Do kraja prvog dijela prvenstva ostalo je još jedno kolo, pa je idealni trenutak za svođenje računa, makar na individualnom nivou, i odabir najboljih jedanaest jesenje polusezone. Odabrani igrači su se istakli na prvom mjestu stilom, kreativnošću i taktičkom inteligencijom. Treba naglasiti da nisu birani na osnovu toga za koji klub igraju, niti koja je njihova reputacija. Kriterijum nisu bile ni godine jer, makar ja lično, ne vjerujem u mlađe i starije igrače. Igrači su posloženi u formaciju 4-4-2, dominantno prema poziciji i ulozi koju su imali u svom timu, ali ne i isključivo prema tome. Krenimo redom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120114124_2aa15fcbe1d47be72a33124139dc7ab82cb8f1196b5bcf8e91c7e99da5540323.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120114124_2aa15fcbe1d47be72a33124139dc7ab82cb8f1196b5bcf8e91c7e99da5540323" data-rendition-name="original" width="628" height="767" loading="lazy" alt="Idealni tim CFL"> </figure>  Stefan Popović (Mornar) Golman I dalje najmoderniji golman u 1. CFL, odnosno jedini kojega se redovno može viđeti sa loptom van svog šesnaesterca. Iako se u njegovoj formi osjetila određena stagnacija po povratku u domaći fudbal, precizna duga dodavanja i smirenost sa loptom su kvaliteti bez kojih Mornar ne bi mogao toliko dominirati u posjedu. Jovan Vujisić (Mladost DG) Centralni bek Rijetkom kombinacijom čvrstine u duelu i intelegencije sa loptom Vujisić je doprinosio koliko odbrani toliko i napadu Mladosti. Igrao uglavnom na centralnom beku, ali često i na zadnjem veznom. Odličnim dodavanjima u prostor i između linija doprinio ofanzivnoj igri Mladosti i pokazao da kreativnost nije rezervisana samo za igrače u napadu. Bojan Damjanović (Sutjeska) Centralni bek U samoj pojavi mladog Damjanovića lako su se mogli uočiti kvalitet i potencijal. Visok ali i okretan, uz odličnu tehniku, Damjanović se vremenom ustalio u prvom timu Sutjeske i u štoperskom tandemu sa Kopitovićem završio polusezonu. Vjerujem da u drugom dijelu može postati još slobodniji u igri, prije svega ofanzivno. Milan Vušurović (Budućnost) Desni bek Bez obzira na, kolektivno gledano, turbulentnu polusezonu Budućnosti, ne mogu se zanemariti taktički kvalitet i prilagodljivost koju je pokazao Milan Vušurović. Inače ofanzivni krilni igrač, nakon ljetnjih transfer-pretumbacija završio je kod Lalatovića na desnom beku. Kasnije, kod Vukićevića, imao složen i moderan zadatak da sa desne strane ulazi u sredinu i igra praktično kao vezni. Georgijos Makridakis (Jedinstvo) Lijevi bek Makridakis je odlično odigrao na lijevom beku, tumačeći ovu poziciju nešto konzervativnije. Njegove ubojne snage bile su istrčavanje kontra-napada po lijevoj strani i opasni centaršutevi. Učinak Makridakisa će biti od izuzetne važnosti za Jedinstvo u drugom dijelu sezone, pod uslovom da izbjegne povrede koje je imao. Andrija Kaluđerović (Mornar) Zadnji vezni Kapiten Mornara je u prvom dijelu sezone bio primjer vanrednog spoja strasti i iskustva. Ali i pored toga, da nije bilo njegovih gotovo uvijek ispravnih odluka sa loptom teško da bi se mogao naći na ovoj listi. Davao ravnotežu i sigurnost igri Mornara i jedan od najbitnijih u preporodu Barana nakon sporijeg starta sezone.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120114124_55cde31d605dfba110e8abd46b7435df9c8865fafcbc2cdfef531a96dbf496a6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120114124_55cde31d605dfba110e8abd46b7435df9c8865fafcbc2cdfef531a96dbf496a6" data-rendition-name="original" width="1129" height="800" loading="lazy" alt="Andrija Kaluđerović"> <figcaption>Andrija Kaluđerović davao ravnotežu i sigurnost igri Mornara(Photo: FSCG)</figcaption> </figure>  Petar Sekulović (Dečić) Centralni vezni Ključni igrač i pokretačka snaga Dečića na sredini terena. Odličan pregled igre, spremnost da primi loptu i uvijek pripremljeno rješenje, bile su glavne odlike koje su ga, u vrlo zahtjevoj viziji igre Nebojše Jandrića, stavile u prvi plan. Njegovo odsustvo u završnoj fazi polusezone odrazilo se na formu Dečića. Uroš Bulatović (Jezero) Centralni vezni Zbog samo nešto više od dvjesta odigranih minuta izbor mladog Uroša Bulatovića u najbolji tim moglo bi predstavljati iznenađenje. Međutim, zrelo i samouvjereno preuzimajući ulogu plejmejkera, za kratko vrijeme je ostavljao snažan pečat na igru Jezera. Najbolji primjer za to je remi sa Mornarom u gostima kada su se Plavljani, po njegovom ulasku u igru, vratili iz dva gola minusa. Savo Arambašić (Petrovac) Lijevo krilo Vjerovatno najbolji tehničar i nafiniji igrač domaćeg prvenstva. Na lijevom krilu Petrovca igrao smisleno i smireno. Konstantno održavao dobru formu. Njegov gol protiv Jezera u gostima u jedanestom kolu bio je prava poslastica i potvrda njegove izvanredne forme.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120114128_3732f9520b959f6746f318058e6d77f96567f625f5fbc304cc11ad66e44067a9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120114128_3732f9520b959f6746f318058e6d77f96567f625f5fbc304cc11ad66e44067a9" data-rendition-name="original" width="1184" height="800" loading="lazy" alt="Arambašić"> <figcaption>Arambašić tehnički jedan od najboljih igrača lige(Photo: FSCG)</figcaption> </figure>  Igor Poček (Bokelj) Ofanzivni vezni Stvaralačka snaga Bokelja u završnoj trećini terena i jednom riječju - crnogorski Papu Gomez. Svestran, hitar i kreativan, Poček je prijetio protivničkom golu šutem, driblingom ili asistencijom. Maestralni poluvolej protiv Dečića samo je kruna njegove igre u dosadašnjem toku prvenstva. Iljir Camaj (Dečić) Napadač Nešto slabiji golgeterski učinak Camaj je nadoknađivao izuzetnom timskom igrom, atipičnom za napadače. Bilo da je igrao leđima golu ili se precizno postavljao između linija, omogućavao je saigračima da razviju napad i dođu do šanse. Najskoriji primjer ovakvog doprinosa jeste utakmica u posljednjem kolu sa Arsenalom, kada je upisao i asistenciju. Rezerve: Bošnjak, Pecelj (Arsenal), Kontić, Kordoba (Mladost), Ljutica, Jao (Mornar), Kordić (Petrovac), Drešaj (Dečić), Bogdanović (Jezero). Izabrani igrači su se lako mogli svrstati i u kategoriju onih koje je, jednostavno rečeno, vrijedilo gledati. Naravno, što jače prvenstvo i što veći uspjesi, to će i naša liga i igrači pojedinačno, biti cjenjeniji i praćeniji. Takođe, indvidualni kvalitet igrača mora se pod hitno uklopiti u savremene stilove i trendove, koji uključuju puno taktike i strogo insistiranje na igri po zemlji. Samo u ovakvoj konstalaciji, igrači se mogu pokazati još boljima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

