Automatski eksterni defibrilatori (AED), uređaji namijenjeni pružanju prve pomoći osobama koje dožive iznenadni srčani zastoj van bolničkih uslova, od danas su dostupni na šest lokacija u Podgorici. Defibrilatori se nalaze na zgradi Skupštine Crne Gore i Skupštine Glavnog grada, tržnim centrima Big Fashion, Bazar i Mall of Montenegro, kao i na objektu Okova na Starom aerodromu, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja i Zavoda za hitnu medicinsku pomoć.
Ministar zdravlja Crne Gore Vojislav Šimun naglašava da je postavljanjem defibrilatora napravljen važan korak u unapređenju javnog zdravlja i bezbjednosti svih građana.
- Ovi uređaji spašavaju živote. Svaka minuta je dragocjena kada neko doživi akutni srčani zastoj, a dostupnost defibrilatora na javnim mjestima znači da pomoć može stići odmah – prije dolaska ekipe hitne pomoći. AED uređaji su jednostavni za upotrebu, daju jasne glasovne instrukcije i mogu ih koristiti i građani koji nisu medicinski radnici- objasnio je ministar.
Šimun je najavio da će ministarstvo nastaviti sa aktivnostima na širenju mreže javno dostupne defibrilacije u drugim crnogorskim gradovima.
- Pozivam građanke i građane da se informišu o lokacijama na kojima su postavljeni defibrilatori i da, u slučaju potrebe, ne oklijevaju da ih koriste. Pravovremena reakcija znači razliku između života i smrti- zaključio je Šimun.
Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć &nbsp;Vuk Niković poručuje da je javno dostupna defibrilacija od danas standard i u Crnoj Gori, po ugledu na zemlje Evropske unije.
- Stopa preživljavanja u zemljama Evropske unije kreće se negdje od 8 do 10 posto. Ukoliko defibrilatore koristimo pravovremeno stopa preživljavanja nakon akutnog srčanog zastoja je do 30 pa čak i više posto. Vodili smo računa da na kvalitetan način napravimo kompletnu infrastrukturu, od programskog rješenja do praćenja defibrilatora. Ovo je tek početak uvođenja javno dostupne defibrilacije u Crnoj Gori. Očekujemo da će u narednih godinu dana pokrivenost biti veća. Trenutni plan je da javna defibrilacija bude dostupna u 11 opština- saopštio je Niković.
U skladu sa dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, zdravstvena zaštita sprovođenjem osnovnih mjera održavanja života može se pružati i na javnom mjestu, putem javno dostupne automatske eksterne defibrilacije, u skladu sa evropskom regulativom. Ministarstvo zdravlja Crne Gore i Zavod za hitnu medicinsku pomoć, uz saglasnost i u saradnji sa Skupštinom Glavnog grada, realizovali su postavljanje defibrilatora na javnim površinama, čime je Podgorica postala prvi grad u Crnoj Gori sa javno dostupnim defibrilatorima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Uređaji za pomoć u slučaju srčanog zastoja od danas na šest lokacija u Podgorici

Dvojica vatrogasaca potražila su medicinsku pomoć u Hitnoj zbog povrede oka i opekotina, kazao je za "Dan" Vuk Niković, direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć.
– U HMP ambulantu su se prijavila dvojica vatrogasaca. Jedan zbog povreda oka i poslat je u Urgentni blok, a drugi zbog opekotina desne ruke koje su sanirane u Hitnoj - rekao je Niković.&nbsp;
Niković ističe da do sada nijesu imali kućnih posjeta zbog požara.
– U ostalim jedinicama Hitne medicinske pomoći u područjima zahvaćenim požarima nije bilo lica koja su zatražila pomoć - istakao je Niković.

Dvojica vatrogasaca zatražila medicinsku pomoć

U Beranama je svečano otvorena adaptirana i savremeno opremljena jedinica Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore (ZHMPCG).&nbsp;
Za adaptaciju i nabavku medicinske opreme opredijeljeno je 140.000 eura iz kapitalnog budžeta.&nbsp;
Događaju su prisustvovali ministar zdravlja dr Vojislav Šimun, direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore dr Vuk Niković, pomoćnik direktora dr Miloš Šaponjić i predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac.
- Na ovaj način su stvoreni uslovi za bržu dijagnostiku i efikasniju urgentnu intervenciju, posebno kod hitnih stanja poput srčanih udara i teških trauma - rekao je Šimun tom prilikom.
Ova jedinica je, prema njegovim riječima, sada dio jedinstvenog tehnički unapređenog sistema koji obuhvata 24 jedinice hitne pomoći Crne Gore koji se intenzivno razvija od 2021. godine.
- Zahvaljujući viziji i posvećenosti tima Zavoda za hitnu medicinsku pomoć na čelu sa direktorom, dr Vukom Nikovićem u protekle četiri godine uloženo je preko 6.000.000 eura u modernizaciju sistema hitne pomoći. Tako smo danas u prilici da govorimo o sistemu koji koristi telemedicinu i umrežene EKG aparate, uvodi laboratorijsku i ultrazvučnu dijagnostiku, ima savremenu GPS kontrolu voznog parka, digitalizovane arhive i evidencije opreme - istakao je Šimun.
Uvodi se, kaže, trijažni sistem prijema pacijenata i sistem za snimanje poziva na broj 124.
- Te po prvi put omogućava pristup modernim protokolima kao što je STEMI mreža za hitnu intervenciju kod infarkta miokarda uz sale za koronografiju u Podgorici i ovdje u Beranama - naveo je Šimun.
Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac poručio je da su oni pokazali snažnu društvenu odgovornost donirajući novčana sredstva u iznosu od 10.941 euro za nabavku ultrazvučnog aparata i videolaringoskopa.
- Ova donacija nije samo podrška, već je i zalaganje Opštine Berane za kvalitetniju zdravstvenu zaštitu naših građana. Ove godine smo prvi put u saradnji sa direktorom Kliničko bolničkog centra, gospodinom Magdelinićem relizovali donaciju za smještaj medicinskog osoblja koje dolazi van teritorije opštine Berane da pruža medicinske usluge našem stanovništvu, tako da će Opština Berane nastaviti da pruža podršku kompletnom medicinskom sektoru u Beranama, nezavisno hoće li to biti Hitna pomoć, Dom zdravlja, Kliničko bolnički centar - rekao je on.
Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore dr Vuk Niković izrazio je zadovoljstvo što nakon adaptiranja jedinica Zavoda na primorju, fokus stavljaju na unapređenje uslova u jedinicama hitne pomoći na sjeveru.
- Danas smo otvorili 17. adaptiranu jedinicu hitne medicinske pomoći u Crnoj Gori. Prošle nedjelje smo završili otvaranje adaptiranih jedinica na jugu, krenuli smo da završavamo i sjever, u centru smo određene stvari već završili i nadamo se da ćemo u narednom periodu imati i novu zgradu Hitne medicinske pomoći. Činjenica je da se nalazimo na istom zadatku, da smo 2021. godine zatekli devastirane ustanove, da su ljudi radili u veoma lošim uslovima. Naša težnja je da se vrati dostojanstvo struci, a vraćanjem dostojanstva struci nadam se da ćemo na veći nivo podići i zdravstveni sistem - kazao je Niković.
Skrenuo je pažnju na važnost ulaganja u hitnu medicinsku pomoć i primarnu zdravstvenu zaštitu.
- U jeku je ljetnja turistička sezona i mi na dan imamo preko 600 pregleda na nivou države i naše sve ekipe su spremne da odgovore veoma odgovornom zadatku i stresnom poslu. Nadam se da se ubrzo vidimo u 18. i 19. adaptiranoj jedinici, do kraja godine ćemo imati 20 renoviranih i umreženih jedinica hitne pomoći. Devastiran sistem dovesti na nivo koji će ljekaru vratiti dostojanstvo nije nimalo jednostavan zadataka. Nadam se da će zaposleni korištenjem određene tehnologije koju planiramo da implementiramo do kraja oktobra napokon raditi u ustanovi koja će da dostigne ili u nekim segmentima prestigne segmente savremene medicine - naveo je direktor ZHMPCG.

