Uprkos ocjeni napretka, izvještaj Evropske komisije donosi brojne kritike, zahtjeve za konkretnim rezultatima i nove preporuke usmjerene na sprovođenje usvojenih zakona. Pravi rad tek predstoji - kazali su iz Instituta alternativa. Izvještaj Evropske komisije, kako su naveli iz ove nevladine organizacije, donosi prosječnu ocjenu napretka po poglavljima od 3,21, dok ocjena spremnosti iznosi 3,20 i pokazuje mali napredak u odnosu na ranije godine. - Iako se radi o do sada najvećim zabilježenim ocjenama, procent se mjeri u decimalama. Podsjećamo da Evropska komisija primjenjuje dva nivoa ocjenjivanja – “ocjenu napretka” i „presjek stanja/spremnosti”. Prvi nivo se odnosi na ocjenu sveukupnog stanja u oblastima koja pokrivaju pojedina poglavlja, dok se drugi nivo fokusira na izdvojenu ocjenu napretka koji je ostvaren tokom dvanaest mjeseci - naveli su u saopštenju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241030151024_86d345617eeb01f24a297ef5085b012ff0cf01f1b8dffe59cd055e66eca59f17.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241030151024_86d345617eeb01f24a297ef5085b012ff0cf01f1b8dffe59cd055e66eca59f17" data-rendition-name="original" width="1079" height="1080" loading="lazy" alt="Grafikon o napretku"></figure>  Iako se radi o uočenom napretku, za suštinske reforme je, kako ističu, izuzetno važno da EU primijeni najave o unaprijeđenom sistemu monitoringa. - Naročito u pogledu obećanja da će napredak u ključnim poglavljima (23 i 24) biti propraćen sveobuhvatnom procjenom napretka u reformi javne uprave i demokratskih institucija. Najveći dio usvojenih preporuka u okviru klastera koji se odnosi na temeljna poglavlja iz prošlogodišnjeg izvještaja odnosio se upravo na usvajanje zakona i strateških dokumenata. Te preporuke su u ovom izvještaju zamijenjene insistiranjem na sprovođenju usvojenih dokumenata. Većina preporuka koje se tiču konkretnih rezultata je ponovljena, dok su za pojedine oblasti poput pravosuđa, javnih preduzeća, javnih nabavki te preporuke dodatno konkretizovane. Sve preporuke koje se tiču reforme javne uprave su ponovljene, a usvajanje Zakona o slobodnom pristupu informacijama, na čemu već duže insistiramo, samo je jedna od njih - rekli su iz Instituta alternativa. Nakon izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila u ovim poglavljima, još važniji je proces razrade završnih mjerila kroz pripremu i usvajanje revidiranih akcionih planova za ispunjenje završnih mjerila i potreba da on bude inkluzivan. - Nažalost, Vlada je pokazala zabrinjavajući trend isključivanja javnosti iz donošenja važnih odluka, dijelom pod izgovorom potrebe ubrzanog pristupanja EU. Zamah u pristupanju EU ne može biti opravdanje za ovaj trend, jer proces integracije upravo baštini unapređenje učešća građana i građanki u izradi javnih politika - zaključili su iz Instituta alternativa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Institut alternativa: Oprezni optimizam, jasne kritike uprkos ocjenama o napretku

Košarkaši Budućnost Volija pobijedili su večeras u Podgorici ekipu Partizana 81:77, u utakmici 27. kola regionalne ABA lige.
Budućnost, koja je dobila i prvi međusobni duel u Beogradu 97:90, upisala je 24. trijumf i osamila se na prvom mjestu na tabeli.
Trijumfom u velikom derbiju napravila je veliki korak ka prvom mjestu pred plej-of.
U odličnom ambijentu domaćin je još jednom nadigrao evroligaša, kontrilisao je cijelu utakmicu i imao prednost, koja je bila i dvocifrena.
Partizan u većem dijelu nije imao rješenje, od kraja prve četvrtine jurio je rezultat.
Najbliži preokretu bio je početkom posljednjeg dijela, kod rezultata 68:62 imao je dva napada i otvorena šuta, ali nije uspio ih realizuje.
Budućnost je u 19. minutu prvi put stekla dvocifrenu prednost (41:31), dok je u 25. minutu razlika iznosila 13 poena (55:42).
Bilo je i 62:50, dok je u posljednjih deset minuta ušla sa vođstvo od 68:57.
Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Mekinli Rajt sa 17, Džuan Morgan je ubacio 14, a dvocifren je bio i Jogi Ferel sa 11 poena.
U ekipi Partizana najbolji je bio Karlik Džons sa 23 koša.
Budućnost Voli će u narednom kolu, 19. aprila, igrati u Novom Mestu sa Krkom.