CFL: Idealni tim prvog dijela prvenstva

Nezavisna odbornica Jelena Radonjić iz Danilovgrada donijela odluku da ubuduće u lokalnom parlamentu u Danilovgradu nastupa ispred Pokreta narodnog povjerenja, saopšteno je iz ove partije. 
- Ovaj čin predstavlja potvrdu da su naše politike usmjerene ka istinskim interesima građana i stvaranju pravednijeg, sigurnijeg i stabilnijeg društva. Odbornica Radonjić je koautorka više naučnih radova, posebno iz oblasti ljudskih prava, rodne ravnopravnosti u bezbjednosnom sektoru i ranjivosti društvenih grupa u savremenim bezbjednosnim izazovima - dodaje se u saopštenju. 
Jelena Radonjić je, prema njihovim riječima, specijalista bezbjednosti i kriminalistike, magistrantkinja kriminologije na Fakultetu kriminalistike, kriminologije i sigurnosnih studija Univerziteta u Sarajevu, kao i magistrantkinja krivično-pravosudnog smjera na Univerzitetu Mediteran. 
- Njeno učešće na Međunarodnoj konferenciji „Žene, mir i bezbjednost“ u Sarajevu privuklo je značajnu pažnju stručne javnosti zahvaljujući sveobuhvatnoj analizi uloge žena u bezbjednosnoj arhitekturi Zapadnog Balkana. Na ovoj značajnoj međunarodnoj konferenciji bila je jedina učesnica iz Crne Gore, što dodatno potvrđuje stručni kredibilitet i prepoznatljivost njenog rada.Takođe, na CFS međunarodnoj kriminalističkoj konferenciji u organizaciji Univerzitetau Sarajevu i Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, koautorski je učestvovala na temu hibridnih prijetnji, dajući doprinos razvoju savremenih pristupa bezbjednosnim politikama u digitalnom dobu - dodaje se u saopštenju. 
Pokret narodnog povjerenja, kako ističu, izražava zadovoljstvo i ponos što će ovako stručna, posvećena i društveno odgovorna osoba ubuduće djelovati u okviru našeg političkog djelovanja, uvjereni da će njen doprinos biti od izuzetnog značaja za lokalnu zajednicu i šire društvene procese.
- Napominjemo da sada imamo odbornike u sedam opština: Beranama, Pljevljima, Mojkovcu, Zeti — gdje naši odbornici čine dio lokalne vlasti — kao i od danas u Danilovgradu. Takođe imamo odbornike i u Bijelom Polju i Plavu - zaključuje se u saopštenju.

