Univerzitet Harvard iznijeće na sudu optužbu protiv administracije predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa da je toj visokoj školi nezakonito uskraćeno 2,6 milijardi dolara za finansiranje istraživačkih programa.
Ukoliko sud odluči u korist Harvarda, presuda bi poništila sva zamrzavanja finansiranja koje je Trampova administracija nametnula najstarijem i najbogatijem američkom univerzitetu.
- Ovaj slučaj se odnosi na napore Vlade da iskoristi uskraćivanje federalnog finansiranja kao polugu za preuzimanje kontrole nad akademskim odlučivanjem na Harvardu - naveo je univerzitet u žalbi i dodao da se pred visoke škole stavlja kompromis da njima upravlja Vašington.
Harvard optužuje Trampovu administraciju da je vodila kampanju odmazde protiv univerziteta, nakon što je odbio niz zahtjeva u pismu od 11. aprila ove godine, koje je uputila federalna radna grupa za borbu protiv antisemitizma, a u kom su zahtijevane promjene u prijemu novih studenata i protesta na kampusu.
U pismu je Harvardu naloženo da revidira stavove studenata i fakulteta, kao i da primi više studenata ili zaposli nove profesore ukoliko se utvrdi da na kampusu "nedostaju različita gledišta".
Vašington je optužio univerzitet da je postao "žarište liberalizma", kao i da toleriše "antijevrejsko uznemiravanje na kampusu".
Rektor Harvarda Alan Garber obećao je nakon tih optužbi da će se boriti protiv antisemitizma, ali i dodao da "nijedna vlada ne bi trebalo da diktira šta privatni univerziteti predaju, koga primaju i kojim oblastima se bave".
Sekretarka za obrazovanje Linda Mekmejhon izjavila je u maju da Harvard više nema pravo na nove grantove, a Trampova administracija je u narednih nekoliko nedjelja počela da otkazuje ugovore sa univerzitetom.
Harvard ima najveći nacionalni fond od 53 milijarde dolara, a od ukidanja sredstava je prebacio dio istraživanja na samofinansiranje.
Univerzitet je u dokumentaciji dostavljenoj sudu saopštio da Vašington "ne objašnjava kako prekid finansiranja istraživanja za liječenje raka, podršku veteranima i poboljšanje nacionalne bezbjednosti rješava problem antisemitizma".
Trampova administracija negira da su smanjenja napravljena kao odmazda na univerzitet i tvrdi da su se grantovi preispitivali i prije slanja pisma u aprilu.
- Politika Sjedinjenih Država pod Trampovom administracijom je da ne finansiraju institucije koje ne uspijevaju adekvatno da se bave antisemitizmom u svojim programima - navodi se u sudskim dokumentima.
Trampova administracija takođe je pokušala da spriječi Harvard da na studije prima strane državljane.
Vašington je u junu zvanično objavio da Harvard toleriše antisemitizam, što bi moglo da onemogući sva državna primanja tog univerziteta i smatra se za "smrtnu kaznu" u američkoj akademskoj zajednici.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Harvard na sudu protiv Trampa zbog nelegalnog uskraćivanja 2,6 milijardi dolara

Spor između administracije američkog predsjednika Donalda Trampa i elitnog Univerziteta Harvard opet je eskaliriao, sudeći prema pisanju američkih medija.
Kako izvještavaju SiEnEn (CNN) i portal Politiko (Politico), Ministarstvo spoljnih poslova SAD donijelo je uredbu o ispitivanju internet aktivnosti svih osoba koje podnose zahtjev za dobijanje vize za boravak na univerzitetu. Pored studenata, biće pogođeni i naučnici i gostujući predavači.
Ta procedura podrazumijeva „potpunu provjeru onlajn aktivnosti“ podnosilaca zahtjeva za vizu, navode američki mediji pozivajući se na uredbu ministarstva.
Javnost je za tu proceduru saznala tek prije nekoliko dana, kada je iz Vlade saopšteno da će se ubuduće pažljivije ispitivati podobnost budućih stranih studenata i učesnika u programima razmjene, posebno u pogledu njihovih aktivnosti na društvenim mrežama.
<h2>Potraga za navodnim antisemitskim stavovima</h2>
Podnosioci zahtjeva za vizu koji žele da dođu na Harvard očigledno moraju biti spremni na obimne provjere. Ako podnosilac zahtjeva nije prisutan na mrežama ili mu je profil na društvenim mrežama podešen na privatni režim, konzularni službenici treba da ispitaju da li to može biti znak izbjegavanja provjere ponašanja na mrežama i da provjere vjerodostojnost podnosioca zahtjeva.
Prema dostupnim podacima, cilj je da se utvrdi da li su podnosioci zahtjeva za vizu putem svojih aktivnosti na mrežama ispoljavali antisemitizam. Naime, Trampova administracija optužuje univerzitete poput Harvarda da nisu preduzeli odlučne mjere protiv propalestinskih protesta i da tolerišu antisemitske incidente u kampusu.
<h2>Trampova administracija se posebno fokusira na Harvard</h2>
Prema izvještajima medija, akcija protiv Harvarda posmatra se kao pilot-projekat koji bi mogao biti proširen i na druge američke univerzitete. Međutim, za razliku od drugih univerziteta, ova elitna visokoškolska ustanova suprotstavila se dalekosežnim zahtjevima američke Vlade.
Trampova administracija je Harvardu zbog toga ukinula subvencije u milijardskom iznosu. Vlada SAD želi da onemogući prijem stranih studenata i ovom univerzitetu u saveznoj državi Masačusets, zbog čega se trenutno vodi pravna bitka.

Američka Vlada opet pooštrava kurs protiv Harvarda

Američki predsjednik Donald Tramp objavio je danas da razmatra mogućnost da Univerzitetu Harvard oduzme tri milijarde dolara saveznih grantova i ta sredstva preusmjeri na zanatske škole širom SAD, navodeći da prestižni univerzitet treba da "plati cijenu" zbog, kako tvrdi, odbijanja da se uskladi s nacionalnim interesima.
Tramp je na svojoj društvenoj mreži Truth Social poručio da je vrijeme da se "preispita kome novac ide" i da su "tržištu rada potrebne konkretne vještine, a ne ideološki centri".
Ova najava dolazi samo nekoliko dana nakon što je Trampova administracija pokušala da zabrani Harvardu upis stranih studenata, što je privremeno blokirao savezni sud, prenosi Rojters.
Sud u Vašingtonu u petak je ocijenio da bi zabrana upisa stranih studenata predstavljala "očigledno kršenje Ustava" i imala "trenutan i razoran efekat" po univerzitet i više od 7.000 nosilaca studentskih viza na Harvardu, prenosi Tanjug.
Univerzitet Harvard je prethodno tužio Trampovu administraciju zbog zamrzavanja pomenutih sredstava, mahom namijenjenih za biomedicinska istraživanja kroz Nacionalni institut za zdravlje (NIH).
Najnovija Trampova prijetnja je dio šire konfrontacije između američkog predsjednika i elitnih obrazovnih institucija, koje on i republikanci često optužuju da su pristrasne i da naginju ljevičarskim idejama.
Konflikt s Harvardom sve više dobija političku dimenziju i mogao bi da igra značajnu ulogu u predizbornim porukama Trampove kampanje, usmjerene na kritiku obrazovne elite i favorizovanje alternativnih modela obrazovanja, dodaje britanska agencija.

