Skupština Crne Gore i dalje kontroliše sprovođenje zakona i politika onoliko koliko joj to dozvoli politička većina i izvršna vlast, ocijenili su iz Centra demokratsku tranziciju (CDT).
Zamjenica izvršnog direktora CDT-a Milena Gvozdenović rekla je da to, u praksi, potvrđuju kašnjenja, neodazivanje pozvanih institucija na saslušanja i različite političke opstrukcije, čime se, kako je navela, narušava jedna od ključnih ustavnih funkcija parlamenta.&nbsp;
Ona je rekla da je u 2025. godini održano 13 kontrolnih saslušanja, od čega osam na zahtjev poslanika opozicije, tri na zahtjev poslanika većine, dva na osnovu odluke odbora.
- Ono što je bilo očigledno u protekloj godini je da političko uslovljavanje i dalje sužava prostor kontrole Skupštine - kazala je Gvozdenović.&nbsp;
U jednom slučaju, kako je dodala, opoziciona inicijativa za saslušanje na temu dezinformacija iz bezbjednosnog sektora prošla je tek nakon što je, na zahtjev dijela većine, iz nje izuzet predsjednik Vlade.
Gvozdenović je rekla da se drugi upečatljiv slučaj desio kada je inicijativa opozicije za kontrolno saslušanje, povodom postupanja nadležnih organa u slučaju u kojem je osumnjičeni pripadnik obezbjeđenja predsjednika parlamenta, prihvaćena tek nakon pozivanja na garantovano pravo opozicije.
- Uz to i dalje imamo primjere odlaganja, pa kontrolno saslušanje ministara finansija i turizma o uticaju turističke sezone na budžet i planirani ekonomski rast, o kojem je odlučeno još u julu, održano je tek 29. decembra - kazala je Gvozdenović u saopštenju dostavljenom agenciji MINA.
Ona je podsjetila da je saslušanju prisustvovala ministarka turizma, ali ne i ministar finansija koji je na dan saslušanja obavijestio Odbor da neće prisustvovati zbog “ranije preuzetih obaveza”.
Gvozdenović &nbsp;je ukazala da problem koji se nedvosmisleno nameće jeste činjenica da dio državnih organa u praksi bira da li će se pojaviti pred odborima, pa i pozivajući se na određena tumačenja Ustava i zakona.
- Tako imamo primjere da ministri otkazuju dolazak na sam dan kontrolnog saslušanja, ili da odlažu saslušanja zbog “službenih obaveza” - dodala je Gvozdenović.
Prema njenim riječima, kontrolnu ulogu Skupštine ne poštuje ni sam predsjednik Vlade koji bira da li će i kada prisustvovati premijerskom satu i odgovarati na pitanja poslanika i poslanica.
- Pored čestih odlaganja, zabilježen je i slučaj u kojem je premijer prisustvovao sjednici, ali je odbio da usmeno odgovara na pitanja poslanika - navela je Gvozdenović.
Ona je kazala da ni drugi organi vlasti ne poštuju parlamentarnu kontrolu u dovoljnoj mjeri.
- Što nam potrvđuje činjenica da se vrhovni državni tužilac (VDT) nije odazvao ni na jedan od tri poziva &nbsp;za kontrolno saslušanje prošle godine - dodala je Gvozdenović.
Ona je kazala da je u julu VDT izostao sa saslušanja koje je Odbor za bezbjednost i odbranu zakazao povodom postupanja nadležnih organa u slučaju u kojem je osumnjičeni pripadnik obezbjeđenja predsjednika parlamenta.
- U oktobru se nije odazvao ni pozivu Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, na saslušanje o postupanju tužilaštva koje je rezultiralo odbacivanjem krivične prijave povodom prodaje Telekoma - rekla je Gvozdenović.&nbsp;
Ona je kazala da je VDT nije prisustvovao ni sjednici Administrativnog odbora, na kojoj je razmatran zahtjev Osnovnog suda u Pljevljima za odobrenje vođenja krivičnog postupka i skidanje poslaničkog imuniteta poslaniku Milanu Lekiću, što je ranije bila zakonom uspostavljena praksa.
Gvozdenović je rekla da su umjesto VDT-a, sjednici prisustvovale tužiteljke osnovnog državnog tužilaštva Pljevlja.
