Premijer Kosova Aljbin Kurti izjavio je da je Srbija povećala vojno prisustvo u blizini administrativne linije s Kosovom, kao reakciju na vojne vježbe Defender Europe 25, u kojima učestvuje blizu 1.000 pripadnika Kosovskih bezbjednosnih snaga.
Obraćajući se na današnjoj sjednici Vlade, Kurti je istakao da Kosovo ima čast da bude jedan od domaćina ove vojne vježbe, koja se istovremeno sprovodi i u Albaniji, Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji.
– Kosovo je među zemljama koje je izabrala američka vojska, a kod nas je smještena i Komanda 28. pješadijske divizije. Naše institucije i bezbjednosne snage još jednom pokazuju sposobnost da organizuju složene vježbe koje zahtijevaju visoku logističku i operativnu spremnost – poručio je Kurti, prenosi Telegrafi, a navodi Kosovo online.
Komentarišući pojačano prisustvo srpske vojske u blizini granice, Kurti je naveo da vjeruje da je riječ o reakciji na vojnu vježbu, ali nije isključio mogućnost da iza toga stoji uticaj treće strane.
– Smatramo da je pojačana spremnost i prisustvo oružanih snaga Srbije reakcija na Defender Europe. Međutim, ostaje nejasno da li Srbija djeluje samostalno ili po zahtjevu Rusije – rekao je Kurti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kurti: Srbija pojačala vojno prisustvo duž granice s Kosovom

Za vrijeme ljetnje turističke sezone, sa ciljem efikasnijeg prelaska državne granice, izvršiće se privremena prekategorizacija graničnog prelaza za pogranični saobraćaj Krstac - Krstac, na putnom pravcu Nikšćić - Gacko, u granični prelaz za međunarodni putnički saobraćaj - i to od 1. juna do 1. oktobra - jedna je od odluka Mješovite crnogorsko-bosanskohercegovačke komisije za praćenje sprovođenja sporazuma o graničnim prelazima za međunarodni i pogranični saobraćaj.
Na sastanku, koji je juče održan u Ministarstvu unutrašnjih poslova, dogovoreno je da će ova odluka biti realizovana dopunom Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o graničnim prelazima za pogranični saobraćaj i dopunama ovog Sporazuma, te nakon sprovedenih procedura u obje države.
- Razmatrane su mogućnosti vršenja graničnih provjera graničnih policija samo na ulasku u državu, principom jednog zaustavljanja na zajedničkim graničnim prelazima, kao i privremena prekategorizacija graničnog prelaza za pogranični saobraćaj Krstac - Krstac za vrijeme ljetnje turističke sezone u granične prelaze za međunarodni putnički saobraćaj i usaglašavanje prometa putnika i roba sa ciljem ubrzanja graničnih procedura, posebno za vrijeme ljetnje turističke sezone - navodi se u saopštenju.
Kako se navodi, nakon otvaranja dva zajednička granična prelaza između Crne Gore i Bosne i Hercegovine Vraćenovići - Deleuša, na teritoriji Crne Gore 20. oktobra 2020. i na putnom pravcu Nikšić - Bileća i Zupci - Sitnica na teritoriji BiH 4. aprila ove godine, intenzivirane su aktivnosti za otvaranje preostala dva zajednička granična prelaza, saglasno aneksima sporazuma o sprovođenju graničnih provjera na zajedničkim graničnim prelazima između Vlade Crne Gore i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
- Uprava za indirektno oporezivanje realizuje Projekat rekonstrukcije graničnog prelaza Klobuk - Ilino Brdo, u Klobuku (BiH), na putnom pravcu Trebinje - Nikšić, sa ciljem stvaranja uslova za uspostavljanje zajedničke granične kontrole i na ovom budućem zajedničkom graničnom prelazu. Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore priprema projektnu dokumentaciju za izgradnju budućeg zajedničkog graničnog prelaza Šćepan Polje - Hum, na Šćepan Polju - Paklice (CG), na putnom pravcu Plužine - Foča. Dinamika izgradnje ovog zajedničkog graničnog prelaza biće usaglašena sa Upravom za saobraćaj tokom izgradnje novog mosta na rijeci Tari i pristupnih saobraćajnica - precizirano je u saopštenju.
Sprovođenje zajedničkih graničnih provjera na zajedničkim graničnim prelazima doprinosi pojednostavljenju i ubrzanju graničnih procedura, racionalnijem korišćenju resursa, unapređenju saradnje između graničnih službi i efikasnijem suzbijanju i otkrivanju svih oblika prekograničnog kriminala.
- Saglasno sporazumu između Vlade Crne Gore i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o graničnim prelazima za pogranični saobraćaj u kontinuitetu se izdaju pogranične propusnice, za prelazak državne granice u režimu pograničnog saobraćaja, kako bi se stanovništvu nastanjenom u pograničnim područjima olakšalo prelaženje zajedničke državne granice i omogućilo da, pored dva granična prelaza za pogranični saobraćaj, prelaze državnu granicu na 18 prelaznih mjesta, van graničnih prelaza, u režimu pograničnog saobraćaja, sa pograničnom propusnicom. Do sada su, obostrano, izdate 304 pogranične propusnice - precizirano je u saopštenju.
Sa ciljem pripreme za predstojeću ljetnju turističku sezonu dogovorene su mjere za usklađivanje prometa putnika i roba i koordinaciju aktivnosti graničnih službi obje države - graničnih policija, carina, graničnih veterinarskih i fitosanitarnih inspekcija, radi pojednostavljenja prelaska državne granice, posebno, na najfrekventnijim graničnim prelazima, vodeći računa da prioritet bude bezbjednost država i građana.&nbsp;
- Regionalni šefovi graničnih službi će svakodnevno pratiti stanje, razmjenjivati informacije, identifikovati probleme na graničnim prelazima i obezbijediti funkcionalnost i brže sprovođenje graničnih procedura - navodi se u saopštenju.