Tramp planira da oduzme Harvardu tri milijarde dolara: Vrijeme da se preispita kome ide novac

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da njegova administracija želi "imena i zemlje“ svih stranaca koji studiraju na Harvardu, sugerišući da strane države, posebno one koje su neprijateljski nastrojene prema SAD, treba da doprinesu finansiranju obrazovanja svojih studenata.
- Zašto Harvard ne kaže da je skoro 31 odsto njihovih studenata iz stranih zemalja, a iako neke od njih nisu nimalo prijateljski nastrojene prema Sjedinjenim Državama, ne plaćaju ništa za obrazovanje svojih studenata, niti ikada namjeravaju da to urade - napisao je Tramp na društvenij mreži Truth Social.
Istakao je da njegova administracija želi da „zna ko su i odakle strani studenti“ i dodao da Harvard "nije baš otvoren".
- Želimo ta imena i zemlje - naveo je Tramp.
Prema podacima Harvarda, u ovoj školskoj godini 27 odsto studenata dolazi iz inostranstva, a najviše ih je iz Kine, Kanade, Indije, Južne Koreje i Velike Britanije.
U akademskoj 2024-2025. godini na Harvard su upisana 6.793 studenta osnovnih i master studija iz 147 zemalja.
Strani studenti "nemaju pravo ni na kakvo federalno finansiranje“, navodi se u odjeljku za finansijsku pomoć na sajtu Harvarda i dodaje da "koledž ima svoj novac za stipendije, koji je dostupan stranim studentima“.

Tramp traži imena stranih studenata na Harvardu: "Mora da se plati"

Stručnjaci sa dva britanska univerziteta otkrili su da je kopija Magna Carte u biblioteci Pravnog fakulteta američkog univerziteta Harvard, umjesto jeftine kopije, zapravo rijetko izdanje iz 1300. godine.
Original ovog pravnog akta objavio je 1215. godine engleski kralj Jovan bez Zemlje i u njemu je uspostavio princip da kralj podliježe zakonu, što je kasnije postao temelj ustava mnogih država širom svijeta.
Verziju iz 1300. godine, čiju kopiju ima Harvard, objavio je engleski kralj Edvard I.
Profesor srednjovjekovne istorije na Kraljevskom koledžu u Londonu Dejvid Karpenter, koji je u decembru 2023. našao digitalnu verziju dokumenta na sajtu biblioteke Pravnog fakulteta na Harvardu, rekao je da je bio začuđen što je uspio da pronađe nepoznatu kopiju Magna Carte.
- Prvo, pronašao sam jedan od najrjeđih dokumenata i najznačajniji dokument u svjetskoj ustavnoj istoriji. A, drugo, naravno, bio sam zapanjen što je Harvard imao to sve ove godine ne shvatajući šta je to - rekao je Karpenter.&nbsp;
Karpenter je na utvrđivanju starosti dokumenta sarađivao sa Nikolasom Vinsentom, profesorom srednjovjekovne istorije na Univerzitetu Istočne Anglije u Noriču.
Poredeći je s još šest kopija iz 1300. godine, Karpenter je ustanovio da im se dimenzije poklapaju, a zatim je, sa Vinsentom, upoređivao slike koje su bibliotekari sa Harvarda napravili korišćenjem ultraljubičastog svijetla i spektralnog snimanja.
Ova tehnologija omogućila im je da uporede tekstove od riječi do riječi i uoče detalje koji nijesu vidljivi golim okom, a koncentrisali su se i na rukopis, gdje se vidi potpis kralja Edvarda I.
Od originala iz 1215. godine do 1300. godine napisano je još pet izdanja, a to je bila posljednja godina kada je cijeli dokument iznijet i autorizovan kraljevim pečatom.
Karpenter je rekao da nijedna verzija nije potpuno ista i da se međusobno razlikuju u mnogo detalja.
Harvardova kopija, prema Karpenterovoj procjeni, vrijedi više miliona dolara, ali univerzitet ne planira da je prodaje, a jedna verzija dokumenta je 2007. godine prodata na aukciji za 21.3 miliona dolara.
Vinsent je istraživao kako je dokument došao do biblioteke na Harvardu i ustanovio da ga je fakultet kupio 1946. godine od jednog londonskog trgovca knjigama, kao i da ga je platio oko 27 dolara, pod pogrešnom pretpostavkom da je izdanje iz 1327. godine.
On je takođe utvrdio da je dokument 1945. godine jednoj britanskoj aukcijskoj kući poslao vojni pilot, koji je učestvovao u odbrani Malte tokom Drugog svjetskog rata.
Vinsent i Karpenter će posjetiti Harvard u junu kako bi dokument vidjeli uživo, a oni tvrde da je on danas podjednako relevatnan kao i u doba kada je nastao, imajući u vidu da je Harvard trenutno u sukobu sa administracijom predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa oko toga kolika ovlašćenja savezna Vlada treba da ima u vođstvu, prijemu studenata i aktivizmu na kampusu univerziteta.&nbsp;
Magna Carta ima važnu ulogu u pravnoj istoriji SAD, od Deklaracije o nezavisnosti do usvajanja Povelje o pravima, a 17 američkih saveznih država sadrži neke njene elemente u svojim zakonima.

