Na više graničnih prelaza sa Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom čeka se u koloni, saopšteno je iz Auto-moto saveza bh. entiteta Republika Srpska, odakle ističu da se zbog predstojećeg vikenda očekuje pojačana frekvencija vozila na prelazima.
Vozila čekaju u koloni ulazak u BiH iz Hrvatske na graničnim prelazima Gradina, Kostajnica i Velika Kladuša.
Pojačan je saobraćaj sa Hrvatskom u oba smjera na graničnom prelazu Gradiška, sa Srbijom na prelazu Šepak i sa Crnom Gorom na prelazu Deleuša.
Na ostalim graničnim prelazima zadržavanja za putnička vozila nisu duža od 30 minuta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Kolone na granicama BiH sa Crnom Gorom, Hrvatskom i Srbijom

Evropska unija (EU) je objavila novi datum kada će početi digitalno da bilježi ulaske i izlaske državljana zemalja koje nisu članice EU, a koji putuju na teritoriju neke od 29 zemalja članica Šengenskog prostora. Među njima su i državljani &nbsp;Crne Gore.&nbsp;
Oni koji od 12. oktobra budu ulazili u zemlje Evropske unije, treba mnogo ozbiljnije da vode računa koliko dugo su ostali u Šengen zoni i da nijesu slučajno prekršili maksimalnih 90 dana.
Jer, EU će od tada početi da primjenjuje novi sistem dizajniran da digitalno bilježi ulaske i izlaske državljana zemalja koje nijesu članice EU. Sistem će prikupljati biometrijske podatke, kao što su otisci prstiju i snimak lica, kao i druge informacije o putovanju, čime će se postepeno zamijeniti dosadašnji sistem pečatiranja pasoša.
- Pokretanje EES 12. oktobra predtavlja naš korak bliže tome da EU postane najnaprednija putna destinacija na svijetu - izjavila je izvršna potpredsjednica EK za Tehnološki suverenitet, bezbjednost i demokratiju Hena Virkunen.
Cilj EES je modernizacija i poboljšanje upravljanja spoljnim granicama EU. On će obezbijediti pouzdane podatke o prelascima granica, sistematski detektovati one koji prekorače dozvoljeni boravak, kao i eventualne prevare sa dokumentima i identitetom.
Kako će izgledati registracija putnika?
Oni koji prvi put prelaze granicu od uvođenja EES-a moraće da dostave svoje lične podatke. Granični službenici će skenirati njihove otiske prstiju (četiri prsta) i napraviti fotografiju lica. Ove informacije biće zabilježene u digitalnom dosijeu.
Pasoš (biometrijski ili nebiometrijski) neće biti pečatiran.
EES prikuplja, bilježi i čuva podatke navedene u vašem putnom dokumentu (npr. puno ime, datum rođenja; datum i mjesto svakog ulaska i izlaska; fotografiju lica i otiske prstiju (tzv. biometrijske podatke, od kojih četiri otiska prstiju); informaciju o eventualnom odbijanju ulaska.
Na osnovu prikupljenih biometrijskih podataka, kreiraju se biometrijski šabloni koji se čuvaju u zajedničkoj Biometrijskoj službi za upoređivanje podataka.

1250x600

EU ukida pečate na granicama od 12. oktobra

Nekoliko desetaka poljoprivrednika iz Semberije, na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, traktorima je blokiralo carinski terminal na Graničnom prelazu Rača, između BiH i Srbije. To je za Radio Slobodna Evropa potvrdio Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.
Poljoprivrednici su nezadovoljni otkupnim cijenama pšenice u bh. entitetu Republika Srpska, te traže da se one povećaju. Bakajlić kaže da će blokirati terminal do večernjih časova, te da će nastaviti sa blokadom i idućih dana.
“Ključni zahtjev je da se naprave parametri o otkupnoj cijeni pšenice, a to je cijena koštanja plus dobit. Nama naše kalkulacije govore da je to oko 40-ak feninga [oko 20 centi], i mi smo tražili da bude 42-45 feninga, zavisi sve od kvaliteta”, izjavio je Bakajlić.
On dodaje da se o cijeni trenutno špekuliše, te da je ministar poljoprivrede RS, Savo Minić, izjavio da bi ona mogla biti između 32 i 36 feninga.
- Ne može biti za 1 kg pšenice ne možeš kupiti jednu kiflu, to nikad nije bilo - istakao je Bakajlić.Semberski poljoprivrednici su prošle sedmice pozvali Minića na sastanak o cijeni pšenice, ali on se nije odazvao.
Ako se situacija sa cijenom ne riješi, upozorava Bakajlić, protesti će biti prošireni i na druge granične prelaze.
Iz resornog ministarstva se nisu oglašavali o ovom pitanju.
Žetva pšenice bi trebalo da počne ove sedmice, te će se tek saznati kakvi su prinosi i kvalitet.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, prošle jeseni je pšenica zasijana na 41.769 hektara u ovom entitetu, što je više u odnosu na prethodni proizvodni ciklus, koji je bio iznad višegodišnjeg prosjeka.

Poljoprivrednici traktorima blokirali carinski terminal na granici BiH i Srbije

Na poljsko-ruskoj granici predstavljen je samo dio inženjerijskih utvrđenja koje su izgrađene kao dio "Istočnog štita", odnosno sistema odbrane na poljsko-ruskoj granici.
Ukupno se utvrđuje prostor dug gotovo 800 kilometara uz izgradnju baza, logističkih centara, skladišta i raspoređivanje sistema za borbu protiv dronova.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ffront_ukrainian%2Fstatus%2F1929059992331575550%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1929060007959519311%7Ctwgr%5Ef2f3360b219ceb849daa3408a6ebb922deeeac06%7Ctwcon%5Es2_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovaj projekat je višestruki program koji obuhvata sisteme za izviđanje, rano upozoravanje, mobilnost i opstrukcije - rekao je zamjenik načelnika Generalštaba Poljske vojske, general-pukovnik Stanislav Čosnek.
Krajem novembra, u blizini sela Dąbrowska, u općini Budry, izgrađena je prva dionica Istočnog štita. Područje na ovom mjestu, poznato kao dolina Vegorapa predstavlja ravničarski teren koji je ispresijecan močvarama.
Granica između Poljske i Rusije duga je 210 km - njen kopneni dio prolazi kroz Varminsko-mazursko vojvodstvo.