- Na ovaj način učvršćuje se praksa po kojoj se Skupštini praktično onemogućava da nadzire rad tužilaštva, izuzev prilikom razmatranja godišnjeg izvješaja o njihovom radu - rekla je Gvozdenović.
Ona smatra da je posebno zabrinjavajuće što takav stav ima direktnu podršku pojedinih poslanika većine.
- Apsolutno odbijanje predstavnika tužilaštva da se odazovu na parlamentarna saslušanja nespojivo je sa demokratskim principima i zahtjevima ravnoteže između grana vlasti - istakla je Gvozdenović.
Ona je navela da, iako je razumljivo, opravdano i zakonom propisano da tužioci ne odgovaraju na pitanja o okolnostima pojedinačnih predmeta, to ne može biti razlog da izbjegavaju davanje objašnjenja o pravilima i načinima po kojima rade, ili sistemskim nedostacima koje pojedini slučajevi otkrivaju.
- Izbjegavanjem kontrolnih saslušanja i komunikacije sa parlamentom, stvara se opasan presedan prema kojem se čitava grana vlasti faktički izuzima iz ključnih mehanizama javne i institucionalne odgovornosti - ocijenila je Gvozdenović.
Prema njenim riječima, odgovornost za takvo stanje dijele i poslanici, imajući u vidu primjere kontrolnih saslušanja gdje su se direktno interesovali za konkretne predmete pred tužilaštvom i javno ih komentarisali, iako ti slučajevi nijesu bili ni povod ni tema kontrolnih saslušanja.
Gvozdenović je kazala da se u praksi pokazuje da se Poslovnik Skupštine tumači rastegljivo i selektivno, pa njegova primjena prvenstveno zavisi od političke volje.
- Dok se na Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje otvara pitanje prisustva smijenjenog direktora Fonda za zdravstveno osiguranje i o njemu se glasa iako to Poslovnik ne predviđa, u drugim odborima se pravila znaju tumačiti znatno šire i fleksibilnije - navela je Gvozdenović.
Ona je kazala da je ilustrativan primjer sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu, na kojoj je razmatrano postupanje nadležnih organa u slučaju u kojem je osumnjičeni pripadnik obezbjeđenja predsjednika Skupštine, a na kojoj je prisustvovao advokat okrivljenog, formalno kao predstavnik nevladine organizacije (NVO) na osnovu odobrenja predsjednika Odbora.
- Iako Poslovnik predviđa mogućnost prisustva predstavnika civilnog sektora sjednicama odbora, u konkretnom slučaju ta mogućnost je očigledno zloupotrijebljena - navela je Gvozdenović.&nbsp;
Ona je rekla da je tokom rasprave, osoba koja je formalno prisustvovala sjednici kao predstavnik NVO, faktički je nastupala u ulozi advokata, otvarajući pitanja o drugim krivičnim predmetima koje zastupa.
- Na taj način, Odbor je doveden u situaciju da umjesto vršenja parlamentarne kontrole postane platforma za advokatsko i političko istupanje, što je suprotno svrsi i prirodi kontrolnog saslušanja - rekla je Gvozdenović.
Ona je rekla da sve navedeno ukazuje da je važno da se kroz transparentan i inkluzivan proces, uz otvoren, ozbiljan i pošten politički dijalog kvalifikovane većine, kao i uz konsultacije sa stručnom i širom javnošću, pripremi zakon koji će jasno urediti poziciju parlamenta i njegov odnos sa drugim granama vlasti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Gvozdenović: Uloga Skupštine sve se više degradira

I ovaj Međunarodni dan slobodnog pristupa informacijama Crna Gora obilježava uz problematična zakonska ograničenja i samovolju institucija koje odlučuju kada i koje informacije o svom radu će učiniti dostupnim javnosti, kazala je Milena Gvozdenović, zamjenica izvršnog direktora CDT-a.
Prema njenim riječima, proizvoljno ponašanje institucija dovodi do toga da informacije koje bi trebalo biti javne ostanu skrivene građanima/kama koji biraju i finansiraju vlast.
