<p>Crnogorsko društvo karakteriše izraženo nezadovoljstvo i duboke političke podjele, pokazuje istraživanje koje je za CDT sproveo Institut Damar. Više od trećine građana/ki (36,3 odsto) saglasno je sa izjavama koje imaju snažno polarizujući karakter, što jasno ukazuje na ukorijenjene podjele i ranjivost na ekstremne narative, kazala je <b>Milena Gvozdenović</b>, zamjenica izvršnog direktora Centra za demokratsku tranziciju (CDT).</p>
<p>Podaci istraživanja pokazuju da nešto manje od polovine građana/ki (45,4 odsto) smatra da društveno stanje u zemlji nije zadovoljavajuće, dok je svega 22,2 odsto onih koji su zadovoljni.</p>
<p>- Čak 53,7 odsto građana smatra da je Crna Gora „duboko podijeljena zemlja“, dok samo 20,9 odsto ne dijeli to mišljenje. S druge strane, svaki peti građanin/ka vjeruje da Crnoj Gori prijeti nestanak, dok polovina građana/ki (52 odsto) sa tim nije saglasna - saopštila je Gvozdenović.</p>
<p>Posebnu zabrinutost, kako je rekla, izaziva nalaz da 45,7 odsto ispitanika/ca smatra da se protiv trenutne društveno-političke situacije treba boriti „svim sredstvima“, što implicira prihvatanje širokog spektra potencijalno i nedemokratskih metoda djelovanja. </p>
<p>Istovremeno, 40,7 odsto građana/ki dijeli uvjerenje da političke elite doprinose radikalizaciji javnog mnjenja, naspram 21,4 odsto koji su protiv takve ocjene.</p>
<p>Dok 39,3 odsto ispitanika/ca navodi da se plaši za sopstvenu i budućnost svojih bližnjih u našoj državi, 32,2 odsto ne dijeli tu zabrinutost. </p>
<p>Starije generacije pokazuju viši stepen nezadovoljstva stanjem u Crnoj Gori, što može ukazivati na akumulirano razočaranje. Manjinske zajednice, posebno Bošnjaci i Albanci, izražavaju veću zabrinutost u odnosu na većinske etničke grupe – više od dvije trećine njih smatra da društveno stanje nije na zadovoljavajućem nivou.  </p>
<p>- Ovi nalazi ne ukazuju nužno na prisustvo političkog ekstremizma, ali snažno govore o opštem društvenom nezadovoljstvu i ranjivosti javnosti na populističku retoriku i polarizujuće narative, odnosno o stanju koje se po potrebi može instrumentalizovati. Takvi uvidi su posebno važni u kontekstu demokratskog razvoja Crne Gore, jer ukazuju na potrebu za odgovornim političkim djelovanjem, otvorenim dijalogom i jačanjem povjerenja u institucije - kazala je Gvozdenović.</p>
<h2>Politički identitet važniji od sadržaja poruke</h2>
<p>U okviru istraživanja sproveden je eksperiment u kojem su političke izjave namjerno pogrešno pripisivane akterima iz suprotnih političkih tabora, kako bi se testirala otpornost građana/ki na manipulaciju izvorom informacije. Gvozdenović kaže da rezultati pokazuju da građani u velikoj mjeri vrednuju političke poruke na osnovu identiteta govornika, a ne na osnovu sadržaja same izjave.</p>
<p>- Umjesto da ocjenjuju poruke prema argumentima koje nose, ispitanici ih prihvataju ili odbacuju u skladu sa svojim političkim i etnonacionalnim opredjeljenjima. Na primjer, dešava se da izjavu političara iz DPS-a glasači te partije odbacuju ukoliko se ona predstavi kao izjava političara iz koalicije Za budućnost Crne Gore, i obrnuto - kazala je Gvozdenović.</p>
<p>To, dodaje ona, upozorava na ranjivost javnog prostora u Crnoj Gori na manipulacije, ali i na duboku političku i etničku polarizaciju koja uslovljava čak i osnovno rasuđivanje o datoj informaciji.</p>
<p>- Nalazi istraživanja podsjećaju na neophodnost razvoja medijske i digitalne pismenosti, ali i zajedničke odgovornosti u izgradnji kulture dijaloga i odgovorne političke komunikacije - zaključila je Gvozdenović.</p>
<p>Istraživanje je urađeno u periodu od 16. do 24. maja, na uzorku od 1.000 ispitanika. Istraživanje je dio projekta “Jačanje otpornosti Crne Gore: Borba protiv radikalizacije i dezinformacija” koji podržava ambasada Kraljevine Holandije.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Većina građana smatra da je Crna Gora duboko podijeljena, skoro polovina da se protiv trenutne situacije treba boriti „svim sredstvima“

