Danas je potvrđeno ono za šta se uvijek zalažem, vjera u istinu, demokratiju, evropske vrijednosti i pravdu nadjačala je propagandu i lične interese određenih pojedinaca, poručio je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.
Podsjetimo, Skupština je ponovo izglasala izmjene Zakona o porezu na nepokretnosti, na predlog poslanika Albanskog foruma Nikole Camaja i Artana Čobija, koji je potpisao i Ilir Čapuni.
- Predsjednik Milatović i njegov savjetnik, koji su mislili da mogu da potkopavaju pravni i ekonomski poredak države, da manipulišu institucijama i da koriste državu za svoje privatne interese, danas su doživjeli još jedan poraz u nizu. Takođe, lažna krivična prijava koju je Milatović podnio protiv mene kako bi prikrio svoje djelovanje kada je uhvaćen na djelu, odbačena je, a svi pokušaji da se moje ime i rad diskredituju, pali su u vodu - poručio je Đeljošaj.
Kako je dodao, to je najbolji dokaz da se istina i pravda ne mogu zaustaviti političkim lažima, fabrikovanim pričama i medijskim spinovima.
- Od samog početka govorio sam istinu, i sada je to svima jasno, iza svega je stajala interesna grupa iz kabineta predsjednika, vođena sopstvenim privatnim i sumnjivim planovima. Ali Crna Gora je danas pokazala da nije država ličnih interasa, već pravna država, zemlja u kojoj se poštuju zakoni, institucije i evropske vrijednosti. Zahvaljujem liderima i poslanicima parlamentarne većine na podršci, uprkos pritisku i lažnoj propagandi predsjednika - zaključio je Đeljošaj.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đeljošaj: Milatović je danas doživio još jedan poraz u nizu