Istočni štit: Poljska gradi tvrđavu na granici prema ruskoj teritoriji

Premijer Kosova Aljbin Kurti izjavio je da je Srbija povećala vojno prisustvo u blizini administrativne linije s Kosovom, kao reakciju na vojne vježbe Defender Europe 25, u kojima učestvuje blizu 1.000 pripadnika Kosovskih bezbjednosnih snaga.
Obraćajući se na današnjoj sjednici Vlade, Kurti je istakao da Kosovo ima čast da bude jedan od domaćina ove vojne vježbe, koja se istovremeno sprovodi i u Albaniji, Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji.
– Kosovo je među zemljama koje je izabrala američka vojska, a kod nas je smještena i Komanda 28. pješadijske divizije. Naše institucije i bezbjednosne snage još jednom pokazuju sposobnost da organizuju složene vježbe koje zahtijevaju visoku logističku i operativnu spremnost – poručio je Kurti, prenosi Telegrafi, a navodi Kosovo online.
Komentarišući pojačano prisustvo srpske vojske u blizini granice, Kurti je naveo da vjeruje da je riječ o reakciji na vojnu vježbu, ali nije isključio mogućnost da iza toga stoji uticaj treće strane.
– Smatramo da je pojačana spremnost i prisustvo oružanih snaga Srbije reakcija na Defender Europe. Međutim, ostaje nejasno da li Srbija djeluje samostalno ili po zahtjevu Rusije – rekao je Kurti.

Kurti: Srbija pojačala vojno prisustvo duž granice s Kosovom

Za vrijeme ljetnje turističke sezone, sa ciljem efikasnijeg prelaska državne granice, izvršiće se privremena prekategorizacija graničnog prelaza za pogranični saobraćaj Krstac - Krstac, na putnom pravcu Nikšćić - Gacko, u granični prelaz za međunarodni putnički saobraćaj - i to od 1. juna do 1. oktobra - jedna je od odluka Mješovite crnogorsko-bosanskohercegovačke komisije za praćenje sprovođenja sporazuma o graničnim prelazima za međunarodni i pogranični saobraćaj.
Na sastanku, koji je juče održan u Ministarstvu unutrašnjih poslova, dogovoreno je da će ova odluka biti realizovana dopunom Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o graničnim prelazima za pogranični saobraćaj i dopunama ovog Sporazuma, te nakon sprovedenih procedura u obje države.
- Razmatrane su mogućnosti vršenja graničnih provjera graničnih policija samo na ulasku u državu, principom jednog zaustavljanja na zajedničkim graničnim prelazima, kao i privremena prekategorizacija graničnog prelaza za pogranični saobraćaj Krstac - Krstac za vrijeme ljetnje turističke sezone u granične prelaze za međunarodni putnički saobraćaj i usaglašavanje prometa putnika i roba sa ciljem ubrzanja graničnih procedura, posebno za vrijeme ljetnje turističke sezone - navodi se u saopštenju.
Kako se navodi, nakon otvaranja dva zajednička granična prelaza između Crne Gore i Bosne i Hercegovine Vraćenovići - Deleuša, na teritoriji Crne Gore 20. oktobra 2020. i na putnom pravcu Nikšić - Bileća i Zupci - Sitnica na teritoriji BiH 4. aprila ove godine, intenzivirane su aktivnosti za otvaranje preostala dva zajednička granična prelaza, saglasno aneksima sporazuma o sprovođenju graničnih provjera na zajedničkim graničnim prelazima između Vlade Crne Gore i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
- Uprava za indirektno oporezivanje realizuje Projekat rekonstrukcije graničnog prelaza Klobuk - Ilino Brdo, u Klobuku (BiH), na putnom pravcu Trebinje - Nikšić, sa ciljem stvaranja uslova za uspostavljanje zajedničke granične kontrole i na ovom budućem zajedničkom graničnom prelazu. Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore priprema projektnu dokumentaciju za izgradnju budućeg zajedničkog graničnog prelaza Šćepan Polje - Hum, na Šćepan Polju - Paklice (CG), na putnom pravcu Plužine - Foča. Dinamika izgradnje ovog zajedničkog graničnog prelaza biće usaglašena sa Upravom za saobraćaj tokom izgradnje novog mosta na rijeci Tari i pristupnih saobraćajnica - precizirano je u saopštenju.
Sprovođenje zajedničkih graničnih provjera na zajedničkim graničnim prelazima doprinosi pojednostavljenju i ubrzanju graničnih procedura, racionalnijem korišćenju resursa, unapređenju saradnje između graničnih službi i efikasnijem suzbijanju i otkrivanju svih oblika prekograničnog kriminala.
- Saglasno sporazumu između Vlade Crne Gore i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o graničnim prelazima za pogranični saobraćaj u kontinuitetu se izdaju pogranične propusnice, za prelazak državne granice u režimu pograničnog saobraćaja, kako bi se stanovništvu nastanjenom u pograničnim područjima olakšalo prelaženje zajedničke državne granice i omogućilo da, pored dva granična prelaza za pogranični saobraćaj, prelaze državnu granicu na 18 prelaznih mjesta, van graničnih prelaza, u režimu pograničnog saobraćaja, sa pograničnom propusnicom. Do sada su, obostrano, izdate 304 pogranične propusnice - precizirano je u saopštenju.
Sa ciljem pripreme za predstojeću ljetnju turističku sezonu dogovorene su mjere za usklađivanje prometa putnika i roba i koordinaciju aktivnosti graničnih službi obje države - graničnih policija, carina, graničnih veterinarskih i fitosanitarnih inspekcija, radi pojednostavljenja prelaska državne granice, posebno, na najfrekventnijim graničnim prelazima, vodeći računa da prioritet bude bezbjednost država i građana.&nbsp;
- Regionalni šefovi graničnih službi će svakodnevno pratiti stanje, razmjenjivati informacije, identifikovati probleme na graničnim prelazima i obezbijediti funkcionalnost i brže sprovođenje graničnih procedura - navodi se u saopštenju.