Radonjić odbornica Pokreta narodnog povjerenja u Danilovgardu

Put Vrulja - Mijakovići koji smo danas otvorili smanjuje vrijeme putovanja od Pljevalja do Podgorice za oko pola sata, odnosno na nešto više od dva sata vožnje, kazao je predsjednikm Vlade Crne Gore Milojko Spajić. Prema njegovim riječima, ovaj putni pravac bolje povezuje Pljevlja i Bijelo Polje kao dvije važne regionalne adrese ali i čitav pljevaljski kraj sa ostatkom Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201151220_333ff383184afe39b26cf269ba35342219850020be12d447cc29ffd18120823e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251201151220_333ff383184afe39b26cf269ba35342219850020be12d447cc29ffd18120823e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1144" loading="lazy" alt="Mijakovići -Vrulja "></figure>  - Nova godina donijeće i početak radova na putnom pravcu Pljevlja-Dajevića Han, a rekonstrukcija mosta na Tari ovom dijelu Crne Gore daće u turističkom smislu potpuno novu dimenziju. Sa svim drugim projektima koje će Vlada finansirati u Pljevljima daćemo snažan infrastrukturni zamjac i realizovati ulaganja kakva građani Pljevlja odavno zaslužuju. Gradimo puteve na sjeveru kako bismo konačno probudili puni ekonomski potencijal ovog regiona - kazao je Spajić na Iks mreži.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251201151220_6c9758e4a4754e3611e906089339e6ceaa34248e596ecf4a37a930fb250f41e4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251201151220_6c9758e4a4754e3611e906089339e6ceaa34248e596ecf4a37a930fb250f41e4" data-rendition-name="original" width="1280" height="852" loading="lazy" alt="Mijakovići -Vrulja "></figure>  Izvođač radova puta Mijakovići-Vrulja je kompanije "Bemax".

Spajić: Put Vrulja - Mijakovići smanjuje vrijeme putovanja od Pljevalja do Podgorice za oko pola sata

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se u Podgorici sa delegacijom Odbora za vanjske poslove Donjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva.&nbsp;
Kako je navedeno u saopštenju, razgovor je protekao u prijateljskoj atmosferi i potvrdi da Crna Gora i Ujedinjeno Kraljevstvo dijele dugoročne interese i vrijednosti: stabilnost regiona, prosperitet građana i snažne, pouzdane institucije.
- Fokus je bio na zajedničkim prioritetima: podršci evropskom putu Crne Gore, saradnji u oblasti bezbjednosti i vladavine prava, jačanju otpornosti društva uključujući borbu protiv dezinformacija, kao i zajedničkim ciljevima vanjske politike. Razmotrene su mogućnosti praktične saradnje kroz razmjenu iskustava i ekspertsku i tehničku podršku, te istaknut značaj konzistentne strateške komunikacije - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Kako se dodaje, razgovarano je o daljoj saradnji i intenziviranju komunikacije, uključujući kroz parlamentarnu diplomatiju.&nbsp;
- Kao snažni saveznici u okviru NATO-a, Crna Gora i Ujedinjeno Kraljevstvo nastaviće da unapređuju partnerske odnose u interesu sigurnosti, razvoja i evropske perspektive naše zemlje. Crna Gora nastavlja diplomatsku kampanju sa jasnim ciljem: 28. članica EU do 2028. godine - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Milatović sa britanskim parlamentarcima: Partnerstvo, zajedničke vrijednosti i konkretna saradnja