Razmatra se da GP Krstac od juna do oktobra bude punkt za međunarodni saobraćaj

Njemačke oružane snage, Bundeswehr, objavile su da će njihove snage biti stacionirane duž istočnog krila NATO-a u Litvaniji, a vojnici će biti potpuno operativni do 2027. godine. Ovo je prvi put od Drugog svjetskog rata da će njemački vojnici biti trajno raspoređeni u inostranstvu, piše Newsweek.
- Imamo jasan zadatak. Moramo osigurati zaštitu, slobodu i sigurnost naših saveznika ovdje na istočnom krilu NATO-a - izjavio je brigadni general Kristof Huber, komandant njemačke brigade u savezničkoj zemlji NATO-a.
Njemačka je prethodno raspoređivala snage u Avganistanu, ali to nije bilo trajno.

Njemačka šalje vojnike na prag Rusije prvi put od Drugog svjetskog rata

Poljska je uspjela da ubrza izgradnju Istočnog štita, sistema fortifikacije istočne granice sa Bjelorusijom i Rusijom, koji je danas poljski premijer Donald Tusk nazvao projektom bez premca u Evropi poslije Drugog svjetskog rata.
- Trošimo na Istočni štit milijarde zlota, ali cijela Evropa sa zadovoljstvom gleda na te radove jer to znači bezbjednost cijelog kontinenta - kazao je Tusk prilikom obilaska radova i susreta s vojnicima u mjestu Dombrovka na granici sa Rusijom.
Poljski premijer kazao je da su prvobitni planovi izgradnje sistema utvrda u širem pojasu na istočnoj granici bili da bude završen u prvom kvartalu 2025. godine, ali već sada su radovi koji su počeli u oktobru primijetno napredovali.
- Rovovi, betonski ježevi zajedno sa šumama, sa močvarama to je sve lanac efikasne odbrane. Samo betonskih elemenata je preko 3.500. To je savremena ideja kako da se štiti granica infrastrukturom raznih vrsta, kao što su betonski ježevi, protivtenkovski rovovi uz prirodne elemente terena - kazao je Tusk.
On je istočni štit okarakterisao kao investiciju u mir.
Ranije je najavljeno da će zvanična Varšava tražiti da dio projekta finansira EU jer je ta istočna granica Poljske istovremeno spoljna granica EU.
Izvjestilac Evropskog parlamenta za budžet EU, rumunski europoslanik Zigfrid Muresan obišao je u petak na čelu delegacije evropskih parlamentaraca poljsko-bjelorusku granicu i rekao poslije toga da će tražiti da EU iz budžeta izdvoji veća sredstva za odbranu istočne granice EU.
- Zemljama članicama koje su na frontu, kao Poljska, Slovačka i Rumunija, treba dati veća sredstva za zaštitu granica. Za mene je stvar jednostavna – zaštita granica i garancija bezbjednosti građana EU treba da budu prioritet kada se pravi budžet EU - kazao je Muresan, javlja poljska agencija PAP.
Istočni štit dug 800 kilometara, koji treba da maksimalno olakša poljskoj vojsci odbranu granice a oteža prodor kopnenih snaga eventualnog agresora u dubinu teritorije Poljske, vlada je izdvojila 2,3 milijarde eura.