Opština Berane dobila adaptiranu i savremeno opremljenu hitnu pomoć

Adaptirana i savremeno opremljena jedinica Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore otvorena je u Baru.
Događaju su prisustvovali državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja Crne Gore mr Slađana Perišić, direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć dr Vuk Niković, predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević i direktorica Doma zdravlja Bar dr Bojana Vuković.
Kako je kazala državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja, mr Slađana Perišić, ovo predstavlja značajan iskorak ka modernizaciji i unapređenju zdravstvenog sistema u ovom dijelu Crne Gore.
- Zahvaljujući sredstvima iz kapitalnog budžeta, u iznosu od 140.000 eura, uspješno je realizovana adaptacija prostora i nabavka savremene medicinske opreme. Ova jedinica sada raspolaže znatno boljim uslovima za rad i bržom dijagnostikom, što znači bolju i efikasniju zdravstvenu zaštitu za građane Bara - kazala je Perišić.
Značajnu podršku u adaptaciji jedinice Hitne pomoći u Baru pružila je i Opština Bar, donirajući 17.250 eura za nabavku ultrazvučnog aparata i laboratorijske opreme.
- Adaptirana jedinica Hitne pomoći dolazi u pravom trenutku – u samom jeku ljetnje turističke sezone, kada Bar bilježi izuzetno veliku posjećenost. Zbog toga je završetak ovog projekta od višestrukog značaja, kako za pružanje kvalitetnijih zdravstvenih usluga lokalnom stanovništvu, tako i za adekvatno zbrinjavanje brojnih turista koji borave u našem gradu. Opština Bar će i ubuduće pažljivo osluškivati potrebe lokalne zajednice, jer samo zajedničkim djelovanjem možemo postići veći stepen efikasnosti i unaprijediti kvalitet života svih građana - poručio je on.
Direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, dr Vuk Niković, kazao je da je Crna Gora po prvi put u svojoj istoriji dobila nove, savremeno adaptirane jedinice hitne medicinske pomoći. Kako je istakao, završetkom radova na adaptaciji jedinice u Baru, zaokružen je ciklus obnove jedinica na području primorskih opština.
- Moja ideja od početka bila je da lokalna samouprava mora biti naš pouzdan i ravnopravan partner. U prethodnim godinama imali smo situacije gdje su određene lokalne samouprave ulagale u zdravstveni sistem, ali ta ulaganja nijesu bila jasno vidljiva na terenu. Danas, nakon četiri godine predanog rada, možemo reći da su sva ulaganja konkretna, opipljiva i jasno prepoznata u kvalitetu usluga koje pružamo - naveo je on.
Smatra, kaže, da svaka jedinica hitne pomoći mora raspolagati laboratorijskom i ultrazvučnom dijagnostikom, kako bi pacijentima mogla pružiti potpunu i pravovremenu medicinsku uslugu.
- Pored lokalnog stanovništva, od izuzetne je važnosti da, kao turistička destinacija, budemo spremni da pružimo adekvatnu zdravstvenu zaštitu i svim posjetiocima Crne Gore - poručio je dr Niković.
Za adaptaciju i nabavku medicinske opreme opredijeljeno je 140.000 eura iz kapitalnog budžeta, dok je Opština Bar donirala novčana sredstva u iznosu od 17.250 eura za nabavku ultrazvučnog aparata i laboratorije.

Opština Bar dobila adaptiranu i savremeno opremljenu hitnu pomoć

Stanje u društvu, koje je sve češće obilježeno nebrigom, neefikasnošću i nedostatkom sistemskog rješenja, neminovno se odražava i na zdravstveni sistem – pa tako i na rad Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, tačnije Hitne pomoći u Kotoru, kazali su u saopštenju iz Demokratske partije socijalista (DPS) Kotor.&nbsp;
Nažalost, ističu, stanje u toj službi postaje sve alarmantnije, a posljedice nemara direktno osjećaju i građani i radnici koji svakodnevno ulažu nadljudske napore da pruže neophodnu pomoć.
Iz kotorskog DPS-a su naglasili da radnici Hitne pomoći u Kotoru već duže vrijeme izražavaju duboko nezadovoljstvo uslovima u kojima rade.&nbsp;
- O ovome su više puta upoznati i načelnik jedinice u Kotoru, kao i direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore, Vuk Niković. Ipak, uprkos apelima zaposlenih i jasnim pokazateljima ozbiljnih problema – konkretne mjere nijesu preduzete - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Fodaju i da su radnici tokom samo jednog mjeseca, maja 2025. godine, u više navrata radili dnevne smjene bez prisustva ljekara, što predstavlja direktno ugrožavanje zdravlja i bezbjednosti građana.&nbsp;
- Situacija je dodatno eskalirala kada je, zbog manjka osoblja, u nekoliko navrata doktor bio prinuđen da istovremeno obavlja dužnost vozača vozila hitne pomoći i ljekara. Postavljamo logično i krajnje zabrinjavajuće pitanje: kako je moguće da jedna osoba istovremeno upravlja vozilom i pruža medicinsku pomoć? Da li je takav način rada bezbjedan, human i profesionalan? - upitali su iz DPS-a Kotor.&nbsp;
Pitanje, kako kažu, koje se takođe nameće jeste – da li građani Kotora zaslužuju ovakav tretman?&nbsp;
- Da li građani jednog turističkog i istorijski značajnog grada treba da strepe da li će im, u momentima kada im je najpotrebnija, biti pružena stručna i pravovremena pomoć? - naveli su oni.&nbsp;
Iz kotorskog DPS-a apeluju apeluju na direktora Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore da hitno preduzme konkretne korake.
- U ime svih zaposlenih koji trpe ogromno profesionalno i lično opterećenje, kao i u ime svih građana kojima je potrebna adekvatna zdravstvena zaštita, apelujemo na direktora Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore da hitno preduzme konkretne korake kako bi se riješila trenutna kadrovska kriza u Hitnoj pomoći u Kotoru. Takođe, pozivamo i ministra zdravlja Crne Gore da se lično i odgovorno uključi u rješavanje ovog problema, jer je riječ o pitanju koje se tiče osnovnog prava svakog građanina – prava na zdravstvenu zaštitu i sigurnost - navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Oni su podvukli da ovaj apel upućuju, prije svega, kao građani.&nbsp;
- Ovaj apel upućujemo ne samo politički, ne samo kao članovi Demokratske partije socijalista, već prije svega kao građani. Kao ljudi čiji su najbliži srodnici, prijatelji, komšije – često i glasači drugih političkih opcija – direktno ugroženi ovakvim stanjem. Ova molba nije partijska, već ljudska i upućena je u interesu svih građana Kotora, bez obzira na političko opredjeljenje - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Vrijeme je, kažu, da se odgovorni suoče sa stvarnošću i preduzmu hitne mjere.&nbsp;
- Jer zdravlje ne može čekati - zaključuju iz DPS-a.&nbsp;

DPS Kotor: Alarmantno stanje u Hitnoj pomoći u Kotoru

U Tuzima se večeras desila saobraćajna nezgoda.
U udesu su učestvovali jedno auto i motor. Na terenu su pripadnici Hitne pomoći.
Operativno-komunikacioni centar policije nije odgovarao na pozive Portala ETV ovim povodom.
 
