Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa nametnula je dodatna ograničenja pristupa najstarijeg i prestižnog univerziteta u SAD Harvarda federalnim sredstvima, što je nova epizoda u toj njenoj borbi.
Ministarstvo prosvjete je u petak saopštilo da je stavilo Harvard pod status "pojačanog praćenja sredstava" zbog "rastuće zabrinutosti zbog njegove finansijske situacije".
Po navodima Ministarstva, taj status zahtijeva od univerziteta da koristi sopstvena sredstva za pomoć studentima prije no što može da te iznose povrati od države.
- Studenti će i dalje imati pristup federalnom finansiranju, ali će Harvard morati da pokrije početne uplate da bi se osiguralo da univerzitet odgovorno troši javna sredstva- piše u saopštenju.
Ministarstvo takođe zahtijeva od Harvarda "prihvatljivu finansijsku garanciju" - "neopozivo akreditivno pismo na 36 miliona dolara ili drugo".
U drugom sličnom slučaju Harvard je saopštio da je počeo da dobija dio od ukupno 2,6 milijardi federalnih sredstava pošto je sudija u Bostonu, gdje je Harvard, 3. septembra naložio poništenje vladinog zamrzavanja finansiranja tog univerziteta.
Trampova administracija tvrdi da je taj univerzitet "rasadnik WOKE ideologije" inkluzivnosti protiv koje se Tramp bori i da nije adekvatno zaštitio jevrejske studente tokom pro-palestinskih protesta na Harvardu.
Sudija je međutim ocijenio da Trampova administracija "koristi antisemitizam kao dimnu zavjesu" za "ideološki motivisan" napad na Harvard.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Trampova administracija nameće nova finansijska ograničenja Harvardu

U E uživo emisiji zanimljivi gosti i pregled aktuelnih tema i gostovanja iz emisija E televizije.
O značaju Nacionalnih parkova za crnogorsko društvo, napretku koji je moguć uz aktivno djelovanje institucija - ali i planinarenju i planinama CG, razgovaramo sa Darkom Brajuškovićem, bivšim direktorom NP Biogradska gora i planinarom.
Govorimo o istraživanju naučnika sa Harvarda o namirnicama koje produžavaju život.
“Eho” donosi rezultate istraživanja koje pokazuje da skok cijena utiče na povjerenje građana u institucije. “E-misija” ukazuje na sve manji broj zanatlija i postavlja pitanja na koji način prevazići krizu.
Tema iz “Budilnika” o dvdesetčetvoročasovnom &nbsp;radnom vremenu kazina &nbsp;otvara pitanje uticaja na mlade. Najavljujemo nove epizode “Galerije tajni” i serijala “Sjenke”. 
 
Budite uz E uživo u terminu od 16 do 18 sati.

E uživo: Značaj Nacionalnih parkova, planinarenje, istraživanje sa Harvarda o namirnicama koje produžavaju život...

Univerzitet Harvard iznijeće na sudu optužbu protiv administracije predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa da je toj visokoj školi nezakonito uskraćeno 2,6 milijardi dolara za finansiranje istraživačkih programa.
Ukoliko sud odluči u korist Harvarda, presuda bi poništila sva zamrzavanja finansiranja koje je Trampova administracija nametnula najstarijem i najbogatijem američkom univerzitetu.
- Ovaj slučaj se odnosi na napore Vlade da iskoristi uskraćivanje federalnog finansiranja kao polugu za preuzimanje kontrole nad akademskim odlučivanjem na Harvardu - naveo je univerzitet u žalbi i dodao da se pred visoke škole stavlja kompromis da njima upravlja Vašington.
Harvard optužuje Trampovu administraciju da je vodila kampanju odmazde protiv univerziteta, nakon što je odbio niz zahtjeva u pismu od 11. aprila ove godine, koje je uputila federalna radna grupa za borbu protiv antisemitizma, a u kom su zahtijevane promjene u prijemu novih studenata i protesta na kampusu.
U pismu je Harvardu naloženo da revidira stavove studenata i fakulteta, kao i da primi više studenata ili zaposli nove profesore ukoliko se utvrdi da na kampusu "nedostaju različita gledišta".
Vašington je optužio univerzitet da je postao "žarište liberalizma", kao i da toleriše "antijevrejsko uznemiravanje na kampusu".
Rektor Harvarda Alan Garber obećao je nakon tih optužbi da će se boriti protiv antisemitizma, ali i dodao da "nijedna vlada ne bi trebalo da diktira šta privatni univerziteti predaju, koga primaju i kojim oblastima se bave".
Sekretarka za obrazovanje Linda Mekmejhon izjavila je u maju da Harvard više nema pravo na nove grantove, a Trampova administracija je u narednih nekoliko nedjelja počela da otkazuje ugovore sa univerzitetom.
Harvard ima najveći nacionalni fond od 53 milijarde dolara, a od ukidanja sredstava je prebacio dio istraživanja na samofinansiranje.
Univerzitet je u dokumentaciji dostavljenoj sudu saopštio da Vašington "ne objašnjava kako prekid finansiranja istraživanja za liječenje raka, podršku veteranima i poboljšanje nacionalne bezbjednosti rješava problem antisemitizma".
Trampova administracija negira da su smanjenja napravljena kao odmazda na univerzitet i tvrdi da su se grantovi preispitivali i prije slanja pisma u aprilu.
- Politika Sjedinjenih Država pod Trampovom administracijom je da ne finansiraju institucije koje ne uspijevaju adekvatno da se bave antisemitizmom u svojim programima - navodi se u sudskim dokumentima.
Trampova administracija takođe je pokušala da spriječi Harvard da na studije prima strane državljane.
Vašington je u junu zvanično objavio da Harvard toleriše antisemitizam, što bi moglo da onemogući sva državna primanja tog univerziteta i smatra se za "smrtnu kaznu" u američkoj akademskoj zajednici.

