<p>Inicijativa "Odbranimo Jugu" organizovala je danas protestni skup zbog rušenja jednog od prepoznatljivijih simbola Beograda, hotela "Jugoslavija".</p>
<p>Veća grupa ljudi okupila se ispred ulaza u gradilište i negoduju zbog početka radova, a razmatraju naredne korake kako bi zaustavili rušenje hotela.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fpocelo-rusenje-hotela-jugoslavija-u-beogradu-gosti-bili-i-americki-predsjednici-i-elizabeta-ii&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Na gradilišnoj tabli navodi se da je investitor kompanija „Danube Riverside“ iz Beograda, a izvođač radova je „Vlado Baumachinen“.</p>
<p>Hotel „Jugoslavija“ prodat je na javnoj licitaciji 22. marta ove godine za više od 27 miliona eura kompaniji MV Investment, u vlasništvu Milenijum tima.</p>
<p>Današnji skup obezbjeđuju inspektori Javnog reda i mira iz Policijske uprave za grad Beograd i on protiče bez incidenata.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Protest protiv rušenja hotela Jugoslavija: Građani ispred gradilišta, negoduju zbog početka radova

<p>Građevinske mašine počele su 15. novembra rušenje Hotela Jugoslavija u Beogradu, kultnog zdanja u u kojem su odsijedali američki predsjednici <b>Ričard Nikson</b> i <b>Džimi Karter</b>, britanska kraljica <b>Elizabeta II</b> i poznati strani glumci i pjevači.</p> <p>Na njegovom mjestu kompanija "Milenijum tim" planira da izgradi stambeno-poslovni kompleks sa luksuznim hotelom.</p> <p>Teren oko hotela, koji se nalazi u beogradskoj opštini Zemun, ograđen je reklamnim panoima buduće građevine, a kako kažu građani koji žive u okolini, tokom jutra je postavljena i građevinska tabla.</p> <p>Investitor projekta je kompanija "Danube Riverside", ćerka firme "Milenijum tim".</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241115181128_4c9e64e0bbfc775f4e411001f0c91ee002c083b376c741181627fa730dd47cbf.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241115181128_4c9e64e0bbfc775f4e411001f0c91ee002c083b376c741181627fa730dd47cbf" data-rendition-name="original" width="650" height="366" loading="lazy" alt="Hotel Jugoslavija 15. novembra 2024."> </figure>  <p>Kako je u saopštenju naveo "Milenijum tim", u toku je "prva faza pripreme lokacije", koja će trajati četiri mjeseca.</p> <p>- Kompleks će imati luksuzni hotel sa 200 soba i dvije kule - stambenom i poslovnom, a projekat predviđa i "savremeni pješački koridor" koji će Bulevar Nikole Tesle povezati sa šetalištem uz Dunav - navedeno je u saopštenju.</p> <p>Ovaj projekat, kako je navedeno, koštaće oko 500 miliona eura, a planirano je da se završi do 2027. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241115181128_a14cf6229d6188903449df2978ff08a649fab681675eba2f6da796c6549685b3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241115181128_a14cf6229d6188903449df2978ff08a649fab681675eba2f6da796c6549685b3" data-rendition-name="original" width="650" height="366" loading="lazy" alt="Građevinska tabla kod Hotela Jugoslavija"> </figure>  <p>Prema podacima sa građevinske table, gradski sekretarijat za urbanizam izdao je investitoru rješenje 14. novembra. Nije poznato o kakvom je rješenju riječ, a ni iz uprave grada za RSE nisu odgovorili na pitanja o rješenju.</p> <p>RSE je uvidom u Centralni registar građevinskih dozvola utvrdio da je za ovu parcelu u toku postupak za izdavanje lokacijskih uslova.</p> <p>Zahtjev za izdavanjem lokacijskih uslova investitor je podnio tek prije tri dana, 12. novembra, a postupak je i dalje u toku.</p> <p>Prostor oko Hotela Jugoslavija ograđen je u septembru.</p> <p>Hotel Jugoslavija prodat je u martu jedinom učesniku na licitaciji, kompaniji "MV Investment" koja je u vlasništvu "Milenijum tima", po početnoj cijeni nešto većoj od 27 miliona eura.</p> <p>Kompanija Milenijum tim (Millennium Team) najavila je 22. marta da će uložiti više od 400 miliona eura u objekat beogradskog Hotela Jugoslavija u naredne četiri godine.</p> <p>Hotel Jugoslavija otvoren je 1969. godine, za vrijeme tadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ), a za građane Beograda ima ne samo arhitektonsku, nego i emotivnu vrijednost.</p> <p>Zdanje je izgrađeno po projektu zagrebačkog arhitekte <b>Lavoslava Horvata</b>, a važio je za najveći hotel na prostoru SFRJ.</p> <p>Jedan dio Hotela Jugoslavija stradao je tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije 1999. godine.</p> <p>Obnovljen je samo jedan dio, a od tada je promijenio više vlasnika. Zadržao je ime nepostojeće republike, a nalazi se na atraktivnoj lokaciji na obali Dunava.</p>