HIV/AIDS i dalje predstavlja jedan od najznačajnijih svjetskih javno-zdravstvenih izazova i do sada je odnio 44,1 miliona života, a u Crnoj Gori ove godine registrovan je 41 slučaj zaraze virusom HIV, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore.
Iz IJZ podsjećaju da na prijedlog Svjetske zdravstvene organizacije, svakog prvog decembra se obilježava Svjetski dan borbe protiv AIDS-a, a ovogodišnja kampanja se odvija pod sloganom „Overcoming disruption, transforming the AIDS response" čime se naglašava potreba za unapređenjem liderstva i međunarodne saradnje i poziva na trajnu političku posvjećenost i pristupe zasnovane na ljudskim pravima u cilju okončanja epidemije HIV/AIDS-a,&nbsp;
- Rodne nejednakosti, nejednakosti sa kojima se sreću ključne, vulnerabilne populacije, nejednakosti u pristupu preventivnim servisima i liječenju utiču na tok epidemije HIV/AIDS-a. Procjenjuje se da je tokom 2024. godine u svijetu 1,3 miliona ljudi inficirano HIV-om, a da je 630 000 osoba umrlo od AIDS-a. Smatra se da u svijetu sa HIV-om živi 40,8 miliona ljudi, od kojih je 31,6 miliona imalo pristup terapiji - ističu iz IJZ.
Prvi slučaj HIV infekcije u Crnoj Gori je registrovan 1989. godine i od tada se, izuzimajući godine COVID-pandemije, svake godine povećava broj novoregistrovanih osoba.
- Tokom ove godine, do kraja novembra, registrovana je 41 osoba inficirana HIV-om i prema podacima iz registra za HIV/AIDS, od početka epidemije 1989. godine, do kraja novembra 2025. godine, registrovane su ukupno 503 osobe inficirane HIV-om (uključujući i osobe sa regulisanim statusom boravka koji se prvi put registruju u našem sistemu, tj. osobe sa prethodno dijagnostikovanom HIV infekcijom u zemlji porijekla, koje su u Crnoj Gori, uz regulisan status boravka, nastavile sa liječenjem) - navodi se u saopštenju.
U istom periodu 72 osobe su umrle od posljedica AIDS-a.
- Najveći broj infekcija se otkrije u uzrastu 20-39 godina, a značajno veći broj inficiranih su muškog pola. Najčešći put prenosa infekcije je preko nezaštićenog seksualnog odnosa. U našoj zemlji, kasna dijagnoza HIV infekcije i dalje predstavlja veliki problem. Značajan broj slučajeva otkriva se tek kada je bolest već u uznapredovaloj fazi, što otežava liječenje i povećava rizik od ozbiljnih komplikacija - poručuju iz IJZ.
Apeluju da je pravovremeno testiranje ključno kako bi se infekcija otkrila na vrijeme, započelo liječenje i omogućio dug i kvalitetan život osobama koje žive s HIV-om.
- Danas se sa HIV-om ne samo živi, već stari. Takođe, liječenje smanjuje mogućnost prenosa infekcija na neinficirane, jer osoba koja je na terapiji, ima dobar terapijski odgovor i nemjerljiv nivo virusa u krvi, ne može da prenese infekciju. Stigma i diskriminacija predstavljaju značajne prepreke testiranju i jedan od najvećih izazova u borbi protiv HIV/AIDS-a. Zajedno, možemo pomoći da se to promjeni! Uzimajući u obzir koliko je rano otkrivanje infekcije ključno, Institut za javno zdravlje omogućava svim našim građanima povjerljivo i besplatno testiranje u Savjetovalištu za HIV u zgradi Instituta za javno zdravlje Crne Gore, svakog radnog dana u periodu od 8 do 15h. Testiranje se obavlja brzim testovima, nije potreban uput ni zdravstvena knjižica, rezultat je gotov za manje od 30 minuta - navode iz IJZ.
U sklopu obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a, Institut za javno zdravlje Crne Gore u ponedjeljak 1. decembra organizuje testiranje na HIV u prostorijama Savjetovališta za HIV u periodu od 08h do 20h.
Poruke za javnost:
- Informišite se iz pouzdanih izvora
- Redovno se testirajte – rana dijagnostika spašava živote (rano započinjanje liječenja sprječava razvoj zdravstvenih komplikacija, poboljšava kvalitet života, produžuje očekivano trajanje života; liječenje smanjuje mogućnost prenosa infekcija na neinficirane osobe)
- Podržite osobe koje žive sa HIV-om i borite se protiv stigme u sopstvenoj okolini
- Praktikujte bezbjedno ponašanje i odgovorno čuvajte svoje zdravlje