Harvard na sudu protiv Trampa zbog nelegalnog uskraćivanja 2,6 milijardi dolara

Spor između administracije američkog predsjednika Donalda Trampa i elitnog Univerziteta Harvard opet je eskaliriao, sudeći prema pisanju američkih medija.
Kako izvještavaju SiEnEn (CNN) i portal Politiko (Politico), Ministarstvo spoljnih poslova SAD donijelo je uredbu o ispitivanju internet aktivnosti svih osoba koje podnose zahtjev za dobijanje vize za boravak na univerzitetu. Pored studenata, biće pogođeni i naučnici i gostujući predavači.
Ta procedura podrazumijeva „potpunu provjeru onlajn aktivnosti“ podnosilaca zahtjeva za vizu, navode američki mediji pozivajući se na uredbu ministarstva.
Javnost je za tu proceduru saznala tek prije nekoliko dana, kada je iz Vlade saopšteno da će se ubuduće pažljivije ispitivati podobnost budućih stranih studenata i učesnika u programima razmjene, posebno u pogledu njihovih aktivnosti na društvenim mrežama.
<h2>Potraga za navodnim antisemitskim stavovima</h2>
Podnosioci zahtjeva za vizu koji žele da dođu na Harvard očigledno moraju biti spremni na obimne provjere. Ako podnosilac zahtjeva nije prisutan na mrežama ili mu je profil na društvenim mrežama podešen na privatni režim, konzularni službenici treba da ispitaju da li to može biti znak izbjegavanja provjere ponašanja na mrežama i da provjere vjerodostojnost podnosioca zahtjeva.
Prema dostupnim podacima, cilj je da se utvrdi da li su podnosioci zahtjeva za vizu putem svojih aktivnosti na mrežama ispoljavali antisemitizam. Naime, Trampova administracija optužuje univerzitete poput Harvarda da nisu preduzeli odlučne mjere protiv propalestinskih protesta i da tolerišu antisemitske incidente u kampusu.
<h2>Trampova administracija se posebno fokusira na Harvard</h2>
Prema izvještajima medija, akcija protiv Harvarda posmatra se kao pilot-projekat koji bi mogao biti proširen i na druge američke univerzitete. Međutim, za razliku od drugih univerziteta, ova elitna visokoškolska ustanova suprotstavila se dalekosežnim zahtjevima američke Vlade.
Trampova administracija je Harvardu zbog toga ukinula subvencije u milijardskom iznosu. Vlada SAD želi da onemogući prijem stranih studenata i ovom univerzitetu u saveznoj državi Masačusets, zbog čega se trenutno vodi pravna bitka.

Američka Vlada opet pooštrava kurs protiv Harvarda

Američki predsjednik Donald Tramp objavio je danas da razmatra mogućnost da Univerzitetu Harvard oduzme tri milijarde dolara saveznih grantova i ta sredstva preusmjeri na zanatske škole širom SAD, navodeći da prestižni univerzitet treba da "plati cijenu" zbog, kako tvrdi, odbijanja da se uskladi s nacionalnim interesima.
Tramp je na svojoj društvenoj mreži Truth Social poručio da je vrijeme da se "preispita kome novac ide" i da su "tržištu rada potrebne konkretne vještine, a ne ideološki centri".
Ova najava dolazi samo nekoliko dana nakon što je Trampova administracija pokušala da zabrani Harvardu upis stranih studenata, što je privremeno blokirao savezni sud, prenosi Rojters.
Sud u Vašingtonu u petak je ocijenio da bi zabrana upisa stranih studenata predstavljala "očigledno kršenje Ustava" i imala "trenutan i razoran efekat" po univerzitet i više od 7.000 nosilaca studentskih viza na Harvardu, prenosi Tanjug.
Univerzitet Harvard je prethodno tužio Trampovu administraciju zbog zamrzavanja pomenutih sredstava, mahom namijenjenih za biomedicinska istraživanja kroz Nacionalni institut za zdravlje (NIH).
Najnovija Trampova prijetnja je dio šire konfrontacije između američkog predsjednika i elitnih obrazovnih institucija, koje on i republikanci često optužuju da su pristrasne i da naginju ljevičarskim idejama.
Konflikt s Harvardom sve više dobija političku dimenziju i mogao bi da igra značajnu ulogu u predizbornim porukama Trampove kampanje, usmjerene na kritiku obrazovne elite i favorizovanje alternativnih modela obrazovanja, dodaje britanska agencija.

Tramp planira da oduzme Harvardu tri milijarde dolara: Vrijeme da se preispita kome ide novac

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da njegova administracija želi "imena i zemlje“ svih stranaca koji studiraju na Harvardu, sugerišući da strane države, posebno one koje su neprijateljski nastrojene prema SAD, treba da doprinesu finansiranju obrazovanja svojih studenata.
- Zašto Harvard ne kaže da je skoro 31 odsto njihovih studenata iz stranih zemalja, a iako neke od njih nisu nimalo prijateljski nastrojene prema Sjedinjenim Državama, ne plaćaju ništa za obrazovanje svojih studenata, niti ikada namjeravaju da to urade - napisao je Tramp na društvenij mreži Truth Social.
Istakao je da njegova administracija želi da „zna ko su i odakle strani studenti“ i dodao da Harvard "nije baš otvoren".
- Želimo ta imena i zemlje - naveo je Tramp.
Prema podacima Harvarda, u ovoj školskoj godini 27 odsto studenata dolazi iz inostranstva, a najviše ih je iz Kine, Kanade, Indije, Južne Koreje i Velike Britanije.
U akademskoj 2024-2025. godini na Harvard su upisana 6.793 studenta osnovnih i master studija iz 147 zemalja.
Strani studenti "nemaju pravo ni na kakvo federalno finansiranje“, navodi se u odjeljku za finansijsku pomoć na sajtu Harvarda i dodaje da "koledž ima svoj novac za stipendije, koji je dostupan stranim studentima“.

Tramp traži imena stranih studenata na Harvardu: "Mora da se plati"