- Nakon tri prethodna neuspjela pokušaja, Vlada je u februaru 2025. godine uputila Skupštini predlog novog Zakona o slobodnom pristupu informacijama, a tek dva mjeseca kasnije je uvršten u dnevni red. Ovaj zakon je razmatran na kraju proljećnog zasijedanja u julu 2025, ali nije stavljen na glasanje. Ovakav pristup nedvosmisleno ukazuje na to da ni sadašnja vlast ne želi da civilni sektor i građani/ke znaju šta oni rade iza zatvorenih vrata - pojašnjava Gvozdenović u saopštenju.&nbsp;
Kako je podsjetila, pravo na slobodan pristup informacijama degradirano je još izmjenama zakona iz 2017. godine, kada je uveden institut poslovne i poreske tajne. Iako je od tada gotovo svaka partija imala priliku da vrši vlast, nije došlo do oslobađanja pristupa informacijama od ovih problematičnih ograničenja.
- Istraživanje CDT-a pokazalo je da ministarstva masovno krše Zakon o slobodnom pristupu informacijama, jer ne objavljuju na svojim sajtovima ni neke od bazičnih informacija o svom radu – planove, izvještaje, informacije o raspolaganju javnim sredstvima, informacije kojima je po zahtjevu odobren pristup… Ovakvu situaciju omogućava i slab nadzor nad primjenom zakona. Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama je u prvoj polovini 2025. izvršila inspekcijski nadzor proaktivnog objavljivanja informacija kod 47 organa, odnosno svega njih 2,5%, zbog čega ne možemo očekivati da dođe do unapređenja proaktivne transparentnosti. Na CDT-ov zahtjev za slobodan pristup informacijama o isplati varijabila i drugih naknada zaposlenima u ministarstvu, preko 70% ministarstava je dostavilo odgovore van zakonskog roka. Odgovori su često stizali tek nakon višestrukih urgencija, a na pojedine smo čekali i dva mjeseca. Samo šest ministarstava je ispoštovalo zakonski rok od 15 dana u okviru kojeg moraju da dostave odgovor na informaciju po zahtjevu - dodaje Gvozdenović.&nbsp;
Iako je, kako kaže, premijer Crne Gore, Milojko Spajić, prilikom izlaganja ekspozea naveo da će “modernizacija institucija, transparentnost i efikasnost rada javne uprave biti prioriteti Vlade na putu ka punopravnom članstvu u EU”, ponašanje izvršne vlasti pokazuje da smo i dalje daleko od onoga što su moderni standardi.
- Problemi u aktuelnom zakonu, proizvoljno objavljivanje informacija na sajtovima institucija, ćutanje ili kašnjenje u dostavljanju odgovora, slab nadzor nad primjenom zakona ostaju i dalje kao podsjećanje na neophodnost reforme politike transparentnosti i otvorenosti - zaključuje zamjenica izvršnog direktora CDT-a.

Gvozdenović: Vlast ne želi da građani znaju šta rade iza zatvorenih vrata

Vlada Crne Gore ispunjava 67,25 odsto kriterijuma otvorenosti što je stavlja na treće mjesto u regionu po stepenu otvorenosti i transparentnosti, nakon Vlade Sjeverne Makedonije i Vijeća ministara BiH - kazala je zamjenica izvršnog direktora Centra za demokratsku tranziciju Milena Gvozdenović.
Prema podaci istraživanja ove nevladine organizacije, koji su dobijeni iz Regionalnog indeksa otvorenosti Vlada, Sjeverne Makedonije ispunjava 77,32 odsto, Vijeće ministara BiH 73,72 odsto, a Vlada Republike Srbije 54,74 odsto indikatora otvorenosti.
- Vlada Autonomne pokrajine Vojvodine ispunjava 41 odsto, dok Vlada FBiH i Vlada Republike Srpske zauzimaju začelje liste sa 35 odsto odnosno, tek oko trećine ispunjenosti indikatora kojima mjerimo otvorenost - navela je Gvozdenović.
Regionalni indeks otvorenosti je analitički instrument koji pruža sliku o tome koliko su institucije u regionu Zapadnog Balkana otvorene prema građanima i društvu.
- U okviru istraživanja, provjeravali smo dostupnost informacija na internet stranicama izvršne vlasti među kojima planove i izvještaje o radu, spisak zaposlenih, informacije o korišćenju javnih sredstava, materijale sa sjednica Vlade i dr, a takođe analizirali smo relevantan pravni okvir i strateška dokumenta, te komunikaciju vlasti sa javnošću. Metodologija je razvijena uz konsultovanje velikog broja kredibilnih izvora koji navode najbolje međunarodne prakse i standarde dobrog upravljanja - precizirala je Gvozdenović.