<p>Evropska komisija reagovala je na uzvike „Za dom spremni“ na koncertu <b>Marka Perkovića Tompsona</b> i na drugu ustašku simboliku koju je isticao određeni dio publike u Zagrebu.</p>
<p>- Najoštrije osuđujemo svaki izraz fašizma koji nas podsjeća na najmračnije periode evropske istorije - saopštila je Evropska komisija, na pitanje hrvatskog portala Index.hr o koncertu i događajima koji su ga okruživali.</p>
<p>Na nivou EU, podsjetili su iz EK, postoji Okvirna odluka o borbi protiv rasizma i ksenofobije, koja obavezuje države članice da kriminalizuju govor mržnje.&nbsp;</p>
<p>To, kako pojašnjavaju, uključuje javno podsticanje na nasilje ili mržnju prema pojedincima ili grupama na osnovu rase, boje kože, religije, porijekla ili nacionalnog ili etničkog porijekla - saopštila je Komisija.</p>
<p>- Države članice su takođe obavezne da gone javno odobravanje, poricanje ili grubo trivijalizovanje zločina kao što su genocid, zločini protiv čovječnosti i ratni zločini. Nacionalne vlasti su odgovorne za svaku pojedinačnu prijavu govora mržnje ili zločina iz mržnje i obavezne su da postupaju u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom koje je transponovalo ovu Okvirnu odluku - rekao je portparol Komisije za Index.</p>

EK o Thompsonovom koncertu: Države članice dužne da kriminalizuju i gone govor mržnje i svako trivijalizovanje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina

<p>Duboka institucionalna i politička kriza pojavila se zbog odluke Skupštine Crne Gore da jednostrano proglasi penzionisanje sutkinje Ustavnog suda <b>Dragane Đuranović</b>, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa poštovanjem nezavisnosti ove sudske instance - navodi se u radnom dokumentu Evropske komisije o stanju vladavine prava u Crnoj Gori za 2025. godinu.</p>
<p>Kako se navodi u dokumentu, tenzije su eskalirale 17. decembra 2024. nakon odluke Parlamenta o penzionisanju Đuranović.</p>
<p>- Ova odluka nije bila u skladu sa postupkom predviđenim Ustavom, koji zahtijeva plenarnu odluku Ustavnog suda, što je konstatovala i Venecijanska komisija, a to je izazvalo ozbiljnu krizu u Parlamentu. Kriza proizilazi iz nedostatka jasnih pravila o penzionisanju sudija zbog suprotstavljenih podzakonskih zakonskih akta. Ovi događaji izazvali su veliku zabrinutost u vezi sa poštovanjem nezavisnosti<br/>
Ustavnog suda i podjele vlasti utvrđene Ustavom - istaknuto je u dokumentu.</p>
<p>Politički sporazum je, podsjećaju, postignut sredinom marta, otvarajući put za nastavak rada Parlamenta.</p>
<p>- Predviđeno jei zahtijevanje mišljenja Venecijanske komisije o odluci Parlamenta odluka, koja je objavljena 16. juna. Uprkos ovom razvoju događaja, parlamentarni postupak za izbor zamjene za sutkinju Ustavnog suda je nastavljen - dodaje se u dokumentu Evropske komisije.</p>
<h2>Radna prava</h2>
<p>Konstatuje se, pored ostalog, da nedostatak posebnog zakona o radnim pravima sudija i dalje predstavlja izazov.&nbsp;</p>
<p>- Trenutno postoje dva suprotstavljena zakona, a poseban zakon o pravima vezanim za rad, uključujući kriterijume za penzionisanje, za sve sudije i tužioce, uključujući i sudije Ustavnog suda, ostaje da se usvoji, kako je preporučila Venecijanska komisija - podsjeća se u dokumentu.</p>
<p>Venecijanska komisija je, kako dodaju, u svojim prethodnim mišljenjima identifikovala nekoliko elemenata koje Crna Gora treba da riješi kako bi uskladila važeća pravila sa evropskim standardima.&nbsp;</p>
<p>- Preporuke su se odnosile na regulisanje radnih prava sudija, uključujući starosnu granicu za penzionisanje i penziona prava, ograničenu upotrebu privremenih mehanizama za sprečavanje zastoja u ključnim imenovanjima, ograničavajući ih na izuzetne okolnosti, kao i usklađivanje postupaka evaluacije i disciplinskih postupaka za sudije sa evropskim standardima. Predviđeno je bilo i i jačanje nezavisnosti Sudskog savjeta i uvođenje pravnih zaštitnih mjera za sprečavanje neprimjerenog političkog uticaja - ističu u radnom dokumentu.</p>
<h2>Neprimjeren uticaj</h2>
<p>Slučajevi neprimjerenog javnog uticaja na pravosuđe i dalje izazivaju zabrinutost kod nekih zainteresovanih strana.&nbsp;</p>
<p>- Uprkos tome što su i Sudski i Tužilački savjet utvrdili mehanizam za prijavljivanje neprimjerenog uticaja, nijedan zahtjev za zaštitu nije primljen 2024. godine - istaknuto je u dokumentu.</p>
<p>Zainteresovane strane su, kako dodaju, prijavile slučajeve visokog ranga i političkih ličnosti koji su komentarisali tekuće slučajeve visokog profila, sudske odluke ili radnje organa za sprovođenje zakona i krivičnog pravosuđa.</p>
<p>- Što može doprinijeti potkopavanju povjerenja javnosti u<br/>
pravosuđe - ocijenjeno je u dokumentu.</p>
<h2><b>Nezavisnost</b></h2>
<p>Nivo percipirane nezavisnosti sudstva u Crnoj Gori je, kako se konstatuje u izvještaju, veoma nizak među širom javnošću i kompanijama.&nbsp;</p>
<p>- Generalno, 26 odsto opšte populacije i 35 odsto kompanija percipira nivo nezavisnosti sudova i sudija kao „prilično ili veoma dobar“ u 2025. godini - navodi se u dokumentu.&nbsp;</p>