Poljska ubrzala izgradnju Istočnog štita na granici sa Bjelorusijom i Rusijom

Dva dana otkada je novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio da će uvesti nove visoke carine Kanadi i Meksiku u okviru napora za suzbijanje ilegalne migracije i droge, izjavio je da je razgovarao sa meksičkom predsjednicom Klaudijom Šajnbaum i da "se ona složila da zaustavi migraciju preko Meksika".
U objavi na svojoj društvenoj mreži Trut Soušal sinoć, Tramp je rekao da će zapravo biti „zatvorena južna granica SAD“, i da je sa predsjednicom Meksika imao vrlo produktivan razgovor.
Meksička predsjednica Šajnbaum potvrdila je da je razgovarala sa Trampom i navela da su imali izvrstan razgovor.
- Razgovarali smo o meksičkoj strategiji za migrantska pitanja i ja sam mu rekla da karavani ne stižu do sjeverne granice (s Amerikom) zato što Meksiko vodi brigu o njima - napisala je Šajnbaum na društvenim mrežama.
Takođe su, dodaje, razgovarali o jačanju saradnje oko bezbjednosnih pitanja u okviru svog suvereniteta i kampanji koju sprovode radi sprečavanja potrošnje fentanila.
Kako javlja agencija AP nije jasno kako će ovaj razgovor uticati na Trampov plan o uvođenju novih carina.
Tramp je u ponedjeljak rekao da će uvesti carine od 25 odsto na sve proizvode koji ulaze u zemlju iz Kanade i Meksika, kao jedan od prvih izvršnih naređenja po preuzimanja dužnosti 20. januara.
U objavljivanju tih planova na svojoj mreži Trut Soušal Tramp je kritikovao veliki priliv migranata koji dolaze ilegalno u SAD, iako je broj privedenih ilegalnih migranata na američkoj južnoj granici sa Meksikom na četvorogodišnjem minimumu, piše AP.
Broj dolaska ilegalnih migranata preko meksičke granice pao je djelimično zato što je administracija odlazećeg predsjednika Džoa Bajdena osigurala određenu pojačanu saradnju oko zaustavljanja migracije iz Meksika, upravo ono što, kako izgleda, Tramp sada slavi.

Tramp: Produktivan razgovor sa predsjednicom Meksika, biće zatvorena južna granica SAD

Putevi u blizini graničnih prelaza Merdare i Jarinje između Srbije i Kosova blokirani su.
Kako je najavljeno, blokade će se održati i blizu graničnog prelaza Brnjak, između Srbije i Kosova, kao i blizu prelaza Kula, između Kosova i Crne Gore.
Raša Rojević, predsjednik Udruženja građana kosovsko-mitrovačkog okruga, jednog od osam udruženja koja organizuju blokade, ranije je za Radio Slobodna Evropa (RSE) rekao da je u pitanju “selektivna blokada”, odnosno da će puštati sve koji imaju srpska dokumenta.
Okupljeni ne puštaju kamione sa kosovskim, a ni one sa srpskim tablicama.
Kako je Rojević dodao u razgovoru za RSE, blokade su “reciprocitet onoga što Kurti radi Srbima” na Kosovu.
Do blokada je došlo nakon što su kosovske vlasti 30. avgusta zatvorile pet paralelnih srpskih institucija na sjeveru zemlje – djelu u kojem većinski žive Srbi – za koje su naveli da djeluju pod vođstvom Srbije, “kršeći ustavnost i zakone Republike Kosovo”.
Na blokadama, između ostalog, zahtijevaju da se “oslobode” opštine na sjeveru Kosova, da srpska dokumenta na Kosovu budu važeća, da se dinar vrati u upotrebu i da KFOR “preuzme svoju ulogu u skladu sa rezolucijom 1244”.
Rojević je 6. septembra rekao da će blokade trajati dok se ne ispune zahtjevi i dodaje da ova akcija nije u koordinaciji sa vlastima u Srbiji.
Regulativa Centralne banke Kosova, kojom se zabranjuje korišćenje srpskog dinara za plaćanje, stupila na snagu 1. februara i predviđa euro kao jedinu valutu za plaćanje.
Kada je riječ o zatvaranju paralelnih institucija, na Kosovu postoje opštine, preduzeća, vrtići, osnovne i srednje škole i javni univerziteti koje direktno finansira Vlada Srbije, a koji se nalaze u gradovima i mjestima u kojima žive Srbi.
Prema zakonima Kosova, ove institucije su nelegalne.
Kosovo i Srbija su 2013. godine u dijalogu za normalizaciju odnosa u Briselu postigli dogovor o gašenju paralelnih institucija, ali sporazum još nije u potpunosti sproveden.