Podaci njihovog istraživanja, kako dodaje, potvrđuju da se politika otvorenosti u Crnoj Gori i dalje sprovodi proizvoljno, bez strateške vizije i djelotvornih mehanizama koji bi garantovali otvoreno i transparentno postupanje institucija.
- Zakonodavni proces je netransparentan i jasno je da vlast ne želi veće učešće građana u donošenju odluka. Velike ekonomske projekte i odluke ove Vlade karakteriše izražena netransparentnost, što je naročito vidljivo u slučajevima poput sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), tendera za dugoročnu koncesiju aerodroma ili projekta „Velje brdo“. Uz sve to zabrinjava neodgovoran odnos Vlade prema Skupštini, što ozbiljno podriva demokratski sistem - istakla je Gvozdenović.
Ni nakon druge rekonstrukcije nijesu uspostavljeni mehanizmi koji bi osigurali transparentnost i otvorenost u radu ovako mnogobrojne vlade.
- Naprotiv, reorganizacija pojedinih resora dodatno je otežala uvid u rad izvršne vlasti. Informacije i dokumenti o radu ranijih resora najčešće se ne prenose na internet stranice novih, čime se praktično briše institucionalna memorija i onemogućava praćenje kontinuiteta u radu organa - rekla je Gvozdenović.
Uz to, prema njenim riječima, odlaganje usvajanja novog zakona o slobodnom pristupu informacijama nedvosmisleno ukazuje na odsustvo političke volje aktuelne vlasti da unaprijedi transparentnost javne uprave.
<h2>Preko Vacapa odlučuju o državnim pitanjima</h2>
Vlada ima praksu održavanja sjednica “telefonskim putem” koje brojčano daleko nadmašuje redovne sjednice.&nbsp;
- U praksi, to znači da se ministri izjašnjavaju putem Vacap (WhatsApp) grupe, formalno potvrđujući odluke bez fizičkog sastajanja i debate. Ovakav način rada obesmišljava kolegijalnu raspravu i smanjuje vidljivost procesa odlučivanja. Neke od najvažnijih odluka i politika donijete su upravo na ovaj način, što implicira svjesno izbjegavanje javnosti i medija: telefonske sjednice se mogu sazvati brzo i bilo kada, po potrebi - ističe Gvozdenović.
Uprkos deklarativnim opredjeljenjima, aktuelna praksa Vlade ukazuje na duboko ukorijenjeno nerazumijevanje uloge medija.&nbsp;
- Predsjednik Vlade i pojedini ministri rijetko su davali intervjue, a kada jesu, najčešće su to činili selektivno, favorizujući njima bliske medije. Takav pristup ograničava pristup informacijama i umanjuje transparentnost rada izvršne vlasti - zaključila je Gvozdenović.