Tokom ove godine u Crnoj Gori registrovana 41 osoba inficirana HIV-om

Iako uopštavanje nikad nije najbolji princip vrlo malo ćemo pogriješiti ako za naše balkanske prostore kažemo da su uvijek kroz istoriju bili turbulentni, prepuni nacionalnih, teritorijalnih i vjerskih ambicija da se ovlada ljudima, njihovim dušama i prostorom u određenim istorijskim trenucima, u kojima su se, s jedne strane, slavile pobjede, a sa druge strane doživljavale tragedije, smrt i nesreće. Jedni su slavili svoje junake, drugi oplakivali svoje mrtve, osakaćene i unesrećene. Isti datumi se slave i oplakuju. Kad se to događa u okviru jednog jedinstvenog državnog prostora, u okvirima jednog te istog vjekovnog etničkog nasljeđa, raslojenog sticajem istorijskih okolnosti, onda to poprima razmjere tragedije. Ta tragedija poprima śenke farse kada se ostaje gluv na činjenice i u prošlosti traže, ne istine, već isključivo argumenti za svoje tvrdnje. U ovom slučaju govorimo o tragičnom nestanku države Crne Gore 1918. godine i namjeri da se činjenice ospore isključivo mišljenjem jednog istoričara. <h2>MANTIJE I MITOMANIJE</h2> Poslanici SNP-a Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović podnijeli su amandman na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš, kojim se predlaže da se u članu 1 riječi „nasilne aneksije države“ zamijene riječima „ujedinjenja Crne Gore i Srbije“. Kažu, osnov su pronašli u knjizi istoričara Dima Vujovića „Podgorička skupština“, u kojoj on smatra da je ta „Velika skuština srpskog naroda u Crnoj Gori“ izraz opšteg raspoloženja naroda u Crnoj Gori. Pomenuti poslanici su ostali gluvi na sijaset napisanih izvještaja stranih posmatrača, činjenice da nijedna zemlja, osim Srbije, koja je i organizator te nazovi skupštine i koja je priznala tek nakon mjesec dana, nije priznala ni legalitet ni legitimitet, način kako je sprovedena i da je sprovedena u uslovima vojne okupacije, bez poštovanja još uvijek postojanja države Crne Gore i njenih zakona, kršenja svih demokratskih principa i odsustva minimuma uslova kako bi se utvrdila ta pomenuta „volja naroda“. Pomenuta poslanica Kaluđerović je svoje obrazovne i političke kapacitete dokazala izjavom da je demokratija volja većine i da su odluke većine mjerodavne za sve. Slično pojedincima iz partije Slobodana Miloševića iz devedesetih prošlog stoljeća, koji su se proslavili izjavama da ako oni odluče „da je zemlja četvrtasta, ona će biti četvrtasta“. Volja većine je promjenjiva kategoirija i ako bi svaka vlast sprovodila svoju samovolju to teško da može biti demokratija, već bi to više ličilo na lakrdiju od države. Zato je opšti konsenzus u nauci da je demokratija prevashodno poštovanje zakona, demokratskih procedura, podjele vlasti na tri grane, uvažavanje nezavisnih institucija, nevladenog sektora i stručnih mišljenja. Jednom riječju, sve ono što nemamo poodavno, a naročito nakon avgustovske promjene vlasti 2020. godine. Najveći problem Crne Gore je što mi u politici imamo ljude kojima je politika jedini način da obezbjede egzistenciju. Nedostatak bilo koje sposobnosti u stručnom i političkom djelovanju nadomješćuju površnim i populističkim bavljenjem temama da bi popunili javni prostor, a kojima par exellance treba da se bave ljudi od struke. Crna Gora se nalazi u više nego nezavidnoj ekonomskoj suituaciji, sa ogromnim dubiozama u svim segmentima ekonomske politike, pa je bavljenje temama o kojima nemaju pojma samo skretanje pažnje na teme koje su uvijek aktuelne u podjelama u Crnoj Gori. Za te teme će naći uvijek slične sebi, sa oskudnim poznavanje elementarnih naučnih saznanja, koji svoje neznanje crpe od mantija i mitomanije. Umjesto da se zapitaju javno kako rješiti pitanje platnog deficita koji se mjeri u preko dvije milijarde eura, budžetskih deficita u penzionom i zdravstvenom fondu, rastu BDP isključivo na rastu potrošnje, što Crnu Goru vodi finansijskom bankrotu, oni pokušavaju da nam objasne kako je farsa od tzv. Podgoričke skupštine u uslovima prisustva okupacionih vojski pet zemalja, bez poštovanja važećeg zakona o izboru poslanika, bez biračkih spiskova, izraz bilo kakve volje? Za koju sami učesnici kažu da je revolucionarna, da nije zasnovana na zakonima Crne Gore. <h2>KRFSKA DEKLARACIJA</h2> Nije