Razmatra se da GP Krstac od juna do oktobra bude punkt za međunarodni saobraćaj

Njemačke oružane snage, Bundeswehr, objavile su da će njihove snage biti stacionirane duž istočnog krila NATO-a u Litvaniji, a vojnici će biti potpuno operativni do 2027. godine. Ovo je prvi put od Drugog svjetskog rata da će njemački vojnici biti trajno raspoređeni u inostranstvu, piše Newsweek.
- Imamo jasan zadatak. Moramo osigurati zaštitu, slobodu i sigurnost naših saveznika ovdje na istočnom krilu NATO-a - izjavio je brigadni general Kristof Huber, komandant njemačke brigade u savezničkoj zemlji NATO-a.
Njemačka je prethodno raspoređivala snage u Avganistanu, ali to nije bilo trajno.

Njemačka šalje vojnike na prag Rusije prvi put od Drugog svjetskog rata

Poljska je uspjela da ubrza izgradnju Istočnog štita, sistema fortifikacije istočne granice sa Bjelorusijom i Rusijom, koji je danas poljski premijer Donald Tusk nazvao projektom bez premca u Evropi poslije Drugog svjetskog rata.
- Trošimo na Istočni štit milijarde zlota, ali cijela Evropa sa zadovoljstvom gleda na te radove jer to znači bezbjednost cijelog kontinenta - kazao je Tusk prilikom obilaska radova i susreta s vojnicima u mjestu Dombrovka na granici sa Rusijom.
Poljski premijer kazao je da su prvobitni planovi izgradnje sistema utvrda u širem pojasu na istočnoj granici bili da bude završen u prvom kvartalu 2025. godine, ali već sada su radovi koji su počeli u oktobru primijetno napredovali.
- Rovovi, betonski ježevi zajedno sa šumama, sa močvarama to je sve lanac efikasne odbrane. Samo betonskih elemenata je preko 3.500. To je savremena ideja kako da se štiti granica infrastrukturom raznih vrsta, kao što su betonski ježevi, protivtenkovski rovovi uz prirodne elemente terena - kazao je Tusk.
On je istočni štit okarakterisao kao investiciju u mir.
Ranije je najavljeno da će zvanična Varšava tražiti da dio projekta finansira EU jer je ta istočna granica Poljske istovremeno spoljna granica EU.
Izvjestilac Evropskog parlamenta za budžet EU, rumunski europoslanik Zigfrid Muresan obišao je u petak na čelu delegacije evropskih parlamentaraca poljsko-bjelorusku granicu i rekao poslije toga da će tražiti da EU iz budžeta izdvoji veća sredstva za odbranu istočne granice EU.
- Zemljama članicama koje su na frontu, kao Poljska, Slovačka i Rumunija, treba dati veća sredstva za zaštitu granica. Za mene je stvar jednostavna – zaštita granica i garancija bezbjednosti građana EU treba da budu prioritet kada se pravi budžet EU - kazao je Muresan, javlja poljska agencija PAP.
Istočni štit dug 800 kilometara, koji treba da maksimalno olakša poljskoj vojsci odbranu granice a oteža prodor kopnenih snaga eventualnog agresora u dubinu teritorije Poljske, vlada je izdvojila 2,3 milijarde eura.

Poljska ubrzala izgradnju Istočnog štita na granici sa Bjelorusijom i Rusijom

Dva dana otkada je novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio da će uvesti nove visoke carine Kanadi i Meksiku u okviru napora za suzbijanje ilegalne migracije i droge, izjavio je da je razgovarao sa meksičkom predsjednicom Klaudijom Šajnbaum i da "se ona složila da zaustavi migraciju preko Meksika".
U objavi na svojoj društvenoj mreži Trut Soušal sinoć, Tramp je rekao da će zapravo biti „zatvorena južna granica SAD“, i da je sa predsjednicom Meksika imao vrlo produktivan razgovor.
Meksička predsjednica Šajnbaum potvrdila je da je razgovarala sa Trampom i navela da su imali izvrstan razgovor.
- Razgovarali smo o meksičkoj strategiji za migrantska pitanja i ja sam mu rekla da karavani ne stižu do sjeverne granice (s Amerikom) zato što Meksiko vodi brigu o njima - napisala je Šajnbaum na društvenim mrežama.
Takođe su, dodaje, razgovarali o jačanju saradnje oko bezbjednosnih pitanja u okviru svog suvereniteta i kampanji koju sprovode radi sprečavanja potrošnje fentanila.
Kako javlja agencija AP nije jasno kako će ovaj razgovor uticati na Trampov plan o uvođenju novih carina.
Tramp je u ponedjeljak rekao da će uvesti carine od 25 odsto na sve proizvode koji ulaze u zemlju iz Kanade i Meksika, kao jedan od prvih izvršnih naređenja po preuzimanja dužnosti 20. januara.
U objavljivanju tih planova na svojoj mreži Trut Soušal Tramp je kritikovao veliki priliv migranata koji dolaze ilegalno u SAD, iako je broj privedenih ilegalnih migranata na američkoj južnoj granici sa Meksikom na četvorogodišnjem minimumu, piše AP.
Broj dolaska ilegalnih migranata preko meksičke granice pao je djelimično zato što je administracija odlazećeg predsjednika Džoa Bajdena osigurala određenu pojačanu saradnju oko zaustavljanja migracije iz Meksika, upravo ono što, kako izgleda, Tramp sada slavi.