Stručnjaci sa dva britanska univerziteta otkrili su da je kopija Magna Carte u biblioteci Pravnog fakulteta američkog univerziteta Harvard, umjesto jeftine kopije, zapravo rijetko izdanje iz 1300. godine.
Original ovog pravnog akta objavio je 1215. godine engleski kralj Jovan bez Zemlje i u njemu je uspostavio princip da kralj podliježe zakonu, što je kasnije postao temelj ustava mnogih država širom svijeta.
Verziju iz 1300. godine, čiju kopiju ima Harvard, objavio je engleski kralj Edvard I.
Profesor srednjovjekovne istorije na Kraljevskom koledžu u Londonu Dejvid Karpenter, koji je u decembru 2023. našao digitalnu verziju dokumenta na sajtu biblioteke Pravnog fakulteta na Harvardu, rekao je da je bio začuđen što je uspio da pronađe nepoznatu kopiju Magna Carte.
- Prvo, pronašao sam jedan od najrjeđih dokumenata i najznačajniji dokument u svjetskoj ustavnoj istoriji. A, drugo, naravno, bio sam zapanjen što je Harvard imao to sve ove godine ne shvatajući šta je to - rekao je Karpenter.&nbsp;
Karpenter je na utvrđivanju starosti dokumenta sarađivao sa Nikolasom Vinsentom, profesorom srednjovjekovne istorije na Univerzitetu Istočne Anglije u Noriču.
Poredeći je s još šest kopija iz 1300. godine, Karpenter je ustanovio da im se dimenzije poklapaju, a zatim je, sa Vinsentom, upoređivao slike koje su bibliotekari sa Harvarda napravili korišćenjem ultraljubičastog svijetla i spektralnog snimanja.
Ova tehnologija omogućila im je da uporede tekstove od riječi do riječi i uoče detalje koji nijesu vidljivi golim okom, a koncentrisali su se i na rukopis, gdje se vidi potpis kralja Edvarda I.
Od originala iz 1215. godine do 1300. godine napisano je još pet izdanja, a to je bila posljednja godina kada je cijeli dokument iznijet i autorizovan kraljevim pečatom.
Karpenter je rekao da nijedna verzija nije potpuno ista i da se međusobno razlikuju u mnogo detalja.
Harvardova kopija, prema Karpenterovoj procjeni, vrijedi više miliona dolara, ali univerzitet ne planira da je prodaje, a jedna verzija dokumenta je 2007. godine prodata na aukciji za 21.3 miliona dolara.
Vinsent je istraživao kako je dokument došao do biblioteke na Harvardu i ustanovio da ga je fakultet kupio 1946. godine od jednog londonskog trgovca knjigama, kao i da ga je platio oko 27 dolara, pod pogrešnom pretpostavkom da je izdanje iz 1327. godine.
On je takođe utvrdio da je dokument 1945. godine jednoj britanskoj aukcijskoj kući poslao vojni pilot, koji je učestvovao u odbrani Malte tokom Drugog svjetskog rata.
Vinsent i Karpenter će posjetiti Harvard u junu kako bi dokument vidjeli uživo, a oni tvrde da je on danas podjednako relevatnan kao i u doba kada je nastao, imajući u vidu da je Harvard trenutno u sukobu sa administracijom predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa oko toga kolika ovlašćenja savezna Vlada treba da ima u vođstvu, prijemu studenata i aktivizmu na kampusu univerziteta.&nbsp;
Magna Carta ima važnu ulogu u pravnoj istoriji SAD, od Deklaracije o nezavisnosti do usvajanja Povelje o pravima, a 17 američkih saveznih država sadrži neke njene elemente u svojim zakonima.

Na Harvardu pronađeno rijetko izdanje Magna Carte iz 1300. godine

Univerzitet Harvard tužio je administraciju predsjednika Donalda Trampa u nastojanju da zaustavi vladino zamrzavanje više od dvije milijarde dolara budžetskih sredstava za tu američku prestižnu obrazovnu instituciju.
Tužba podnesena saveznom sudu u Bostonu navodi da je Tramp pokrenuo široki napad na finansiranje vrhunskih istraživanja na glavnim univerzitetima dok ih nastoji riješiti onoga što opisuje kao antisemitizam i ideološke pristranosti.
- Ovaj slučaj uključuje napore Vlade da iskoristi uskraćivanje saveznog finansiranja kao polugu za preuzimanje kontrole nad akademskim donošenjem odluka na Harvardu - navodi se u tužbi.
Harvard tvrdi da su postupci Trampove administracije bili proizvoljni i nezakoniti te da su prekršili pravo univerziteta na slobodu govora iz Prvog amandmana.
- Tokom prošle sedmice savezna vlada poduzela je nekoliko akcija nakon što je Harvard odbio ispuniti njegove nezakonite zahtjeve - rekao je predsjednik Harvarda Alan Garber u izjavi.
- Podnijeli smo tužbu za zaustavljanje zamrzavanja finansiranja jer je to nezakonito i izvan ovlasti vlade - rekao je Garber.
Trampova administracija započela je reviziju devet milijardi dolara saveznog finansiranja Harvarda u martu i potom je univerzitetu dala opsežan popis zahtjeva, uključujući zabranu nošenja maski i prekid svih programa raznolikosti, jednakosti i uključivosti.
Od tada je Trampova administracija zamrznula 2,3 milijarde dolara finansiranja Harvarda i zaprijetila da će univerzitetu oduzeti status oslobođenja od poreza i oduzeti mu mogućnost upisa stranih studenata.
Takođe je zahtijevala informacije o vanjskim vezama univerziteta, finansiranju, studentima i nastavnicima.
Trampova administracija takođe je privremeno obustavila finansiranje nekih univerziteta, uključujući Kolumbiju, Prinston, Kornel, Nortvestern i Braun, zbog propalestinskih demonstracija na kampusu.
Garber rekao je da će se Harvard nastaviti boriti protiv mržnje i u potpunosti se pridržavati zakona protiv diskriminacije, za koje ih je Tramp optužio da ih krše u odgovoru na propalestinske demonstracije.
- Umjesto da sarađuje s Harvardom u borbi protiv antisemitizma, kako to zahtijeva zakon o građanskim pravima, vlada pokušava kontrolisati koga zapošljavamo i podučavamo - istakao je Garber.
Harvard je prvi univerzitet koje je podnio tužbu kao odgovor na Trampove mjere.
U tužbi se spominju razni savezni zvaničnici i agencije, uključujući ministarstva zdravstva i socijalnih usluga, energetike i obrazovanja.
Trampova administracija zasad se nije oglasila.