Više informacija nije poznato.

Udes auta i motora u Tuzima, Hitna na terenu

Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić rekao je da je Patrik Drid, dekan DIF-a u Novom Sadu, povrijeđen tokom današnjeg protesta ispred tog fakulteta, a da su demonstranti izbušili gume na kolima Hitne pomoći i tako onemogućili da dekana prevezu u Klinički centar Vojvodine.
Dačić je na konferenciji za medije istakao da je policija došla u DIF na poziv dekana Drida i uprave fakulteta, koji su tražili da im se omogući normalan rad uz obrazloženje da se u zgradi fakulteta "nalazila grupa nepoznatih osoba".
- Policija je bila na zadatku, ona je napadnuta prilikom vršenja zadatka. Uz minimalnu upotrebu sredstava prinude, samo da odvrati napad sa sebe, smo intervenisali u najmanjoj mogućoj mjeri. Policja je bila napadnuta čim je došla, gađana, vrijeđana, gurana. Bilo je vidljivo da je došlo i do divljanja unutar same zgrade, da su postavljene određene barikade. Ulazili su kroz prozore - kazao je Dačić.
Prema riječima Dačića, građani i opozicioni aktivisti su onemogućili da kola hitne pomoći odvezu dekana, koji je bio povrijeđen. On je naveo da su kola hitne pomoći bila blokirana, kao i da su im izbušene gume.
- Udarali su po prozorima. To se zaista nikada do sada nije desilo, da jedan profesor i dekan bude na ovakav način napadnut - kazao je Dačić.
On je najavio podnošenje krivičnih i prekršajnih prijava protiv svih koji budu identifikovani kao počinioci prekršaja i krivičnih djela.
- Kada neko napadne policiju mora da očekuje da policija odgovori i odvrati napad - kazao je Dačić.&nbsp;

Dačić: Hitnoj pomoći izbušene gume, bila spriječena da odveze povrijeđenog dekana

Neformalna studentska grupa "Kamo śutra" zamolila je sve političke aktere da se ne koriste, kako su rekli, taktikama predsjednika Srbije Aleksandra Vučića po pitanju diskreditovanja protesta i njihovih učesnika.
Iz te grupe su upozorili da se plasiraju lažne informacije da učesnici večerašnje blokade u Nikšiću nijesu dozvolili da prođe vozilo Hitne pomoći.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-video-pocela-blokada-na-cetinju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Pošto propagandna mašinerija plasira lažne vijesti da vozilo hitne pomoći večeras u Nikšiću nije moglo da prođe blokadu, da razjasnimo. Vozilo hitne pomoći došlo je do građana u blokadi. Građani su kao i svaki put do sada (u svakom gradu) krenuli da se sklanjaju. Policajac na terenu rekao je članovima našeg kolektiva i građanima da nema potrebe da se sklanjaju, otišao do vozila hitne pomoći, koje je zatim krenulo drugim putem. Sve se ovo desilo pred očima naših članova, tako da molimo sve političke aktere da se ne koriste Vučićevim taktikama - poručuju iz grupe "Kamo śutra" na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKamoSjutra%2Fstatus%2F1889052034982203542&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

"Kamo śutra": Politički akteri da se ne koriste Vučićevim taktikama

Iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć (ZHMP) saopšteno je da će njihove adaptirane jedinice u Kotoru i Tivtu sjutra biti svečano otvorene. 
 
Iz ZHMP su kazali da je za adaptaciju jedinice hitne medicinske pomoći u Kotoru iz kapitalnog budžeta Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) izdvojeno 73 hiljade eura. 
 
- Medicinska oprema u vrijednosti od 34 hiljade eura nabavljena je iz sopstvenih sredstava ZHMP - kaže se u saopštenju. 
 
Navodi se da je ukupna vrijednost radova 107 hiljada eura. 
 
- Za adaptaciju jedinice hitne medicinske pomoći u Tivtu iz kapitalnog budžeta FZO opredijeljeno je 73 hiljade eura - rekli su iz ZHMP. 
 
Opština Tivat je, kako su kazali, donirala deset hiljada eura, dok je ZHMP iz sopstvenih sredstava izdvojio 24 hiljade eura za kupovinu medicinske opreme. 
 
- Ukupna vrijednost radova iznosi 107 hiljada eura - navodi se u saopštenju. 
 
Kako je najavljeno, presijecanje vrpce i obilazak jedinice u Kotoru počeće u deset sati, dok će jedinica u Tivtu biti otvorena u 12 sati. 
 
Svečanom otvaranju prisustvovaće državna sekretarka Ministarstva zdravlja Mirjana Vlahović Andrijašević, direktor ZHMP Vuk Niković, direktor FZO Vuk Kadić, dok će otvaranju HMP Tivat prisustvovati i predsjednik tivatske Opštine Željko Komnenović.

Sjutra otvaranje adaptiranih jedinica hitne pomoći u Kotoru i Tivtu

Adaptirane jedinice Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Kotoru i Tivtu biće svečano otvorene sjutra. Presijecanje vrpce i obilazak jedinice u Kotoru počeće u 10, dok će jedinica u Tivtu biti otvorena u 12 sati.
Kako je najavljeno iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, svečanom otvaranju jedinica prisustvovaće državna sekretarka Ministarstva zdravlja Crne Gore mr Mirjana Vlahović Andrijašević, direktor Zavoda dr Vuk Niković, direktor Fonda za zdravstveno osiguranje dr Vuk Kadić, dok će otvaranju HMP Tivat prisustvovati i predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović.
Za adaptaciju jedinice hitne medicinske pomoći u Kotoru iz kapitalnog budžeta Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore izdvojene su 73.000 eura. Medicinska oprema u vrijednosti od 34.000 eura nabavljena je iz sopstvenih sredstava Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore. Ukupna vrijednost radova iznosi 107.000 eura.&nbsp;
Za adaptaciju jedinice hitne medicinske pomoći u Tivtu iz kapitalnog budžeta Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore opredijeljene su 73.000 eura. Opština Tivat donirala je 10.000 eura, dok je Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore iz sopstvenih sredstava izdvojio 24.000 eura za kupovinu medicinske opreme. Ukupna vrijednost radova iznosi 107.000 eura.