Budućnost pobijedila Partizan

Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) oglasio se povodom smrti Filipa Davida.
- FCJK se oprašta od Filipa Davida, velikog književnika, intelektualca i kosmopolite. Pamtićemo ga kao prijatelja naše ustanove i pouzdanu riječ podrške koju je izgovarao kad god je FCJK bio na udaru kleronacionalista i politike. Slava mu - navodi se u objavi na zvaničnoj Fejsbuk stranici Fakulteta.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 99.6678%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fp%2F18bHXt6bZm%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Filip David bio pouzdana riječ podrške koju je izgovarao kad god je FCJK bio na udaru kleronacionalista i politike

Sve što se dešava nije ništa drugo nego ogoljeno stvaranje realiteta u kojem su nacionalizam, šovinizam, nasilje i fašizam karakteristike jednog novog Nikšića, na koji se ne smijemo navići, i protiv čega se moramo boriti. To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata kazao politikolog Marko Savić.
Lokalni izbori u Nikšiću su pokazali, kaže on, ogoljenu realnost, koju treba posmatrati bez dodatnih osjećanja. Koalicija Za budućnost Nikšića je zabilježila respektabilan rast, što je, kako kaže, rezultat više faktora. 
- To je rezultat organskog rasta, postepenog i utemeljnog, sviđalo se to nama ili ne, koji proizilazi iz jedne pragmatične politike koju vodi Andrija Mandić. Drugi faktor je taj što je u Nikšiću između dva izborna ciklusa zaposleno između 4.500 i 5.000 ljudi, to znači da vi sa ostalim takmičarima u izbornoj trci ne krećete od nule, sa svim stvarima koje nosi kampanja kad nju vršite sa pozicija moći, bilo lokalne, bilo državne - dodao je Savić.
Treći faktor je, kaže, vezan za usud nefunkcionisanja crnogorskih institucija, neuspješnost dosadašnje izborne reforme,o čemu se govorilo prije ovog izbornog ciklusa. Tu je i strano miješanje u izbore onih koji imaju dvojno, ili čak trojno državljanstvo i prebivalište.
Navodi i da se sve dinamičnije rastače građansko biće Crne Gore, a da na to nema odgovora u vidu jasne, strateške, opozicione platforme, koja može da ponudi novi, kako kaže, izborni proizvod.
Pokret Evropa sad je na nikšićkim izborima, podsjeća Savić, doživio ozbiljan pad, što je svojevrstan trend u padu podrške tom pokretu što je rezultat njihovog koaliranja i prepuštanja rukovođenja državnim procesima Andriji Mandiću.
- Nijesam stekao utisak, niti mogu da potvrdim to kroz analize, da je opštinski odbor PES-a u Nikšiću nešto vanredno jak, da bi mogao da se suprotstavi centrali. Ovo što smo čuli od gospodina Mrkića, nosioca liste je pokušaj stvaranja nekakvog srednjeg puta, koji u praktičnoj politici nije realan. Iako su oni nezadovoljni rezultatom, i trebaju biti nezadovoljni, takav rezultat im je dao da budu tas na vagi kada je u pitanju konstituisanje lokalne vlasti, ne vidim sa ove pozicije da ima snage, volje i umješnosti da se takav zaokret des - kaže Savići.
Najveće iznenađenje nikšićkih izbora, prema njegovom mišljenju, bi bilo da PES zapravo napravi vlast sa opozicijom, što je teško da se desi, zato što bi to imalo vrlo konkretne posljedice na koaliranje na državnom nivou.
Nije prijatno i lijepo danas biti Nikšićanin, kaže on i dodaje da bez obzira kako su se građanke i građani opredjeljivali na izborima, ostaje gorak utisak da Nikšićani ne vide dalje od interesa koji je kratkoročan, do kojeg je dovedeno višegodišnjim urušavanjem svega što je kulturološka osobenost ovog grada. 
- Ovo slavlje nije ništa novo, od 2020. mi imamo ovakav tip slavlja, ako se ovo može nazvati slavljem. Porazno je da na ovim snimcima vidimo najveći procenat mladih Nikšićana i Nikšićanki, koji vjeruju da čine nešto dobro, to više ne može da bude izgovor na ovakve istupe, jer mi na djelu imamo stvaranje jednog društva koje je društvo nasilja, potencijalno opasno, zasnovano na nacionalizmu, fašizmu i šovinizmu, to Nišić nikad nije bio, to Nikšićani nikad nijesu bili - kaktegoričan je Savić. 
Vjeruje da treba biti antipod onome što se vidjelo nakon izborne noći u Nikšiću. 
- To su u Nikšiću pokušali da urade ljudi okupljeni oko Evropskog saveza, sa nestranačkim kandidatom, odnosno nosiocem liste, koji je apsolutno sve drugačije od ovoga što imamo prilike da vidimo, i od Marka Kovačevića. To je Nikšić na koji se ja ugledam, to je Nikšić koji je kulturno uzdignut na nivo da baštini različitost, a da poštuje i dodatno unapređuje svoj kulturološki karakter - naglasio je Savić.
Pokret Evropa sad nije alternativa već, kako kaže, djeluje kao maska ili alibi za sve što se dešava kao posljedica politike koju vodi bivši Demokratski front.
- Premijer Spajić i njegova partija su, ako ništa drugo, ravnodušni sa kim koaliraju ako im to obezbjeđuje dugoročniji ostanak na vlasti. Vjerujem da će izdržati puni mandat ove Vlade, ako se budu još snažnije oslanjali na Andriju Mandića, u istoj mjeri kao što vjerujem da će to biti pogubno za Crnu Goru - rekao je Savić.
Rezultati nikšićkih izbora trebaju biti, doaje on, alarm za opozicione političkih snaga da se na terenu aktiviraju i među građanima popravljaju što se popraviti da.
- Sada sam u jednom manje ozbiljnom razgovoru o crnogorskoj zbilji, ali vrlo tačnom i preciznom, od jedne prijateljice dobio komentar “Ima posla ko hoće da bude ministar”, to je rečenica u kojoj možete sažeti sve što smo vidjeli, o čemu smo govorili, i za šta, nažalost, nemamo konkretan strateški utemeljen odgovor - zaključio je Savić.