Tramp: Produktivan razgovor sa predsjednicom Meksika, biće zatvorena južna granica SAD

Putevi u blizini graničnih prelaza Merdare i Jarinje između Srbije i Kosova blokirani su.
Kako je najavljeno, blokade će se održati i blizu graničnog prelaza Brnjak, između Srbije i Kosova, kao i blizu prelaza Kula, između Kosova i Crne Gore.
Raša Rojević, predsjednik Udruženja građana kosovsko-mitrovačkog okruga, jednog od osam udruženja koja organizuju blokade, ranije je za Radio Slobodna Evropa (RSE) rekao da je u pitanju “selektivna blokada”, odnosno da će puštati sve koji imaju srpska dokumenta.
Okupljeni ne puštaju kamione sa kosovskim, a ni one sa srpskim tablicama.
Kako je Rojević dodao u razgovoru za RSE, blokade su “reciprocitet onoga što Kurti radi Srbima” na Kosovu.
Do blokada je došlo nakon što su kosovske vlasti 30. avgusta zatvorile pet paralelnih srpskih institucija na sjeveru zemlje – djelu u kojem većinski žive Srbi – za koje su naveli da djeluju pod vođstvom Srbije, “kršeći ustavnost i zakone Republike Kosovo”.
Na blokadama, između ostalog, zahtijevaju da se “oslobode” opštine na sjeveru Kosova, da srpska dokumenta na Kosovu budu važeća, da se dinar vrati u upotrebu i da KFOR “preuzme svoju ulogu u skladu sa rezolucijom 1244”.
Rojević je 6. septembra rekao da će blokade trajati dok se ne ispune zahtjevi i dodaje da ova akcija nije u koordinaciji sa vlastima u Srbiji.
Regulativa Centralne banke Kosova, kojom se zabranjuje korišćenje srpskog dinara za plaćanje, stupila na snagu 1. februara i predviđa euro kao jedinu valutu za plaćanje.
Kada je riječ o zatvaranju paralelnih institucija, na Kosovu postoje opštine, preduzeća, vrtići, osnovne i srednje škole i javni univerziteti koje direktno finansira Vlada Srbije, a koji se nalaze u gradovima i mjestima u kojima žive Srbi.
Prema zakonima Kosova, ove institucije su nelegalne.
Kosovo i Srbija su 2013. godine u dijalogu za normalizaciju odnosa u Briselu postigli dogovor o gašenju paralelnih institucija, ali sporazum još nije u potpunosti sproveden.

Blokirani putevi u blizini granica između Srbije i Kosova, neprohodan i prelaz Kula

Najveću korist od članstva Crne Gore u Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA) imaće oni koji koriste internet i mobilno bankarstvo, jer su plaćanja preko digitalnih kanala u prosjeku dvostruko jeftinija, saopštili su iz Udruženja banaka (UBCG).
- Plaćanja preko digitalnih kanala su u prosjeku dvostruko jeftinija od onih na šalteru, brža i sigurnija, uz automatske potvrde i lakšu administraciju. Poruka privredi je jasna – ko plaća na šalteru, plaća više, a ko koristi m-banking ili internet bankarstvo, plaća po evropskim cijenama“, rekli su predstavnici UBCG.
&nbsp;
Crna Gora je u ponedjeljak i operativno postala dio SEPA, čime je građanima i privredi od utorka omogućeno da unutar jedinstvenog područja plaćanja šalju i primaju novac znatno brže, jeftinije i sigurnije, ravnopravno sa 40 evropskih država, uključujući sve članice EU- poručili su iz UBCG.
&nbsp;Iz UBCG su naveli primjer plaćanja u SEPA sistemu, kada građanin ili firma iz Crne Gore želi da uplati novac osobi ili preduzeću u Hrvatskoj. Da bi se obavila transakcija neophodno je da uplatilac dostavi banci međunarodni broj bankovnog računa - IBAN primaoca, kao i iznos u eurima, nakon čega se šalje nalog za plaćanje banci u Hrvatskoj, koja nakon obrade isplaćuje novac.
&nbsp;- Na primjer, ukoliko Nikola iz Crne Gore želi da pošalje 100 EUR prijatelju Marku u Hrvatskoj, on treba da ostavi podatke o njegovom računu – IBAN. Svaka banka ima svoj BIC u registru SEPA i tako međunarodne uplate automatski dolaze u konkretnu banku. Potom Nikola koristi mobilnu aplikaciju za elektronsko bankarstvo da obavi SEPA novčani transfer, unosi Markov IBAN, iznos od 100 EUR i potvrđuje transakciju. Slijedi obrada u kojoj se novac prebacuje na Markov račun u roku od jednog radnog dana- objasnili su iz UBCG.
&nbsp;Oni su dodali da ukoliko korisnik nema elektronsko bankarstvo, može da ode u banku koja podržava SEPA sistem.
&nbsp;- Da bi se plaćanje realizovalo u SEPA sistemu, neophodno je da je banka u kojoj je račun primaoca plaćanja članica SEPA, da se plaćanje obavlja u eurima i da se plaćanje vrši sa datumom valute danas ili sjutra (radni dani)- rekli su iz UBCG.&nbsp;
&nbsp;Oni su dodali da su troškovi plaćanja unutar SEPA zone različiti u odnosu na SWIFT, a da iznos koji se plaća uvijek stigne u cjelosti primaocu kome isplatna banka može naplatiti proviziju za priliv.&nbsp;
&nbsp;- Vi kao klijent crnogorskih banaka uvijek plaćate samo proviziju svojoj banci. Provizija se ne djeli već iznos stiže u cjelosti na adresu, a proviziju uzima banka pošiljaoca 1,99 EUR onome ko šalje kao i potencijalno banka primaoca kroz odvojen nalog. Dakle, slanje 100 EUR iz Crne Gore biće 100 EUR. Ukoliko vaša banka u Crnoj Gori, ipak, traži da izaberete neku od troškovnih opcija označite opciju SHARE, što znači da izbor OUR ili BEN opcije nije moguće za SEPA transakcije- naveli su iz UBCG.
&nbsp;Oni su saopštili da su benefiti za crnogorsku ekonomiju to što će prvi dnevni transfer građana do 200 EUR koštati maksimalno dva centa.
&nbsp;- Banke su, u svojoj ponudi, taj prvi transfer punudile besplatno- poručili su iz UBCG.
&nbsp;Elektronske transakcije do 20 hiljada EUR naplaćivaće se 1,99 EUR, dok će za veće transfere naknada biti ograničena na 25 EUR elektronski, odnosno 50 EUR na šalteru.
&nbsp;- Integracija u SEPA povećava povjerenje međunarodnih investitora u crnogorski finansijski sektor, što bi trebalo da podstakne priliv stranih investicija. Implementacija SEPA standarda otvara mogućnost razvoja novih finansijskih proizvoda i usluga, poput digitalnih novčanika i mobilnih aplikacija za plaćanje- rekli su iz UBCG.
&nbsp;Oni su podsjetili da SEPA transakcije imaju niže naknade u odnosu na tradicionalne međunarodne transakcije.&nbsp;
&nbsp;- Obrada transakcija je brza. Transakcije unutar SEPA prostora su znatno jednostavnije u poređenju sa ranijim metodama međunarodnog plaćanja- pojasnili su.
&nbsp;Za preduzeća SEPA donosi olakšice u vidu smanjenja troškova transakcija i bržeg plaćanja. Firmama olakšava poslovanja s evropskim partnerima, otvarajući vrata za veće poslovne prilike i povećavajući konkurentnost na tržištu“, saopštili su iz UBCG.

