Većina građana smatra da je Crna Gora duboko podijeljena, skoro polovina da se protiv trenutne situacije treba boriti „svim sredstvima“

Crnogorsko društvo karakteriše izraženo nezadovoljstvo i duboke političke podjele, pokazuje istraživanje koje je za CDT sproveo Institut Damar. Više od trećine građana/ki (36,3 odsto) saglasno je sa izjavama koje imaju snažno polarizujući karakter, što jasno ukazuje na ukorijenjene podjele i ranjivost na ekstremne narative, kazala je Milena Gvozdenović, zamjenica izvršnog direktora Centra za demokratsku tranziciju (CDT).

Podaci istraživanja pokazuju da nešto manje od polovine građana/ki (45,4 odsto) smatra da društveno stanje u zemlji nije zadovoljavajuće, dok je svega 22,2 odsto onih koji su zadovoljni.

- Čak 53,7 odsto građana smatra da je Crna Gora „duboko podijeljena zemlja“, dok samo 20,9 odsto ne dijeli to mišljenje. S druge strane, svaki peti građanin/ka vjeruje da Crnoj Gori prijeti nestanak, dok polovina građana/ki (52 odsto) sa tim nije saglasna - saopštila je Gvozdenović.

Posebnu zabrinutost, kako je rekla, izaziva nalaz da 45,7 odsto ispitanika/ca smatra da se protiv trenutne društveno-političke situacije treba boriti „svim sredstvima“, što implicira prihvatanje širokog spektra potencijalno i nedemokratskih metoda djelovanja.

Istovremeno, 40,7 odsto građana/ki dijeli uvjerenje da političke elite doprinose radikalizaciji javnog mnjenja, naspram 21,4 odsto koji su protiv takve ocjene.

Dok 39,3 odsto ispitanika/ca navodi da se plaši za sopstvenu i budućnost svojih bližnjih u našoj državi, 32,2 odsto ne dijeli tu zabrinutost.

Starije generacije pokazuju viši stepen nezadovoljstva stanjem u Crnoj Gori, što može ukazivati na akumulirano razočaranje. Manjinske zajednice, posebno Bošnjaci i Albanci, izražavaju veću zabrinutost u odnosu na većinske etničke grupe – više od dvije trećine njih smatra da društveno stanje nije na zadovoljavajućem nivou.

- Ovi nalazi ne ukazuju nužno na prisustvo političkog ekstremizma, ali snažno govore o opštem društvenom nezadovoljstvu i ranjivosti javnosti na populističku retoriku i polarizujuće narative, odnosno o stanju koje se po potrebi može instrumentalizovati. Takvi uvidi su posebno važni u kontekstu demokratskog razvoja Crne Gore, jer ukazuju na potrebu za odgovornim političkim djelovanjem, otvorenim dijalogom i jačanjem povjerenja u institucije - kazala je Gvozdenović.

Politički identitet važniji od sadržaja poruke

U okviru istraživanja sproveden je eksperiment u kojem su političke izjave namjerno pogrešno pripisivane akterima iz suprotnih političkih tabora, kako bi se testirala otpornost građana/ki na manipulaciju izvorom informacije. Gvozdenović kaže da rezultati pokazuju da građani u velikoj mjeri vrednuju političke poruke na osnovu identiteta govornika, a ne na osnovu sadržaja same izjave.

- Umjesto da ocjenjuju poruke prema argumentima koje nose, ispitanici ih prihvataju ili odbacuju u skladu sa svojim političkim i etnonacionalnim opredjeljenjima. Na primjer, dešava se da izjavu političara iz DPS-a glasači te partije odbacuju ukoliko se ona predstavi kao izjava političara iz koalicije Za budućnost Crne Gore, i obrnuto - kazala je Gvozdenović.

To, dodaje ona, upozorava na ranjivost javnog prostora u Crnoj Gori na manipulacije, ali i na duboku političku i etničku polarizaciju koja uslovljava čak i osnovno rasuđivanje o datoj informaciji.

- Nalazi istraživanja podsjećaju na neophodnost razvoja medijske i digitalne pismenosti, ali i zajedničke odgovornosti u izgradnji kulture dijaloga i odgovorne političke komunikacije - zaključila je Gvozdenović.

Istraživanje je urađeno u periodu od 16. do 24. maja, na uzorku od 1.000 ispitanika. Istraživanje je dio projekta “Jačanje otpornosti Crne Gore: Borba protiv radikalizacije i dezinformacija” koji podržava ambasada Kraljevine Holandije.