi „izvučene iz konteksta“ i da nema nikakve promjene u američkoj politici prema Izraelu.
U intervjuu je Hakabi dodao: „Ne traže da se vrate i uzmu sve to, ali traže barem zemlju na kojoj sada žive, koju sada naseljavaju, koju sada legitimno posjeduju i koja je za njih sigurno utočište.“
Naglasio je da Izrael ne pokušava preuzeti Jordan, Liban, Siriju ili Irak, već da nastoji zaštititi vlastiti narod.
Zajednička izjava Egipta, Saudijske Arabije, Jordana, Bahreina, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Indonezije, Pakistana, Turske, Sirije, Kuvajta, Libana, Omana, palestinskih teritorija i nekoliko arapskih organizacija, objavljena u nedjelju, ocijenila je Hakabijeve navode kao „opasne i zapaljive“, te kao riječi koje ugrožavaju stabilnost regiona.
-Ove izjave direktno su u suprotnosti s vizijom koju je iznio američki predsjednik Donald Džej Tramp, zasnovanoj na obuzdavanju eskalacije i stvaranju političkog horizonta za sveobuhvatno rješenje koje bi palestinskom narodu osiguralo vlastitu nezavisnu državu - navodi se u saopštenju.
Tokom Šestodnevnog rata 1967. godine Izrael je osvojio Zapadnu obalu i istočni Jerusalim od Jordana, Gazu i Sinajsko poluostrvo od Egipta, te Golansku visoravan od Sirije. Izrael se povukao sa Sinaja u sklopu mirovnog sporazuma s Egiptom nakon rata 1973. godine, a iz Gaze se jednostrano povukao 2005. godine. Od prekida vatre s Hamasom u oktobru, nakon dvogodišnjih borbi, izraelska vojska kontroliše većinu istočne polovine Pojasa Gaze.
Izrael je posljednjih mjeseci nastojao produbiti kontrolu nad okupiranom Zapadnom obalom. Uveliko je proširio izgradnju jevrejskih naselja, legalizovao divlja naselja i proveo značajne birokratske promjene u svojim politikama na toj teritoriji.
Tramp je poručio da neće dozvoliti Izraelu da anektira Zapadnu obalu i dao snažna uvjeravanja da bi blokirao svaki takav potez.
Hakabi, evangelički hrišćanin i otvoreni pobornik Izraela i naseljeničkog pokreta na Zapadnoj obali, dugogodišnji je protivnik rješenja o dvije države za Izrael i Palestince.
Karlson je, s druge strane, kritičan prema američkoj podršci Izraelu u ratu u Gazi i našao se na udaru zbog vlastitih krajnje desnih stavova, uključujući i teoriju bijele supremacije prema kojoj se bijelci navodno „zamjenjuju“ ljudima druge boje kože.
U međuvremenu, tenzije u Izraelu su visoke dok se zemlja priprema za mogući napad Irana. Iran je ranije poručio da će napasti i Izrael i američke baze na Bliskom istoku ako Sjedinjene Američke Države udare na Teheran.
Tramp je u petak upozorio da su mogući ograničeni napadi na Iran, iako je vrh iranske diplomatije poručio da Teheran očekuje da će za nekoliko dana imati spreman prijedlog sporazuma nakon nuklearnih razgovora sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Premještanje dodatnih američkih ratnih brodova i aviona u region, s nosačem aviona USS „Džerald R. Ford“ u blizini ulaza u Sredozemno more, ne znači nužno da će Sjedinjene Američke Države udariti na Iran, ali povećava Trampove mogućnosti da to učini ako se odluči na taj korak.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu prošle sedmice je upozorio da će Iran, ako napadne Izrael, riskirati „odgovor koji ne može ni zamisliti“.
Izrael je prošle godine napao Iran tokom posrednih američko-iranskih pregovora, što je izazvalo dvanaestodnevni rat. Sjedinjene Američke Države uključile su se u sukob bombardovanjem iranskih nuklearnih postrojenja.

Tag: gordan-grlic-radman