Hitna pomoć u Kotoru i Tivtu u novom ruhu, radovi koštali 214.000 eura

Saobraćajna policija uhapsila je sinoć u Podgorici 17 vozača zbog prekršaja počinjenih u saobraćaju, saopštila je Uprava policije na mreži X.
- Naime, osam vozača uhapšeno je zbog prekoračenja dozvoljene brzine, tri zbog vožnje pod dejstvom alkohola, pet zbog vožnje pod dejstvom droga i jedna zbog odbijanja testiranja- kazali su iz poliicje.
Takođe, podnijeto je 40 prijava, a izdato je i 56 naloga.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPolicijaCG%2Fstatus%2F1988544149599948974%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1988544149599948974%7Ctwgr%5Ec934a7bad0251e0e6f0a733c4271e2a99994ed45%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Sinoć u Podgorici uhapšeno čak 17 vozača zbog saobraćajnih prekršaja

Nakon jedanaest dana štrajka glađu, Dijana Hrka, majka mladića stradalog u padu nadstrešnice u Novom Sadu, koja protestuje zbog izostanka pravde za smrt svog sina, jutros se osjećala loše, ali uprkos vidnom iscrpljenju i slabosti, planira da se danas u 16 sati obrati javnosti na konferenciji za medije.
Hrka je jutro provela u ležećem položaju u šatoru ispred Skupštine Srbije, gdje boravi od početka štrajka glađu. Prema izvještaju N1, prije podneva je, vidno iscrpljena i u invalidskim kolicima, izvedena iz šatora uz pomoć članova tima koji brine o njenom zdravlju. Reporterka ovog medija navodi da su na njenom tijelu vidljive posljedice dugotrajnog neuzimanja hrane.
Hrka je u štrajk glađu ušla nakon što je 1. novembra izgubila sina, koji je stradao kada se urušila nadstrešnica, a – kako ističe – pravda za njegovu smrt i dalje nije zadovoljena. Iako tvrdi da se psihički osjeća stabilno, njeno fizičko stanje je „prilično loše“, navodi N1.
Tim ljekara od povjerenja svakodnevno prati njeno zdravstveno stanje, ali, prema dostupnim informacijama, detalji o mogućim komplikacijama nijesu saopšteni.
Dijana Hrka danas dobija široku podršku širom zemlje. Ispred Skupštine Srbije okupio se veliki broj građana, među kojima su i univerzitetski profesori okupljeni u grupi Pobunjeni univerzitet, koji su najavili obustavu nastave u znak solidarnosti. Profesor Stomatološkog fakulteta Miroslav Andrić izjavio je da je okupljanje „tiho i zabrinuto“, ali da građani porukom zajedništva žele pokazati da „pravda ne smije ostati nijema“.

Dijana Hrka, iscrpljena i u invalidskim kolicima, planira obraćanje javnosti u 16 sati

Prodaja ulaznica za utakmicu fudbalskih reprezentacija Crne Gore i Hrvatske počeće 15. novembra na šalterima Sportskog centra Morača, saopšteno je iz Fudbalskog saveza.
Ulaznice se mogu kupiti 15. i 16. novembra od 10 do 17 časova, kao i na dan utakmice (17. novembar) od 12 sati do početka meča (20:45h) ili dok bude zaliha.
- Cijene ulaznica za zapadnu tribinu su 10 EUR (sektori A i F), 12 (sektori B i E) i 15 (sektori C i D). Ulazak na istočnu tribinu košta 8 (A i F sektori), odnosno 10 EUR (B, C, D i E sektori), dok je cijena za sjevernu ili južnu tribinu pet EUR- saopšteno je iz Fudbaskog saveza.
Navodi se da su sve ulaznice za utakmicu personalizovane i važe samo za osobu čije se ime nalazi na ulaznici.
- Na ulazima stadiona sprovodiće se provjera identiteta gledalaca sa ciljem sprečavanja zloupotreba, pa je neophodno da svi vlasnici ulaznica, osim maloljetnih osoba, sa sobom imaju identifikacioni dokument (lična karta ili pasoš). U slučaju da se prilikom kontrole identiteta utvrdi da se ime na ulaznici ne podudara sa imenom na ličnom dokumentu, karta će se oduzeti i biće onemogućen pristup stadion- stoji u saopštenju.