Gvozdenović: Vlada Crne Gore treća u regionu po transparentnosti, bez strateškog pristupa i zakona o SPI

Ministarstva u Crnoj Gori u prosjeku ispunjavaju tek polovinu kriterijuma otvorenosti (49.16 odsto) - pokazuju rezultati CDT-ovog Regionalnog indeksa otvorenosti. Oni su u okviru istraživanja provjeravali dostupnost informacija o godišnjem radu institucija, njihovim izvještajima, raspolaganju finansijskim sredstvima, spisku zaposlenih, podacima od značaja za slobodan pristup informacijama, komunikaciju putem društvenih mreža... Tako dok parlament uporno odlaže usvajanje novog Zakona o slobodnom pristupu informacijama, koji bi institucije obavezao na veću transparentnost, istraživanje Centra za demokratsku tranziciju (CDT) pokazuje da državni organi ne poštuju ni važeći propis, prema kojem su dužni da na svojim internet stranicama objavljuju podatke o svom radu. - U odsustvu efikasnog nadzora, izvršna vlast u Crnoj Gori faktički djeluje iznad zakona - odlučujući samoinicijativno koja će dokumenta objaviti i kada će građanima omogućiti pristup informacijama koje im pripadaju po zakonu - navela je zamjenica izvršnog direktora CDT-a Milena Gvozdenović. Uprkos jasnim zakonskim obavezama, prema njenim riječima, više od polovine ministarstava ne ispunjava ni polovinu propisanih kriterijuma otvorenosti. - Najbolje rezultate bilježi Ministarstvo pravde sa 86.18 odsto ispunjenih kriterijuma otvorenosti. Slijede Ministarstvo javne uprave (66.77 odsto), Ministarstvo ekonomskog razvoja (62.29 odsto) i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (61.18 odsto). Na začelju su Ministarstvo turizma i Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji, sa po 33.19 odsto ispunjenih indikatora otvorenosti - navela je Gvozdenović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911120924_a21f38025d5c1e60b3fa15e58df4eccf52800cca7efcd093fb4f5bc3d2fa7fe2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250911120924_a21f38025d5c1e60b3fa15e58df4eccf52800cca7efcd093fb4f5bc3d2fa7fe2" data-rendition-name="original" width="1320" height="866" loading="lazy" alt="Milena Gvozdenović"><figcaption>Milena Gvozdenović(Photo: CDT)</figcaption></figure>  Rad ministarstva javnih radova i energetike bio je tek u začetku u trenutku istraživanja, pa je njihova otvorenost analizirana na osnovu tada dostupnih podataka, dok će naredno istraživanje dati uporedne podatke i sveobuhvatni uvid u njihov rad. Rezultati istraživanja ukazuju na sistematsko kršenje Zakona o SPI, u dijelu koji definiše proaktivan pristup informacijama. Iako djeluje nevjerovatno - pojedina ministarstva, kaže Gvozdenović, nemaju ni javno objavljene brojeve telefona, čime onemogućavaju građane i medije da ih direktno kontaktiraju. - Ministarstva takođe ne poštuju zakonske rokove za postupanje po zahtjevima za slobodan pristup informacijama. Na zahtjev za SPI koji smo uputili u okviru ovog istraživanja, samo šest ministarstava odgovorilo je u zakonskom roku, 18 resora je dostavilo odgovore naknadno, a jedno ministarstvo nam nije odgovorilo. Odgovori su u brojnom slučajevima stizali tek nakon višestrukih urgencija, a na pojedine smo čekali gotovo dva mjeseca - navela je Gvozdenović. <h2>Podaci se gube nakon rekonstrukcije</h2> Praćenje rada izvršne vlasti u Crnoj Gori sve je, kaže Gvozdenović, složenije zbog učestalih rekonstrukcija vlade. - U odsustvu jasnih politika otvorenosti i sankcija za nepoštovanje zakona, stihijsko razdvajanje i spajanje resora negativno se odrazilo na transparentnost. Podaci pokazuju da se strateški dokumenti i informacije prethodnih ministarstava ne objavljuju dosljedno na stranicama njihovih nasljednika, a dok su internet stranice dijela ministarstava koja su prestala da postoje i dalje dostupne, druge su uklonjene - istakla je ona. Iako većina ministarstava objavljuje informacije o javnim funkcionerima i njihovim zaradama, kao i spisak državnih službenika i namještenika, što je zakonska obaveza, to nije, podvlači Gvozdenović, uvijek slučaj sa rekonstruisanim resorima. - Iako je prošlo skoro pet mjeseci od početka rada Ministarstva javnih radova, odnosno više od godinu u slučaju Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji, do njih se ne može doći telefonskim putem jer nijesu objavili kontakt telefon na svojim internet stranicama - istakla je ona. Tek je trećina resora na svojim internet stranicama objavila godišnji program rada za 2024. godinu, dok je svega polovina njih učinila dostupnim izvještaje o svom radu. Većina “novoformiranih” ministarstava, ukazuje Gvozdenović, ne objavljuje godišnje planove i izvještaje o radu svojih prethodnika što je zabrinjavajuća praksa, jer onemogućava građane i civilno društvo da prate kontinuitet u radu institucija. - Nijedno ministarstvo nije objavilo budžet za 2024. godinu na svojoj internet stranici. U pojedinim slučajevima, resori formirani nakon rekonstrukcije objavili su budžete prethodnih ministarstava, ali ne i budžet nakon rebalansa iz septembra 2024, kojim su precizirani njihovi finansijski okviri - naglasila je ona. Podaci ovog istraživanja, kako je kazala Gvozdenović, ukazuju na ozbiljne nedostatke u proaktivnoj transparentnosti ministarstava i dostupnosti informacija koje javnost ima pravo da zna. - Sve dok se transparentnost tretira kao izbor, a ne obaveza, demokratska kontrola rada vlasti ostaje otežana. Regionalni indeks otvorenosti je analitički instrument koji pruža sliku sliku o tome koliko su institucije u regionu Zapadnog Balkana otvorene prema građanima i društvu. Metodologija je razvijena uz konsultovanje velikog broja kredibilnih izvora koji navode najbolje međunarodne prakse i standarde dobrog upravljanja - navela je Gvozdenović.