se sudbina Crne Gore određivala na tzv. Podgoričkoj skupštini, već na Krfu u ljeto 1916. godine kada je objelodanjen projekat po kojem je, dvije godine kasnije, Crna Gora izgubila svoj suverenitet i nezavisnost. Ili da mi Kaluđerović i Božović objasne kako je to Krfska deklaracija 20. jula 1917. godine predviđela što će izglasati tzv. Podgorička skupština godinu i par mjeseci kasnije? Ili da mi objasne pisma nastala na Krfu u julu i avgustu 1916. godine kojima crnogorski potuđenici Todor Božović i Jovan Ðonović predlažu Pašiću kako nasilno anektirati Crnu Goru, cijeneći da je pravo vrijeme za bezuslovno prisajedinje Crne Gore Srbiji. U pismu Ljubomiru Davidoviću, ministru prosvjete i crkvenih poslova u srpskoj vladi, iznose detaljan plan kako izvesti planirano prisajedinjenje. Veliki broj pisama je upućen srpskoj vladi sa raznih adresa kojima izlažu planove za anektiranje Crne Gore, razlikovali su se samo u nijansama. Da je projekat Božovića i Ðonovića zvanično usvojen, govori način organizovanja i odluke Podgoričke skupštine, održane novembra 1918. godine, koje svjedoče da se nestajanje Crne Gore odvilo po njihovom planu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251129231124_dab5d8ac23169bba33fc54de26fb04806ea0db63230f496f2720fef13ea14b28" data-rendition-name="original" width="748" height="891" loading="lazy" alt="Krfska deklaracija "></figure>  „Zato je potrebno osigurati da srpska vojska bude u mogućnosti da uđe na teritoriju Crne Gore prije drugih ... Mi mislimo, svakako, da je ovo najzgodniji put za likvidaciju crnogorskog pitanja, kada se Crna Gora još ne smatra kao jedna obična neoslobođena provincija... Ako nađete da treba usvojiti ovaj naš projekat, mi ćemo organizovati cio posao i podnijeti Vam detaljne liste ljudi i detaljan program rada“. (Božović i Đonović, Krf, 24. jula 1916.g) Dolaskom srpskih trupa u Crnu Goru, nakon njenog oslobođenja od strane crnogorskih oslobodičakih jedinica i komita i formiranjem nelegalnog Centralnog izvršnog odbora za ujedinjenje, počinje organizovan rad na prisajedinjenju Crne Gore Srbiji. Taj Centralni izvršni odbor obrazovao je Svetozar Tomić, državljanin Srbije, po nalogu i zadatku dobijenom od Nikole Pašića, predśednika vlade Srbije. Pored Svetozara Tomića kao „glave odbora“, članovi su bili Petar Kosović, državljanin Srbije i Janko Spasojević i Milosav Raičević, državljani Crne Gore. Takav nakaradni i nezakoniti Centralni izvršni odbor je donio odluku (7. novembra) da se raspišu izbori za opštecrnogorsku narodnu skupštinu „koja bi suvereno odlučivala o ujedinjenju Crne Gore i Srbije“. Tom odlukom je suspendovana primjena tada važećeg crnogorskog Zakona o izboru narodnijeh poslanika, po kojem su, prema ustavnim određenjima, jedino legalno mogli biti birani predstavnici naroda. Argumentacija za nepoštovanje zakona je nađena u teroru srpske vojske pod komandom Dragutina Milutinovića, koji je za sebe govorio da je „guverner Crne Gore“! „Nastavite najenergičnije i svim sredstvima, da se na teritoriji koju je naša vojska okupirala, uguši svaka agitacija, pa ma od koga dolazila. Za ovo vam stoje na raspoloženje sva sredstva koja možete raspolagati bez ikakvog prezanja“ - naređenje je načelnika Vrhovne komande Živojina Mišića upućeno komadantu Jadranskih trupa u Crnoj Gori Milutinoviću, 19. 11. 1918. godine. <h2>LAŽNA SKUPŠTINA</h2> Utvrđujući samovoljno pravila izbora Centralni izvršni odbor je zakazao Skupštinu u Podgorici za 24. novembar 1918. godine. Po tim pravilima predviđeno je da se izbor poslanika vrši javnim i posrednim glasanjem, dizanjem ruku na skupovima, kao da je Crna Gora afrička kolonija, bez biračkih spiskova i zakona. Tako izabrani povjerenici iz cijelog okruga sastajali su se u śedištu okruga i poimeničnim glasanjem izabrali predložene poslanike za cio okrug. Nijesu postojali nikakvi birački spiskovi za izbor povjerenika, niti se zna ko je i kako prisustvovao njihovom izboru na improvizovanim skupovima (postojali su jedni isti birači koji su šetali od izbornog mjesta do izbornog mjesta). Tako se sprječavalo da se izabere bilo ko ko bi narušavao jednoglasje u ubijanju Crne Gore. U to vrijeme se nalazilo oko 9.950 Crnogoraca interniraca na prostorima Ugarske i Austrije (među njima: 17 generala i 709 