U subotu počinje prodaja ulaznica za duel sa Hrvatskom

Krajem prošle nedjelje učinjena mi je neočekivana čast - da moj komentar bude šerovan na profilu, vjerovali ili ne, Borisa Bogdanovića. I sve to uz prigodnu opasku koja je potpuno potvrdila sve navode iz komentara koje Bogdanović veoma dobro razumije, ali se namjerno pravi glup.&nbsp;
Ili sam možda precijenio njegove kapacitete? Ako je u pitanju prvi slučaj – da se samo pravi glup - onda se može shvatiti zašto se u njegovom komentaru na moj komentar pominju: DPS, Aco Mijajlović, laži, uvrede, sluganstvo, sramota... Upravo ove riječi definišu skučeni prostor njegovog djelovanja: trauma sopstvenog iskustva potčinjavanja Novoj srpskoj demokratiji reflektuje se učitavanjem DPS-a kao sjenke nad mojim komentarom, a opsjednutost Acom Mijajlovićem je očito refleksija Bogdanovićevog, ali i svih Demokrata glavnog šefa - glavom i ideološkom bradom samog Andrije Mandića.&nbsp;
Dočim, ako je B.B. zaista, hm, ograničenih intelektualnih kapaciteta, pa nije shvatio poentu, ponoviću potpuno pojednostavljene glavne teze iz komentara kojeg megatrendovac Bogdanović netačno zove prilog.&nbsp;
Neće da mnogo boli, samo da prođemo kroz osnovna, jednostavna pitanja. Pa neka razmišlja, ako mu basta.&nbsp;
Prvo – Berane. Je li tačno da je cijelih osam dana je bilo potrebno policiji da identifikuje i uhapsi osobu koja je brutalno napala srpsku državljanku u Beranama, a koju su svi znali u gradu? Naravno - to je saopštila sama žrtva novinarima, i kazala je da je nakon prijave dva puta vidjela nasilnika, jednom u gradu a drugi put na vratima svoje kuće. I oba puta prijavila policiji koja ga je navodno tražila i navodno nije mogla da ga nađe. A suštinski i stvarno: policija je reagovala tek kad se u slučaj uključila Sigurna ženska kuća. Nije li ovo sramota?&nbsp;
Drugo - Zabjelo. Jesu li prvo bili uhapšeni pogrešni ljudi? Kako je to profesionalna policija sprovela sve profesionalne, potrebne mjere i radnje i podnijela krivičnu prijavu za pokušaj ubistva? Na osnovu čega – samo na osnovu izjave Jaćimovića, sina policajca, kako reče Lazar Šćepanović? I sve to bez gledanja snimka, samo na ,,časnu riječ“?!
I ovo je velika sramota ekipe iz vrha Demokrata, koje kontrolišu kompletan bezbjednosni sektor.&nbsp;
Treće – Trnovo. Dakle, ko stvarno stoji iza zasada marihuane, koliko ljudi je uhapšeno, zna li se struktura i članstvo OKG? Nije tu kraj pitanjima, ima još. Recimo: ko je to htio da na crnogorske ulice donese milionski vrijednu drogu i truje našu djecu, zna li Boris Bogdanović, zna li to Danilo Šaranović? Ne, Boris Bogdanović, baš kao i čelnici MUP-a i Uprave policije ne znaju odgovor ni na jedno od ovih pitanja...&nbsp;
Sramota, opet.&nbsp;
A još nije kraj nabrajanju neznavenosti vrha bezbjednosnog sektora koje kontrolišu Demokrate. Idemo dalje...
Četvrto – Đurđevi stupovi. Je li sam pop Trpčevski objavio video snimke na kojima psuje i vrijeđa policiju u Beranama? Kakva je bila reakcije policije; u koju se to mišju rupu sakrio tog dana direktor policije Lazar Šćepanović, pa nije zaštitio integritet svojih ljudi, službe na čijem je čelu, države koju navodno brani? A bio je dužan da to uradi.&nbsp;
Gdje je bio ministar Šaranović, đe se skrio koordinator svih službi bezbjednosti, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić? Dok časne policajce psuje sveštenik-spodoba koja je domaćine, Berance, ljude u čiju je kuću došla, svojevremeno izvrijeđala ispred Manastira Đurđevi stupovi tek što se obrela u Beranama na službovanju.&nbsp;
Nereagovanje policije je državna sramota.
Peto – Budva. Što bi sa gromoglasnim objavama o navodnom spriječenom velikom naručenom ubistvu u Budvi? Može li demantovati Bogdanović da navodni počinioci nijesu kažnjeni - samo prekršajno?! Nema ni glasa od poslanika koji voli da govori u parlamentu, ali samo kad nema ikoga da mu odgovori. Ali je priča o Budvi i velikom policijskom uspjehu (ispostaviće se: lažnom) trebalo na sva zvona objaviti kao dokaz da bezbjednosni sektor nešto ozbiljno radi. .
Šesto – Cetinje. Što znamo o kretanju ubice prvog januara, njegovim telefonskim razgovorima, prije i poslije krvavog pira; što policija zna, što javnost zna – dokle je došla istraga? Je li iko vještačio &nbsp;telefon ubice Aca Martinovića; je li išta sumnjivo pronađeno, da li je bilo intenzivne komunikacije sa jednom osobom koja službuje na Cetinju i kod koje je redaovno išao Martinović? &nbsp;
Ne, nije kraj iako bi B.B. poželio da jeste.&nbsp;
Sedmo – Bijelo Polje. ,,Slučaj Alija Balijagić“. I opet pitanja: kako je to Balijagić, deset godina mlađi 2015. godine, uhapšen za manje od deset dana, a prošle godine je poslije dvostrukog ubistva više od dvadeset dana bježao i bez problema prešao državnu granicu, iako je bilo logično pretpostaviti da će spas potražiti u Srbiji, kao i više puta do tada.
Što je sa odgovornošću za još jednu sramotu službi koje kontrolišu Demokrate? Što je sa odgovornošću za uništeni dron kojis e sudario sa helikopterom, sjeća li se iko i te sramote; ono kad je Šaranović došao da napravi selfi, pa je njegov helikopter oduvao vojni dron...&nbsp;
Zaboravili su, izgleda.
Osmo, deveto, deseto... Stotine pitanja i – ništa. Jesu li smijenili Gorana Jokića? I zašto nijesu? Zašto je godinama kabinet direktora policije u VD stanju? Je li to odlika stabilne države? Koliko je policajaca pripravnika primljeno od onih 800 najnovije najavljanih nedavno?
Znaju li funkcioneri Demokrata, i Boris Bogdanović, da ne postoje dva policajca u zemlji koji imaju istu službenu obuću (izuzmemo li posebne i specijalne jedinice) i to zato jer je – kupuju sami? Zna li Boris Bogdanović da saobraćajni policajac, koji je na ulici svaki dan – bilo da je vrelo ljeto, bilo da sipi jesenja kiša ili pada snijeg – jedva sastavlja kraj sa krajem sa platom, u prosjeku, od svega 719 eura?&nbsp;