Bošnjačka stranka nije učestvovala u borbi oko Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima i to neka toj političkoj partiji služi na čast. Kako ćemo se odnositi prema tome to je drugo pitanje, ali takav postupak je malo neočekivan. To je kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, Ilir Čapuni poslanik Albanske alijanse u Skupštini Crne Gore.
Padaju maske, dodaje on, pa se jasno vidi poznavanje korpusa manjinskih prava, ali i dolazi do izražaja nedostatak osjećaja za manjine.&nbsp;
- Sada kad već padaju maske, vidi se da ljudi imaju neke druge namjere, i na neki način je laknulo što znamo kako da se ponašamo, to su nam dobre smjernice za dalju borbu - rekao je Čapuni.
Kaže da ne zna čiji su interesi prevladali. Brani interese Ulcinja, iako se, kako kaže, tačno ne zna od koga se sve taj grad brani.&nbsp;
- Bitka se vodi i u parlamentu Crne Gore, vodi se u Vladi Crne Gore, vodi se u Ulcinju. Tu bitku mi vodimo i moramo da je izvojevamo i iz nje da izađemo kao pobjednici - istakao je Čapuni.
Ne osjeća se usamljenim u borbi jer je imao podršku Ulcinjana, građana Crne Gore, nevladinog sektora, što, kako kaže, mnogo znači Ulcinju.&nbsp;
- Ovdje ne štitimo samo prirodu, štitimo zakone, legalnost, štitimo i dragulj kao što je Ulcinj. Kao što znate Ulcinj je jedini grad u Crnoj Gori koji se kitio i za Uskrs, i za Božić i za Bajrame, tu draž Ulcinja moramo da sačuvamo. Ta podrška koju smo juče dobili je dobar znak, dobar znak je i to što je predsjednik države gospodin Milatović isto iskazao svoj stav. Očekujemo da će ovo imati odjeka i u međunarodnoj zajednici, koja ćutljivo, ali pažljivo sluša šta se sve dešava na areni u Crnoj Gori - naglasio je Čapuni.&nbsp;
Podsjeća da su sve albanske partije glasale protiv, bile suzdržane il uopšte nijesu glasale u plenumu, što je, kako tvrdi, jasan stav. Dodaje i da su se albanske partije koje su u vladajućoj kolaiciji, okupile da služe Crnoj Gori, a ne da bi služile premijeru Milojku Spajiću.
- Milojko Spajić i njegova Vlada u kojoj treba da učestvujemo sa, ili bez Milojka Spajića. Gospodin Nimanbegu je rekao da njega treba slati u penziju i mislim da je mlad za penziju, osim političku, za koju možda jeste, ali mi nećemo govoriti o crvenim linijama u ovom trenutku, već ćemo biti svugdje gdje se vodi bitka i za Ulcinj, i za naše ciljeve koje imamo da realizujemo što se tiče Ulcinja, Albanaca i što se građana Crne Gore tiče. Bitka tek predstoji, ovo je uvodno zagrijavanje - poručio je Čapuni.
Ugovor sa UAE, kako kaže, ne sadrži konkretne lokacije za investicije, ali je Mohamed Alabar stavio svoje ime, potpis i pečat na tendere za plaže, i dobio ih je, podsjeća, devet.
- Bukvalno svaki poslanik i ministar iz redova većine je objavio da će poteći med i mlijeko u Ulcinju kad bude Alabar uložio u projekte. Niti ima u Sporazumu Alabara, niti ima Ulcinja, ali svakako svi pričaju o tom uparivanju. Ukoliko se planiraju milioni turista, ko će te turiste da opsluzi, mi tu radnu snagu nemamo, mi nijesmo spremni što se tiče ljudskih kapaciteta, nijesmo spremni ni sa dovoljnim brojem menadžera, to je neki proces koji mi sad moramo da počnemo, da bismo se pripremili za nešto što će doći tek poslije 20 godina. Svaki investicioni bum, kako se to predstavlja, će uticati ne samo na demografiju, nego će uticati na sve procese u Ulcinju - naglasio je Čapuni.
Manjinski narodi, kako kaže, imaju set prava zagarantovanih Ustavom i zakonom iako se nameće pitanje, koje je potiskivano, a tiče se decentralizacije i ekonomskih prava.&nbsp;
- Podnijeli smo prijedlog, koji su zastupali i svi gradonačelnici primorskih opština, što je jako važno, i mi smo bili ta lokomotiva, i da vidimo, da krenemo od Morskog dobra i ekonomskih prava, kako nam ne bi neko maliciozno spočitavao da je Ulcinj nije razvijen zbog toga što mi imamo neke specifičnosti, ne nije Ulcinj nerazvijen zato što smo mi vodili pogrešne politike. Pogrešnu politiku je vodila Vlada Crne Gore već 30 godina, kad su oduzeli Ulcinju najbitniji resurs - primorje. Opština Ulcinj ne može ni jednu sijalicu promijeniti na korzou u Pristanu, zato što je taj dio administriran od strane Morskog dobra u Budvi. Kao drugo, objasnite nam, zašto hotel Otrant ili Harizma plaćaju dažbine Morskom dobru, a hotel Splendid ne - pita Čapuni.
Maliciozna je, dodaje, izjava ministarke javnih radova Majde Adžović, da ako Ulcinjani ne žele investicije neće ih ni dobiti. Takvu izjavu ne smatra ozbiljnom, već djetinjasto prijetećom.
Velika plaža je dragulj, podsjeća Čapuni, kandidat za Emerald listu zaštićenih područja, a njeno zaleđe čini drugi još jedan dragulj - ulcinjska solana.
- Imamo rijeku i Bojanu, i treba da poradimo i sve to ukomponujemo u jednu lijepu sliku, da to bude slično viziji koju su imali Njemci, koji su planirali da se u skladu sa prirodom i ciljevima, a sa namjerom da se sačuva za budućnost naših unuka i praunuka. Treba da to malo inoviramo, jer je stanje na terenu drugačije nego što je bilo prije 10 - 15 godina, da se pogleda prostorni plan i da se to pretoči u neki društveni konsenzus, unutar naše lokalne samouprave - istakao je Čapuni.&nbsp;