Na Harvardu pronađeno rijetko izdanje Magna Carte iz 1300. godine

Univerzitet Harvard tužio je administraciju predsjednika Donalda Trampa u nastojanju da zaustavi vladino zamrzavanje više od dvije milijarde dolara budžetskih sredstava za tu američku prestižnu obrazovnu instituciju.
Tužba podnesena saveznom sudu u Bostonu navodi da je Tramp pokrenuo široki napad na finansiranje vrhunskih istraživanja na glavnim univerzitetima dok ih nastoji riješiti onoga što opisuje kao antisemitizam i ideološke pristranosti.
- Ovaj slučaj uključuje napore Vlade da iskoristi uskraćivanje saveznog finansiranja kao polugu za preuzimanje kontrole nad akademskim donošenjem odluka na Harvardu - navodi se u tužbi.
Harvard tvrdi da su postupci Trampove administracije bili proizvoljni i nezakoniti te da su prekršili pravo univerziteta na slobodu govora iz Prvog amandmana.
- Tokom prošle sedmice savezna vlada poduzela je nekoliko akcija nakon što je Harvard odbio ispuniti njegove nezakonite zahtjeve - rekao je predsjednik Harvarda Alan Garber u izjavi.
- Podnijeli smo tužbu za zaustavljanje zamrzavanja finansiranja jer je to nezakonito i izvan ovlasti vlade - rekao je Garber.
Trampova administracija započela je reviziju devet milijardi dolara saveznog finansiranja Harvarda u martu i potom je univerzitetu dala opsežan popis zahtjeva, uključujući zabranu nošenja maski i prekid svih programa raznolikosti, jednakosti i uključivosti.
Od tada je Trampova administracija zamrznula 2,3 milijarde dolara finansiranja Harvarda i zaprijetila da će univerzitetu oduzeti status oslobođenja od poreza i oduzeti mu mogućnost upisa stranih studenata.
Takođe je zahtijevala informacije o vanjskim vezama univerziteta, finansiranju, studentima i nastavnicima.
Trampova administracija takođe je privremeno obustavila finansiranje nekih univerziteta, uključujući Kolumbiju, Prinston, Kornel, Nortvestern i Braun, zbog propalestinskih demonstracija na kampusu.
Garber rekao je da će se Harvard nastaviti boriti protiv mržnje i u potpunosti se pridržavati zakona protiv diskriminacije, za koje ih je Tramp optužio da ih krše u odgovoru na propalestinske demonstracije.
- Umjesto da sarađuje s Harvardom u borbi protiv antisemitizma, kako to zahtijeva zakon o građanskim pravima, vlada pokušava kontrolisati koga zapošljavamo i podučavamo - istakao je Garber.
Harvard je prvi univerzitet koje je podnio tužbu kao odgovor na Trampove mjere.
U tužbi se spominju razni savezni zvaničnici i agencije, uključujući ministarstva zdravstva i socijalnih usluga, energetike i obrazovanja.
Trampova administracija zasad se nije oglasila.

Harvard tuži Trampovu administraciju zbog zamrzavanja finansiranja

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa zaprijetila je juče Univerzitetu Harvard mogućom zabranom prijema stranih studenata ako ne prihvati da se povinuje kontroli tog prijema, zapošljavanja i političke orijentacije.
- Ako Harvard ne može da dokaže da je u potpunosti u skladu sa svojim deklarisanim obavezana, izgubiće privilegiju upisivanja stranih studenata- piše u saopštenju američkog Ministarstva za unutrašnju bezbjednost.
Trampovo Ministarstvo obrazovanja već je prije nekoliko dana zamrzlo 2,2 milijarde višegodišnjih saveznih subvencija toj ustanovi, jer je odbila da se povinuje zahtevima Bijele kuće. Takođe je zaprijećeno da će se Harvardu ukinuti fiskalne olakšice.
Vlada SAD je početkom aprila uputila nekoliko zahtjeva rukovodstvu Harvarda, uključujući ukidanje politike usmjerene na promovisanje različitosti i promjene programa koji „podstiču antisemitsko uznemiravanje“, prenijeli su američki mediji.
Predsejdnik SAD Tramp juče je pojačao kritike Univerziteta Harvard, koji je postao glavna meta borbe američkih zvaničnika protiv univerziteta, ; prijeteći da će mu uskratiti savezne subvencije i pravo da primi strane studente.
Tramp je izjavio na svojoj mreži Trut Soušal, dva dana pošto je ukinuo 2,2 milijardi dolara saveznih subvencija toj ustanovi da Harvard podučava ; „mržnju i glupost“ i &nbsp;„ne treba više da prima savezna sredstva“.
Dva američka medija, CNN i Vašington post, javili su juče da je Tramp pored toga zvanično podnio zahtjev fiskalnim službama da ukine Harvardu izuzeće od poreza.
Vođstvo univerziteta se u ponedjeljak otvoreno usprotivilo zahtjevima Trampove administracije, koji su prema Bijeloj kući namijenjeni borbi protiv antisemitizma na kampusu.
U tom okršaju između konzervativnog predsjednika i velikih univeziteta Tramp je uzvratio Harvardu, univerzitetu starom četiri vijeka, da „više ne može biti smatran mjestom pristojnog učenja i ne treba da bude na bilo kojoj listi velikih svjetskih univerziteta“.
Ta institucija, rekao je Tramp, regrutuje uglavnom „radikalne ljevičare, idiote i ptičje mozgove“.
Univerzitet koji se nalazi u Bostonu i broji oko 30.000 sstudenata, i koji je forimrao 162 dobitnika Nobelove nagrade, nalazi se na čelu Šangajske liste svjetskih univerziteta, prenosi Frans pres. Agencija dodaje da je univerzitet na meti konzervativaca, u ofanzivi protiv američkih univerziteta koje smatraju suviše lijevo orijentisanim.
Napadi konzervativaca na univezitete pojačani su u proljeće 2024, tokom protesta propalestinskih studenata protiv rata koje Izrael vodi u Gazi. Tada su republikanci optužili univerzitete da nijesu zaštitili jevrejske studente, a predsjednice nekoliko univerziteta među kojima Harvarda i Kolumbije podnijele su ostavke.
Tramp optužuje Harvard i druge institucije da dozvoljavaju razvijanje antisemitizma na njihovim kampusima, i njegova vlada je od njih tražila da uspostave niz mjera, među kojima ispitivanje stavova studenata i nastavnog osoblja, uz prijetnju da će im savezna vlada prekinuti subvencije ako to ne učine.
Harvard je to odbio. Čelnik univerziteta Alan Garber u ponedjeljak je podsjetio da je ta institucija već pokrenula akcije protiv antisemitizma prije više od godinu dana i da neće odustati od svoje „nezavisnosti, ni svojih prava garantovanih Ustavom“, kao što je poštovanje prvog amandmana o slobodi izražavanja. Zbog tog stava zamrznuta su Harvardu 2,2 milijardi saveznih subvencija.
Njujorški univerzitet Kolumija prihvatio je da uvede dubinske reforme, što su neki vidjeli kao kapitulaciju pred Trampovom administracijom.