<p>Percipirana nezavisnost sudstva među širom javnošću je značajno smanjena u poređenju sa 2024. godinom (35 odsto), dok je među kompanijama porasla u poređenju sa 2024. godinom (28 odsto).&nbsp;</p>
<p>- Glavni razlog koji je navela šira javnost za percipirani nedostatak nezavisnosti sudova i sudija je percepcija miješanja ili pritiska od Vlade i političara - kazali su iz EK.</p>
<p>Konstatuje se i da je rad na primjeni Strategije reforme pravosuđa za period od 2024. do 2027. i pratećeg akcionog plana u toku, ali da nisu sve planirane aktivnosti za prošlu godinu u potpunosti sprovedene.</p>
<p>- Nakon intenzivne faze reformi 2024. godine, glavni zakoni koji garantuju nezavisnost i nepristrasnost pravosudnog sistema sada uglavnom uzimaju u obzir evropske standarde, kao što su Zakon o Sudskom savjetu i sudijama i Zakon o državnom tužilaštvu. Kao rezultat ovih izmjena, Sudski i Tužilački savjeti su u procesu razvoja novog sistema imenovanja, ocjenjivanja učinka i unapređenja sudija i državnih tužilaca - istaknuto je u dokumentu.</p>
<p>Ističu da bi, kako bi se u potpunosti ispunile preporuke Evropske komisije i Venecijanske komisije, sastav Sudskog savjeta i dalje treba da se uskladi sa evropskim standardima u pogledu uloge ministra pravde<br/>
kao člana po službenoj dužnosti, kao i zastupljenost sudija koje biraju kolege.</p>
<p>- Zakon o Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) i dalje ima nedostataka, jer ključne preporuke Venecijanske komisije u vezi sa povećanom odgovornošću, jasnijim operativnim okvirima, jačom zaštitom ličnih podataka i strategijom za smanjenje značajnog zaostatka u predmetima još nisu primijenjene - navodi se u dokumentu.</p>
<h2>Izazovi</h2>
<p>Izazovi u vezi sa ljudskim resursima, informaciono-komunikacionom tehnologijom i infrastrukturom su se nastavili.&nbsp;</p>
<p>- Pravosudni sistem je pogođen neadekvatnim ljudskim resursima i fizičkim uslovima u sudnicama. Zainteresovane strane smatraju da odsustvo konkurentnih plata potkopava atraktivnost sudijske karijere, utičući i na proces zapošljavanja novih sudija i na motivaciju<br/>
zaposlenih da prihvate unapređenja na pozicije sa većim odgovornostima - navodi se u dokumentu.&nbsp;</p>
<p>Štoviše, kako je istaknuto, Crna Gora nije počela efikasnu implementaciju Plana za racionalizaciju pravosudne mreže za period od 2024. do 2027, što predstavlja izazov.&nbsp;</p>
<p>- Na svim nivoima pravosuđa dodijeljeni radni prostori i uslovi rada, uključujući opremu, i dalje su neadekvatni, posebno za Specijalno državno tužilaštvo, Viši sud u Podgorici i Vrhovni sud - precizirano je u dokumentu.&nbsp;</p>
<p>U ovoj godini budžet za pravosuđe je povećan sa 32,7 miliona eura na 34,2 miliona eura.</p>
<p>- Zainteresovane strane &nbsp;i dalje smatraju da je ovaj budžet nedovoljan za suočavanje sa kritičnim potrebama sektora - kazali su iz Evropske komisije.</p>
<h2>Korupcija</h2>
<p>Navodi se da ostaje zabrinutost u vezi sa kapacitetom Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije, koji ima zadatak da<br/>
prati i izvještava o sprovođenju strategije i akcionog plana, da to učini, jer "njegova unutrašnja struktura, plan rada i resursi još nisu jasni".&nbsp;</p>
<p>- Prema riječima nekih zainteresovanih strana, odsustvo jasnih indikatora i referentnih vrijednosti može uticati na praćenje - navodi se u dokumentu.</p>
<p>Rezultati istraga i krivičnog gonjenja u slučajevima korupcije na visokom nivou se nastavljaju poboljšavati, ali, kako se dodaje, mali broj pravosnažnih osuđujućih presuda i nedostatak efikasnih i odvraćajućih kazni doprinose percepciji nekažnjivosti.&nbsp;</p>