Čapuni: Bitka tek predstoji, ovo je uvodno zagrijavanje

Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka saopštio je Portalu ETV da će se o pitanju zaštite prava manjinskih naroda, odnosno demografske strukture Ulcinja, izjasniti kada za to dobiju zvanični upit.
On je nam je to kazao sinoć pošto je poslanik Albanske Alijanse Ilir Čapuni zatražio da se, radi usaglašavanja stavova sa Vladom, prekine sjednica Skupštine na kojoj su <a href="https://etv.me/politika/adzovic-ukoliko-ulcinj-ili-bilo-koja-opstina-ne-zele-investiciju-ona-se-nece-ni-desiti">sada već i usvojeni sporazumi o saradnji Vlade Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata</a> (UAE).
- Mi ćemo se svakako izjasniti kada dobijemo zvaničan upit - rekao nam je kratko Đeka.
Čapunijev zahtjev su prethodno na sjednici Skupštine odbili i ministarka javnih radova Majda Adžović i predsjednik Skupštine Andrija Mandić. To su učinili uz tvrdnje da se sporazumima sa UAE ne ugrožavaju prava manjinskih zajednica jer se ne pominju konkretne lokacije.
<h2>NEMA PROMJENA TAMO GDJE JE MANJINA VEĆINA</h2>
Čapuni je u saopštenju medijima ukazao da je Ulcinj sredina u kojoj pripadnici etničke manjine čine većinu stanovništva, te da prema međunarodnim standardima i važećem zakonodavstvu Crne Gore nijedna investicija ne smije da vodi ka demografskim promjenama koje bi mogle ugroziti kulturni, etnički ili društveni identitet zajednice.
- Ovo nije subjektivna tvrdnja - to je zvanično afirmisani zaključak Vlade Crne Gore. Zato još jednom, u ime svih koji su izrazili zabrinutost - Skupštine opštine Ulcinj, Nacionalnog savjeta Albanaca, kao i svih građana koji se osjećaju pogođeni - pozivamo na prekid sjednice i hitno usaglašavanje stavova u skladu sa zakonom. U protivnom, bićemo svjedoci direktnog udara na ustavni poredak, prava manjina i proces integracija u EU - naveo je Čapuni.
Da je promjena demografske strukture u područjima gdje manjina čini većinu stanovništva zabranjena tokom jučerašnje sjednice ukazao je i potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj.
- Međunarodnim i domaćim zakonima zabranjena je promjena demografske strukture područja gdje manjina čini većinu. To se ne smije dozvoliti - podvukao je Camaj.
<h2>ODGOVORNOST MINISTRA MANJINA - A NE RADOVA</h2>
Ekološka aktivistkinja iz Ulcinja Zenepa Lika pozvala je sinoć, u objavi na društvenoj mreži Fejsbuk, Đeku da se hitno izjasni povodom zahtjeva da se zasjedanje pauzira dok se ne oglasi o primjeni klauzule o zaštiti prava manjina. Ona je tražila i njegov stav u odnosu na, kako je kazala, diskriminatorno ponašanje Mandića prema Čapuniju.
- Gospodine Đeka, Vi ste ministar za manjine - oglasite se! To je vaša dužnost, a ne dužnost ministarke javnih radova - podvukla je Lika.
Uprkos pozivu da zaustavi sjednicu i preuzme odgovornost, Skupština nije prekinuta, a sporazumi sa UAE usvojeni su sat i po poslije ponoći.
<h2>UZALUDNI NAPORI</h2>
Čapuni je sinoć u saopštenju medijima ukazao da su u posljednjim danima uložili značajne napore kako bi otvorili dijalog sa Vladom Crne Gore povodom sporazuma koji je predmet rasprave, ali da do toga uprkos njihovim pokušajima, nažalost, nije došlo.
- I pored jasno iznesenih argumenata nevladinog sektora, stručne javnosti i nas samih, nijesmo naišli na razumijevanje - naveo je on.
Sporazum sa UAE je na sjednici Vlade, kako je ustvrdio, usvojen putem komunikacije na Vocapu, a prijedlog je u skupštinsku proceduru upućen po hitnom postupku - bez opravdanja i bez mogućnosti ozbiljne rasprave.
- Parlamentarni odbori odbijaju amandmane, a institucije koje bi morale biti uključene u ovako važan proces ostaju zaobiđene - dodao je Čapuni.
Više puta su, kako je rekao, pokušali da ih odvrate od pokušaja usvajanja ovog sporazuma „preko koljena“.