Ministarstva tek polovično transparentna: Nakon rekonstrukcije otežan uvid u rad, ne poštuju rokove za SPI

Skupština Crne Gore i ove godine ostvaruje visok rezultat u pogledu administrativne otvorenosti, ali kontrolna uloga ove institucije ozbiljno je degradirana, sjednice se otkazuju bez prethodnog dogovora i valjanih obrazloženja, sve je primjetnija samovolja vlasti pa ostaje upitno obavljanje njene ustavom određene uloge - kazala je Milena Gvozdenović iz Centra za demokratsku tranziciju.
Parlament, kako je navela, ispunjava 83,24 odsto ispunjenih kriterijuma, odnosno objavljuje predložene i usvojene zakone, amandmane, zapisnike, informacije o prisustvu poslanika, a njen rad je vidljiv kroz Parlamentarni TV kanal i Jutjub (YouTube).&nbsp;
- Godinama unazad Skupština važi za najotvoreniji parlament u regionu, međutim ovogodišnji rezultat je najniži u posljednje četiri godine mjerenja. U ovom sazivu svjedočimo sistemskoj degradaciji naše najvažnije demokratske institucije - istakla je Gvozdenović.&nbsp;
Umjesto da kontroliše izvršnu vlast Skupština, kako je rekla, funkcioniše kao puki instrument političke većine.
- Koja smatra da zbog dovoljnog broja podignutih ruku može da oblikuje “demokratski” život po svojoj mjeri, zanemarujući ustavni balans vlasti. Upravo neredovno održavanje premijerskog sata i rijetka organizacija kontrolnih saslušanja ukazuju na dubinu problema u ostvarivanju jedne od ključnih funkcija parlamenta, kontrole izvršne vlasti - kazala je Gvozdenović.
Od predviđenih 15 sjednica posvećenih premijerskom satu u aktuelnom sazivu Skupštine, održano je svega osam, od čega samo dvije u 2025. godini.&nbsp;
- U ovom sazivu uvedena je još jedna nesvakidašnja praksa - da se odgovori predsjednika Vlade na pitanja poslanika objavljuju na sajtu, kad se premijerski sat ne održi. Pored toga, održana su svega četiri kontrolna saslušanja tokom 2025. od čega tri u drugoj polovini jula, a imali smo i primjer da poslanici čekaju više mjeseci da dobiju odgovore na poslanička pitanja od ministra - podsjeća Gvozdenović.
Čak ni redovne sjednice više ne predstavljaju garanciju parlamentarnog rada.&nbsp;
- One se često odlažu ili otkazuju bez transparentnog obrazloženja i bez prethodnog dogovora na Kolegijumu predsjednika, čime se i obesmišljava politički dijalog. Uočljivo je i da značajan broj zakonskih inicijativa dolaze direktno od poslanika i poslanica. Iako je ova praksa legitimna, problem predstavlja to što u tom slučaju nema obaveze organizovanja javnih rasprava i sprovođenja analiza uticaja propisa. Time se narušava transparentnost i inkluzivnost zakonodavnog procesa, što znači da Vlada može posredno da predlaže zakone preko poslanika, kada želi da zaobiđe regularne procedure konsultovanja javnosti - rekla je Gvozdenović.