UBCG: Najveću korist od članstva u SEPA imaće korisnici internet i mobilnog bankarstva

Na 70-ak stranica Naredbe o istrazi SDT protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića, dva pasusa posvećena su komunikaciji sa mnom! Samo dva pasusa za šest posmatranih godina!? Što je prvi razlog za moju veliku zapitanost: zašto samo toliko kad smo od inkriminisane 2018. razmijenili dovoljno poruka da popune svih 70-ak stranica Naredbe o istrazi. Istina, većina tih poruka su "bla-bla" prirode, ali je, tvrdim po pouzdanom sjećanju, SDT ignorisao gomilu onih čiji je sadržaj - informacija. Eto drugog razloga za moju veliku zapitanost: zašto nema poruka u kojima mi Mijajlović šalje, recimo, fotografije i video zapise o probijenom ili završenom tunelu na autoputu, izgrađenom mostu, klip sa neke utakmice košarkašica Budućnosti Bemax, reprezentacije CG...&nbsp; Možda zbog toga što su neupotrebljive za tužilačku &nbsp;konstrukciju da Mijajlović uređuje Antenu M? Ovo nije moja treća velika zapitanost, ovo je retoričko pitanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251008151036_db1300eb28defd45357486e2bc2c5f9e4a054935fcbe1b0a19f407d27235f499.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251008151036_db1300eb28defd45357486e2bc2c5f9e4a054935fcbe1b0a19f407d27235f499" data-rendition-name="original" width="863" height="678" loading="lazy" alt="optužba"> <figcaption>Foto: Antena MAntena M</figcaption> </figure>  Koliko su one koje su navedene dokaz za tu tvrdnju SDT, neka prosudi svako za sebe. Izvolite, čitajte! Fakat je da čitav prvi pasus djeluje prilično blesavo jer uglavnom ne znamo (danas ne znam ni ja) na koje Mijajlovićeve poruke odgovaram. Možda zbog namjere SDT da stvori utisak o Mijajlovićevoj nadređenosti meni? Ne, ni ovo nije moja treća velika zapitanost, ovo je moje drugo retoričko pitanje. Moja treća velika zapitanost, a zapravo treće retoričko pitanje je: a đe su desetine i stotine Mijajlovićevih poruka- informacija koje nijesu objavljene na Anteni M? Treba li da ponudim odgovor na to pitanje? Ne, jer ga svaki slušalac i čitalac Antene M zna. A za "masne vreće" kojima je SDT ovim skandalom unio malo veselja u prazne živote, koga briga. U drugom pasusu imamo koliko-toliko dvosmjernu komunikaciju, povodom jednog tragičnog slučaja, događaja koji po svojoj prirodi zahtijeva tačnost, oprez i pažljivo baratanje riječima, pravilnu odluku o momentu objavljivanja uz, očigledno iz prepiske, iščekivanje zvaničnog saopštenja UP. Mijajlović je, i to je jasno, izvor koji u vrijeme komunikacije raspolaže podacima koji su bitni. I, da, razmjenjujemo mišljenje jer mi to koristi za odluku koju ću donijeti ja ili dežurni urednik. Ne Aco Mijajlović. To je, dakle, podloga na kojoj SDT gradi konstrukciju kojom hoće da sruši duže od tri decenije sticani kredibilitet Antene M! To je osnov za pokušaj mojeg i kompromitovanja medijske kuće na čijem sam čelu? Tako to radi SDT, koje u svom saopštenju koristi termin iz prošlog vijeka:"sredstva javnog informisanja", pokazujući i time da ne samo što o novinarstvu ne zna dovoljno da može razlikovati prikupljanje informacija od uređivanja, nego da baštini i svijest iz 1948, kad je, otprilike, ta formulacija ovđe ušla u upotrebu. Nije, međutim, ključni problem u neznanju tužilaca. Problem je u umišljaju, u njihovoj svjesnoj, planiranoj akciji pokušaja obračuna sa Antenom M i još nekoliko glasila koja pružaju otpor političkim nalogodavcima SDT. U mom, a zacijelo i u telefonu svakog drugog urednika, postoje hiljade poruka sličnog sadržaja, iz komunikacije sa legitimnim izvorima- bez kojih nema ni novina, ni novinarstva. Aleksandar Mijajlović je u vrijeme koje je označeno na porukama, apsolutno legitiman izvor - ni suđen, ni zatvaran. Svaki novinar, prije objave informacije, mora(o bi) pitati osobu od koje je dobio da li je saglasna da bude objavljena. Tako se izbjegava rizik od objave "off the record" sadržaja. To se utvrđuje pitanjem: (je li) za objavu? Da objavimo? Ili slično formulisanim. Rješenjem i te "misterije" stavljam tačku na ovu temu. Lopta je sad u dvorištu SDT, a završni udarac uputiće Antena M.