1250x600

1084x550

Počelo rušenje Hotela Jugoslavija u Beogradu, gosti bili i američki predsjednici i Elizabeta II

<p>Lideri četvorostranačke vladajuće koalicije u Holandiji kojom dominira tvrdi desničar <b>Gert Vilders</b> okupili su se danas na kriznom sastanku poslije izvještaja da se državna sekretarka za finansije sprema da objavi ostavku zbog Vildersovih, smatra ona, degradirajućih komentara na račun migranata nakon napada na izraelske fudbalske navijače u Amsterdamu.</p>
<p>Vilders je prije dva dana okrivio Marokance da su napali izraelske navijače poslije fudbalske utakmice, pa je još tvrdio da su „muslimani lovili Jevreje“ po ulicama Amsterdama i da je nasilje podjareno „Marokancima koji hoće da unište Jevreje“.</p>
<p>Povrh toga, Vilders je zatražio protjerivanje svih za koje se utvrdi da su učestvovali u nasilju, čak i ako imaju dvojno državljanstvo, tj. posjeduju pasoš Holandije.</p>
<p>Potom su holandski mediji izvijestili da državna sekretarka <b>Nora Ašahbar</b>, porijeklom Marokanka, čija je stranka Novi socijalni ugovor dio vladajuće koalicije, priprema izjavu o ostavci koju će saopštiti danas.</p>
<p>Ova vijest nije mogla biti provjerena iz nezavisnih izvora.</p>
<p>Iako su poslanici iz svih stranaka osudili antisemitizam i složili se da počinioci nasilja moraju biti strogo kažnjeni, opozicioni poslanici su optužili Vildersa da doliva ulje na vatru, a njegovi komentari izazvali su nezadovoljstvo dijelom i u vladajućoj koaliciji.</p>
<p>Vildersova antiimigrantska Slobodarska partija pobijedila je na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima u Holandiji, ali nije imala dovoljnu većinu da sama formira vladu. Ona je sa velikom mukom formirana tek nekoliko mjeseci kasnije.</p>
<p>Vilder je veoma poznat po islamofobnim i antimigrantskim stavovima.</p>
<p>Lideri stranaka vladajuće koalicije snimljeni su danas kako pristižu u rezidenciju holandskog premijera <b>Dika Šufa</b>.</p>
<p>Vođa lijevog opozicionog bloka <b>Frans Timermans </b>pozdravio je najavljenu odluku državne sekretarke za finansije a da ona još nije ni zvanično potvrđena.</p>
<p>- U ovoj Vladi, rasistički komentari su svakodnevno na meniju. Ova vlada ne predstavlja cijeli holandski narod - ocijenio je Timermans.</p>
<p>Nasilje u glavnom gradu Holandije izbilo je prije i poslije fudbalskog meča između Ajaksa iz Amstedama i Makabija iz Tel Aviva.</p>
<p>U nemirima su učestvovali navijači sa obje strane.</p>
<p>Dio navijača Makabija uzvikivao je antiarapske slogane i pocijepao palestinsku zastavu, koja je bila istaknuta na jednoj zgradi.</p>
<p>Neki muškarci su, pak, izvodili napade tipa udri-i-bježi na navijače Makabija, i na sve ljude za koje su mislili da su Jevreji, pokazuje izvještaj vlasti Amsterdama koji ima 12 strana.</p>

Krizno okupljanje vladajuće koalicije u Holandiji zbog najave ostavke ministarke finansija