U Skupštini se, kako dodaje, sve češće pribjegava taktici “držanja u ladicama” određenih tema od vladajuće većine, a koje su od nesumnjivog javnog interesa.&nbsp;
- Takvih slučajeva ima više, ali primjeri politčkog “taktiziranja” oko skidanja imuniteta ranijem poslaniku Marku Kovačeviću, izboru članova Savjeta Agencije za audiovizualne medijske usluge, izbora članova savjeta CBCG i uskraćivanja javnosti za informacije u toku istrage korišćenja službenog vozila Skupštine za izvršenje potencijalnog krivičnog djela, predstavljaju veoma opasne pojave i put kojim parlament jedne zemlje koja želi članstvo u EU nikako ne smije krenuti - naglasila je Gvozdenović
Posebno zabrinjava činjenica da nema volje da se radi na Zakonu o Skupštini, ključnom pravnom aktu koji bi trebalo da ojača ulogu parlamenta.
- I Zakon o slobodnom pristupu informacijama je na čekanju, iako je dostavljen još u februaru uz predlog da se donese po hitnom postupku. Očigledno da ovaj suštinski važan zakon nije u interesu naših političkih aktera - podsjeća Gvozdenović.
Iako Skupština zadovoljava značajne kriterijume administrativne transparentnosti i objavljuje većinu dokumenata važnih za praćenje njenog rada, ove godine na sajtu Skupštine nijesu dostupni polugodišnji izvještaj o utrošenim sredstvima, aktuelna komunikaciona strategija je istekla i nije poznato da li se radi na novoj, a primijećena je i selektivnost u razmatranju e-peticija.
- Rezultati ovogodišnjeg istraživanja ukazuju da otvorenost mora uključivati kvalitetan pravni okvir i dosljednu primjenu postojećih propisa, aktivno uključivanje javnosti i suštinsku odgovornost onih koje biramo. Prije svega, otvorenost podrazumijeva poštovanje skupštine i demokratskih pravila i procedura, u suprotnom se svodi na postojanje tehničkih i digitalnih alata, koji po sebi ne predstavljaju garant javnog interesa - rekla je Gvozdenović
<h2>Skupština Sjeverne Makedonije ispunjava 76 odsto, BiH 60 odsto...</h2>
Po podacima Regionalnog indeksa Skupština Sjeverne Makedonije ispunjava 76,04 odsto kriterijuma otvorenosti. Parlamentarna Skupština BiH ispunjava 59,87 odsto kriterijuma (Dom Naroda 58,98 odsto, a Predstavnički dom 60,77 odsto), a Narodna skupština Republike Srbije 59.6 odsto.
- Kada su u pitanju rezultati parlamenata u pokrajinama i entitetima, Parlament FBiH ispunjava 40,45 odsto (Dom Naroda 38,65 odsto, a Predstavnički dom 42,25 odsto), Narodna skupština Republike Srpske 39,56 odsto, Skupština Autonomne pokrajine Vojvodine 28,33 odsto. Regionalni indeks otvorenosti nam daje vjerodostojnu sliku o tome koliko su institucije u regionu Zapadnog Balkana otvorene prema građanima i društvu - navela je Gvozdenović.
Regionalni indeks otvorenosti mjeri učinak izvršnih vlasti i parlamenata u poštovanju standarda dobrog upravljanja, i to na osnovu četiri principa: transparentnost, pristupačnost, integritet i učinkovitost.
CDT je sa partnerima iz regionalne mreže ActionSEE mjerio otvorenost parlamenata na osnovu 109 indikatora.

Gvozdenović: Umjesto da kontroliše izvršnu vlast, Skupština funkcioniše kao puki instrument političke većine

Crnogorsko društvo karakteriše izraženo nezadovoljstvo i duboke političke podjele, pokazuje istraživanje koje je za CDT sproveo Institut Damar. Više od trećine građana/ki (36,3 odsto) saglasno je sa izjavama koje imaju snažno polarizujući karakter, što jasno ukazuje na ukorijenjene podjele i ranjivost na ekstremne narative, kazala je Milena Gvozdenović, zamjenica izvršnog direktora Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Podaci istraživanja pokazuju da nešto manje od polovine građana/ki (45,4 odsto) smatra da društveno stanje u zemlji nije zadovoljavajuće, dok je svega 22,2 odsto onih koji su zadovoljni.
- Čak 53,7 odsto građana smatra da je Crna Gora „duboko podijeljena zemlja“, dok samo 20,9 odsto ne dijeli to mišljenje. S druge strane, svaki peti građanin/ka vjeruje da Crnoj Gori prijeti nestanak, dok polovina građana/ki (52 odsto) sa tim nije saglasna - saopštila je Gvozdenović.