Trampova administracija prijeti Harvardu zabranom prijema stranih studenata

Evropska unija (EU) djeluje kao ekipa bez trenera, gdje igrači često nemaju jasna zaduženja, a ponekad svi nijesu privrženi interesu svog tima, u ovom slučaju jedistvenoj Evropi, ocijenio je predsjednik Građanskog pokreta URA i bivši premijer Dritan Abazović na predavanju studentima na Harvardu u prestižnom Dejvis centru koji se bavi politikama Rusije, Jugoistočne Evrope i centralne Azije.
Abazović je govorio o revitalizaciji koncepta deglobalizacije i novom geoplitičkom diskursu. Fokusirajući se na ulogu malih država u cijelom procesu, osvrnuo se i na pitanja vezanih za budućnost Evropske unije.
- Mi u Crnoj Gori i dalje u EU gledamo kao u jedinu nadu, koja cijeli region Zapadnog Balkana može učiniti bezbjednim i progresivnim. Međutim, kada temeljno analizirate situaciju u EU, ona djeluje kao ekipa bez trenera, gdje igrači često nemaju jasna zaduženja, a ponekad svi nijesu privrženi interesu svog tima, u ovom slučaju jedistvenoj Evropi - naveo je Abazović.
On je dodao da u kontekstu sve izraženije deglobalizacije, za male države, poput Crne Gore, je od izuzetnog značaja da budemo dio šire grupe, odnosno da budemo u klubu demokratskih država koje će podstaći naš razvoj ali i djelovati pozitivno u pravcu ispravljanja brojnih grešaka iz prošlosti.
On se osvrnuo i na agresiju Ruske federacije na Ukrajinu, kao i uticaj tog rata na region Zapadnog Balkana.
- U tom konfliktu se ogledala snaga jedne manje države poput Crne Gore. U jednom trenutku naša država je imala najviše izbjeglica iz Ukrajine po glavni stanovnika u cijeloj Evropi. Ukoliko svijet dozvoli da se međunardno pravo izbanalizuje, a to se trenutno dešava na mnogim mjestima širom svijeta, posebno na Bliskom istoku, jasno je da nam prijeti anarhija širih razmjera - kazao je Abazović.
On je istakao da su SAD najvažniji inostrani partner Crne Gore i da očekuje snažan angažman nove administracije u rješavanju otvorenih pitanja u regionu.
Tokom konverzacije, studenti i profesori istakli su posebno interesovanje za odnose Crne Gore i Turske, borbu protiv transnacionalnog kriminala, kao i viziju novog pristupa politici kroz regionalnu povezanost i saradnju.
Nakon predavanja, Abazović je bio gost poznatog profesora i pisca Serhija Plohija na Ukrajinskom istraživačkom institutu (Ukrainian research institute) čiji je fokus istraživačkog rada upravo pitanje Ukrajine i Rusije.

Abazović na Harvardu: EU često djeluje kao ekipa bez trenera, gdje igrači često nemaju jasna zaduženja

Napetost na krajnjem sjeveru svijeta raste. Predsjednik SAD Donald Tramp želi Grenland, Rusija modernizuje svoje arktičke vojne baze, a kineski ledolomci otvaraju nove trgovačke rute.
Dok se bitka za jednu od najhladnijih tačaka svijeta zahuktava, sve krhkija bezbjednosna ravnoteža počinje da se urušava, potencijalno vodeći ka novoj trci u naoružanju, piše BBC.
Zašto Arktik postaje epicentar geopolitičkog nadmetanja? Da biste razumijeli važnost Arktika za svjetske sile, pogledajte svijet iz drugačijeg ugla - bukvalno.&nbsp;
Zaboravite ravne mape: pogledajte Arktik odozgo, sa vrha planete. Tada postaje jasno zašto je region ključan - i zašto se borba za njegovu zemlju, more i nebo ubrzava.
"Granica odvraćanja"
Tramp je više puta izjavio da želi Grenland.
- Treba nam Grenland iz razloga nacionalne bezbjednosti. To mi govore godinama - kazao je Tramp.
U Hladnom ratu, najbrži pravac za nuklearne udare između SAD i SSSR-a bio je upravo preko Sjevernog pola.&nbsp;
SAD su uspostavile bazu u udaljenom dijelu Grenlanda - Tule, danas Pitufik svemirska baza - sa radarima koji i danas igraju ključnu ulogu u američkom sistemu za rano upozorenje od balističkih projektila.
Trampov koncept "zlatne kupole" protiv prijetnji - po uzoru na izraelski Gvozdeni kupolni sistem - upravo bi se oslonio na baze poput Pitufika.
Ali, ovakva težnja SAD-a izaziva zabrinutost u Rusiji i Danskoj, čija je Grenland autonomni dio. Evropljani se tiho pitaju kako bi NATO - savez dizajniran da štiti članice - reagovao kad bi SAD željele teritoriju druge članice.
Ruska dominacija
Rusija posjeduje više od polovine arktičke obale i ulaže godinama u baze poput Nagurskoje na arhipelagu Franja Josifa.
Poluostrvo Kola, gdje je smještena nuklearna podmornica flota, ključno je za ruski nuklearni arsenal i kapacitet projekcije sile.
Norveški viceadmiral Nils Andreas Stensones kaže da je, nakon ulaska Švedske i Finske u NATO, Baltičko more postalo manje pristupačno za ruske operacije, pa Arktik dobija na značaju.
Ali, iako Rusija želi da zadrži napon nizak kako ne bi iscrpljivala vojsku dok ratuje u Ukrajini, istovremeno izaziva zabrinutost optužujući Zapad da militarizuje Arktik - što može dovesti do eskalacije.
Zabrinutost zbog Svalbarda
Norveška kontrola nad arhipelagom Svalbard, gdje i Rusija ima prava po sporazumu, mogla bi postati tačka sukoba ako Moskva procijeni da se regija militarizuje.
Takođe, GIUK jaz (Grenland-Irska-UK) predstavlja strateški prolaz za ruske podmornice ka Atlantiku. NATO tu raspoređuje senzore, a Britanija i Island sarađuju u upotrebi vještačke inteligencije za praćenje "neprijateljske aktivnosti".
No, britanski parlament upozorio je da UK nema dovoljno podmornica i patrolnih letjelica da ojača svoje prisustvo u Arktiku.
Put svile preko leda: Kina na horizontu
Zbog topljenja leda, nove trgovačke rute se otvaraju. Do 2040. sjever bi mogao biti bez leda svakog ljeta, što podiže ekonomski značaj regije.
Kina, iako bez arktičke obale, naziva sebe "skoro arktičkom državom" i vidi "Polarni Put svile" kao novu, sigurniju trgovačku rutu u poređenju sa Sueckim kanalom.
Povećava flotu ledolomaca i sarađuje s Rusijom, ali Moskva ne krije nelagodnost zbog rastućeg kineskog uticaja.&nbsp;
Curenje ruskih obavještajnih dokumenata pokazalo je da Moskva sumnja da kineski rudarski i naučni projekti prikrivaju špijunažu.
Trka u špijunaži
Obavještajni rad na Arktiku je u porastu. Od "signalske" špijunaže do prisustva ruskih i kineskih špijuna pod akademskim maskama. SAD su pojačale prisluškivanje na Grenlandu, što je izazvalo protest Danske - jer "ne možeš špijunirati saveznika", kako je rekla danska premijerka Mete Frederiksen.
Norveška je 2022. uhapsila ruskog špijuna pod maskom brazilskog akademika. NATO takođe bilježi povećan broj sumnjivih dronova u regionu, prenosi Nova.
Tenzije, klimatske promjene, strateške ambicije i novi oblici špijunaže brišu staro pravilo da Arktik ostaje van geopolitičkih sukoba. Iako niko ne želi da militarizuje region - upravo to se dešava.