Harvard tuži Trampovu administraciju zbog zamrzavanja finansiranja

Administracija predsjednika SAD Donalda Trampa zaprijetila je juče Univerzitetu Harvard mogućom zabranom prijema stranih studenata ako ne prihvati da se povinuje kontroli tog prijema, zapošljavanja i političke orijentacije.
- Ako Harvard ne može da dokaže da je u potpunosti u skladu sa svojim deklarisanim obavezana, izgubiće privilegiju upisivanja stranih studenata- piše u saopštenju američkog Ministarstva za unutrašnju bezbjednost.
Trampovo Ministarstvo obrazovanja već je prije nekoliko dana zamrzlo 2,2 milijarde višegodišnjih saveznih subvencija toj ustanovi, jer je odbila da se povinuje zahtevima Bijele kuće. Takođe je zaprijećeno da će se Harvardu ukinuti fiskalne olakšice.
Vlada SAD je početkom aprila uputila nekoliko zahtjeva rukovodstvu Harvarda, uključujući ukidanje politike usmjerene na promovisanje različitosti i promjene programa koji „podstiču antisemitsko uznemiravanje“, prenijeli su američki mediji.
Predsejdnik SAD Tramp juče je pojačao kritike Univerziteta Harvard, koji je postao glavna meta borbe američkih zvaničnika protiv univerziteta, ; prijeteći da će mu uskratiti savezne subvencije i pravo da primi strane studente.
Tramp je izjavio na svojoj mreži Trut Soušal, dva dana pošto je ukinuo 2,2 milijardi dolara saveznih subvencija toj ustanovi da Harvard podučava ; „mržnju i glupost“ i &nbsp;„ne treba više da prima savezna sredstva“.
Dva američka medija, CNN i Vašington post, javili su juče da je Tramp pored toga zvanično podnio zahtjev fiskalnim službama da ukine Harvardu izuzeće od poreza.
Vođstvo univerziteta se u ponedjeljak otvoreno usprotivilo zahtjevima Trampove administracije, koji su prema Bijeloj kući namijenjeni borbi protiv antisemitizma na kampusu.
U tom okršaju između konzervativnog predsjednika i velikih univeziteta Tramp je uzvratio Harvardu, univerzitetu starom četiri vijeka, da „više ne može biti smatran mjestom pristojnog učenja i ne treba da bude na bilo kojoj listi velikih svjetskih univerziteta“.
Ta institucija, rekao je Tramp, regrutuje uglavnom „radikalne ljevičare, idiote i ptičje mozgove“.
Univerzitet koji se nalazi u Bostonu i broji oko 30.000 sstudenata, i koji je forimrao 162 dobitnika Nobelove nagrade, nalazi se na čelu Šangajske liste svjetskih univerziteta, prenosi Frans pres. Agencija dodaje da je univerzitet na meti konzervativaca, u ofanzivi protiv američkih univerziteta koje smatraju suviše lijevo orijentisanim.
Napadi konzervativaca na univezitete pojačani su u proljeće 2024, tokom protesta propalestinskih studenata protiv rata koje Izrael vodi u Gazi. Tada su republikanci optužili univerzitete da nijesu zaštitili jevrejske studente, a predsjednice nekoliko univerziteta među kojima Harvarda i Kolumbije podnijele su ostavke.
Tramp optužuje Harvard i druge institucije da dozvoljavaju razvijanje antisemitizma na njihovim kampusima, i njegova vlada je od njih tražila da uspostave niz mjera, među kojima ispitivanje stavova studenata i nastavnog osoblja, uz prijetnju da će im savezna vlada prekinuti subvencije ako to ne učine.
Harvard je to odbio. Čelnik univerziteta Alan Garber u ponedjeljak je podsjetio da je ta institucija već pokrenula akcije protiv antisemitizma prije više od godinu dana i da neće odustati od svoje „nezavisnosti, ni svojih prava garantovanih Ustavom“, kao što je poštovanje prvog amandmana o slobodi izražavanja. Zbog tog stava zamrznuta su Harvardu 2,2 milijardi saveznih subvencija.
Njujorški univerzitet Kolumija prihvatio je da uvede dubinske reforme, što su neki vidjeli kao kapitulaciju pred Trampovom administracijom.

Trampova administracija prijeti Harvardu zabranom prijema stranih studenata

Evropska unija (EU) djeluje kao ekipa bez trenera, gdje igrači često nemaju jasna zaduženja, a ponekad svi nijesu privrženi interesu svog tima, u ovom slučaju jedistvenoj Evropi, ocijenio je predsjednik Građanskog pokreta URA i bivši premijer Dritan Abazović na predavanju studentima na Harvardu u prestižnom Dejvis centru koji se bavi politikama Rusije, Jugoistočne Evrope i centralne Azije.
Abazović je govorio o revitalizaciji koncepta deglobalizacije i novom geoplitičkom diskursu. Fokusirajući se na ulogu malih država u cijelom procesu, osvrnuo se i na pitanja vezanih za budućnost Evropske unije.
- Mi u Crnoj Gori i dalje u EU gledamo kao u jedinu nadu, koja cijeli region Zapadnog Balkana može učiniti bezbjednim i progresivnim. Međutim, kada temeljno analizirate situaciju u EU, ona djeluje kao ekipa bez trenera, gdje igrači često nemaju jasna zaduženja, a ponekad svi nijesu privrženi interesu svog tima, u ovom slučaju jedistvenoj Evropi - naveo je Abazović.
On je dodao da u kontekstu sve izraženije deglobalizacije, za male države, poput Crne Gore, je od izuzetnog značaja da budemo dio šire grupe, odnosno da budemo u klubu demokratskih država koje će podstaći naš razvoj ali i djelovati pozitivno u pravcu ispravljanja brojnih grešaka iz prošlosti.
On se osvrnuo i na agresiju Ruske federacije na Ukrajinu, kao i uticaj tog rata na region Zapadnog Balkana.
- U tom konfliktu se ogledala snaga jedne manje države poput Crne Gore. U jednom trenutku naša država je imala najviše izbjeglica iz Ukrajine po glavni stanovnika u cijeloj Evropi. Ukoliko svijet dozvoli da se međunardno pravo izbanalizuje, a to se trenutno dešava na mnogim mjestima širom svijeta, posebno na Bliskom istoku, jasno je da nam prijeti anarhija širih razmjera - kazao je Abazović.
On je istakao da su SAD najvažniji inostrani partner Crne Gore i da očekuje snažan angažman nove administracije u rješavanju otvorenih pitanja u regionu.
Tokom konverzacije, studenti i profesori istakli su posebno interesovanje za odnose Crne Gore i Turske, borbu protiv transnacionalnog kriminala, kao i viziju novog pristupa politici kroz regionalnu povezanost i saradnju.
Nakon predavanja, Abazović je bio gost poznatog profesora i pisca Serhija Plohija na Ukrajinskom istraživačkom institutu (Ukrainian research institute) čiji je fokus istraživačkog rada upravo pitanje Ukrajine i Rusije.

Abazović na Harvardu: EU često djeluje kao ekipa bez trenera, gdje igrači često nemaju jasna zaduženja