Evo na osnovu čega SDT tvrdi da je Mijajlović uređivao Antenu M

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija prof. dr Anđela Jakšić-Stojanović i direktor Uprave policije Lazar Šćepanović organizovali su juče sastanak s ciljem intenziviranja saradnje između Ministarstva i Uprave saopšteno je iz MPNI.
- Ključna tema sastanka bilo je zajedničko i koordinisano djelovanje u sprečavanju i suzbijanju falsifikovanih i lažnih diploma, sa posebnim akcentom na rad Komisije prepoznate Zakonom o priznavanju inostranih isprava i izjednačavanju kvalifikacija, kao i njenim zaduženjima za naredni period- navodi se u saopštenju.
Pored toga, dodaje se u saopštenju, analiziran je i Izvještaj o angažmanu zaštitara u obrazovno-vaspitnim ustanovama, koji je Zavod za školstvo sproveo kroz istraživanje među direktorima škola. Dogovoreno je da će se u Policijskoj akademiji organizovati dodatne specijalizovane obuke za zaštitare, sa fokusom na rad i komunikaciju sa djecom i mladima, kao posebno osjetljivim i ranjivim kategorijama.
Poseban segment sastanka, poručili su iz MPNI, bio je posvećen jačanju preventivnih aktivnosti u školama kroz organizovanje edukativnih radionica i predavanja od strane službenika Uprave policije. Predavanja će obuhvatiti ključne teme kao što su: prevencija vršnjačkog nasilja, sajber bezbjednost – prepoznavanje i zaštita od digitalnih prijetnji i zloupotreba i podizanje svijesti o rizicima zloupotrebe narkotika.
- U narednom periodu, saradnja između Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i Uprave policije će biti dodatno osnažena i kroz reformu programa višeg obrazovanja na Policijskoj akademiji, čime se nastoji podići kvalitet policijskog obrazovanja i prilagođavanje savremenim društvenim i bezbjednosnim izazovima- zaključuje se u saopštenju.

Jakšić-Stojanović sa Šćepanovićem o sprečavanju falsifikovanih i lažnih diploma

Predstava “Naličje”, autorski projekat reditelja Borisa Liješevića, izvedena je sinoć na Velikoj sceni Narodnog pozorišta Sarajevo u okviru takmičarske selekcije 65. Internacionalnog teatarskog festivala MESS. Publika je, nakon izuzetnog izvođenja, nagradila ansambl predstave dugotrajnim aplauzima i ovacijama, saopšteno je iz Crnogorskog narodnog pozorišta.
Nihad Kreševljaković, direktor i selektor MESS-a je istakao da kroz predstavu Crnogorskog narodnog pozorišta svjedočimo nečemu što je realnost ovog prostora.
- Kada smo najavljivali festival i istakli da se bavimo različitim temama, od položaja žena, pitanja onoga što nosi kapitalizam, ispitivanja ljudskih granica, identiteta koji se nalazi u statistikama, u tom kontekstu ova predstava na tačan i vrlo dobar način prikazuje realnost i poziva ljude na međusobno saosjećanje, kako bi se suprotstavili onome što je, nažalost, naša svakodnevica- naveo je Kreševljaković.
Reditelj Boris Liješević je izjavio da, šta god da radi, cilj njegovog djelovanja jeste da se dopre do srca, do svijesti i do saosjećanja ljudi.
- Ova predstava je mračna, jer prilazi stvarnosti s druge strane, pokušava da osvijetli i da pokaže manipulacije, odnosno naličje onoga što mi živimo kad mislimo da živimo u nekom društvu koje napreduje, koje se bavi ekologijom i životnom sredinom, a zapravo iza svega toga stoje karteli- kaže Liješević.
Marija Sarap, umjetnička direktorica CNP-a kazala je da je više nego zadovoljna što je predstava selektovana za učešće na ovogodišnjem MESS-u.
- S obzirom na nagrade za „Naličje“ na Sterijinom pozorju, na festivalu u Banjaluci, ovo je samo dalji korak u životu ove predstave i nastavak koji treba da svima nama u okruženju bude sasvim prirodan, da budemo jedni uz druge, da blisko sarađujemo. Publika je večeras mogla da vidi nešto što smo gradili i što je naše i lice i naličje, kako naše tako i svih zemalja u okruženju- rekla je Sarap.
Franko Ugaro, direktor Akademije Mediterranea dell'Attore iz Lećea je kazao da je impresioniran predstavom.
- Imao sam mali uvid u ono što Crnogorsko narodno pozorište radi, ali ovaj komad je tako važan u ovom trenutku, za društvo, za teatar takođe, jer tema kriminala je krucijalna tema našeg vremena- rekao je Ugaro.
„Naličje“ govori o savremenom crnogorskom društvu: o vremenu u kojem vrijednost novca potiskuje sve druge vrijednosti, a dužnička stvarnost razotkriva rastuću granicu moralne tolerancije.
Predstava je na ovogodišnjem 70. Sterijinom pozorju u Novom Sadu osvojila čak dvije nagrade: Sterijina nagrada za glumačko ostvarenje pripala je Aleksandru Raduloviću za ulogu Vuka, dok je Sterijinu nagradu za režiju osvojio Boris Liješević. Takođe, predstava je osvojila dvije nagrade i na 27. Teatar festu “Petar Kočić“ u Banjoj Luci i to: Specijalnu nagradu za vizuelni identitet predstave, za scenografiju i kostim, kao i nagradu “Korak u hrabrost“ za predstavu u cjelini.
Uloge u predstavi tumače: Aleksandar Radulović, Lazar Đurđević, Kristina Obradović, Žana Gardašević-Bulatović, Nada Vukčević, Jadranka Mamić, Danilo Čelebić, Zoran Vujović, Ana Vujošević, Mirjana Spaić, Tihana Ćulafić, Jelena Minić, Jelena Nenezić, Sanja Vujisić, Julija Milačić Petrović Njegoš, Jovan Dabović, Jovana Brnović i Anđela Marunović.
Dramaturzi predstave su Stela Mišković i Stefan Bošković, kostimografkinja je Lejla Hodžić, scenografkinja Andreja Rondović, kompozitorka Nina Perović, koreografkinja Tamara Vujošević Mandić, asistentkinje režije Nataša Milićević i Mirjana Spaić, asistentkinja scenografije Jelena Ivančević, asistentkinja kostimografkinje Gordana Bulatović, a izvršni producent Danilo Milatović.
Publika se o aktivnostima Crnogorskog narodnog pozorišta može informisati putem veb-sajta www.cnp.me, na biletarnici, društvenim mrežama Facebook i Instagram, kao i Viber kanalu.