<p>Novoizabrani američki predsjednik <b>Donald Tramp</b> odabrao je <b>Stivena Čunga</b> za svog direktora komunikacija u Bijeloj kući, piše Rojters.</p>
<p>Takođe je najavljeno da će <b>Sergio Gor</b> preuzeti ulogu direktora Predsjedničke kadrovske kancelarije.</p>
<p>Obje pozicije mogle bi biti uticajne u novoj upravi, pomažući u razvoju javnih poruka i interne radne snage, piše AP.</p>
<p>Čung je vodio komunikacije za Trampovu posljednju kampanju, gdje je stekao reputaciju zbog borbenih i uvredljivih napada na republikanske protivnike. Rodom iz Sakramenta u Kaliforniji, radio je u republikanskoj politici i za "Ultimate Fighting Championship" prije nego što se pridružio Trampovom timu 2016.</p>
<p>Gor je vodio "Winning Team Publishing", koji je pokrenuo s Donaldom Trampom Mlađim. Kompanija je objavila knjige Trampa i njegovih saveznika. Gor je takođe vodio super PAC Right for America.</p>
<p>Tramp je izdao izjavu u kojoj je opisao Čunga i Gora kao savjetnike od povjerenja, dodajući da je "oduševljen što su se pridružili Bijeloj kući".</p>

Stiven Čung će biti Trampov direktor komunikacija Bijele kuće

<p>Prilike u crnogorskom društvu se ubrzano radikaliziju, jer u vremenu mas medija, za svega četiri godine, je preko 30 posto građana koji ne bi stupili u brak sa osobama druge konfesije, što je nevjerovatno, kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, reditelj <b>Danilo Marunović</b>.</p>
<p> Istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO) je pokazalo da je crnogorsko društvo obilježeno populizmom, polarizacijom, klerikalizacijom, rastućom mizoginijom, govorom mržnje, a sve kao posljedica neadekvatnog suočavanja sa prošlošću.</p>
<p>Takvo ponašanje je u potpunoj suprosti sa onim što je duh crnogorskog bića, kaže Marunović, to je, kako kaže, arhitektura političkih trendova, koji su zadesili Crnu Goru posljednjih godina.</p>
<p> - U pitanju je alarmantna situacija raspada najosnovnijih vrijednosti na kojima počiva naše društvo, na koje smo bili ponosni u okviru koncepta građanske države, i da sam, recimo, neko ko je na poziciji moći, na poziciji najvećih državnih funkcija, automatski bih sastavio krizni štab, i sve institucije koje su na planu odbrane ovih vrijednosti stavio u stanje pune pripravnosti da se ovakvi fenomeni eliminišu i da se vratimo u okvir onoga što je tolerancija i što je njegovanje pluralizma društva, kao naše najveće vrijednosti - rekao je Marunović.</p>
<p> On smatra da se prilike u crnogorskom društvu ubrzano radikaliziju, jer je za svega četiri godine preko 30 posto građana koji ne bi stupili u brak sa osobama druge vjeroispovjesti. To je, prema njegovom mišljenju, potpuno nevjerovatno.</p>
<p> - Ovaj horor je režiran iz centara moći koji se nalazi u Beogradu i dio je projekta koji podrazumijeva da se vrijednosti koje su u suprotnosti sa građanskim konceptom dovedu u pitanje, da se, kao dominantan, uspostavi nacionalni koncept, da se tim konceptom odredi politička scena, da se birači uvedu u torove nacionalnih struktura, a ne građanskih i na taj način da im se ponude interesne kombinacije, koje će od diktirati radikalno novu situaciju - istakao je Marunović.</p>
<p> Suočavanje sa prošlošću, poručuje on, odražava zrelost jednog društva  u civilizacijskom smislu, a odgovorno suočavanje, kako kaže, nosi mnoge benefite.</p>
<p> - Član sam REKOM-a, međunarodne koalicije za suočavanje sa prošlošću, i znam važnost tog fenomena. Mislite li da bi jedna Njemačka postala tako velika sila da nije riješila na svim poljima suočavanje sa demonima prošlosti, za koje znamo kakva je bila nakon Drugog svjetskog rata? Odgovorno suočavanje sa prošlošću nosi ekonomske benefite kao posljedica kulturološke prirode. Ne postoji jaka ekonomija, a da nije podržana moćnom kulturom, kad kažem kulturom mislim u širem smislu te riječi, jer se ovdje pod kulturom podrazumijeva produkcija kulturno umjetničkih programa. Kad kažem kultura to znači da mi ne razmišljamo da li je normalno, ili nije, oženiti muslimanku, katolkinju, ili obratno - naveo je Marunović.</p>
<p> Suočavanje sa prošlošću je, dodaje on, jedan od ključnih pokazatelja da li je društvo civilizovano ili nije, a crnogorska politička elita se tim bavi isključivo u okviru populizma, i to na teritorijama drugih država.</p>
<p>- Poput toga da li je bio genocid ili nije u Srebrenici, a naše bolne teme se nikad ne otvaraju. Nikad nijeste imali priliku odgovornog otvaranja teme od strane države, u posljednjih nekoliko godina, zločina prilikom okupacije Crne Gore 1918.i 1919.godine, i godina nakon toga, zločina koji su učinjeni u okviru te okupacije. Nikad nijeste imali ozbiljno bavljenje tom temom, a otvaraju se bolne teme svih drugih naciona, koji čini crnogorsku državu - naglasio je Marunović.</p>
<p> Crna Gora je danas tradicionalna država, smatra on, ali po principu neke tuđe kulture, jer se falsifikuju sve markantne tačke, crnogorske kulture, od Njegoša pa do svih važnih umjetnika I istorijskih ličnosti.</p>
<p> - Imate zamjenu teza da je Njegoš simbol tradicionalizma. Njegoš je sve, samo ne simbol tradicionalizma, on je kršio sve norme tradicionalizma koje je mogao. To je duhovnik koji je živio bonvivanskim životom, taj navodni rusofil je bio fasciniran Njujorkom, taj navodni crkveni miš je mirisao na tršćanske balerine. Sve je u toj velikoj ličnosti u konfliktu sa konvencijama i tradicijom te vrste - rekao je Marunović.</p>
<p> Na sceni je otvoreni politički progon, kakav se, kako kaže, nije dešavao u modernoj crnogorskoj istoriji, a na taj progon se, dodaje on, ćuti.</p>
<p> - To da organizacije, institucije, javnost, sramno ćute, na tako velike i sramne primjere političkog progona, govori vam o opštem stanju kukavičluka, neodgovornosti prema građanskoj ulozi pojedinca i katastrofalno površnom odnosu prema svim važnim vrijednostima na kojima se zasniva Crna Gora, i ono što znači biti Crnogorac, a to je čojstvo i poštenje - zaključio je Marunović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8kOHHrWe-hI&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Marunović: Ovaj horor je režiran iz Beograda