- Argumentima održivog razvoja, argumentima ekonomije i javnih finansija, ukazujući na ozbiljne formalne i pravne propuste od samog početka procesa... Sve to je ignorisano. Relativizuju se čak i zvanični zaključci Skupštine opštine Ulcinj. U ovom trenutku, primorani smo da otvorimo još jedno pitanje: zaštitu demografske strukture Ulcinja - poručio je on.
Zbog svega navedenog, a pozivajući se na član 29 i član 39 Zakona o manjinskim pravima i slobodama, zatražio je prekid sjednice radi usaglašavanja stavova sa predlagačem - Vladom Crne Gore.
- Očekujemo da će, uz prisustvo premijera i posredovanje Delegacije EU u Crnoj Gori, doći do mogućnosti za racionalan razgovor - dodao je Čapuni.
<h2>„GARANCIJE“</h2>
I prošle sedmice su predstavnici NVO sektora i opozicioni poslanici tokom zasijedanja dva skupštinska odbora detaljno objasnili koliko bi za Crnu Goru bilo štetno usvajanje ovakvih sporazuma: između ostalog - da izgradnja zgrada i stanova ne može biti javni interes, da će Crna Gora izgraditi infrastrukturu i pokloniti Veliku plažu investitoru Mohamedu Alabaru, te da se sve ovo ne namjerava učiniti samo u Ulcinju - već i šire.
Pored činjenice da je čitav ovaj proces netransparentan, da nema tendera, i da se sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina donosi isključivo na štetu Crne Gore, ukazali su na sve sporne aspekte, uključujući i ekološki, bezbjednosni - ali i na naznake korupcije. Resorna ministarka Majda Adžović <a href="https://etv.me/ekonomija/rakocevic-netransparentnost-nedovoljna-komunikacija-i-sadrzaj-samo-neki-od-razloga-zbog-kojih-necemo-podrzati-sporazume-sa-uae">tada nije odgovorila ni na jedno postavljeno pitanje</a> NVO sektora i poslanika opozicije. Ipak, na jučerašnjoj sjednici je kazala da se investicije u Ulcinju neće desiti ukoliko Opština to ne želi.
- Ukoliko bilo koja opština u Crnoj Gori ne želi da sprovede projekte i investicije koje su bazirane na okvirnom sporazumu o ekonomskoj saradnji - te investicije se jednostavno neće ni dogoditi. Sa druge strane, ako bilo koja opština želi da učestvuje u investicionim projektima, Vlada će biti tu da pruži podršku i pomogne tim opštinama za dalje sprovođenje investicija. Ovo je princip od kojeg ova Vlada neće odstupiti. Nijedna investicija, kako na osnovu okvirnog sporazuma o ekonomskoj saradnji, tako ni na osnovu sporazuma u oblasti turizma, se neće dogoditi niti u jednoj opštini koja je protiv toga - poručila je juče Adžović.
Lider Demokratske unije Albanaca (DUA) Mehmed Zenka je ocijenio da je to još jedna podvala - jer oni svakog dana mijenjaju iskaze.
- Kako ćemo da odbranimo ako sjutra odlučite suprotno? Vama svojstveno da danas govorite jedno, a sjutra drugo. Što nama garantuje da ćete održati tu riječ? S čime ćemo se branit od vaše promjene riječi? - pitao je Zenka.
Na to je dodao da će uvijek pored njih imati pet-šest svjedoka jer se svaki dan mijenja priča.
- Mi usvajamo međunarodni ugovor sa pravnim obavezama koji je iznad svakog zakona. Koja instanca je dužna u sporovima između Alabara ili potencijalne firme da zaštiti interes klijenata naroda tog područja? Koji pravni lijek imamo kad budemo usvojili ovo? Koji je pravni lijek za zaštitu interesa građana? Gdje da se žale građani kojima će biti oduzeta zemlja? Stvaramo preduslove da se to ostvari - poručio je Zenka.
Uoči zasijedanja Skupštine brojni građani i predstavnici NVO sektora održali su protest pozivajući poslanike većine da ne izdaju Crnu Goru. Ispred Skupštine su položili cvijeće za „upokojeni“ Ustav jasno poručujući da neće stati ako poslanici izaberu svoje džepove.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpocinje-protestni-performans-ispred-skupstine-gradani-polozili-prvo-cvijece-za-upokojeni-ustav&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Anja Ivanović