CNP: Ovacije za “Naličje” na sarajevskom MESS-u

Imamo duple aršine u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. U sky prepiskama pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, pominju Dritana Abazovića, Demokrate bezbroj puta, a te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša, kazala je u sinoćnjoj emisiji "Na kraju dana", Danica Nikolić, glavna i odgovorna urednica M portala.
Komentarišući poslednja hapšenja i etiketiranja jednog broja slobodnih i nezavisnih medija, a biznismenu Aleksandru Mijajloviću navodno uređivanje istih, Nikolić podsjeća kako se postupalo kada je objavljena prepiska u kojoj danas specijalni tužilac Vukas Radonjić dogovara ishod krivične prijave.&nbsp;
- Mi smo objavili jednu sky prepisku, u više navrata smo je objavljivali, koja se tiče portparola SDT-a Vukasa Radonjića i on je saslušavan tim povodom. Naravno nije demantovao te sky prepiske i saopštio je da je saslušavan. Ne znamo šta je sa tim predmetom. Vukas Radonjić u toj prepisci dogovara ishod krivične prijave, koja je podnijeta protiv jednog od pripadnika jednog klana. Ne samo što to dogovara, nego se iz sky prepiske vidi da je njegovu svadbu praktično platio jedan od najtraženijih ljudi u Crnoj Gori, a to je bivši policijski funkcioner Ljubo Milović. Vukas Radonjić je saslušan, pušten, radi svoj posao dan danas. Bavi se velikim, ozbiljnim predmetima. I sa tim se ništa dalje nije desilo - kazala je Nikolić.
A sa druge strane, ukazuje Nikolić, imamo ekspresno hapšenje tužiteljke Andrijane Nastić, koja je posle saslušanja puštena i oduzet joj je pasoš.&nbsp;
- Odavala tajne podatke. Pa čekajte, ovaj čovjek je dogovarao ishod presude. &nbsp;Oko Ljuba Milovića imamo takvu hajku koja traje pet godina, ne znamo gdje je, šta je.. Traže ga svi, Interpolova potjernica je za njim raspisana. I to je kao u redu. U redu je da taj tužilac i dalje radi svoj posao u SDT-u koje je rang više od VDT-a u kojem radi tužiteljka Nastić. Imamo duple aršine, to je sasvim jasno. Jasno je da je revanšizam na sceni - istakla je glavna i pdgpvprna urednica M portala.
Upravo zato što to imamo na scceni, ocjenjuje ona, jako je važno da imamo slobodne medije, kritičke medije, koji će se baviti ovim stvarima.
Podsjetila je i da u sky prepisci koju je objavio M porta, pripadnici kavačkog klana govore o tome kako imaju tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu koji će završiti presudu, i da se ispostavlja da je to tada bio Radonjić.
- U sky-ju pominju se specijalni tužilac Vukas Radonjić, treća lica ga pominju, pominju Dritana Abazovića, novinarku koja potpisuje ove "spektakularne" tekstove. Treća lica pominju i Demokrate u bezbroj slučajeva i vrlo često... Te ljude niko nikad nije pozvao da ih sasluša -naglasila je.
Da su u pitanju dupli aršini u postupanjima, jasno je, smatra Nikolić, i iz slučaja bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koja u sky prepiskama navodno pominju treća lica.
- Njih nema kao direktnih učesnika, nismo ih vidjeli, a vjerujem ni da nećemo. Oni su u Istražnom zatvoru godinu i po dana, ne služe kaznu nego su u istražnom. Pritvor se pretvorio u kaznu. Oni su u zatvoru, a ovi ljudi koje pominju treća lica niko ne saslušava. Dakle, za njih je dozvoljeno da ih treća lica pominju, a ove nije dozvoljeno. Isto je riječ o visokim državnim funkcionerima, novinarima itd. O čemu se ovdje radi. Kakvo mi to Specijalno državno tužilaštvo imamo - pita se Nikolić.
Govoreći o nejednakom odnosu prema medijima od strane institucija, Nikolić kao primjer navodi zahtjev koji je uputila Višem sudu da joj dozvoli da snimi intervju sa pritvorenikom, bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem. Ona je to uradila nakon što je Javni servis emitovao intervju sa optuženim Duškom Kneževićem.
- Kakav je to odnos prema medijima, Javnom servisu dozvolili da snimi intervju sa optuženim Duškom Kneževićem, a meni ne dozvoli da radim intervju sa Milom Božovićem koji sam tražila. Nisu htjeli da mi dozvole, jer bih pravila gužvu. Dakle kamere televizijske ne prave gužvu, ali ja jedna koja dolazim bez kamera jer pišem, pravim gužvu i pravim problem obezbjeđenju zatvora da održava red. Zamislite taj odnos. I to vam neko mrtav ozbiljan pošalje kao odgovor institucije, a tražili ste da vam se omogući isti tretman kao RTCG. Ništa manje ništa više - istakla je Nikolić.
Na kraju glavna i odgovorna urednica M portala konstatuje da upradamo u jedan haos.
- Oni proizvode toliko skandala da više ne možemo da ispratimo liniju jednog od njih - dodala je.
Ovo je impresivan popis ludila, kratko je prokomentarisao glavni i odgovorni urednik AnteneM, Darko Šuković, nakon navoda koje je iznijela Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Nikolić: U prepiskama se pominju Demokrate, Abazović, Radonjić koji završava presude i niko ih ne saslušava, Šuković: Ovo je impresivan popis ludila