<p>- Amandmani uvedeni 2024. godine u Zakon o Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) značajno su poboljšali efikasnost njegovog rada, nakon čega je ovo tužilaštvo pokrenulo istrage protiv 17 osoba i podiglo optužnice protiv 16 osoba - precizirano je u dokumentu.</p>
<h2>RTCG i Raonić</h2>
<p>Tokom perioda izvještavanja, Skupština dva puta nije uspjela da<br/>
imenuje nove članove Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) i odložila je pokretanje postupka imenovanja za Savjet Radio-televizije Crne Gore (RTCG).&nbsp;</p>
<p>- Potpuna implementacija zakonodavnih poboljšanja uvedenih u novim zakonima, uključujući i transparentna i na zaslugama zasnovana imenovanja, tek treba da se postigne kako bi se osiguralo pravilno funkcionisanje i puna nezavisnost Agencije za audiovizuelne medijske usluge i RTCG - istaknuto je u dokumentu.</p>
<p>Kako dodaju, iako je proces imenovanja generalnog direktora RTCG <b>Borisa Raonića </b>ranije bio osporen višestrukim sudskim presudama, u avgustu 2024. Savjet Javnog servisa imenovao ga je na stalnu funkciju, što je pokrenulo pitanja o nedostatku transparentnosti i mogućem<br/>
kršenju zakonske procedure.&nbsp;</p>
<p>- U novembru 2024. godine tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv članova Savjeta RTCG zbog zloupotrebe položaja prilikom imenovanja generalnog direktora RTCG. Krivični postupak u ovom slučaju je trenutno u toku pred Osnovnim sudom u Podgorici - navodi se u dokumentu.</p>
<h2>Vlasništvo i napadi</h2>
<p>Iako je, kako ocjenjuju, transparentnost vlasništva poboljšana nakon usvajanja novog Zakona o medijima, i dalje postoji niz uticajnih onlajn medija koji ne pružaju informacije o vlasništvu uprkos novim obavezama u zakonu o medijima.&nbsp;</p>
<p>- Pored toga, dostupnost informacija o vlasništvu medija ostaje ograničena na one medijske subjekte koji su prošli formalnu registraciju. Neke zainteresovane strane ističu da medijske kuće u vlasništvu kompanija osnovanih u Srbiji imaju snažan uticaj na medijskom tržištu i da i dalje dominiraju među primaocima državnog oglašavanja - istaknuto je u dokumentu.</p>
<p>U 2024. godini je, kako se podsjeća, tužilaštvo rješavalo 14 slučajeva verbalnog i fizičkog nasilja ili prijetnji protiv novinara, podigavši optužnice u tri slučaja i pokrenuvši prekršajne ​​postupke u četiri.&nbsp;</p>
<p>- Policija je zabilježila 16 slučajeva nasilja nad medijima, uključujući sedam koje su u tužilaštvu klasifikovali kao krivična djela, a većina slučajeva uključuje uznemiravanje i onlajn prijetnje. Pored toga, tri novinara su i dalje pod policijskom zaštitom - precizirano je u dokumentu.</p>
<p>Slučajevi verbalnih napada na medije od javnih funkcionera i političkih stranaka su se nastavili.</p>
<p>- Od objavljivanja izvještaja o vladavini prava za 2024. godinu zabilježena su tri nova upozorenja za Crnu Goru na Platformi Savjeta Evrope za promociju zaštite novinarstva i bezbjednost novinara, a u vezi sa napadima na fizičku bezbjednost i integritet uznemiravanjem i zastrašivanjem novinara.&nbsp;</p>
<p>- Platforma registruje ukupno osam aktivnih upozorenja. Platforma za brzi odgovor na slobodu medija zabilježila je 12 incidenata, odnosno dva fizička napada, jedan napad na imovinu, 10 verbalnih napada, tri pravna<br/>
incidenta, te jedno "miješanja". Nije bilo značajnijih slučajeva strateških tužbi protiv učešća javnosti (SLAPP) protiv medijskih kuća ili novinara - navodi se, pored ostalog, u dokumentu.</p>