1250x600

1084x550

Đeka kaže da će se o zaštiti demografske strukture Ulcinja izjasniti nakon što dobiju zvanični upit

Sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima potpisan je uz kršenje svih principa, džentlmenskih dogovora, konsultacija i razgovora, smatra poslanik Albanske alijanse Ilir Čapuni.
- Sve je krenulo od početka izrazito jednosmjerno. Jedan prostor se daje na 99 godina zakupa i za sve to se glasa na Whatapp grupi”, prokomentarisao je Čapuni slučaj Velike plaže u emisiji “Klub A plus”.
Čapuni kaže da su sada “sve oči uprte u Ulcinj”.
- Helikopteri nas nadlijeću dnevno po dva puta kao što je to nekada radila Vojska Jugoslavije. Kao da je ratno stanje. Ne samo da nijesmo bili u mogućnosti da branimo svoja prava, nego nismo imali priliku da o tome debatujemo- &nbsp;tvrdi Čapuni.
Prema riječima Čapunija, Opština Ulcinj je najveći heroj jer su jednoglasno donijeli zaključak da su protiv ovog sporazuma.
- Udarili su takav šamar Crnoj Gori. Ne znam kako to mediji nijesu propratili malo bolje. Zato ćemo koristiti sve poluge da kanališemo svoje zahtjeve i sporenja. Jedan od tih načina je biti u Vladi- kazao je Čapuni. 

Čapuni ocjenjuje da će država slabo ispratiti bilo kakvo sljedeće dešavanje ukoliko se ovaj sporazum osnaži i ratifikuje.
- Tok daljih investicija biće jako teško pratiti. Država će imati malu moć. A brzina kojom je potpisan ovaj sporazum govori da nešto nije u redu. Nešto se iza brda valja, nešto se krije, donose se odluke navrat-nanos. Korupcija mi je na posljednjem mjestu u šta sumnjam, ali na sve drugo sumnjam- rekao je Čapuni.

Čapuni: Opština Ulcinj najveći heroj, koristićemo sve poluge da kanališemo svoje zahtjeve i sporenja

Dijalog o ekonomskim pravima Albanaca u Crnoj Gori više nije opcija, on je nužan - ocijenio je poslanik Force u Skupštini Crne Gore Ilir Čapuni komentarišući tender Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom.
On je, na društvenoj mreži Iks (X), da je tender nelegalnog Morskog dobra "najveći udar na razvoj Ulcinja u posljednjih 144 godina".
- Od 1880. godine nakupilo se toga dosta, a najveći udari su uvijek bili povezani sa ekonomijom i imovinom - smatra Čapuni.
On pita premijera Milojka Spajića, predsjednika Crne Gore Jakov Milatovića, Vladu i Skupštinu imaju li Albanci pravo da odlučuju o svom razvoju.
- Imaju li pravo na ravnomjeran razvoj i jednako korišćenje morskog dobra? Imaju li pravo da odluče o svom razvoju? Koliko Crna Gora omogućava bolji život Albancima – ili ih dalje tjera na odlazak - upitao je Čapuni.
Zaključuje da ovo nije trenutak da se pitaju "i ko je sve radio na projektu Atlasa plaža kao pripremni korak za ovaj napad".
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FICapuni%2Fstatus%2F1899737647024615425%3Ft%3DX3lRWHsHKDtBHqT7WhZpEg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Čapuni: Dijalog o ekonomskim pravima Albanaca u Crnoj Gori nužan