Borba za kontrolu Arktika se ubrzava i opasnija je nego ikada

Rumunija je, usred modernizacije svoje odbrane, saopštila danas da je postigla sedmogodišnji sporazum sa Izraelom o nabavci vojnih protivvazdušnih sistema, vrijednih više od dvije milijarde eura.
- Ministarstvo odbrane i izraelska kompanija Rafael potpisali su okvirni sporazum o nabavci šest sistema kratkog dometa (SHORAD-VSHORAD) - navodi se u saopštenju vlade Rumunije, koja je članica NATO.
- Program ima za cilj da opremi vojsku sistemima naoružanja dizajniranim za zaštitu od vazdušnih prijetnji, uključujući dronove i krstareće rakete - dodaje se u saopštenju.
Rumunski ministar odbrane Jonut Mosteanu je nedavno na javnoj televiziji uporedio ove odbrambene baterije sa Gvozdenom kupolom koja se koristi za "zaštitu Tel Aviva od iranskih napada".
Rumunija, koja dijeli granicu od 650 kilometara sa svojim ukrajinskim susedom i graniči se sa Crnim morem, modernizuje svoj odbrambeni sistem već nekoliko godina, postepeno zamjenjujući avione i oružje sovjetske proizvodnje, prenosi N1.rs.
Bukurešt je 2024. godine potpisao ugovor o kupovini 32 borbena aviona F-35 od SAD za 6,5 milijardi eura, a ta kupovina opisana je kao "istorijska".
Sada stalno u pripravnosti, Rumunija redovno osuđuje kršenja svog vazdušnog prostora od ruskih dronova i više puta je otkrivala ostatke dronova na svojoj teritoriji.

Rumunija kupuje PVO sisteme od Izraela

a književnu scenu stigla je nova zbirka ljubavne poezije "Iz pepela velikih ljubavi", snažan i autentičan poetski susret dvaju izuzetnih stvaralaca – Zdravka Đuranovića i Nikole K. Čelebića.
Zbirka predstavlja spoj dva različita, ali snažno crnogorska poetska izraza. Zdravko Đuranović, istaknuti muzički umjetnik i pjesnik, već decenijama ostavlja dubok trag na kulturnoj sceni Crne Gore i regiona. Njegova pjesma, stih i prisustvo odišu iskrenošću i emocijom, noseći duh naroda i tradicije, pretočen u savremeni poetski izraz.
S druge strane, Nikola K. Čelebić, poznat kao kantautor, publicista i pjesnik, unosi u zbirku bogatstvo iskustava sa raznih meridijana – od rodnog kraja do Pariza. Iako često stvara van granica Crne Gore, njegova poezija ostaje duboko ukorijenjena u zavičaju. Posebno je prepoznat po ljubavnim i rodoljubivim stihovima koje donosi s nepatvorenim osjećajem i snagom izraza.
"Iz pepela velikih ljubavi" donosi emotivna, iskrena i dojmljiva pjesnička promišljanja o ljubavi – onoj koja je gorjela, sagorjela, ali čiji pepeo i dalje zrači toplinom sjećanja, nadanja i snage za nove početke.
Zbirka će biti besplatno dijeljena na promocijama širom Crne Gore i regiona, u želji autora da ljubavnu poeziju približe što širem krugu čitalaca.

Iz pepela ljubavi

13 osoba je poginulo, a 20 ih je povrijeđeno nakon što je autobus sa rudarima sletio u provaliju u ruskoj republici Jakutiji, saopštile su lokalne vlasti.
Nesreća se dogodila kad je vozač izgubio kontrolu nad autobusom koji je sletio u 25-metarsku provaliju.&nbsp;
Nesreća se dogodila na putu koji vodi do Denisovskog rudarsko-prerađivačkog pogona, specijaliziranog za vađenje i proizvodnju uglja.
Ruski istražni odbor, koji istražuje teška kaznena djela, saopštio je da je pokrenuo kaznenu istragu zbog mogućeg nemara. Vlasti su utorak proglasile danom žalosti u regionu, prenosi Index.hr.

Rusija: Autobus sa rudarima sletio u provaliju, 13 poginulih i 20 povrijeđenih

Jedna osoba ubijena je večeras u pucnjavi koja se desila u bašti ugostiteljskog objekta „Taromina“ u Ulici Svetozara Markovića u Podgorici, a dvije su povrijeđene. To je ETV kazala viša državna tužiteljka Irena Burić nakon što je završen uviđaj na licu mjesta. Iz Uprave policije isprva je saopšteno da je ranjena jedna osoba. - Zajedno sa policijskim službenicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica i sa vještakom balističke struke izvršila sam uviđaj na licu mjesta, a nakon što su me policijski službenici obavijestili da je došlo do upotrebe vatrenog oružja u bašti lokala jednog ugostiteljskog objekta kojom prilikom je jedno lice lišeno života, dok su dva lica zadobila tjelesne povrede - kazala nam je Burić. Uviđaj je izvršen i izuzeti su tragovi koji će biti predmet vještačenja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FWs6wAklqsT0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - A preduzimaju se intenzivne mjere i radnje u cilju utvrđivanja identiteta izvršioca krivičnog djela - dodala je Burić. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FXSo-Q_047dY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Pucnjava se, kako je saopšteno iz Uprave policije, desila oko pet minuta prije ponoći.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250720000732_9f1c6cff898ba712a5c3f54403ea8b69dd2e22a8721d6315eeeabff344f91ad3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250720000732_9f1c6cff898ba712a5c3f54403ea8b69dd2e22a8721d6315eeeabff344f91ad3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="pucnjava u pg"> </figure>  - Službenici Uprave policije preduzimaju hitne, sveobuhvatne mjere i radnje u saradnji sa tužiocem u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti događaja, identifikacije, lociranja i lišenja slobode izvršioca i rasvjetljavanja cjelokupnog dogaðaja - kazali su u policiji. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FUUjtbIP-Luk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Sa daljim tokom preduzetih aktivnosti javnost će, kažu, obavještavati fazno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250720010724_1044821b79ecbbfb2d4903076dda7f9fb46deef78a940f6fee80cd16974ccefd.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250720010724_1044821b79ecbbfb2d4903076dda7f9fb46deef78a940f6fee80cd16974ccefd" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Pucnjava Podgorica"> </figure>  Ovo je drugo ubistvo koje se u Podgorici desilo ove sedmice. Prije četiri dana je u Staroj Varoši ubijen Igor Nedović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpucnjava-u-staroj-varosi-jedna-osoba-tesko-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Jedna osoba ubijena u pucnjavi u Ulici Svetozara Markovića, dvije povrijeđene