EK: Odluka Skupštine da jednostrano penzioniše sutkinju Đuranović izazvala zabrinutost u vezi sa poštovanjem nezavisnosti Ustavnog suda

<p>I podrška i čestitke i zahvalnost...<b>Danilu Marunoviću</b>, koji je, prije svega, prihvatio da bude član žirija za dodjelu Trinaestojulske nagrade i odvaži se da, među partijskim uticajima, doprinese relevantnom sagledavanju kandidata, ali i u konačnom, ogolijevanju pristupa koji je ovu nagradu potpuno devalvirao...zahvaljujući čemu će se, nadajmo se, prekinuti sa ovom, po svemu, ponižavajućom praksom, poručila je ekspertkinja za strateško planiranje <b>Jelena Pavićević,</b> na svom Fejsbuk profilu, povodom ''cirkusa'' koji je nastao oko dodjele Trinaestojulskih nagrada.</p>
<p>Pavićević se zahvalila i <b>Milošu Karadagliću</b> koji je, po njoj očekivano, odbio da bude dio partitokratskog trijumfa i da omogući da se, uz njega, nađu ljudi koje nije blam da nezasluženo primaju najveća državna priznanja, a da za njihova postignuća, uglavnom, niko niti je čuo niti bi ih smatrao baš toliko značajnim.&nbsp;</p>
<p>Dodala je i da je, uz Karadaglića, bilo bar još pet kandidata vrijednih ove nagrade.</p>
<p>- I taman kada se moglo pomisliti da su, već svi, pali u apatiju i dozvolili da se pravi cirkus od najvećeg državnog priznanja, ova dva frajera, koji bi tu nagradu, bez dileme, uvijek mogli dobiti, pokazali su i rekli da to baš neće proći ovako kako je zamišljeno- kazala je Pavićević.</p>
<p>Ona je istakla kako je situacija sa dodjelama nagrada okupira danima, kao i uostalom većinu crnogorskog društva, elaborirajući da je tužna što ne postoji svijest većine javnosti, o tome koliko se štete nanese kada se najznačajnije nagrade ne dodjele onima koji su ih zaista zaslužili.</p>
<p>- Koliko se tu, samo, vremena, novca i drugih resursa, potroši na pogrešne poruke. I tako...na taj način, stvaramo naciju u kojoj se za najveće državno priznanje možeš kandidovati i za "ništa" ili za nešto sasvim prosječno i daleko od izvrsnosti. Nagrade služe da uspostave kriterijume, afirmišu kvalitet i determinišu vrijednosni sistem, pa tek onda, da nekom daju satisfakciju. Trinaestojulska nagrada bi trebala da afirmiše postignuća zbog kojih postoji vjerovatnoća da će svi građani na njih biti ponosni i doživljavati ih kao uzor. A da li je tako?- upitala je Pavićević.</p>
<p>Po njoj, prije svega, klica ovog nakaradnog procesa leži u zakonskoj odredbi koja ovlašćuje Skupštinu da bira članove žirija, a što se tumači na način da partije regrutuju članove žirija, iako bi, sasvim sigurno, to moglo da se dešava i kroz mnogo kvalitetniji proces, čime bi se za kandidate Skupštini predlagali relevantni pojedinci, za koje bi se glasalo u plenumu, kao za mnoge druge pozicije, što bi, smanjilo vjerovatnoću da nam žiri za dodjelu najvećeg državnog priznanja, često čine anonimusi sa titulama, dominantno iz zatvorene akademske zajednice.&nbsp;</p>
<p>- Takođe, kada se osvrnete na medijska izvještavanja o ovoj nagradi, rijetko možete pročitati kvalitetne opservacije o članovima žirija, &nbsp;kandidatima i laureatima, što bi bilo edukativno, a ovako je, uglavnom, informativno, pa smo se i doveli u fazu da Trinaestojulska nagrada postane informacija, a ne smjernica, uzor i primjer društvenog progresa i uspjeha- dodala je Pavićević.</p>
<p>Po njoj, jedna od upečatljivijih karakteristika ove nagrade je i činjenica da je, uglavnom, dobijaju osobe iz sfere kulturnog stvaralaštva i akademske zajednice, kao da smo neka kulturna i naučna velesila, a ne zemlja u kojoj, upravo, te dvije sfere, imaju najlošiji društveno- politički tretman, pa se stiče utisak, da se kroz nagrade, pokušavaju nadoknaditi duševne patnje i bolovi kulturnih i naučnih poslenika. A onda, kada se desi konkretno i predivno, naučno otkriće, nagrada izostane.</p>
<p>- A gdje su privrednici, kada je u pitanju Trinaestojulska nagrada, zahvaljujući čijim poduhvatima i podvizima, ova država često i opstaje? Njih niko ne kandiduje!!! No, oni su svakako, struktura, koja nema problem da svoju samostalnost, ekonomsku održivost, izmirivanje obaveza prema zaposlenima i državi, razvoj, kao i mogući profit, vidi kao svoje postignuće, pa im nagrade ne moraju nahraniti sujetu, jer privrednici su, uglavnom, sujetu morali sahraniti da bi bili na tržištu. Zatim, gdje su nam ljudi koji žive u dijaspori, kada je u pitanju ovo priznanje, a među kojima ima onih koji su mnogo doprinijeli Crnoj Gori da se poveže sa svijetom u brojnim oblastima, ali i imidžu države ili određenim inicijativama?....Neću navoditi, imenom i prezimenom, one koje, ničim posebno zasluženo, dobijanje Trinaestojulske nagrade, nije obavezalo da naknadno doprinesu Crnoj Gori..jer su se tako postavili, kao da im pripada. I tako....dosta je toga što je, u vezi sa Trinaestojulskom nagradom, nju devalviralo i šalje pogrešnu poruku sopstvenim građanima- navela je Pavićević.</p>
<p>Ona je istakla da ove reakcije nijesu ideološke i političke, već su ih brojni članovi brojnih žirija, kao i brojni kandidati i dobitnici, pretvorili u političku i ideološku temu.</p>
<p>- Zato je postupanje Danila Marunovića i Miloša Karadaglića (prethodno i <b>Ratimira Martinovića </b>koji je odbio i da ga kandiduju prije par godina) iskra svjetlosti i nade da će se ovoj nagradi vratiti smisao i povratiti stari sjaj. Tada će ova nagrada komunicirati društvene vrijednosti i značaj, onako kako treba, a njeni laureati biti dostojni ove nagrade, tako što neće postojati sumnja da je ona zaslužena...a mi ćemo ih doživljavati kao uzor...Bravo momci!- zaključila je Pavićević.</p>