Predsjednik Brazila Luiz Inasio Lula da Silva danas je stavio veto na zakon koji bi njegovom prethodniku Žairu Bolsonaru mogao da smanji 27-godišnju zatvorsku kaznu zbog pokušaja puča protiv Lule 2023. godine.
Lula je tu odluku saopštio na ceremoniji u predsjedničkoj palati u Braziliji na treću godinu nemira Bolsonarovih pristalica koji su upali u zgrade federalne vlade i uništavali ih.
Senat Palamenta Brazila je zakon donio u decembru i mogao bi da zaobiđe Lulin veto, ali analitičari kažu da je to riskantno za poslanike, jer se približavaju opšti izbori u oktobru.
Lula, 80-godišnji ljevičar, predvodiće favorite na izborima, a konkurent će mu vjerovatno biti senator Flavio Bolsonaro, 44-godišnji sin krajnje desnog 70-godišnjeg bivšeg predsjednika koji je u zatvoru.
- Nemamo pravo da zaboravimo prošlost. Zato ne prihvatamo diktature - civilne ili vojne - rekao je Lula predstavnicima sve tri grane vlasti na ceremoniji povodom godišnjice nemira koja se slavi kao "Dan obnavljanja demokratije" i istakao da je u istoriji to "dan pobjede naše demokratije, pobjede nad onima koji su pokušali da zadobiju moć silom, ignorišući volju naroda iskazanu na izborima".
Lula je 2023. godine ostvario tijesnu pobjedu nad Žairom Bolsonarom kome je kasnije zabranjeno da se kandiduje do 2030. godine zbog zloupotrebe vlasti, a potom je i osuđen na 27 godina zatvora. Sudi mu se zbog još nekih nedjela.
Da Lula nije stavio veto, zatvorska kazna za pokušaj puča bi se spojila sa drugom što bi dovelo do smanjenja ukupne kazne, a Bolsonarovim saučesnicima bi zatvorske kazne bile skraćene za dvije trećine.
Bolsonarovi ljekari traže da on zbog lošeg zdravlja pređe iz zatvora u kućni pritvor. On ide po bolnicama još od 2018. godine kada ga je tokom predsjedničke kampanje nožem izboo jedan mentalno poremećeni čovjek.

Predsjednik Brazila stavio veto: Bolsonaru ne smanjuju zatvorsku kaznu

Zbog najavljenih nepovoljnih vremenskih uslova, program manifestacije ,,Novogodišnja priča u Prijestonici’’, planiran za 9. i 10. januar, odlaže se i biće realizovan u novim terminama, saoptšeno je iz gradske uprave.
Kako navode, manifestacija ,,Novogodišnja priča u Prijestonici’’ nastavlja se 11. i 12. januara na Dvorskom trgu i Balšića pazaru, uz bogat muzički program za građane i posjetioce iz drugih gradova.
U nedjelju, 11. januara, program počinje nastupom Hora ,,Luča’’ u 11 sati, dok će u večernjim satima nastupiti mediteranska klapa Assa Voce u 18 sati i Leon Lasić Tribute Oliver Džiboni u 20h.
Završnog dana manifestacije, u ponedjeljak, 12. januara, publiku očekuju nastupi Danila Ivanovića Čode u 16 sati, Edisa Agića u 18 sati, kao i Indire Forze ex. Colonia u 20 sati.
Poseban dio programa biće posvećen i najmlađima, kroz Dječiji grad na Balšića pazaru, koji će 11. i 12. januara ponuditi zabavne i edukativne sadržaje, uključujući čitanje bajki, maskote, Ledenu laboratoriju i Veselov show.
- Pozivamo građane i posjetioce iz drugih gradova da zajedno zatvorimo ,,Novogodišnju priču u Prijestonici’ – navode iz gradske uprave.

,,Novogodišnja priča u Prijestonici”: Čoda, Edis Agić i Indira Forza za završnicu manifestacije