oficira, više ranijih poslanika i načelnika, gotovo svi profesori i učitelji iz Crne Gore, više sveštenika i drugih obrazovnih ličnosti), a u tzv. „radnim logorima“ više od 15.000 Crnogoraca. Svima njima nije dozvoljen povratak u Crnu Goru i učešće u izborima. Kao što nije bilo dozvoljeno glasanje svima koji su se odmetnuli zbog okupacije Crne Gore. Koliko je besmislena tvrdnja da je Podgorička skupština izraz „narodne volje“ govori činjenica da na izborima od 28. novembra 1920. nikakva lista kandidata koji su protiv aneksije nije bila dozvoljena. Podnošenje sličnih lista predstavljalo je za beogradsku vladu zločin veleizdaje, te je bilo zabranjeno dekretom ministra unutrašnjih poslova srpske vlade, gospodina Draškovića. Kralj Nikola je u intervjuu, kojeg je dao piscu i novinaru Herbertu Vivijenu, jezgrovito opisao teror, koji je u vrijeme srpske okupacije vladao u Crnoj Gori, ovim riječima: „Iz Crne Gore nemam vijesti, jer je srpska okupaciona vojska ustanovila kordon kroz koji ne puštaju ni pisma ni ljude. Dobijam izvještaje, koji mi moji povjerenici donose po cijenu života. Izgleda da tamo vlada pravi teror. Ubijaju se bez suda ljudi, žene i đeca, bombe se bačaju u kuće mojih prijatelja a novac se prosipa kao voda da bi se Crnogorci odrekli zakletve. Sigurno ste čuli o mome smjenjivanju i o aneksiji Crne Gore. Ali to je izglasala lažna Skupština, koju su Srbi nazvali Velikom skupštinom – ime koje ne poštoji po našemu Ustavu. Niko tu skupštinu nije birao, već su je izabrale razbojničke čete u ime Srbije“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251129231128_99b3fa24da302c281e6ba10fc41987f02d8527de735cb5ae08b3fe3d152c4381" data-rendition-name="original" width="455" height="505" loading="lazy" alt="Njujork tajms o srpskoj okupaciji "><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore jul 1919.</figcaption></figure>  Čak i beogradski radikalski listovi donosili su članke o zvjerstvima zvanične Srbije u Crnoj Gori. „Tribuna“ (28.IX 1920) je otkrila i priznala sva ona strahovita zvjerstva koja su se dešavala u Crnoj Gori. Na kraju, po običaju, još malo Francuza: „La Revue Contemporain“ (Pariz, maja 1922.) u tekstu svog direktora Anri D' Osmana, pod naslovom „Crna Gora ne može umrijeti“', piše: „Poslije takvih intriga, u kojima bi umiješan g. Andrea Bartolo, kojega je g. Poenkare zauvijek udaljio iz Kej d' Orseja, ta nepravda bi dozvoljena! Mi ćemo to znati jednog dana, ali ljudska savjest, ta neminovna pravda, o kojoj govoraše Gambeta neće dozvoliti Srbima da stave, tako reći, u njihov džep jednu 1000-godišnju državu, jedan herojski i kavaljerski narod. Francuska, koja se borila 4 godine za trijumf pravde, ne može tolerisati takav postupak... I Njemačka je pokušala nametnuti svijetu tu monstruoznost, ali sila ne nadvladava pravo. Mi to bar mislimo. Zakonita Vlada Crne Gore uvijek je zahtijevala za tu zemlju jedan plebiscit, koji čak nije bio osporavan stanovnicima Koruške, Šlezviga i Šlezije. Sadašnja situacija Crne Gore ni u čemu se ne razlikuje od one u Belgiji i Srbiji, koja je bila stvorena austro-njemačkom okupacijom. Zar nije potvrdio G. Bonomi, predśednik italijanske vlade, u svome govoru od 23. jula 1921, da 'sadašnje faktičko stanje Crne Gore, stvoreno od strane Srbije, nije dobilo nikakvu međunarodnu sankciju'. Saveznički skupovi nijesu imali kuraži da pristupe rješavanju crnogorskog pitanja, tj. da prinude Srbiju na evakuaciju iz Crne Gore, da bi crnogorski narod mogao slobodno raspolagati samim sobom... Mi smo uvjereni da će doći dan, kada će se pravda dati gorštacima Crne Gore, koji traže svoja prava, kao što Francuzi neumorno traže svoja“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251129231128_1e4a712a82a5e8c22493430775482d53e79a336112ddaf522f7867c23f8377e0" data-rendition-name="original" width="721" height="599" loading="lazy" alt="Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919."><figcaption>Njujork Tajms o srpskoj okupaciji Crne Gore januar 1919.</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251129231128_ca3c9a92b0492289385f275a3a5be223e0479444d355a6ba58cf9c132d35e90d" data-rendition-name="original" width="373" height="262" loading="lazy" alt="Nikola Pašić"><figcaption>Nikola Pašić</figcaption></figure>