Zbog sumnje da su izvršili krivično djelo utaja poreza i doprinosa u iznosu od 149.732 eura uhapšen je M.B. (46). ovlašćena osoba u pravnom licu „D.K.“ d.o.o, saopšteno je iz Uprave policije.&nbsp;
- Službenici Sektora za borbu protiv kriminala – Odsjeka za borbu protiv korupcije, ekonomskog kriminala, sprovođenje finananijskih istraga i suzbijanja ekološkog kriminala su, nakon sprovedenih višemjesečnih aktivnosti, zajedno sa službenicima Sektora za finansijsko-obavještajne poslove, a u saradnji sa službenicima Poreske uprave, podnijeli krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, protiv pravnog i ovlašćenog lica zbog sumnje da su izvršili krivično djelo utaja poreza i doprinosa - katali su iz UP.&nbsp;
Izvršenjem krivičnog djela koje im se stavlja na teret oni su ostvarili protivpravnu imovinsku korist i oštetili budžet Crne Gore u ukupnom iznosu od 149.732 eura.
- U postupku do podnošenja krivične prijave policija je došla do sumnje da je M.B., izvršni direktor i osnivač pravnog lica „D.K.“ d.o.o. Podgorica, izvršio krivično djelo koje mu se stavlja na teret na način što je, postupajući u ime i za račun pomenutog osumnjičenog pravnog lica tokom 2022. godine, u cilju izbjegavanja poreskih dažbina, izdao devet fiktivnih faktura u ime pravnog lica „M.M.“ d.o.o. Podgorica u ukupnom iznosu od 389.658 eura, za radove i usluge koje mu nisu isporučene niti izvršene, i kao takve neosnovano knjižio u knjigovodstvu pravnog lica „D.K.“ d.o.o. Podgorica - navodi se u saopštenju.&nbsp;
On je, kako se ističe, na taj način neosnovano umanjio osnovicu za oporezivu dobit u iznosu od 322.031 eura i po tom osnovu suprotno Zakonu o porezu na dobit pravnih lica utajio porez na dobit u iznosu 36.256, kao i neosnovano ostvario pravo na odbitak pretporeza (ulazni PDV) suprotno Zakonu o porezu na dodatu vrijednost u ukupnom iznosu od 67.626.
- Zatim, nakon plaćanja istih sa poslovnog računa „D.K.“ d.o.o. Podgorica čiji je vlasnik, tokom 2022., 2023., 2024. i 2025. godine, koristeći platnu karticu pravnog lica „M.M.“ d.o.o. Podgorica, podizao je novac putem bankomata i na taj način po osnovu poreza na dohodak fizičkih lica suprotno Zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica utajio porez u ukupnom iznosu od 45.849 eura. Na taj način je M.B. za sebe i osumnjičeno pravno lice ostvario protivpravnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 149.732 eura, a na direktnu štetu budžeta Crne Gore -dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Policijski službenici su osim toga, izvršili pretres stana i drugih prostorija koje koristi M.B. gdje su pronašli i oduzeli ručne časovnike velike novčane vrijednosti.
- Službenici Sektora za borbu protiv kriminala nastavljaju multisektorsku saradnju i intenzivne policijsko tužilačke aktivnosti usmjerene na razotkrivanje i procesuiranje lica čije nelegalne aktivnosti u privrednom sektoru podrivaju ekonomski sistem države, a sve u cilju zaštite građana i očuvanja budžeta Crne Gore - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Uhapšen Podgoričanin zbog utaje poreza, budžet Crne Gore oštećen za skoro 150.000 eura

Odmah po dobijanju informacije da je sa tržišta Hrvatske povučena hrana za odojčad Aptamil AR1, hitno je izdat nalog da se sve što je još u prometu hitno povuče, i od kupaca i sa lagera uvoznika i distributera, kako bi se provjerilo prisustvo bakterije koja je bila razlog povlačenja u Hrvatskoj, saopštilo je Ministarstvo zdravlja.
Reč je prisustvu bakterije Bacillus cereus, koja je bila razlog povlačenja u Hrvatskoj, ističe se u saopštenju, prenosi <a href="https://www.blic.rs/biznis/vesti/ministarstvo-zdravlja-izdalo-hitan-nalog-povlaci-se-sa-trzista-aptamil-ar1/j5xfsnn">Blic.rs</a>.
Kako je navedeno, u pitanju je proizvod od 400 grama, proizvođača „Nutricia Export BV“ iz Holandije, za koji je rok upotrebe 17.05.2026. sa identifikacionim brojem 111444865.
Odjeljenje granične sanitarne inspekcije Sektora za inspekcijske poslove Ministarstva zdravlja je sprovelo provjeru da li je navedeni proizvod bio uvezen na tržište Republike Srbije.
- Utvrđeno je da je navedeni proizvod nakon provjere i analize odobrene u Zavodu za javno zdravlje Subotica uvezen 9. januara 2025. na tržište Republike Srbije - navode iz Ministarstva zdravlja u obrazloženju o povlačenju proizvoda.
Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu juče je objavila da je sa tržišta povukla hranu za bebe Aptamil AR1 zbog povećanog prisustva bakterije Bacillus cereus.

U Hrvatskoj hitno povučena hrana za bebe Aptamil

Na osnovu preporuka Odjeljenja za bolničku epidemiologiju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), a u cilju zaštite zdravlja pacijenata, zaposlenih i posjetilaca, od sjutra, 19. decembra, biće obustavljene posjete pacijentima koji se nalaze na bolničkom liječenju.
Informacije o zdravstvenom stanju pacijenata članovi uže porodice – supružnici, roditelji, staratelji ili djeca – mogu dobiti na matičnom odjeljenju putem telefona, svakog dana u periodu od 14 do 15 časova.
Potrebne i dozvoljene stvari za pacijente koji su na bolničkom liječenju u svim organizacionim jedinicama KCCG, rodbina može dostavljati svakog dana od 12 do 14 časova na info pultovima glavne zgrade KCCG, Instituta za bolesti djece, Instituta za onkologiju, kao i klinika za psihijatriju, dermatovenerologiju i infektivne bolesti. Osoblje će preuzete stvari uručivati pacijentima istog dana u periodu od 14 do 16 časova.
Iz KCCG podsjećaju da, prema aktuelnim epidemiološkim podacima Instituta za javno zdravlje Crne Gore i Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), predstoji raniji početak sezone gripa i drugih respiratornih infekcija, uz povećan rizik od težih kliničkih oblika bolesti, naročito kod hospitalizovanih pacijenata.
Obustava posjeta važiće do poboljšanja epidemiološke situacije, o čemu će javnost biti blagovremeno informisana.
Iz Kliničkog centra Crne Gore apeluju na građane za razumijevanje i saradnju, kao i da se pridržavaju preporučenih mjera prevencije u cilju smanjenja obolijevanja od gripa i drugih respiratornih infekcija.