Državni sekretar u Ministarstvu finansija, kojim rukovodi Novica Vuković, biće PES-ov bot Tarik Turković, saznaje Portal ETV.
On bi na toj poziciji trebalo da naslijedi Bojanu Bošković, koja, prema informacijama Portala ETV, prelazi na funkciju državne sekretarke u Ministarstvu evropskih poslova, na čijem je čelu Maida Gorčević.
Tarik Turković je, kako se u narodu kaže, "bot tviteraš" Pokreta Evropa sad — poznat po tome što zdušno brani ekonomske politike Vlade Milojka Spajića. Na mreži Iks svakodnevno je prisutan i izuzetno aktivan u podršci svim politikama PES-a, ali i u kritikama na račun prethodne vlasti.
Kao prepoznatljiv bot PES-a, Turković svakodnevno u više navrata dijeli objave ministara i poslanika Pokreta, pokušavajući da njihove politike predstavi u najboljem svjetlu, dok istovremeno koristi priliku da za sve negativno optuži vlast prije avgusta 2020. godine.

PES-ov "bot" Tarik Turković biće državni sekretar u Ministarstvu finansija

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Naglasio je da je prethodnih dana u više navrata isticao na što se odnosi ovaj postupak.
- Ako vam samo kažem da su Predrag Bošković i Aleksandar Mijajlović razmjenjivali poruke oko zdravlja sada pokojnog mitropolita Amfilohija, oko onoga što je objavljeno u medijima, iznosili neke svoje stavove i da se sva inkriminacija svela na to da je Predrag Boškovic poruku koju je dobio od partijskih aktivista iz Berana proslijedio Aleksandru Mijajloviću - i ako je to sve zavrijedilo da Bošković bude lišen slobode i doveden kod sudije za istragu kao najveći kriminalac - uz sve ono što se dešava u Crnoj Gori ovih dana - onda je sve nejasno - &nbsp;rekao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja, potpomognuta Demokratama. Ovim riječima, urednica Istraživačke redakcije Portala ETV, Kaćuša Krsmanović u sinoćnoj emisiji "Na kraju dana" okarakterisala je posljednja hapšenja i targetiranje slobodnih i nezavnisnih medija na način da ih biznismen Aleksandar Mijajlović navodno uređuje.
- Najvažnije u ovoj priči je ono što je objavio koncern Vijesti. Ovo je udružena zločinačka akcija koncerna Vijesti, SDT-a i SPO, potpomognuta Demokratama. Jer pogledajte u uratku u Vijestima, to je rječnik Borisa Bogdanovića, glasnogovornika i ideologa Demokrata. To je jedna bolesna, opasna konstrukcija - istakla je Krsmanović.
Podsjetimo, iako je postupak tajan i obavezuje sve strane, ali i medije da ne iznose bilo kakve podatke, koncern Vijesti je nonšalantno, bez ikakvih posljedice, objavio navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
U medijima se potcrtavaju i rodbinske veze privedenih u akciji SDT-a i SPO, biznismena Aleksandra Mijajlovića i tužiteljke Andrijane Nastić, za šta Krsmanović smatra da je pokušaj diskreditacije tužiteljke.&nbsp;
- To je zbog naroda. Da se pojača taj utisak - &nbsp;zamislite sad gospodin Mijajlović, taj svemoćni i jedna tužiteljka. Ali, ne bilo koja tužiteljka, ono što je ključ to je tužiteljka koja je postupala u dva masovna zločina u Crnoj Gori. Ta tužiteljka nije postupala u oba ta predmeta tako što je rekla - &nbsp;idem ja, nego je spletom okolnosti ona bila dežurna tog dana. Znači pukim slučajem se našla, ni kriva ni duna, &nbsp;u dva velika predmeta. I treba je povezati sa Mijajlovićem, koji navodno uređuje slobodne i nezavisne crnogorske medije. Treba je diskreditovati - poručila je urednica Portala ETV.
Prema njenim riječima, razlog za diskreditaciju Nastić krije se u naumu da se ona isključi iz slučajeva masakra na Cetinju.&nbsp;
- Gospodin Spajić prije 15ak, 20 dana konačno je primio porodice žrtava cetinjskih masakara. Zar nije indikativno da upravo u trenutku kada treba da se dogodi odgovor Spajića tim familijama, jer im je on obećao skoriji odgovor, vi krećete &nbsp;u ovu akciju i tužiteljku koja je postupala u oba slučaja povezujete sa tim "strašnim" Mijajlovićem, uvezuju ga kao čovjeka koji je na čelu crnogorskim medija, uređuje ih. On ima svoje pipke u tužilačkoj organizaciji preko strica. U Crnoj Gori brat i sestra od strica, u našim tradicionalnim okvirima je rod rođeni. I onda na taj način treba diskreditovati tužiteljku i isključiti je iz oba slučaja - kazala je Krsmanović i dodala da pretpostavlja da će se to desiti sada kada je terete da je "odavala tajne informacije svom bratu od strica i na taj način urušavala bezbjednosni sistem Crne Gore".
Smatra da je vrlo indikativno zašto tužiteljku Nastić žele da isključe.
- Mislim da treba svima da nam je jasno zašto žele da je isključe. Zato što tužiteljka Nastić, vjerovatno raspolaže nekim podacima, za koje oni ne žele da dođu do javnosti ili je tražila neke podatke, vještačenja, za koja su oni svjesni što će da proizvedu i koji rezultat i nije poželjno da ona bude u posjedu tih informacija. I onda je isključite iz tog predmeta &nbsp;i angažujte podobnog tužioca po volji Novovića, Šukovića, Demokrata, crkv.e. I vi ste zatvorili priču o ta dva masakra na Cetinju. Potpuno sam sigurna da ovaj tajming nije nimali slučajan - ocijenila je Krsmanović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6du9Kiz9pLE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: granica