Blokirani putevi u blizini granica između Srbije i Kosova, neprohodan i prelaz Kula

Evropska komisija zatražila je od Sekretarijata Energetske zajednice da izvrši procjenu postupka izbora Odbora Regulatorne agencije za energetiku (REGAGEN) i njegove usklađenosti sa kriterijumima propisanim Ugovorom o energetskoj zajednici, saopštili su listu "Dan" iz Delegacije Evropske unije (DEU) u Crnoj Gori.
Skupština je prošle sedmice izglasala za predsjednika Odbora REGAGEN-a Veljka Vasiljevića, a za članove tog tijela Momira Škopelju i Milicu Petrović Simonović.
To su uradili na predlog Administrativnog odbora, iako su im i Energetska zajednica i DEU pisali i ukazivali da konkurs nije u skladu sa zahtjevima ugovora o energetskoj zajednici, kojim se prenosi Direktiva (EU) 2019/944, čija je Crna Gora ugovorna strana.
- U aprilu 2025. godine, Delegacija EU je obavijestila Skupštinu da javni poziv objavljen 21. januara 2025. godine, koji se odnosi na imenovanje predsjednika i dva člana Savjeta Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, nije definisao kriterijume za njihov izbor i imenovanje, te stoga nije bio u skladu sa zahtjevima Ugovora o energetskoj zajednici, kojim se prenosi Direktiva (EU) 2019/944, čija je Crna Gora ugovorna strana. Evropska komisija je zatražila od Sekretarijata Energetske zajednice da izvrši procjenu postupka izbora i njegove usklađenosti sa kriterijumima propisanim Ugovorom o energetskoj zajednici - kazali su iz DEU, na čijem čelu je Johan Satler.

EU će ispitati izbor Odbora REGAGEN-a

Ministarstvo javne uprave (MJU) dobitnik je priznanja „Partner godine 2025." koju dodjeljuje e-Governance Academy, saopšteno je iz tog resora. 
 
Iz MJU su rekli da je priznanje uručeno na e-Governance konferenciji 2025. u Talinu, gdje su digitalni lideri i eksperti iz 85 zemalja razmjenjivali znanja i rješenja za digitalnu budućnost. 
 
To priznanje, kako su kazali iz Ministarstva, potvrđuje njihovu posvećenost jačanju nacionalne sajber sigurnosti i unapređenju međuinstitucionalne saradnje, uz podršku Evropske unije (EU). 
 
- Nijeste dozvolili da dobra kriza ostane neiskorišćena - poručio je izvršni direktor eGA Hanes Astok, osvrnuvši se na odlučne poteze MJU nakon sajber napada 2022. godine. 
 
Generalni direktor Direktorata za infrastrukturu, informacionu bezbjednost, digitalizaciju i eServise, Dušan Polović, koji je primio nagradu u ime MJU, rekao je da je saradnja sa eGA timom bila izuzetno produktivna. 
 
- Hvala vam na posvećenoj podršci u najvažnijim trenucima - dodao je Polović. 
 
Iz MJU su rekli da su u partnerstvu sa EU realizovane ključne aktivnosti - strateško savjetovanje o bezbjednosti izbora, obuka CSIRT tima, sajber oprema i softver i prvi 24/7 Security Operations Centar u Crnoj Gori. 
 
Resorni ministar Maraš Dukaj rekao je, povodom dobijene nagrade, da Crna Gora nikad više ne može biti nespremna kao sto je bila 2022. godine jer su taj veliki izazov iskoristili za građenje temelja za sigurni crnogorski sajber prostor.