KCCG: Obustavljaju se posjete hospitalizovanim pacijentima od 19. decembra

Ključno pitanje ostaje bez odgovora: kako je moguće da se realizuje nabavka novogodišnjih dekoracija u vrijednosti od oko 85.000 eura, kada takva nabavka nije predviđena budžetom niti planom javnih nabavki Opštine Berane? Pozivanje na „važeći budžet“ bez preciznog navođenja budžetske stavke predstavlja pokušaj zamagljivanja očigledne činjenice – da je izvršena neplanirana i luksuzna potrošnja novca građana, navode iz Demokratske partije socijalista Berane.&nbsp;
Tvrdnja, kako kažu, da je riječ o „nabavci radova“ je u potpunosti neodrživa.&nbsp;
- Nabavka i postavljanje dekorativnih elemenata ne predstavlja izvođenje građevinskih ili drugih radova u smislu Zakona o javnim nabavkama, već nabavku robe sa eventualnom montažom. Dodatnu sumnju u zakonitost postupka potvrđuje i činjenica da je dobavljač registrovan za trgovinu na malo, a ne za izvođenje radova, što Opština ni u jednom dijelu reagovanja ne pokušava da objasni - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Dalje navode da Opština izbjegava odgovor na pitanje očiglednog dijeljenja nabavke na dvije istovjetne vrijednosti od po 40.000 eura, čime je izbjegnut otvoreni postupak i konkurentski tender.&nbsp;
- Ovo nije „proizvoljno tumačenje“, već zakonom zabranjena praksa kada se predmet nabavke dijeli sa ciljem izbjegavanja primjene strožih procedura. Posebno je indikativno što ugovori o ovim nabavkama još uvijek nijesu objavljeni na Portalu javnih nabavki, iako su dekoracije već isporučene i postavljene. Transparentnost se ne dokazuje tvrdnjama, već objavljenim dokumentima – kojih nema - ističu u saopštenje.&nbsp;
Kako navode, pokušaj da se zakonitost trošenja javnog novca opravda „osmijesima djece“ i punim gradskim ulicama predstavlja neprimjereno i populističko skretanje pažnje sa ozbiljnih sumnji na kršenje zakona.&nbsp;
- Osmijesi ne mogu biti zamjena za zakon, niti praznična atmosfera može opravdati netransparentno i neodgovorno upravljanje javnim sredstvima. Zbog svega navedenog, ostajemo pri javnom pozivu inspekciji za javne nabavke i nadležnom tužilaštvu da hitno ispitaju sve okolnosti ove nabavke. Građani Berana imaju pravo da znaju kako se troši njihov novac i ko snosi odgovornost za očigledne nepravilnosti - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

DPS Berane: Jedina manipulacija je reagovanje Opštine Berane, građanima da objasne zašto su nezakonito potrošili 85.000 eura iz budžeta

U Pljevljima je sinoć održano predavanje kojim je započet ciklus razgovora posvećen obnovi Lovćenske kapele, koju su govornici označili kao jedno od ključnih pitanja duhovnog identiteta Crne Gore. Tim povodom predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je Crna Gora neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina, te da nije slučajno što ovaj ciklus predavanja počinje upravo iz Pljevalja, prenose Vijesti.
- Pljevlja su danas najslobodniji grad u Crnoj Gori i imamo čast da se upravo odavde pokrene ciklus predavanja posvećen obnovi Lovćenske kapele- rekao je Vraneš, ističući da je riječ o velikom istorijskom i duhovnom poduhvatu.
On je naglasio da je posebno značajno što se skup održava u prisustvu arhijereja Srpske pravoslavne crkve, poručivši da je obnova kapele na Lovćenu kruna duhovne obnove Crne Gore.
- Ne smijemo da sumnjamo da ćemo uspjeti u obnovi kapele. Možda se ponekad pokažu slabosti našeg naroda, ali moramo znati da mučenička krv hristovih učenika postradalih širom Crne Gore neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina- kazao je Vraneš.
Dodao je da je zadatak vjernika da slijede svoje vladike i svetitelje, ističući da današnji arhijereji nastavljaju da „razgrću žar vjere koji je prvi razgrnuo mitropolit Amfilohije“. Prema njegovim riječima, nema istinske sreće u Crnoj Gori bez obnove Lovćenske kapele i potpunog duhovnog preporoda naroda.
- Varaju se svi koji misle da će ekonomski preporod donijeti i duhovni. Upravo je obrnuto, ekonomski preporod dolazi kao posledica duhovnog preporoda- poručio je Vraneš, završivši obraćanje porukom „dogodine u Prizrenu“.
O značaju Lovćenske kapele govorio je i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, podsjetivši na zavjet Petra II Petrovića Njegoša.
Kako je naveo, Njegoš je iste godine kada je napisao „Luču mikrokozma“ započeo i gradnju kapele na Lovćenu „i jasno zapovijedio da u njoj bude sahranjen, što je potvrdio i na samrtnom času, obavezujući svoje srodnike i naslednike da ispune njegov amanet“.
- Njegoš je svojom crkvom i grobom želio da štiti Crnu Goru, ali je uvijek gledao i na cio srpski narod- kazao je mitropolit Joanikije.
Prema njegovim riječima, vladika Danilo je, čim su se stekli uslovi, izvršio Njegošev amanet, a kasnije je i knjaz Nikola vodio računa da se u kapeli redovno služi sveta liturgija, naročito na Petrovdan, za šta postoje istorijska svjedočanstva. On je odbacio tvrdnje da liturgija nije služena i da kapela nije bila crkva, ocijenivši ih kao neistine.
Govoreći o obnovi kapele nakon njenog rušenja u Prvom svjetskom ratu, mitropolit Joanikije je naveo da je kralj Aleksandar finansirao obnovu, dok je glavni teret posla iznio mitropolit Gavrilo Dožić.
- Kapela je ostala posvećena Svetom Petru Cetinjskom, obnovljena je na istom mjestu i u istim dimenzijama, a sve što je zatečeno od stare kapele ugrađeno je u obnovljeni hram- naglasio je on, navodeći da su suprotne tvrdnje laži koje se decenijama ponavljaju.
Osvrćući se na izgradnju mauzoleja na Lovćenu, Joanikije je rekao da je riječ o građevini u kojoj je „ugrađeno najviše nesporazuma i kontroverzi“, nazivajući je spomenikom nasilja nad Njegošem i Srpskom pravoslavnom crkvom. Naveo je da odluka o izgradnji mauzoleja nikada nije zvanično objavljena, te da je iza rušenja Lovćenske kapele stajao Josip Broz Tito.
Kazao je i da je prilikom rušenja lovćenske kapele došlo jdo nezakonitog braka između nacizma i komunizma.
- Glavni argumenti za rušenje kapele potekli su od Savića Štedimlije, a kasnije ih je u ime Tita razrađivao Vladimir Dedijer- rekao je Joanikije, podsjetivši da su se rušenju protivili brojni ugledni umjetnici i intelektualci, među kojima Petar Lubarda, Mihailo Lalić, Risto Stijović, Miroslav Krleža Skender Kulenović…
Na kraju je poručeno da Lovćenska kapela, iako porušena, i dalje snažno djeluje duhovno, o čemu svjedoče brojne Njegoševe kapele podignute širom Crne Gore i regiona.
- Kapela će se vratiti na Lovćen kada mi budemo bolji, složniji i kada se pokajemo za greške iz makar posljednjih sto godina. Tek tada ćemo biti sposobni da obnovimo kapelu na Lovćenu- zaključio je mitropolit Joanikije.
Predavanje je održano u Centru za kulturu u organizaciji Javne ustanove Narodna biblioteka Stevan Samardžić.