Savić: Nije lijepo danas biti Nikšićanin

Budvanska policija po nalogu Višeg suda danas je pronašla i uhapsila Dinu Smailovu (56) iz Kazahstana.
- Smailova je uhapšena po prethodnoj molbi za ekstradiciju Republike Kazahstan radi vođenja krivičnog postupka protiv iste - saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp;
Ona je borkinja protiv porodičnog nasilja i seksualnog zlostavljanja u Kazahstanu.
Dina Smailova je sa suprugom Almatim Mukamedžanov, takođe aktivistom borbe za ljudska prava, osnivala Fondaciju NeMolchiKZ (prevedeno NeĆutanju), organizacija koja promoviše prava i slobode žena, djece, rodnu ravnopravnost i bori se protiv diskriminacije i nekažnjivosti moćnika i nasilnika u Kazahstanu.
Ona će sjutra, kako je navedeno iz UP, biti sprovedena Višem sudu u Podgorici na dalju nadležnost.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDIbkkU5ooQ1%2F%3Futm_source%3Dig_web_copy_link&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Aktivistkinja za ljudska prava Dina Smailova iz Kazahstana uhapšena u Budvi

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Tag: insitut-alternativa

Institut alternativa: Oprezni optimizam, jasne kritike uprkos ocjenama o napretku

Budućnost pobijedila Partizan

Filip David bio pouzdana riječ podrške koju je izgovarao kad god je FCJK bio na udaru kleronacionalista i politike

Savić: Nije lijepo danas biti Nikšićanin

Aktivistkinja za ljudska prava Dina Smailova iz Kazahstana uhapšena u Budvi

PRATITE TVe UŽIVO