Velika prevara, a ne skupština srpskog naroda

Predsjednik Višeg suda u Podgorici, Zoran Radović nije vratio nijednu ratu kredita u iznosu od 75.000 eura koji je još 2007. godine, dok je obavljao funkciju osnovnog državnog tužioca u Baru, dobio od Vlade Crne Gore po povlašćenim uslovima. Prema ugovoru, Radović je trebalo da vrati oko 18.000 eura tokom dvije decenije i to u ratama od 75 eura mjesečno.&nbsp;
Za poslanike Nove srpske demokratije (NSD), partije na čijem je čelu Andrija Mandić, ovakvo ponašanje prvog čovjeka Višeg suda je neshvatljivo. Radović nije odgovarao na pitanja koja mu je TV E uputila.
"To je neshvatljivo, posebno za nekog ko je imao tako visoku funkciju, a dobio je kredit po povoljnim okolnotima. Ne mogu da vjerujem da to neko može da uradi sebi, da tako spusti svoj integritet na neki nivo koji nije za tu funkciju koju obnaša u tom trenutku. To jednostavno se može komentarisati sa - no comment", rekao je poslanik NSD-a Dejan Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FV3t6izU3Vps&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poslanik NSD-a Milan Lekić kratko je za TV E prokomentarisao ovaj slučaj:
"Ne možemo to komentarisati kao dobro".&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fm6Bk6eWNeWg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na pitanje TV E zašto se u Skupštini Crne Gore nije govorilo na ovu temu, Đurović smatra da to treba da rade drugi organi.
"Skupština i ja kao poslanik i predstavnik građana mogu da dam mišljenje o tome kako neko može da se ponaša kada dobije takav kredit po takvim okolnostima i još ga na kraju ne vrati", istakao je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FuAXxehwC7KM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Bogdan Božović iz Socijalistične narodne partije kazao je za TV E da ne zna zašto to niko u Skupštini nije komentarisao.
"Ali naš stav je tu principijelan i kad smo bili opozicija i sada kada smo vlast. Smatramo da treba na neki način da se omogući nezavisnost pravosudnom sistemu", rekao je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8lwcbfwe-iw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Radović je jedan od više od 200 zaposlenih u državnim institucijama koji su od 2004 - 2020. godine od Vlade dobili ili stan ili kredit po povoljnim uslovima.

VIDEO - Poslanici Mandićeve partije o Radoviću i nevraćanju kredita: Neshvatljivo da neko spusti svoj integritet na nivo koji nije za funkciju koju obnaša

Bivši vršilac dužnosti pomoćnika direktora Uprave policije Dejan Knežević i nekadašnji šef Odsjeka za suzbijanje teških krivičnih djela u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije Uprave policije Milorad Žižić privedeni su u 19.30 na saslušanje u Viši sud.
Na saslušanje je, prema informacijama Portala ETV, priveden i policijski službenik Aleksandar Bošković.
Njih će saslušati sutkinja za istrage Suzana Mugoša koja će odlučiti o zahtjevu SDT-a koje je tražilo pritvor za Kneževića, Žižića i Boškovića.
Knežević i Žižić uhapšeni su u petak, po nalogu SDT-a, zbog sumnje da su navodno bili članovi grupe, koju je prema stavu SDT-a, formirao nekadašnji policijski funkcioner Zoran Lazović.
Knežević i Žižić negirali su pred specijalnim tužiocem Jovanom Vukotićem navode iz naredbe za sprovođenje istrage.
Osim Žižića i Kneževića u subotu tokom noći uhapšen je i policijski funkcioner Aleksandar Bošković.

Knežević, Žižić i Bošković privedeni na saslušanje u Viši sud

U razgovoru za Portal ETV, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, Sonja Biserko, iznosi procjenu aktuelnih političkih prilika u zemlji, tvrdeći da se sve jasnije nazire kraj vladavine Aleksandra Vučića.&nbsp;
Njena analiza ukazuje na duboku krizu legitimiteta, rastuće nepovjerenje unutar državnih struktura i promjene u međunarodnim odnosima, što, prema njenim riječima, označava ulazak Srbije u period političkog preokreta.
Biserko za Portal ETV kaže da se sve jasnije nazire politički kraj predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
- Mislim da on ide kraju, koliko će to trajati teško je reći. U zemlji je u velikoj mjeri izgubio legitimitet, kao i u svijetu. Nije spreman za izbore jer nema većinu. Činjenica da smjenjuje ključne ljude u policiji i da želi preuzeti kontrolu nad vojskom ukazuje na to da nema povjerenja u vlastito okruženje - navodi ona.
Biserko ukazuje da mnogi osjećaju kraj i ne žele učestvovati u njegovoj sve nasilnijoj politici.&nbsp;
- U panici smjenjuje ljude ukoliko su podržali studente ili pokazali simpatije prema protestima. Ne stoji dobro ni kod Trumpa, ni kod Putina, što se najbolje vidi na slučaju NIS-a - navodi.
Prema njenim riječima, EU je sve nepovjerljivija, ali još želi zadržati Srbiju na evropskom putu.&nbsp;
- Studenti su otrijeznili društvo poslije 40 godina šovinizma i populizma. Taj proces će trajati godinama, ali povratka na staro više nema - kazala je Biserko za Portal ETV.&nbsp;

Tag: idealni-tim

CFL: Idealni tim prvog dijela prvenstva

Radonjić odbornica Pokreta narodnog povjerenja u Danilovgardu

Spajić: Put Vrulja - Mijakovići smanjuje vrijeme putovanja od Pljevalja do Podgorice za oko pola sata

Milatović sa britanskim parlamentarcima: Partnerstvo, zajedničke vrijednosti i konkretna saradnja

Tokom ove godine u Crnoj Gori registrovana 41 osoba inficirana HIV-om

PRATITE TVe UŽIVO