Vraneš o kapeli na Lovćenu: Nećemo dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina

Četnički vojvoda Andrija Mandić koji je na čelu Skupštine Crne Gore se dugo pokušavao prikazati kao evropska verzija srpske politike u Crnoj Gori, ali vuk dlaku mijenja - a ćud nikada, pa ne čudi njegova najava promjene Ustava, što je potpuno neprihvatljivo i taj stav EU je vrlo jasan - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.
Prema njegovim riječima, potrebno je uložiti veliki napor i obezbijediti političku volju da proces eu integracija ide dalje i da se planiranom dinamikom zatvore preostala poglavlja.&nbsp;
- Činjenica jeste da je Crna Gora dobila prozor unutar koga se pružila šansa da uđe u Evropsku uniju u relativno kratkom razdoblju. Budimo realni, do početka rata u Ukrajini nije postojala prava politička volja unutar Evropske unije za bilo kakvo proširenje, međutim rat u Ukrajini je to promijenio, promijenio se kontekst i sada se svakako želi neki primjer uspješne priče i tu je područje jugoistočne Evrope je pogodno, jer postoji potencijal za takvo nešto. Na kraju krajeva područje istočne Evrope ne smije ostati neka crna rupa, nedefinisano područje gdje bi svoju silu mogle produkovati Kina, Rusija, Turska &nbsp;i ostale treće države. Ovaj proces se mora stabilizovati, pogotovu u kontekstu rata u Ukrajini i tu Crna Gora ima najbolju šansu, najdalje je odmakla, na geoplitičkom je bitnom području ona zatvara ulaz na Mediteran, članica je NATO-a i svakako je Evropskoj uniji interes i postoji dobra volja da se Crna Gora primi što prije u Evropsku uniju i da se na neki način taj prostor geopolitički zaokruži - rekao je Sokol.
Smatra da se ulazak Crne Gore neće previše odraziti na pregrupisanje snaga unutar EU, jer je mala država sa malim BDP-om, u smislu broja zastupnika u Evropskom parlamentu, glasanja u Vijeću ministara ili evropskom budžetu.&nbsp;
- To su svi oni činioci koji govore u prilog crnogorskom ulasku u EU i zašto sa evropske strane postoji velika želja da se to ipak i realizuje. S druge strane problem je destabilizirajuće i destruktivno djelovanje Srbije. Jedno je formalno ispunjavati uslove i donositi zakone, stavljati kvačice i zatvarati poglavlja, a drugo je stvarno sprovesti suštinsku transformaciju u društvu, tu realno teško možete govoriti o transformaciji kad imamo direktan uticaj iz Srbije, gdje imamo Srpsku pravoslavnu crkvu sa svom destruktivnom ulogom i imamo stranke unutar same vladajuće većine koje dovode u pitanje dugoročno sam crnogorski identitet i to su sigurno najveći izazovi. Siguran sam da Srbija koja ne želi da Crna Gora uđe u Evropsku uniju prije nje i da će učiniti sve da kroz razne provokacije pokuša taj proces što više destabilizovati i usporiti - istakao je Sokol.&nbsp;
Sokol podsjeća da, iako su se pojavile špekulacije o mogućem uticaju Hrvatske na prethodno blokiranje poglavlja 11 i 13 od strane Francuske, Hrvatska zapravo nije imala nikakve veze s tim privremenim blokadama.
- Ako je neko tu mogao uticati prije bih gledao prema istoku nego prema zapadu ko bi mogao imati koristi od blokiranja poglavlja i usporavanja cijelog crnogorskog procesa pristupanja. Drago mi je da se to razriješilo, drago mi je da Crna Gora ide dalje, a zatvaranje nekoliko poglavlja je sigurno veliki uspjeh i dobar temelj za sljedeću godinu koja bi trebala biti ključna, a, kao što sam i rekao, destabilizirajući uticaj Srbije ostaje problem. Oni koji unutar vladajuće većine zapravo tvrde da gledaju prema zapadu, a gledaju prema Beogradu i Moskvi SU takođe problem, a naravno da ostaje pitanje rješavanja problema sa Hrvatskom, tema koje nijesu riješene, pogotovu odštete logorašima iz Domovinskog rata - naglasio je Sokol.
Komentarišući najavu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića o promjeni Ustava i statusa srpskog jezika, Sokol kaže da vuk dlaku mijenja ali ćud nikada, iako se, kako kaže, četnički vojvoda pokušavao prikazati kao proevropska verzija srpske politike u Crnoj Gori.&nbsp;
Poručuje da koliko god se trudili da glume evropejce zna se ko su i sa kim europarlamentarci imaju posla i potpuno je, kako ističe, jasno da takvi ljudi i takve političke opcije ne mogu da budu na tako visokim pozicijama.
- Kneževića su puštali i Demokrate u prvi plan da budu na braniku velikosrpstva, ali čini se da je Mandić sad ušao u fazu gdje i on mora pokazati da i dalje ostaje na onim istim velikosrpskim linijama, koje su dovele do ratova devedesetih kojima smo svjedočili. To me ne čudi previše, njihovi planovi se nijesu nikad promijenili, planovi velikosrpskih političara, zajedno sa SPC-om i Vučićem koji su su cijelo vrijeme na istim pozicijama sa kojih žele uništiti i potpuno eliminisati crnogorski identitet, nezavisnost, u smislu jezika, u smislu crkve, kulturnih institucija, u smislu samog izjašnjavanja ljudi kao Crnogoraca. Njihov je cilj da Crnu Goru u smislu samostalnosti, suverenosti potpuno negiraju i da ona de facto postane jedna srpska pokrajina, da bude u odnosu sa Srbijom kao Bjelorusija sa Rusijom - naglasio je Sokol.
Komentarišući jučerašnji incident kada su iscrtani grafiti na ambasadi BiH u Podgorici, hrvatski zastupnik kaže da veličanje ratnih zločina i zločinaca za velikosrbe nije nikakva novost.&nbsp;
- Temeljni postulati te politike se nijesu promijenili, oni su šovinistički, oni su ekstremno nacionalistički, oni su utemeljeni u svetosavlju i velikosrpstvu koje se može svesti na onu rečenicu "Srbi svi svuda”, odnosno gdje jedan Srbin tu je Srbija, i njihova se politika neće promijeniti, a ja se nadam da će sami Crnogorci dominantno shvatiti s kim imaju posla i da će prestati vjerovati takvim ljudima kada glume zapadnjake i pokazuju drugo lice od onoga što oni zbilja jesu - rekao je Sokol.
Vjeruje i da će se nastaviti bilateralni pregovori Crne Gore i Hrvatske u vezi otvorenih pitanja, za koje se zastupnik nada da će se iznaći rješenja, poput pitanja odštete ratnim zatvorenicima i žrtvama.&nbsp;
- Pitanje odštete logorašima i ratnim žrtvama je bilo u visokoj fazi rješenja i sada se samo čeka onaj finalni dio za koji se ja nadam da će se što prije realizovati. Ono što bih ja svakako istakao i što svakako kažem je to da Hrvatska prijatelj Crne Gore, Hrvatska želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, na kraju krajeva nama je to u interesu jer mi ne želimo imati nekakvu srpsku ili rusku guberniju na našim granicama sa izlazom na Jadran. Mi želimo Crnu Goru u Evropskoj uniji, ali Crnu Goru samostalnu, prozapadnu, proevropsku, suverenu i u punom smislu samostalnu u odnosu kako &nbsp;na bilo koga drugoga, tako i na Srbiju - zaključio je Sokol.