MJU dobitnik priznanja Partner godine 2025

U kotorskoj luci danas su dva kruzera sa 4.270 putnika.
Prema informacijama iz Luke Kotor, 275 metara dug MSC Opera uplovio je jutros iz luke Krf, sa 2.250 putnika.
Na vezu ostaje 18 sati, kada je planirano da ispolovi za Bari, prenosi Radio Kotor.
Kruzer AIDAblu uplovio je jutros iz Dubrovnika sa 2.020 putnika i na sidrištu 1 ostaje do 18 sati.

U kotorskoj luci dva kruzera sa 4.270 putnika

Advokat Nikola Martinović kazao je u Višem sudu da će kao dokaz predložiti rješenje o rasporedu u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, za sada suspendovanog službenika, Petra Lazovića gdje će se jasno vidjeti što je bio njegov posao - sve ono što mu je tužilac napisao u optužnici i za što ga tereti.
U Višem sudu, pred sudijom Veljkom Radovanovićem, nastavljeno je suđenje vođama kavačkog klana Radoju Zviceru, Slobodanu Kašćelanu i još devetorici optuženih.
Na optužnici osim Kašćelana, Zvicera Lazovića je i Milan Vujotić, ali i odbjegli policajac Ljubo Milović, Duško Roganović, Radoje Živković, Radovan Pantović, Radovan i Petar Mujović, Nikola Spasojević i Nikša Perović.
Advokat Martinović kazao je i da Lazović nije uhapšen već je sam došao u Centar bezbjednosti Podgorica.
- Nalog za hapšenje SDT bio je izdat 12. jula a on je sam došao 18. jula. Da je htio da bježi Lazović je to mogao uraditi - kazao je Martinović.
On je ukazao da su pojedini mediji tri mjeseca prije njegovog procesuiranja konstantno pisali ali Lazoviću je bio interes da se "upusti" u ovaj postupak i dokaže svoju nevinost.
Na današnjem ročištu saslušan je i svjedok Jovan Joksimović, koji je ispričao da je njegova firma radila aluminijsku bravariju na zgradi u Tivtu i da je o tom poslu pregovarao sa Nikšom Perovićem a tokom sastanka bio je i Perovićev otac a možda i brat.
- Prvi put smo se upoznali kada smo dogovarali posao - kazao je svjedok Joksimović.
On je na pitanje advokata Zdravka Begovića kazao da mu je Perović većio dio uplatio preko računa, a manji je dao na ruke.
Početna cijena tih radova bila je 80.000 ali je kasnije korigovana na 90.000 eura.
Begović je ukazao da novac Perovića potiče iz prljavih poslova kako to tvrdi Tužilaštvo ne bi bilo plaćano preko računa i u iznosima koliko je njegov klijent mogao.
Begović je ukazao da Perović ima porodičnu građevinsku firmu i da su prepoznati u svom poslu.
Svjedok je rekao i da mu tokom komunikacije sa Perovićem ništa nije bilo čudno, kao i svaki profesionalni poslovni odnos.
Na pitanje advokata Martinovića, svjedok Joksimović je rekao da nikada nije čuo da Lazović ima veze sa gradnjom ovog objekta, niti ga je bilo ko pomenuo.
Peroviću se na teret stavlja pranje novca, Lazoviću se na teret stavlja zloupotreba položaja i šverc cigareta i droge.
Okrivljenom Zviceru na teret se stavlja stvaranje kriminalne organizacije, teško ubistvo, pranje novca i šverc droge.
Suđenje se nastavlja 17. jula.

Martinović: Iz rješenja ANB će se jasno vidjeti što je bio posao Lazovića - sve ono za što ga optužnica tereti