<p>Lider Valensije <b>Karlos Mazon</b> izvinio se danas sugrađanima zbog grešaka u upravljanju elementarnim nepogodama, odnosno poplavama prošlog mjeseca u kojima je stradalo 216 ljudi, ali je naveo da neće podnijeti ostavku.<br/>
<br/>
- Neću poricati greške, niti izbjegavati odgovornost. Kao lider regionalne vlade izvinjavam se ljudima koji su imali osjećaj da pomoć nije stigla, ili nije bila dovoljna - rekao je Mazon u obraćanju regionalnom parlamentu, dok su ispred zgrade demonstanti uzvikivali slogane, tražeći njegovu ostavku.<br/>
<br/>
Oko 130.000 osoba izašlo je u subotu na ulice Valensije tražeći njegovu smjenu, ali uprkos pritiscima, on odbija da podnese ostavku, prenosi N1.<br/>
<br/>
Umjesto toga, okrivio je špansku meteorološku agenciju AEMET i Upravu za vode, jer nijesu dali „dovoljno informacija i nijesu ih dali na vrijeme“.<br/>
<br/>
- Učinili smo najbolje što smo mogli u situaciji u kojoj smo se nalazili, sa dostupnim informacijama i resursima koje smo imali, što očito nije bilo dovoljno - kazao je Mazon.<br/>
<br/>
On je najavio osnivanje parlamentarne istražne komisije koja bi trebalo da utvrdi „šta je pošlo po zlu“.</p>

Lider Valensije odbio da podnese ostavku

<p>Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, <b>Sveto Baković</b>, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.</p>
<p>On i predsjednik MZ Štitarice <b>Radovan Rakočević</b> govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.</p>
<p>- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza <b>Nikole Petrovića Njegoša</b>, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.</p>
<h2>Razdor</h2>
<p>Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.</p>
<p>- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.</p>
<p>Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.</p>
<p>- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.</p>
<p>Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.</p>
<p>- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.</p>
<p>Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.</p>
<p>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.</p>
<p>To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.</p>
<p>U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!</p>
<p>Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.</p>
<p><b>Zoran Ćoćo Bećirović</b>, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.</p>
<p>Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.</p>
<p><b>Ana Raičković</b>, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede <b>Draška Đuranovića.</b></p>
<p>Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.</p>
<p>Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.</p>
<p>A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.</p>
<p>Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.</p>
<p>Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.</p>
<p>To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.</p>
<p>Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.</p>
<p>Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana</p>
<p>u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.</p>
<p>Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.</p>
<p>Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.</p>
<p>To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.</p>
<p>A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...</p>
<p>Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.</p>
<p>Jer, kako reče veliki crnogorski glumac<b> Veljko Mandić </b>u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...</p>

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>