Tokom sinoćnje pucnjave u Podgorici u kojoj je ubijen Ivan Milačić hicem je povrijeđena slučajna prolaznica, koju je metak okrznuo, saznaju Televizija E i Portal ETV.&nbsp;
Iako su se iz Uprave policije, povodom ovog događaja, saopštenjima javnosti obratili u dva navrata, ovu informaciju su sakrili, kako bi, koliko je to moguće, umanjili ozbiljnost situacije i sakrili činjenicu da je umalo stradala nevina osoba.&nbsp;
Štoviše, u svom prvom saopštenju koje je medijima poslato jutros oko pola sata iza ponoći iz Uprave policije je saopšteno da je prilikom upotrebe vatrenog oružja jedno lice stradalo, a jedno povrijeđeno.
Da su u pucnjavi koja se desila u bašti ugostiteljskog objekta „Taromina“ u Ulici Svetozara Markovića u Podgorici, povrijeđene dvije osobe javnost je saznala tek jutros oko dva sata iza ponoći kada je to, nakon obavljenog uviđaja Televiziji E saopštila viša državna tužiteljka Irena Burić.
- Zajedno sa policijskim službenicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica i sa vještakom balističke struke izvršila sam uviđaj na licu mjesta, a nakon što su me policijski službenici obavijestili da je došlo do upotrebe vatrenog oružja u bašti lokala jednog ugostiteljskog objekta kojom prilikom je jedno lice lišeno života, dok su dva lica zadobila tjelesne povrede - kazala nam je Burić.
Tek u drugom saopštenju Uprave policije, dostavljenom medijima jutros nešto prije 10 sati, pominje se i druga povrijeđena osoba, ali je izbjegnuta informacija da je riječ o slučajnoj prolaznici.
- Jedno od dva povrijeđena lica je zadržano u Kliničkom centru Crne Gore na liječenju i stabilnog je zdravstvenog stanja, dok je drugo povrijeđeno lice zadobilo laku tjelesnu povredu i ono je pušteno bez zadržavanja i opservacije – saopštili su jutros iz policije.&nbsp;
Pobjeda je objavila da je jedna od ranjenih osoba, Strahinja Raonić, sjedio u kafiću sa stradalim Milačićem.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fivan-milacic-ubijen-u-pucnjavi-u-podgorici-ranjene-dvije-osobe&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Policija krije da je metak okrznuo slučajnu prolaznicu

Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, odgovarajući na pitanja, &nbsp;kazao je pred skupštinskim Odborom za bezbjednost i odbranu da je policija u potpunosti postupala u skladu sa zakonom u slučaju Danila Mandića, bratanića predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, koji je prvobitno bio osumnjičen za pokušaj teškog ubistva u pucnjavi koja se dogodila 19. aprila u Podgorici, a koje je djelo kasnije prekvalifikovano u izazivanje opšte opasnosti, nanošenje teških tjelesnih povreda i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja. <h2>"Gluva" soba</h2> Šćepanović je odbio da ogovori na pitanja da li su pronađeni Mandićevi DNK tragovi i barutne čestice u vozilu, da ne bi, kako je kazao, kompromitovao dokazni postupak, čak iako bi bili saopšteni u tzv. "gluvoj sobi" jer ni ona, kako je kazao direktor UP, "nije više gluva". Saslušanju prisustvuje i advokat osumnjičenog Danila Mandića, Miroje Jovanović.kao navodni predstavnik zainteresovane nevladine organizacije "Društvo za ravnopravnost i toleranciju - AI" koja je osnivač Srpskog radija i Srpske televizije sa sjedištem u Srpskoj kući u Podgorici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721120712_705e697490d0eb11a165cf7e8f561a2c44c9a32a9659cc35b8256cef82732bb1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250721120712_705e697490d0eb11a165cf7e8f561a2c44c9a32a9659cc35b8256cef82732bb1" data-rendition-name="original" width="1445" height="892" loading="lazy" alt="Miroje jovanović"> <figcaption>Miroje Jovanović</figcaption> </figure>  Poslanik SD-a Nikola Zirojević kazao je da mu je čudno što se govori da "gluva soba" nije gluva. - Čudno mi je da slušamo da gluva soba više nije gluva. Tačno je da postoje curenja iz te sobe, pa se naslovi jednog medija pune iz te sobe. Pojedini mediji imaju više informacija nego &nbsp;tužilaštva. Ne možemo pod izgovorom da soba nije gluva ostati bez odgovora na pitanja - rekao je Zirojević. Šćepanović je odgovorio da je policija uzorkovala tragove i vozila i lica i pribavila naredbe za vještačenje.&nbsp; - To je princip koji vi treba da znate kao članovi odbora. Ali, mišljenje i zaključak te analize vama ne treba. To treba da znaju tužilac, sud i odbrana. Ako bih vam ja dao te podatke, omogućili bi prostor odbrani, jer bi oni izašli neovlašćeno. Povrijedili bismo ZKP. Ne vidim razlog zašto bi vama trebala informacija o barutnim česticama - da li da vi mašete tim danas ispred Skupštine? Ako hoćete da iznesem podatke, možemo prvo da potpišemo izjavu za poligraf, pa onda fino da ne odbijete i da vidimo ko je iznio neovlašćeno podatke - kazao je Šćepanović. <h2>Vozilo Skupštine bilo na mjestu izvršenja kivičnog djela</h2> Kako je istakao Šćepanović, policija je identifikovala vozilo koje je učestvovalo u događaju, a svi prikupljeni dokazi — uključujući snimke video-nadzora, mapiranje kretanja i telekomunikacione podatke — jasno ukazuju na njegovo prisustvo na mjestu izvršenja krivičnog djela, kao i na činjenicu da je u pitanju vozilo Skupštine Crne Gore. On je kazao da je obavljena komparativna analiza kretanja vozila uoči, tokom i nakon krivičnog djela. Sve informacije su uvrštene u spise predmeta, a identifikovano je pet lica koja su te večeri zajedno boravila u ugostiteljskim objektima u Podgorici, kazao je Šćepanović. Prema njegovim riječima, jedno od oštećenih lica, koje isprva nije bilo dostupno policiji, locirano je u mjestu stanovanja i odbijalo je saradnju. Međutim, nakon ljekarskog pregleda utvrđeno je da je zadobilo tešku tjelesnu povredu u predjelu butine, nanesenu dejstvom vatrenog oružja, dok je drugo lice zadobilo lakšu povredu nastalu usljed rikošeta. Šćepanović je kazao da je to bio jasan signal da se stiču uslovi za postupanje Višeg državnog tužilaštva On je kategorički odbacio tvrdnje o političkim uticajima, poručivši da Uprava policije djeluje isključivo na osnovu zakona, bez obzira na identitet osumnjičenih. <h2>Sud spriječio pretres u noćnim satima</h2> Jedan od najproblematičnijih trenutaka u postupku, prema riječima Šćepanovića, bio je pokušaj da se sprovede pretres objekta Danila Mandića u večernjim satima, što je ograničeno članom 83 Zakona o krivičnom postupku. Taj član predviđa da se pretres može vršiti između 6 i 21 sat, osim ako sud ne odredi drugačije zbog opasnosti od odlaganja. Policija je, kako navodi, već u 18.55 časova uputila zahtjev tužilaštvu za hitnu mjeru, koje je „veoma brzo reagovalo“ i dostavilo prijedlog sudu. Međutim, kada je naredba izdata u 20.54 časova, u njoj nije bilo navedeno da se pretres može obaviti i nakon 21.00, što je onemogućilo pravovremeno djelovanje policije. - Policijski službenici su čekali ispred suda. Tražili smo da se u naredbi eksplicitno navede da se pretres može vršiti i nakon 21 čas, ali sud to nije omogućio. Poštovali smo zakon i pretres obavili narednog jutra - rekao je Šćepanović. <h2>Osumnjičeni se predao uz prisustvo advokata</h2> Kako je dalje naveo, Danilo Mandić se policiji predao u prisustvu branioca, nakon čega je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivična djela pokušaja teškog ubistva i nedozvoljenog držanja oružja. Nakon sprovedenog medicinskog i balističkog vještačenja, tužilaštvo je izvršilo prekvalifikaciju krivičnog djela u skladu sa načelom mutabiliteta: jedno lice zadobilo je laku tjelesnu povredu iz nehata, a drugo težu povredu izazvanu direktnim pogotkom. Prema Šćepanovićevim riječima, projektil koji je pogodio prvog oštećenog ispaljen je iz vatrenog oružja, dok je drugo lice pogođeno fragmentima izazvanim rikošetom. <h2>Podignuta dva optužna predloga protiv Mandića</h2> V.d. direktora Uprave policije kazao je i da su do sada podignuta dva optužna predloga protiv Danila Mandića: jedan za navedena krivična djela, a drugi u vezi sa oduzimanjem vozila. - Mi nismo stranka u postupku, ali želim da javnost zna da je Uprava policije preduzela sve što je bilo u njenoj nadležnosti: obezbijedila je materijalne, personalne i posredne dokaze, sve u skladu sa zakonom i kriminalističkom strukom - naglasio je on. Šćepanović je odbacio kritike da policija nije bila dovoljno stručna ili ažurna, uz opasku da „neki koji pišu knjige i poeziju nemaju ni dio znanja i iskustva koje imaju službenici Uprave policije“. <h2>Pižurica: Čudno mi je što je Mandićev advokat ovdje; Jovanović: Ovo je napad na mene</h2> Poslanik Pokreta Evropa sad Miloš Pižurica &nbsp;kazao je da pruža podršku policiji i da svako pred zakonom mora biti jednak, ali je izrazio i čuđenje zbog toga što je advokat Jovanović, koji je pravobranilac Danila Mandića, na sjednici Odbora. Jovanović je na to kazao kako je u pitanju napad na njega. - Mislim da ovo nije u redu, ovo je napad na moj integritet - kazao je on. Pižuirica je istakao kako Jovanovićevo ponašanje nije u redu, te da je on samo rekao da mu je neobično što je Mandićev advokat tu. - Ovo je potpuno neadekvatno - upadanje u riječ, da neko ne može da završi rečenicu, molim vas da reagujete na ovo - poručio je on predsjedavajućem odbora. Miodrag Laković pojasnio je kako je Jovanović na sjednici kao predstavnik nevladine organizacije. <h2>Zirojević: Skandalozan pristup VDT Markovića, u Parlamentu se pojavljuje samo kada se radi o njegovim varijabilama</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721100736_55747fffdbe904558cb71fdfeeda4fee9fb8efd9671d0821f48ad17e4c4e9150.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250721100736_55747fffdbe904558cb71fdfeeda4fee9fb8efd9671d0821f48ad17e4c4e9150" data-rendition-name="original" width="1919" height="1077" loading="lazy" alt="Nikola Zirojević"> </figure>  Pristup Vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića prema Parlamentu i Odboru za bezbjednost i odbranu u potpunosti neprimjeren i skandalozan, ocijenio je poslanik SD-a Nikola Zirojević na početku sjednice posvećene kontrolnom saslušanju VDT-a i direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, a povodom slučaja bratanića Andrije Mandića, Danila Mandića&nbsp; Povodom najavljenog saslušanja Marković je obavijestio Odbor da neće učestvovati na kontrolnom saslušanju jer, kako tvrdi, VDT nije subjekt nadzora tog Odbora. - U dopisu upućenom Odboru, jasno je ukazano da Vrhovno državno tužilaštvo, u skladu sa Zakonom o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane, nije subjekt nadzora Odbora za bezbjednost i odbranu. Ovaj zakon predviđa nadzor nad radom organa izvršne vlasti i državne uprave u oblasti bezbjednosti i odbrane – što ne uključuje Državno tužilaštvo, koje je Ustavom Crne Gore definisano kao jedinstven i samostalan organ- navodi se u saopštenju Markovića. - Parlament je mjesto, između ostalog, gdje je VDT izabran i gdje treba da odgovara na pitanja poslanica i poslanika i, na kraju krajeva, da polaže račune za svoj rad. Ja ću vas ovim putem zamoliti da idući put kada budete pozivali Vrhovnog državnog tužilaca, kažete da su na dnevnom redu neke varijabile za njega, pošto se izgleda on pojavljuje u parlamentu samo kada se glasa o njegovim trostrukim varijabilama – kazao je Zirojević u proceduralnom reagovanju na početku sjednice. Predsjednik Odbora, PES-ov Miodrag Laković, kazao je da ne bi rekao da je skandalozan bilo koji pristup koji se naslanja na zakonske norme.&nbsp; - Ja sam i u proceduri rekao da su ovdje zakonske norme prilično jasne. Mi kao odbor ne nadziremo i ne kontrolišemo rad državnog tužilaštva – kazao je Laković.