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

,,Meni je cijela porodica u policiji; otac, stric, kum, tetak, prijatelji, uža rodbina, prijatelji, devedeset odsto mojih drugova su aktivni policijski službenici. I da nijesam završio Policijsku akademiju u Danilovgradu – a jesam uz odlične ocjene – čitav život jedem taj policijski hljeb. I onda neko zbog političkih poena blati moje i ime moje porodice, ukazuje da sam nepodoban, jer sam počinio prekršaj u ranoj mladosti, kada nijesam bio ni punoljetan...” Tako počinje svoju ispovijest za Televiziju E i Portal ETV Aleksa Rakočević, svršeni diplomac Policijske akademije, dvadesetpetogodišnji mladić kojem je, upravo zbog politike, razrušen san da se bavi policijskim poslom. Kao i njegov otac, stric, dobar dio njegove porodice.&nbsp; Aleksa je oženjen, ima dijete od dvije godine i mislio je da, kada je završio sa odličnim ocjenama Policijsku akademiju u Danilovgradu, da mu je trasiran put za službu u policiji: javio se na oglas da odradi pripavnički policijski staž u Odjeljenju bezbjednosti Kolašin.&nbsp; ZIMSKI SAN I GORKA JAVA&nbsp; &nbsp;Djelovalo je u početku da se njegov san postaje java.&nbsp; Naročito kada je iz kabineta ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića stigao u kolašinsku policiju mejl-obavijest da je Aleksa Rakočević izabran na konkursu da obavi pripravnički staž.&nbsp; Pretposljednjeg dana januara 2024. godine Rakočević je zadužio policijsku uniformu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030532_e47f6ee3b9151b5909ddc493120cb5678195dfc25a41831ceda9740548cb96f4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250527030532_e47f6ee3b9151b5909ddc493120cb5678195dfc25a41831ceda9740548cb96f4" data-rendition-name="original" width="1110" height="1501" loading="lazy" alt="REVERS O ZADUŽENJU POLICIJSKE UNIFORME: Rakočević ga potpisuje 30. januara 2024. "> <figcaption>REVERS O ZADUŽENJU POLICIJSKE UNIFORME: Rakočević ga potpisuje 30. januara 2024.(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U dokumentu koji je pokazao tokom razgovora u redakciji Televizije E, Rakočević je otkrio dokument da mu je policijska službenica Dijana Mašković predala na zaduženje: ljetnju jaknu, ljetne pantalone, zimske pantalone, zimska košulja (komada dva), jednu ljetnju košulju i jedan opasač.&nbsp; Tako je Aleksa Rakočević započeo 30. januara 2024. godine pripravnički staž u policiji.&nbsp; RAD BEZ UGOVORA&nbsp; Bio je to vrlo čudan pripravnički staž. Jer, osim što je zadužio zimsku i ljetnju uniformu, Aleksa Rakočević - nije dobio i ugovor o pripravničkom stažu?!&nbsp; - Dva puna mjeseca sam radio bez ugovora, potpisivao sam službene zabilješke, sprovodio službene radnje, onoliko koliko sam mogao kao pripravnik zahvaljujući starješinama koji su čestiti i pošteni ljudi – priča Rakočević. &nbsp; A onda je došlo do preokreta. Prema riječima Rakočevića, zamjenik komandira kolašinske policije Slađan Vukićević je ,,naknadno obavijestio“ čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića da mladi pripravnik – ima mrlju u dosjeu.&nbsp; Koja je to bila mrlja u bografiji Alekse Rakočevića? Ispostavilo se: prekršaj iz vremena kada je Rakočević bio mlađe maloljetno lice. Zbog tog prekršaja Rakočevićeva porodica morala je da plati nekih 250 eura prekršajne kazne. U međuvremenu, Aleksa Rakočević nije napravio ni jedan prekršaj, kamoli neki drugi, teži izgred i, sistemom rehabilitacije, prekršajna kazna mu je izbrisana iz dosjea. Ali je tu prekršajnu kaznu izgleda upamtio Vukićević i urgirao da Rakočević izgubi posao, za koji još i nije bio potpisao ugovor?!&nbsp; Prijava protiv Rakočevića je bila ,,uspješna“. Ubrzo mu je – 23. marta 2024. godine, nešto duže od dva mjeseca od kako je počeo pripravnički staž - oduzeta policijska uniforma koju je zadužio krajem januara. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030536_284d03b8901635d46dd6c0955d43313934d25fda3ec3171361d9c84ae618c15e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250527030536_284d03b8901635d46dd6c0955d43313934d25fda3ec3171361d9c84ae618c15e" data-rendition-name="original" width="1149" height="1600" loading="lazy" alt="VRAĆANJE ZADUŽENE UNIFORME: Revers koji Rakočević potpisuje 23.marta 2024."> <figcaption>VRAĆANJE ZADUŽENE UNIFORME: Revers koji Rakočević potpisuje 23.marta 2024.(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  BEZOBZIRNO TARGETIRANJE&nbsp; &nbsp;Da li je svoj ,,cinkaroški“ posao Vukićević uradio radi popravljanja vlastitog položaja? To je savim mogući motiv: zamjenik komandanta stanice policije je neposredni rukovodilac vođi bezbjednosnog sektora Božidaru Kovijaniću i jedini je u hijerarhiji obavezan da obavlja valja kontrolu i nadzor u radu ljudi koji rade u bezbjednosnom sektoru na teritoriji nadležnosti OB Kolašin.&nbsp; &nbsp;Možda je upravo ta činjenica – da optuži druge - ,,natjerala“ Vukićevića da, umjesto svoje odgovornosti, osim Kovijanića, prozove druge, sad već penzionisane policajce: Vanju Miletića, nekadašnjeg koamndira kolašinske stanice policije i Milije Vukanića, tadašnjeg načelnika Odjeljenja bezbjednosti Kolašin.&nbsp; Prijave su podnešene iako Kovijanić nije u dosjeu Rakočevića imao što da prijavi, &nbsp;Miletić nije imao zakonsku obavezu da obavlja nadzor, a Vukanić je samo potpisao propratni akt kojim se Komisiji za bezbjednosne provjere dostavlja izvještaj.&nbsp; Rakočević se pita - ko će da odgovara zbog neosnovanih krivičnih prijava protiv Kovijaniča, Miletića I Vukanića? Istovremeno, smatra da je nophodno utvrditi odgovornost onih koji su ga ,,zaposlili” bez ugovora o pripravničkom stažu, a onda ga odbacili bez zakonskog osnova.&nbsp; - Ko će da odgovara što sam dva mjeseca glumio policajca po ulici, vršio preglede, pretrese, radio sve službene radnje koje su bile potrebne, kao neko ko je pripravnik . Kako je ministar Danilo Šaranović mogao sve to da dozvoli i ko će za to da snosi odgovornost? No, izgleda da je njemu injegovima bitno da se on pojavi u medijima, da targetira i prijavljuje ljude koji su časno vodili svoj posao I časno zaslužili svoju penziju – upozorava Rakočević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030536_b15469e6f3928a9376ba7a5a0e43dd86d7be95bb3b48aa2698724c20ad28e264.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250527030536_b15469e6f3928a9376ba7a5a0e43dd86d7be95bb3b48aa2698724c20ad28e264" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="NEZAKONITI PROGONI POLITIČKI MOTIVISANI: Lazar Šćepanović i Danilo Šaranović"> <figcaption>NEZAKONITI PROGONI POLITIČKI MOTIVISANI: Lazar Šćepanović i Danilo Šaranović(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KRIVIČNE PRIJAVE KAO PRESUDE Uzaludna upozorenja. Nije sve to spriječilo ministra Šaranovića da se obračuna sa penzionisanim policajcima: Miletić i Vukanić, kao i Kovijanić, osumnjičeni su za zloupotrebu službenog položaja, da su navodno Rakočeviću ,,frizirali” pozitivne bezbjednosne provjere?! &nbsp;- Kakve su to provjere? To su bezbjednosne provjere koje obavlja vođa bezbjednosnog sektora koji daje provjere sa terena, svoje mišljenje. Naravno, i evidenciju &nbsp;ako postoji, u dosjeu lica za koje se vrše provjere. S obzirom na to da ja nikad nijesam &nbsp;krivično kažnjavan, da sam imao taj jedan prekršaj za koji sam kažnjen novčano oko 250 eura. Zato sam rehabilitovan. Zbog toga je mišljenje policijskog službenika Kovijanića i bilo pozitivno u mom slučaju. Drugi službenici koji su radili bezbjednosne provjere za upis na Policijsku akademiju, ali i kasnije, takođe su mi davali pozitivno mišljenje, jer su to bile provjere sa terena – ističe Rakočević za Portal ETV.&nbsp; Napominje da je za upis u Policijsku akademiju bila neophodna pozitivna bezbjednosna provjera, koju je dobio. Nakon završene Akademije, naglašava Rakočević, ponovo su mu rađene bezbjednosne provjere, te da je dobio i licence za poslove zaštite đe su neophodne pozitivne ocjene.