Samo jedno poređenje: za filmove o imaginarnim dostignućima Šaranovića i ekipe nedavno je &nbsp;utrošeno 38.000 eura državnih para.
Lako li je tako trošiti kad Demokrate ne žele da znaju - koliko vozila posjeduje saobraćajna policija u Kolašinu, koliko policajaca nedostaje u Bijelom Polju, na kakvim stolicama sjede granični policajci u kabinama na pojedinim graničnim prelazima u Nikšiću?
A šta je sa vetingom? Nešto zabagovalo, čujem? Šta bi sa „društveno političkom bombom“ ministra Šaranovića – ćorak, kako reče onomad glavni tužilac Marković?
Ovo je samo dio pitanja koje bi u elementarno demokratskoj državi građani morali da dobiju odgovore. I za čije izbjegavanje bi trebalo neko da snosi posljedice. U ,,oslobođenoj“ Crnoj Gori, onoj čiju stvarnost kreiraju Demokrate i njihov ideolog Boris Bogdanović &nbsp;- da se javno ogradim: koji nije ženjen i nije iz Farmaka - umjesto odgovora možete dobiti, kao što sam i rekao u komentaru koji je dotični okačio na svoj profil, samo - ćutanje ili laž.
&nbsp;
&nbsp;

Što nije jasno Borisu Bogdanoviću?

Branioci biznismena Aleksandra Mijajlovića i ostalih otuženih - njih sedamnaest bili su kategorični da Specijalno državno tužilaštvo nije ponudilo nijedan dokaz protiv njihovih klijenta da su odgovorni ili umiješani u šverc cigareta. Optužbe, prema njivom stavu, su bez utemeljenja, proizovljne i paušlne i sve da je SDT ponudilo samo bijeli papir na kojem ništa nema napisano " neko gore" bi rekao da je zaključak preuranjen za obustavu postupka.
Na današnjem ročištu za kontrolu optužnog akta novi ali i najznačajniji dokaz dostavio je sudskom vijeću kojim predsjedava sudija Nenad Vujanović upravo branilac Mijajlovića, advokat Zoran Piperović i time u cjelosti srušio navode optužnog akta.
Piperović je predao vijeću spise državnog organa Crne Gore - Uprave carina koja je donijela rješenje da kompanija Lenora International mora skloniti cigarete i da ih vrati u zemlju porijekla i rok je bio 80 dana. Ta kompanija je tražila da se produži rok za 15 dana ali je to "osujetio" Dritan Abazović. Upravo je to dokaz da su cigarete bile u vlasništvu firme Lenora International!
Osim Mijalovića na optužnici su vlasnik kompanije "Tehnomaks“ Vesko Petranović, Dejan Jokić, Zoran Đukanović, Golub Vojinović, policajci Milenko-Mića Rabrenović, Dragan Backović, Mirko Mijušković i Radoje Rabrenović. Optužnicom su obuhvaćeni i policajci Marko Đurišić, Dražen Vukadinović i Davor Lukačević, kao i Branko Čelić, Ratomir Obrenić, Jovan Miletić, Marinko Koprivica, Dušan Vukadinović i Dražen Vukadinović.
Advokat Piperović kazao je da ne postoji nijedan dokaz za tvrdnje Tužilaštva.
- Nema dokaza kako je Mijajlović pribavljao cigarete u slobodnoj zoni, niti od koga ih je kupivao.Ne postoje ti dokazi i to Tužilaštvo zna. Ocarinjene mogu biti samo legalne cigarete. U slobodnu carinsku zonu može da uđe samo legalna roba. Ne postoji država koja nema slobodu carinsku zonu. Kod nas je ukinuta jer nijesu znali što će sa legalnim cigaretama &nbsp;- kazao je Piperović.
Protiv njegovog klijenta Mijajlovića ne postoji nijedan dokaz podvukao je Piperović ukazujući na navode optužnice da je cigarete nabavio od NN dobavljača i drugih NN osoba.
Kroz cijelu optužnicu je protkana besmisao tvrdnji Specijalnog državnog tužilaštva.
- Da bih vam to pokazao navešću da u jednom dijelu optužnice kada se pominje Dejan Jokić piše da mu Mijajlović navodno prodaje cigarete i obavezuje ga da izvršava njegove naloge. Dakle lice A prodaje cigarete licu B, a zatim mu naređuje što sa njima da radi. Ako ste to ikada čuli u svijetu, odmah optužnicu potvrdite. Jeste li čuli ovaj besmisao upitao je advokat Piperović.
On je naglasio da ne postoji nijedan dokaz kako su dopremljene cigarete iz inostranstva.
Optužni akt ne sadrži, prema riječima Piperovića, ni kako su cigarete plaćene....
- Ponavljam cigarete su u Luku Bar ušle legalno. Niko protiv carinika nije pokrenuo postupak. Država traži da se Lenori International vrate cigarete - kazao je Piperović.
Pisao je i vlasnik Lenore International Ministarstvu finansija da se produži rok za vraćanje cigareta.
Tada je Dritan Abazović, kako je, kazao advokat, "uletio" u Luku Bar i zaplijenio je legalne cigarete.
- Ova optužnica može da bude potvrđena samo zato što neko smatra da treba da bude ali " Sila boga ne moli" - rekao je Piperović.
Dodao je da cigarete niko nije nije vidio, nema ih u skladište, van tarabe carinske zone i niko ne zna gdje su " da li su izvučene i ukradene".
Piperović je ukazao i da će dostaviti imena svih kupaca.
On je ukazao vijeću da su upravo ove cigarete stavljene na teret i Đoku Pavićeviću i u tom predmetu je još pet osoba optuženo.
Advokat je konstatovao: "Možda i njega uključe" &nbsp;na što je tužilac rekao " potpuno ste u pravu".
- Znao sam da ćete se upecati - konstatovao je advokat Piperović. Upitao je koja će uloga biti Pavićevića?!
I njegove kolege advokati Nikola Martinović, Danilo Mićović, Stefan Jovanović saglasni su da dokaza protiv optuženih nema.
Martinović je pitao kako će se nekom utvrditi krivica ako ne piše u kojoj količini je krijumčareno.
- Optužnice se potvrđuju zbog statistika a za postizanje političkih ciljeva - kazao je Martinović.
On je siguran da će ovaj predmet završiti oslobađajućom odlukom.
- Ovdje je osnovno pitanje da li je roba završila van Crne Gore. Ako jeste nema krijumčarenja, niti štete - kazao je Martinović.
Tužioci Miroslav Turković i Siniša Milić tražili su da sudsko vijeće potvrdi optužni akt jer, prema njihovim tvrdnjama, dovoljno dokaza je pruženo za optužbe.
U ovom postupku spojene su tri optužnice.