Sokol o Mandićevoj najavi promjene Ustava: Koliko god se trudili da glume evropejce, znamo o kome je riječ i s kim imamo posla - takvi ne mogu biti na visokim pozicijama

17.12
14:26
Šalje mi na viber mlađani kolega rješenje Apelacionog suda Kvsž. br. 493/25 od 10.12.2025. godine kojim se usvajaju žalbe SDT-a i branilaca Ranka Ubovića izjavljene na rješenje o produženju pritvora tom okrivljenom i, pazite sad - predmet vraća (sic!) prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje (sic!).
Zovem kolegu i pitam ga da li je neka greška u pitanju ili je on napravio neko šaljivo rješenje, odgovara ... ne, vidite ko je isto donio.&nbsp;
Ja pročitam, opet, opet. I opet.
Jer, znam da je pritvor ukinut, da je na tu odluku SDT izjavio žalbu koju je Vijeće Višeg suda odbilo. I da protiv te odluke žalba nije dozvoljena.&nbsp;
Uostalom, nije izjavljena.&nbsp;
I sada.&nbsp;
Umjesto da sve žalbe koje su izjavljene na rješenje o produženju pritvora odbace kao bespredmetne, Apelacioni sud traži da prvostepeni sud iznova odluči po kojem će osnovu da produži pritvor. Koji je ukinut.&nbsp;
Eh, toga neprebola.&nbsp;
Aman, koleginice Pavličić.&nbsp;
Spašavajte.&nbsp;
Ovo je već linija gdje dignitet sudstva, znate zbog koga, ubrzano ide niz Moraču.
Ali, baš.&nbsp;
Ali, baš, baš.
Ovo je već mnogo.
I vi vidite da je mnogo.&nbsp;
P.S. Početak predaje ovolikom neznanju početak je prestanka čuđenju zbog njega.

Aman, gospođo Pavličić

Viši sud u Podgorici ostao je pri ranijem stavu da je nedozvoljen prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva za produženje pritvora biznismenu Ranku Uboviću, potvrdila je Televiziji E &nbsp;savjetnica za medije Višeg suda .
Vukmirović je saopštila da je Veselinu Kovačeviću pritvor produžen za dva mjeseca, ali da je odbačen predlog SDT-a da mu se doda nova tačka pritvorskog osnova.
Advokat Zoran Piperović, branilac Ranka Ubovića, u izjavi za Televiziju E kazao je da su žalbe Tužilaštva i branilaca bile bespredmetne, jer je pritvor već pravosnažno ukinut.
– Pravno je sve jasno. Pritvor Uboviću i Vladanu Ivanoviću je ukinut, što znači da ne postoji pravni osnov za njegovo produženje – kazao je Piperović.
On je istakao da mu je neshvatljivo da se raspravlja o produženju pritvora koji je ukinut pravosnažnom odlukom Višeg suda.
– Što da se produži? Protiv koga da se produži? Ljudi su napolju 15–16 dana po odluci Višeg suda i sada raspravljamo, nakon 15 dana od ukidanja pritvora, da li ga treba produžiti. Molim vas. Suvislije bi bilo pitanje da li pravosnažno ukinut pritvor može ponovo da „vaskrsne“, nego da govorimo o njegovom produženju – naveo je Piperović.
Podsjećamo, Specijalno državno tužilaštvo žalilo se Apelacionom sudu na rješenje o ukidanju pritvora Uboviću i Ivanoviću. Piperović upozorava da je za pravni sistem opasno ukoliko sud ranga Apelacionog uvažava žalbe i vraća predmet Višem sudu sa instrukcijama da produži pritvor koji je već ukinut.
– Ta odluka je pravosnažna. Ako je žalba odbačena kao nedozvoljena, odnosno bespredmetna, onda ne postoji predmet. Bespredmetne su i žalbe branilaca i žalbe tužilaca, jer je pravna stvar već raspravljena. U realnom životu više ne postoji događaj koji implicira pritvorske osnove – kazao je Piperović.
On je otvorio i pitanje institucionalne odgovornosti.
– Da li će predsjednica Vrhovnog suda tražiti objašnjenje od predsjednice Apelacionog suda kako se može produžiti pritvor koji je ukinut? Posebno pritvor na čije je ukidanje izjavljena žalba, a zatim odbačena bez pravne pouke. Onda odjednom dobijemo odluku Apelacionog suda da se žalbe uvažavaju i određuje novi pritvorski osnov. To je prosto nemoguće – rekao je Piperović, dodajući da se, kako smatra, radi o „mrzovolji prema nekim ljudima“, bez jasnog objašnjenja.
Da su žalbe, kako tužilaštva tako i odbrane, bespredmetne jer se ne može produžiti nešto što je ukinuto, ranije je upozoravao i advokat Stefan Jovanović.
– Ne možete produžiti nešto što ne postoji. Ako je pritvor pravosnažno ukinut, jedino moguće i zakonito rješenje je da se sve žalbe odbace – i SDT-a i odbrane – jer se one odnose na produženje pritvora koji više ne postoji – kazao je Jovanović.
Protiv današnjeg rješenja Višeg suda, žalba Apelacionom sudu može se izjaviti u roku od tri dana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 86.9038%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fjovanovic-i-pravo-i-obaveza-tuzilastva-da-kada-prestanu-razlozi-za-trajanje-trazi-ukidanje-pritvora-zalba-sdt-a-bespredmetna%3Famp%3D1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Tag: harvard