&nbsp; Policijski službenik Kovijanić, kao i dvojica penzionisanih starješina Miletić i Vukanić su, po ocjeni Rakočevića, časni policijski oficiri koji su zaslužili penziju radeći u službi.&nbsp; &nbsp;- Da su htjeli da rade nečasno, mogli su sa tih pozicija da obavljaju neka, za njih unosna, krivična djela, a ne da dobijaju krivične zato što su mene dali pozitivno mišljenje. To je totalna nebuloza, skupljanje političkih poena ljudi kao što je minsitar Šaranović i njegovi partijski drugovi. Isto je u slučaju izjave ministra Šaranovića kako suzbijaju kriminal, kako čiste policiju od kriminalaca. Vidimo kako to rade - sve kršeći zakone i po partijskim direktivama – kaže Rakočević u ispovijesti za našu redakciju. PONIŠTENA RJEŠENJA Objašnjava kako ima dva rješenja Vladine komisije za žalbe kojima su obarana rješenja ministra Danila Šaranovića.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030540_802b1d2af83ad4a78d0ac308bd9842b5f1d58235c226f2bbc92c0dd938179f28.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250527030540_802b1d2af83ad4a78d0ac308bd9842b5f1d58235c226f2bbc92c0dd938179f28" data-rendition-name="original" width="987" height="1369" loading="lazy" alt="DVA PONIŠTENA RJEŠENJA MINISTRA ŠARANOVIĆA: Kopija Rješenja od 12. decembra 2024."> <figcaption>DVA PONIŠTENA RJEŠENJA MINISTRA ŠARANOVIĆA: Kopija Rješenja od 12. decembra 2024.(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz lične dokumentacije Rakočević pokazuje rješenja Komisije za žalbe Vlade Crne Gore. I u prvom od 12. decembra 2024. godine, kao i u drugom od prije četrdesetak dana, 17. aprila ove godine, prihvata se Rakočevićeva žalba nakon što nije primljen za rad nakon javnog oglasa za rad pripravnika u upravi policije.&nbsp; Djelovi oba rješenja pokazuju kaoo je administrativna služba iz kabineta ministra Šaranovića nezakonito postupala.&nbsp; &nbsp;- Zbog propusta prvostepenog organa da Komisiji za žalbe dostavi cjelokupne spise predmeta, što ej u obavezi u skladu sa članom 125, stav 5 zakona o upravnom postupku, takvim postupkom onemogućio je Komisiju da ispita činjenično stanje, a samim time i zakonitost žalbene odluke - kaže se, između ostalog, u obrazloženju odluke Komisije za žalbe iz aprila kojima su poništili rješenje ministra Šaranovića.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250527030556_cdb71cd5a50d4f3cdeaebb2bde8b01838a6d3dc92b10979ea8080e04d3f81801.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250527030556_cdb71cd5a50d4f3cdeaebb2bde8b01838a6d3dc92b10979ea8080e04d3f81801" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="UZALUDNA PISMA MINISTRU: Rakočević"> <figcaption>UZALUDNA PISMA MINISTRU: Rakočević(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Pisao sam više mejlova ministru unutrašnjih poslova Šaranoviću; ni na jedan mi nije odgovorio. Napisao sam zahtjev za prijem, da me saslušaju da objasnim situaciju, nikakav odgovor nisam imao – ističe Rakočević.&nbsp; Napominje da su ga pozvali iz Uprave za kadrove da preuzme rješenje i najavili mu da dođe radi potpisivanja saglasnosti nove, ko zna koje po redu.&nbsp; - U međuvremenu sam se javio i za ovaj oglas za 814 službenika i prošao taj dio urednosti prijave i opet došao u stanicu policije i opet potpisao saglasno za provjere. Znači i njima je više smiješno, ljudima koji rade te provjere. Na kraju, ko je dostojan a ko nije da nosi policijsku uniformu - o tome odlučuju ljudi koji nijesu nikad uniformu nosili nijesu, koji i ne znaju šta je policijski posao. Ja sam porodičan čovjek, imam ženu i dijete, radim pet poslova da bih preživio i prehranio svoju porodicu. Treba da ljudima kao što sam ja da se lomi vrat, da se sabotiraju, da budem proganjan zato što želim biti na pravoj strani zakona, što želim da svoje dijete izvede na pravi put sjutra? Želim odgovore, da bih znao kojim putem ću dalje – kaže Rakočević.&nbsp; Sudeći po dosadašnjim postupcima, prije svega ministra Šaranovića I čelnika Uprave policiej Šćepanovića, uzalud će Aleksa Rakočević čekati odgovora na svoja pitanja.&nbsp;

Tag: granica