Piperović dostavio dokaz koji potvrđuje da su cigarete bile u vlasništvu kompanije Lenora International, a ne Aleksandra Mijajlovića!

Državni tužilac Marko Mugoša odbacio je krivičnu prijavu Centra za građanska prava podnešenu 16. jula protiv Gorana Jokića, Milana Radusinovića, Novice Varagića i Boža Bulatovića, zbog krivičnih djela - zloupotreba službenog položaja, nesavjestan rad u službi, teška tjelesna povreda, laka tjelesna povreda i povreda slobode govora i javnog istupanja, uz ocjenu da ne postoji osnovana sumnja da su počinili ova, kao ni bilo koje drugo krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti. Centar za građanska prava prijavu je podnio nakon građanskog protesta ispred Vile Gorica 8. jula, tokom ceremonije uručivanja najvećeg državnog priznanja - Trinaestojulske nagrade u organizaciji predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića. Protest je organizovan kao poruka otpora na odluku žirija da nagradu dodijeli književniku Bećiru Vukoviću, negatoru crnogorske nacije i države i čovjeku koji veliča zločinački četnički pokret. <h2> ABOLIRANJE JOKIĆA</h2> Prijava je podnešena zbog prekoračenja policijskih ovlašćenja i upotrebe prekomjerne sile. - Odbacivanje ove krivične prijave koincidira sa zahtjevom Gorana Jokića za prijevremenom penzijom. Postavlja se pitanje da li je to čin pranja od odgovornosti i da li je mjesto savjetnika direktoru policije ono što mu je obećano? Jer, po svemu sudeći, ni ministar (Danilo) Šaranović, ni v. d. direktora policije (Lazar) Šćepanović ne smiju sprovesti „veting“ nad hotelijerom i restoraterom koji je na čelu CB Podgorica – kazala je za Portal ETV Svetlana Pajović Musić iz Centra za građanska prava.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111061144_1e7464be08b48bbe67048b71439c113f702d5fd78829586b6aaec92e65207c9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251111061144_1e7464be08b48bbe67048b71439c113f702d5fd78829586b6aaec92e65207c9c" data-rendition-name="original" width="1042" height="577" loading="lazy" alt="Svetlana Pajović Musić"><figcaption>Svetlana Pajović Musićetv</figcaption></figure>  Ona je kategorična da je „ovo dokaz da se štićenik Crkve Srbije, koji im je dokazao svoju lojalnost u svojoj neprofesionalnoj i sramnoj ulozi tokom nasilnog ustoličenja popa Crkve Srbije 5. septembra 2021. na Cetinju, i koji im je uslužna ruka za zloupotrebu policijskih struktura u pokušaju postavljanja kapele na Lovćenu, pokušava abolirati bilo kakve krivične ili procesno-pravne odgovornosti“. - Njegovi kasniji propusti u rukovođenju akcijom tokom masakra u Medovini 22. avgusta 2022, a kasnije i u drugom masakru na Cetinju 1. januara ove godine, nijesu zacrvenili obraz, a kamoli doveli do časne i odgovorne reakcije koju traže i porodice žrtava u dva zločina - svakog dana na blokadama na Kruševom ždrijelu. Ovo je sraman dokaz korumpiranog sistema lišenog svake odgovornosti – kategorična je Pajović Musić. <h2> OBRAZLOŽENJE TUŽIOCA</h2> U rješenju o odbacivanju krivične prijave tužilac Mugoša je, pored ostalog, napisao da je odluku donio ocjenom navoda krivične prijave i dostavljenih priloga, te na osnovu mišljenja Komisije Uprave policije i priloga dostavljenih uz to mišljenje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111061144_86d8160bacae951d93116adfbd58be125f9f582da02a138e3c3d9212cfe20472.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251111061144_86d8160bacae951d93116adfbd58be125f9f582da02a138e3c3d9212cfe20472" data-rendition-name="original" width="1102" height="1253" loading="lazy" alt="protest"><figcaption>KRŠENJE PROPISA: Službenik policije u akciji učestvovao u civiluetv</figcaption></figure>  - Ono što je zaključeno je da prijavljeni nijednom svojom radnjom nijesu postupili suprotno Zakonu o unutrašnjim poslovima i Pravilniku o načinu obavljanja određenih policijskih poslova i primjeni ovlašćenja u obavljanju tih poslova, odnosno da su sve radnje koje su preduzimali bile u skladu sa pozitivnim zakonima – stav je tužioca Mugoše. On smatra da je „nesporno da su policijski službenici u konkretnom slučaju, zbog oglušavanja okupljenih građana na više datih upozorenja i izdatih naređenja od strane policijskih starješina, upotrijebili ručni sprej sa nadražujućim dejstvom, kao najblaže sredstvo prinude,... a koje je policijskim službenicima garantovalo uspješno izvršenje službenog zadatka, uz pomoć kojeg su obezbijedili nesmetano održavanje zvaničnog događaja na kojem su bile prisutne štićene ličnosti, te i obezbijedili štićeni objekat“. Tužilac je ocijenio da je policija bila prinuđena na reakciju protiv građanki i građana koji su, smatra on, bili nasilni, odnosno pružali aktivan otpor. - Dakle, jasno je da policijski službenici nijesu učinili prekomjernu upotrebu sile prema okupljenim građanima, već je jasno da je bila u pitanju mjera koja je dovoljna za suzbijanje nereda - precizirao je tužilac Mugoša.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111061148_342a9838d323e4f4ed156368dae8f7cba38cabe3554a1645ba64048c784410a1.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251111061148_342a9838d323e4f4ed156368dae8f7cba38cabe3554a1645ba64048c784410a1" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="protest"><figcaption>Više građana imalo ozbiljne zdravstvene probleme etv</figcaption></figure>  Uprava policije je tužilaštvu dostavila mišljenja Komisije, koju su formirali za utvrđivanje okolnosti upotrebe sredstava prinude 8. jula 2025. godine, a koja je zaključila da su njihove kolege postupale „u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima i pritom primijenili ovlašćenja propisana članom 41 stav 1 istog zakona, kao i u skladu sa Pravilnikom o načinu obavljanja određenih policijskih poslova i primjeni ovlašćenja u obavljanju tih poslova“. <h2> ZAKLJUČCI KOMISIJE</h2> U nalazu Komisije Uprave policije konstatovano je i da su „sredstva prinude upotrijebljena u cilju suzbijanja aktivnog otpora, kao i činjenice da su se okupljeni građani oglušavali na upozorenje i naređenje policijskih službenika, nasilno pokušavali upotrebom fizičke snage da probiju policijski kordon (i u prvom navratu ga probili) sa namjerom da prođu i nastave kretanje ka štićenom objektu Vila Gorica, a zatim upotrebom tvrdih predmeta (kamenice, flaše sa vodom, jaja) gađali policijske službenike zbog čega je upotreba sredstava prinude bila osnovana“. Zaključili su i da bi došlo „do ozbiljnog narušavanja bezbjednosti štićenog objekta i štićenih ličnosti, zvanica i predstavnika diplomatskog kora, koji su se nalazili na mjestu održavanja događaja“ za slučaj da su građanke i građani došli do Vile Gorica.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111061148_6eea120f0c0d6fcf8e1d0a9246aa6e365b1e97753af38c99f42ab75c0d79f9b7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251111061148_6eea120f0c0d6fcf8e1d0a9246aa6e365b1e97753af38c99f42ab75c0d79f9b7" data-rendition-name="original" width="825" height="541" loading="lazy" alt="protest"><figcaption>Brutalan obračun policije sa građankama i građanimaetv</figcaption></figure>  - ...upotreba sredstava prinude bila je u potpunosti zakonita, opravdana, nužna i srazmjerna opasnosti koja je prijetila – zaključak je Komisije Uprave policije. U tom dokumentu konstatovano je i da je tokom intervencije lakše povrijeđeno pet policijskih službenika. Konstatuje se i da je lakše povrijeđeno pet građana. Tužilac Mugoša u odluci se nije bavio dijelom prijave koji se odnosio na činjenicu da su „sredstva prinude koristili i službenici bez uniformi, službenih oznaka i bez oznake državnog grba, čime su dodatno prekršeni zakonski i etički standardi rada policije“. U prijavi je bilo precizirano da su prijavljeni službenici policije „djelovali bez vidljivih službenih obilježja, bez uniforme i oznaka Uprave policije i državnog grba, izuzev Milana Radusinovića, čime su prekršili član 117 Pravilnika o obavljanju policijskih poslova, koji nalaže da svi službenici tokom intervencije moraju imati jasno vidljiva obilježja“. U tužilačkom aktu ne pominju se ni policajci i policajke koji su tokom akcije svojih kolega, usljed neprofesionalnog rukovanja hemijskim sredstvima, bili onesposobljeni i povrijeđeni. Najveće državno priznanje – Trinaestojulska nagrada, osim Vukoviću, ove godine pripala je i svjetski priznatom umjetniku, gitaristi Milošu Karadagliću, koji je odbio, kao i grafičaru Velju Stanišiću.