Pavićević: Postupci Marunovića i Karadaglića iskra nade da će se ovoj nagradi vratiti smisao i povratiti stari sjaj

<p>Viši sud produžio je pritvor penzionisanom službeniku Uprave policije <b>Dušku Koprivici</b> koji se optužnicom SDT - a tereti za pranje novca - potvrdila je za Portal ETV savjetnica za odnose sa javnošću u Višem sudu <b>Ivana Vukmirović</b>.</p>
<p>- Pritvor je optuženom produžen do dalje odluke suda - kazala je Vukmirović.</p>
<p>Specijalno državno tužilaštvo je u junu podiglo optužnicu protiv Koprivice, njegovog sina i supruge - <b>Strahinje </b>i <b>Radosve Koprivice</b> i zeta <b>Duška Roganovića</b>.</p>
<p>Oni se terete za pranje novca u iznosu od najmanje 964.850 eura u periodu od oktobra 2019. godine.</p>
<p>Duško Koprivica je uhapšen 24. decembra 2024. sa svojom suprugom Radosavom.&nbsp;</p>
<p>Njemu je određen pritvor, a ona je nakon saslušanja puštena da se brani sa slobode ali joj je izrečena mjera nadzora - povremeno javljanje Odjeljenju bezbjednosti Nikšić, dva puta mjesečno i privremeno oduzimanje putne isprave.</p>
<p>Njihov sin Strahinja Koprivica &nbsp;je od 22. oktobra u pritvoru zbog optužbi da je organizovao grupu koja se bavila krijumčarenjem i nedozvoljenom trgovinom.&nbsp;</p>
<p>Duškom Roganović, koji prema evidenciji bezbjednosnih službi, slovi za visokopozicioniranog člana kavačke kriminalne grupe, nedostupan je crnogorskim vlastima i za njim je raspisana potjernica.</p>

Dušku Koprivici produžen pritvor

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: institut-damar

Većina građana smatra da je Crna Gora duboko podijeljena, skoro polovina da se protiv trenutne situacije treba boriti „svim sredstvima“

EK o Thompsonovom koncertu: Države članice dužne da kriminalizuju i gone govor mržnje i svako trivijalizovanje genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina

EK: Odluka Skupštine da jednostrano penzioniše sutkinju Đuranović izazvala zabrinutost u vezi sa poštovanjem nezavisnosti Ustavnog suda

Pavićević: Postupci Marunovića i Karadaglića iskra nade da će se ovoj nagradi vratiti smisao i povratiti stari sjaj

Dušku Koprivici produžen pritvor

PRATITE TVe UŽIVO