Šćepanović: Policija djelovala zakonito u slučaju Danila Mandića, ključni dokazi potvrđuju upotrebu vatrenog oružja i vozila Skupštine

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović optužio je lidera Nove srpske demokratije (NSD) Andriju Mandića da stoji iza brutalnoga fizičkog napada na njega 18. jula, tvrdeći da je riječ o politički motivisanom aktu organizovanog kriminala s ciljem preuzimanja kontrole nad gradom. U javnom obraćanju, prvom nakon incidenta, Jovanović se u opširnom saopštenju na Fejsbuku, zahvalio medicinskom osoblju u Budvi i Kliničkom centru Crne Gore (KCCG), posebno ministru zdravlja Vojislavu Šimunu i ljekaru Aleksandru Radoviću. Istakao je da je bolnicu napustio samoinicijativno i na sopstveni rizik kako bi prisustvovao godišnjici smrti svog oca Veselina, koji je, kako je naveo, „čitav svoj radni i životni vijek, kroz Upravu policije, borio protiv istih takvih kriminalaca“. Jovanović tvrdi da je napad bio planiran, a za organizaciju optužuje „mafijaško-političku hobotnicu iz OKG Budvanska“, čiji su pripadnici, kako navodi, „svi označeni kao BIL ili sada OIL lica“. - Radi otklanjanja svake sumnje, iza organizovanog i brutalnog napada na mene stoji lično Andrija Mandić i njegovi kerberi ‘braća Mitrović’ kao članovi organizovane kriminalne grupe koja se u SOCTA dokumentu Uprave policije vode kao bezbjednosno interesantna lica. Mediji su pogrešno prenijeli da se samo jedan od njih vodi kao BIL lice ali je istina da su sva petorica zavedena u policijsku evidenciju kao takva i clanovi su OKG Budvanska. Radi se o licima koja iza sebe imaju izvršenja i optužbe za najteža krivična djela. Svi oni su nesumnjivo članovi, simpatizeri i funkcioneri Nove srpske demokratije a njihov šef Andrija Mandić koji se kukavički krije iza njih - navodi Jovanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250720130732_5857685ea36cf1f96ae067d17549bc7ffb6d3b93a6d8ce032aadcad94a650f32.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250720130732_5857685ea36cf1f96ae067d17549bc7ffb6d3b93a6d8ce032aadcad94a650f32" data-rendition-name="original" width="1236" height="347" loading="lazy" alt="Braća Mitrović SOCTA"> </figure>  On je iznio tvrdnje da su se braća Mitrović, „čuvena petorka“ iz Budve, više puta sastajala s Mandićem, uključujući i u sjedištu NSD-a u Hercegovačkoj ulici, kako bi planirali političko preuzimanje vlasti u gradu. Jovanović tvrdi da je upravo to bio razlog zbog kojeg je, kako kaže, „javno raskrinkao“ planove NSD-a i zbog čega je došlo do vanrednih izbora u Budvi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250720130732_8afc1bac7f745326e043329024f1aa200573585c5c38fdcfbd331e8b77e47eaf.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250720130732_8afc1bac7f745326e043329024f1aa200573585c5c38fdcfbd331e8b77e47eaf" data-rendition-name="original" width="893" height="588" loading="lazy" alt="Mandić sa Mittrovićem"> </figure>  - To je isključivi razlog zašto se u Budvu išlo na izbore jer su građani morali da znaju istinu o mafijaškim strukturama i da u skladu sa tim odluče. To je bila moja moralna, politička i ljudska obaveza – kaže Jovanović. Govoreći o samom incidentu, Jovanović navodi da su ga u Budvi napala trojica braće Mitrović – Jovo, Vidak i Milorad – dok je bio u društvu odbornika Srđana Pribilovića i prijatelja Zorana Liješevića, odmah nakon gostovanja u jutarnjem programu RTCG. Posebno je istakao da je jedan od napadača bio naoružan. - Ovdje se nije radilo o ‘fizičkom obračunu’, kako to puleni Andrije Mandića žele da prikažu, jer je jedan od napadača, Jovo Mitrović, tom prilikom bio naoružan i više puta je pokušavao da potegne pištolj prema meni – tvrdi Jovanović. On je uputio kritike na račun policije i tužilaštva zbog, kako tvrdi, neadekvatne reakcije. Postavio je javno pitanje kako je moguće da bezbjednosno interesantno lice „30 godina vrši najteža krivična djela“, a da se slobodno kreće naoružano budvanskim ulicama. Optužio je kotorsko tužilaštvo da je „palo na koljena“ pred NSD-om, navodeći da su dva od tri napadača puštena na slobodu. - Institucije pravosudnog sistema su dokazale da su pale na koljena pred Andrijom Mandićem i NSD koji prikriva neuspjeli napad likvidacije ‘crnih trojki’ koje je poslao na mene – kaže Jovanović. Predsjednik Opštine Budva zahvalio se predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću i premijeru Milojku Spajiću na osudama napada, kao i međunarodnim partnerima na interesovanju i podršci. Jovanović je poručio da će „sva saznanja o kriminalnim grupama i budućim aktivnostima“ prijaviti nadležnim organima, tvrdeći da ima informacije o pokušaju angažovanja kriminalnih struktura iz BiH i Novog Sada radi dodatnog pritiska u Budvi. “Udarate u čoporu, mučki i podlo kako samo i umijete. Što se mene tiče, samo ste takli u osinje gnjezdo jer ste me motivisali da se do kraja borim da Crnu Goru izvučem iz kandži mafijasko-kriminalne hobotnice.” Pozvao je Vrhovno državno tužilaštvo da preispita postupanje ODT-a Kotor i optužio bezbjednosne strukture za "opasnu tišinu" koja, kako kaže, znači odobravanje. Jovanović je poručio da neće odustati i da se neće uplašiti: “Postoje oni koji se ne mogu uplašiti, kupiti, obeshrabriti… a za takve, vi nemate rešenje. Oni su rešenje za bolju Crnu Goru.” <div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.8455%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fp%2F1DuTwZJEiJ%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: harvard