Pajović Musić: Sraman dokaz korumpiranog sistema lišenog svake odgovornosti

Skupština Glavnog grada imenovala je juče Dragana Radovića za direktora Muzeja i galerija Podgorice u punom mandatu, iako se za njega vezuje nerazjašnjena afera nestanka 150 eksponata iz Arheološke zbirke ove ustanove u periodu dok je on upravljao zbirkom, a ona je pod njegovim ingerencijama bila čak dvije decenije - od 2002. do 2022. godine. Tokom rasprave opozicija je ukazala na ovu činjenicu, ali predstavnici većine bili su kategorični da se krivični postupak ne vodi protiv Radovića, već da je krivična prijava podnešena protiv NN osobe. <h2>ISTRAGA U TOKU</h2> Krajem oktobra Portal ETV uputio je pitanja Osnovnom tužilaštvu o toku istrage u slučaju krivične prijave Javne ustanove Muzeji i galerije Podgorice podnešene u decembru 2022. godine protiv NN osobe zbog krađe 150 muzejskih predmeta koji imaju izuzetno visoku kulturno-umjetničku, istorijsku i materijalnu vrijednost. Kratak odgovor stigao je 30. oktobra. - U vezi Vaših pitanja, obavještavamo Vas da se predmet Vašeg interesovanja nalazi u postupku izviđaja. Radi zaštite interesa postupka, za sada ne možemo saopštiti više detalja – bilo je sve što su saopštili. Proizilazi da Osnovno državno tužilaštvo ni skoro tri godine od kada im je stigla krivična prijava nije okončalo istragu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240907140920_577aa88ad214acd786ac72416b68fcd6b4e099654dbc42b342a90d3bf6b747c7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240907140920_577aa88ad214acd786ac72416b68fcd6b4e099654dbc42b342a90d3bf6b747c7" data-rendition-name="original" width="927" height="587" loading="lazy" alt="ODT Podgorica"><figcaption>ISTRAGA TRAJE SKORO TRI GODINE: Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici(Photo: ODT Podgorica)</figcaption></figure>  Portal ETV krajem oktobra pitanja je uputio i Radoviću, ali on do danas nije odgovorio. Opozicija juče nije podržala njegovo imenovanje za direktora Muzeja i galerija Podgorica, odbornik Pokreta Preokret Mirza Krnić negodovao je i što Radović nije bio u sali tokom rasprave, jer je, kako je kazao, htio, pored ostalog, da ga pita da li je tačno da su određeni eksponati kojima raspolaže muzej nestali, da li su korišćeni za privatne izložbe, kao i da li su neki oštećeni ili nijesu vraćeni. Odbornik Evropskog saveza Miloš Mašković ocijenio je da je imenovanje Radovića dio političkog aranžmana Pokreta za Podgoricu i istakao da nije dobro što se ne zna ishod postupka za nestanak eksponata, te da ne bi bilo dobro „dići ruke za nekoga u čijem je mandatu nestalo 150 eksponata“. Odbornik Preokreta Srđan Perić bio je kategoričan da je i te kako važno pitanje kako će upravljati Muzejima i galerijama čovjek koji je upravljao zbirkom iz koje su nestali eksponati. Odbornik liste „Za bolju Podgoricu“ Miloš Krstović kazao je da se protiv Radovića ne vodi krivični postupak. - Krivična prijava je podnešena protiv NN lica. Targetirate veliki broj zaposlenih unutar Muzeja i galerija. Dragan Radović je jedan od boljih kadrova kojeg ćemo izabrati, po mom ličnom mišljenju i najbolji. Čovjek koji ima 25 godina kao kustos u Muzejima i galerijama - kazao je Krstović. Istakao je i da je Radović ranije u lokalnom parlamentu saopštio da nema nikakve veze sa nestankom eksponata iz Arheološke zbirke. <h2>ZAPISNIK IZ 2002.</h2> A Radović je Arheološku zbirku preuzeo u maju 2002. godine i njom upravljao čak dvije decemije – do 2022. kada je otkriveno da fali 150 eksponata. Prema zapisniku o primopredaji Arheološke zbirke između dipl. arheologa Vere Drecun, savjetnika konzervatora i dipl. istoričara umjetnosti Dragana Radovića, tadašnjeg kustosa Muzeja i galerija Podgorice u maju 2002. godine, u koji Portal ETV ima uvid, eksponati su bili podijeljeni u više zasebnih grupa prema mjestu nalaza. U dokumentu se precizno navodi koliko ima eksponata i sa kojih nalazišta, koliko ih je falilo tokom ranijih primopredaja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111011116_9e15cd98f63ab878b47470b0d2dd1f9079970be839bcdda0958b9fbebd0ee7f3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251111011116_9e15cd98f63ab878b47470b0d2dd1f9079970be839bcdda0958b9fbebd0ee7f3" data-rendition-name="original" width="1030" height="1422" loading="lazy" alt="Zapisnik o primopredaji iz 2002. godine"><figcaption>Zapisnik o primopredaji iz 2002. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111011116_f3573e217a0b16ced272213ee508130668cd98dd055e078d9879a4e91949b8f8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251111011116_f3573e217a0b16ced272213ee508130668cd98dd055e078d9879a4e91949b8f8" data-rendition-name="original" width="1052" height="1600" loading="lazy" alt="Zapisnik o primopredaji iz 2002. godine"><figcaption>Zapisnik o primopredaji iz 2002. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption></figure>  - Arheološka zbirka broji ukupno 984 eksponata – piše u dokumentu. Javnost je o nestanku eksponata obaviještena tek u avgustu 2023. kada je urednik u dnevnim novinama Pobjeda Jovan Nikitović otkrio u istraživačkom tekstu da je uprava Muzeja i galerija Podgorica podnijela krivičnu prijavu, a tadašnji direktor ustanove Vučić Ćetković objasnio da su nestali predmeti pripadali Arheološkoj zbirci. - Među predmetima koji nedostaju su omega ukosnice, fibule, određeni keramički predmeti, balsamarijumi, ungventarijumi (duguljasta posuda/bočica, nap. aut.), fragmenti keramike, veći broj komada starog rimskog novca… - kazao je on novinaru Pobjede. Više izvora potvrdilo je tada listu i da je među nestalim predmetima i kamena urna, staklena čaša, keramčki tanjir, kockice za igru (sve sa Duklje), zatim srebrni prsten sa profilisanom glavom, gvozdeni nož, pa čak i fragmenti keramike iz Vavilona, koje je Muzeju poklonio M. Uskoković. Što se tiče numizmatike, objavila je Pobjeda, nestalo je ukupno 125 starih rimskih novčića. Nestanak eksponata, kako je tada rekao Ćetković, utvrđen je prilikom primopredaje dijela Arheološke zbirke između dva kustosa, odnosno prilikom identifikacije i popisa predmeta koji su bili sastavni dio zapisnika o ranijoj primopredaji iz 2002. godine. Na osnovu tog zapisnika, kako je kazao Ćetković, zaključuje se da su nestali predmeti bili na spisku, a samim tim i u depou, 2002. godine kada je obavljena posljednja primopredaja, prije one koja je uslijedila dvije decenije kasnije - 2022. godine. <h2>IZJAŠNJENJE RADOVIĆA</h2> Tokom interne kontrole kada je ustanovljena krađa 150 eksponata, kako je pisala Pobjeda, Radović je u pisanom izjašnjenju objasnio da se dio predmeta iz Arheološke zbirke, koju je preuzeo 2002. godine, nalazi izložen u stalnoj postavci od njenog otvaranja dok je, veći dio, tokom prethodne dvije decenije bio smješten u metalnim ormarima koji su zadovoljavali standarde fizičke zaštite i zaštite od spoljnih negativnih uticaja i hazarda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251111011116_3e3f33491433060000ef7a9917418b13cd9edbb7c09a720e5f9dbef2dcaa12d4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251111011116_3e3f33491433060000ef7a9917418b13cd9edbb7c09a720e5f9dbef2dcaa12d4" data-rendition-name="original" width="899" height="599" loading="lazy" alt="NE ZNA SE KADA SU UKRADENI EKSPONATI: Muzeji i galerije Podgorice"><figcaption>NE ZNA SE KADA SU UKRADENI EKSPONATI: Muzeji i galerije Podgorice(Photo: Facebook/Muzeji i galerije Podgorice)</figcaption></figure>  - Njihovo kretanje je bilo uslovljeno samo kretanjem cijele institucije prilikom nekoliko seljenja početom prvih godina prošle dekade. U tom periodu, i pored neuslovnog smještaja i nestandardnog transporta, svi predmeti su sačuvani i obezbijeđeni po svim muzejskim standardima i nije se desilo da bilo koji predmet bude oštećen ili nedostaje – napisao je Radović. Na kraju dopisa, kako je prenijela Pobjeda, istakao je da se „situacija sa čuvanjem i obezbjeđenjem pomenutih predmeta drastično promijenila prilikom opremanja depoa, u kojem su smješteni, novim inventarom, odnosno uklanjanjem metalnih, standardnih ormara i dislociranja kutija sa predmetima u novoizgrađene i montirane ormare“. - Kretanje i prenošenje predmeta prilikom opremanja depoa novim inventarom ne mogu komentarisati jer nijesam bio uključen i prisutan – napisao je Radović u izjašnjenju tadašnjem direktoru Ćetkoviću. U okviru tužilačke istrage o krađi eksponata iz Arheološke zbirke saslušan je i Radović, ali nije poznato što je saopštio.

Tag: hitna-pomoc

Uređaji za pomoć u slučaju srčanog zastoja od danas na šest lokacija u Podgorici

Dvojica vatrogasaca zatražila medicinsku pomoć

Opština Berane dobila adaptiranu i savremeno opremljenu hitnu pomoć

Opština Bar dobila adaptiranu i savremeno opremljenu hitnu pomoć

DPS Kotor: Alarmantno stanje u Hitnoj pomoći u Kotoru

Udes auta i motora u Tuzima, Hitna na terenu

Dačić: Hitnoj pomoći izbušene gume, bila spriječena da odveze povrijeđenog dekana

"Kamo śutra": Politički akteri da se ne koriste Vučićevim taktikama

Sjutra otvaranje adaptiranih jedinica hitne pomoći u Kotoru i Tivtu

Hitna pomoć u Kotoru i Tivtu u novom ruhu, radovi koštali 214.000 eura

Sinoć u Podgorici uhapšeno čak 17 vozača zbog saobraćajnih prekršaja

Dijana Hrka, iscrpljena i u invalidskim kolicima, planira obraćanje javnosti u 16 sati

U subotu počinje prodaja ulaznica za duel sa Hrvatskom

Uređaji za pomoć u slučaju srčanog zastoja od danas na šest lokacija u Podgorici

PRATITE TVe UŽIVO