Naučnici koji analiziraju prve snimke sa opservatorije Vera C. Rubin otkrili su asteroid sa najbržom rotacijom u svojoj klasi. Ovaj svemirski kamen koji obara rekorde, nazvan 2025 MN45, veći je od većine nebodera na Zemlji – prečnika širok oko 710 metara.
Masivni svemirski objekat napravi pun krug za oko 113 sekundi, što ga čini najbrže rotirajućim poznatim asteroidom prečnika većeg od 500 metara.
Istraživanje, objavljeno u srijedu, 7. januara, u časopisu The Astrophysical Journal Letters, dio je programa proučavanja asteroida čiji je cilj bolje razumijevanje načina na koji su se ova nebeska tijela formirala i razvijala.
Ova studija je prvi recenzirani naučni rad nastao na osnovu podataka sa LSST kamere Opservatorije Rubin, najveće digitalne kamere na svijetu, koja će tokom deset godina neprekidno snimati noćno nebo južne hemisfere i stvoriti dosad neviđeni vremenski zapis evolucije svemira.
<h2>Kamenje koje se okreće</h2>
Asteroidi su velike svemirske stene, a mnogi od njih su ostaci iz ranog perioda istorije našeg Sunčevog sistema, starog oko 4,5 milijardi godina, prije nego što su se razvile planete i sateliti. Zato proučavanje asteroida omogućava naučnicima da rekonstruišu promjene kroz koje je Sunčev sistem prolazio tokom vremena, prenosi RTS.
Naučnici su asteroid 2025 MN45 otkrili koristeći preliminarne podatke Opservatorije Rubin, koji su već nakon samo sedam noći posmatranja otkrili hiljade do tada nepoznatih asteroida širom Sunčevog sistema.
Izuzetno brza rotacija ovog asteroida posebno je zainteresovala istraživački tim, jer pruža važne naznake o sastavu ovog drevnog svemirskog tijela.
- Očigledno je da ovaj asteroid mora biti građen od materijala izuzetno velike čvrstoće da bi ostao u jednom komadu. Njegova koheziona čvrstoća morala bi da bude slična čvrstoći kompaktnog kamena. Ovo je donekle iznenađujuće, jer se smatra da je većina asteroida sastavljena od velikog broja manjih kamenih fragmenata i krhotina koje su se spojile gravitacijom tokom formiranja Sunčevog sistema ili kasnijih sudara - izjavila je Sara Grinstrit, pomoćna astronomkinja u Nacionalnoj laboratoriji za optičko-infracrvenu astronomiju Nacionalne fondacije za nauku.
<h2>Hiljade novih otkrića</h2>
Uopšteno, brzorotirajući asteroidi mogli su da dostignu takvo stanje nakon sudara sa drugim svemirskim tijelom, navodi istraživački tim. Takođe je moguće da je 2025 MN45 ostatak znatno većeg asteroida koji je razbijen u kosmičkom sudaru.
Većina asteroida u Sunčevom sistemu nalazi se u glavnom asteroidnom pojasu između Marsa i Jupitera. Međutim, većina brzorotirajućih asteroida koje su astronomi do sada posmatrali nalazi se bliže Zemlji, jednostavno zato što su lakši za uočavanje.
Asteroid 2025 MN45 pripada glavnom pojasu, gdje većina asteroida, pošto su uglavnom labave gomile krhotina, mora da ima period rotacije od najmanje 2,2 sata kako bi se izbjeglo raspadanje. Sve što se okreće brže od toga „mora biti strukturno veoma čvrsto“, navode autori.
Ipak, 2025 MN45 nije jedini brzorotirajući asteroid u glavnom pojasu. Pored njega, prvi skup podataka Opservatorije Rubin uključuje i 16 „super-brzih“ rotatora, sa periodima rotacije između 13 minuta i 2,2 sata, kao i dva „ultra-brza“ rotatora koji se okreću za manje od dva minuta. Svi ovi asteroidi duži su od 90 metara, a svi osim jednog nalaze se u glavnom asteroidnom pojasu.
Podaci prikupljeni tokom probne faze rada Opservatorije Rubin, objavljeni prošlog juna, detaljnije su analizirani u ovom radu, koji je u srijedu predstavljen i na konferenciji za novinare tokom 247. sastanka Američkog astronomskog društva u Finiksu.
Prema saopštenju, ovaj ogroman skup posmatranja sadrži oko 1.900 do sada neviđenih asteroida. Kada Opservatorija Rubin u narednim mjesecima zvanično započne svoje desetogodišnje istraživanje neba, očekuje se otkriće još mnogo novih objekata.

Naučnici posmatrali asteroid koji ruši granice brzine rotacije u glavnom pojasu

Veliki požar zahvatio je večeras skladišta na jednoj pijaci s raznovrsnom robom u Tirani, glavnom gradu Albanije, objavila je agencija Anadolija.
Na terenu je angažovan veći broj vatrogasnih ekipa koje gase vatru zahvaćenu velikom površinom skladišnih prostora u kojima se nalaze odjeća i drugi zapaljivi materijali.
Prema preliminarnim informacijama nadležnih službi, nema podataka o poginulim ili povrijeđenim osobama, ali je pričinjena velika materijalna šteta.
Uzrok požara zasad nije poznat, a očekuje se službeno saopštenje nadležnih tijela, prenosi Index.

Tag: ilir-capuni