Posebnu zabrinutost, kako je rekla, izaziva nalaz da 45,7 odsto ispitanika/ca smatra da se protiv trenutne društveno-političke situacije treba boriti „svim sredstvima“, što implicira prihvatanje širokog spektra potencijalno i nedemokratskih metoda djelovanja. 
Istovremeno, 40,7 odsto građana/ki dijeli uvjerenje da političke elite doprinose radikalizaciji javnog mnjenja, naspram 21,4 odsto koji su protiv takve ocjene.
Dok 39,3 odsto ispitanika/ca navodi da se plaši za sopstvenu i budućnost svojih bližnjih u našoj državi, 32,2 odsto ne dijeli tu zabrinutost. 
Starije generacije pokazuju viši stepen nezadovoljstva stanjem u Crnoj Gori, što može ukazivati na akumulirano razočaranje. Manjinske zajednice, posebno Bošnjaci i Albanci, izražavaju veću zabrinutost u odnosu na većinske etničke grupe – više od dvije trećine njih smatra da društveno stanje nije na zadovoljavajućem nivou. 
- Ovi nalazi ne ukazuju nužno na prisustvo političkog ekstremizma, ali snažno govore o opštem društvenom nezadovoljstvu i ranjivosti javnosti na populističku retoriku i polarizujuće narative, odnosno o stanju koje se po potrebi može instrumentalizovati. Takvi uvidi su posebno važni u kontekstu demokratskog razvoja Crne Gore, jer ukazuju na potrebu za odgovornim političkim djelovanjem, otvorenim dijalogom i jačanjem povjerenja u institucije - kazala je Gvozdenović.
<h2>Politički identitet važniji od sadržaja poruke</h2>
U okviru istraživanja sproveden je eksperiment u kojem su političke izjave namjerno pogrešno pripisivane akterima iz suprotnih političkih tabora, kako bi se testirala otpornost građana/ki na manipulaciju izvorom informacije. Gvozdenović kaže da rezultati pokazuju da građani u velikoj mjeri vrednuju političke poruke na osnovu identiteta govornika, a ne na osnovu sadržaja same izjave.
- Umjesto da ocjenjuju poruke prema argumentima koje nose, ispitanici ih prihvataju ili odbacuju u skladu sa svojim političkim i etnonacionalnim opredjeljenjima. Na primjer, dešava se da izjavu političara iz DPS-a glasači te partije odbacuju ukoliko se ona predstavi kao izjava političara iz koalicije Za budućnost Crne Gore, i obrnuto - kazala je Gvozdenović.
To, dodaje ona, upozorava na ranjivost javnog prostora u Crnoj Gori na manipulacije, ali i na duboku političku i etničku polarizaciju koja uslovljava čak i osnovno rasuđivanje o datoj informaciji.
- Nalazi istraživanja podsjećaju na neophodnost razvoja medijske i digitalne pismenosti, ali i zajedničke odgovornosti u izgradnji kulture dijaloga i odgovorne političke komunikacije - zaključila je Gvozdenović.
Istraživanje je urađeno u periodu od 16. do 24. maja, na uzorku od 1.000 ispitanika. Istraživanje je dio projekta “Jačanje otpornosti Crne Gore: Borba protiv radikalizacije i dezinformacija” koji podržava ambasada Kraljevine Holandije.

Većina građana smatra da je Crna Gora duboko podijeljena, skoro polovina da se protiv trenutne situacije treba boriti „svim sredstvima“

Varijabilni dodatak od oko 230 hiljada eura isplaćen je službenicima 15 ministarstava u Vladi Crne Gore, u posljednih pet mjeseci prošle godine, saopštili su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT). 
 
Zamjenica izvršnog direktora CDT-a Milena Gvozdenović precizirala je da je taj novac isplaćen u periodu od rekonstrukcije vlade u julu 2024. do kraja te godine. 
 
Ona je agenciji MINA kazala da je varijabilni dodatak uglavnom isplaćivan državnim službenicima, izuzev u ministarstvima pravde, turizma i ljudskih i manjinskih prava. 
 
Pojasnila je da su ta tri ministarstva varijabile isplaćivali i javnim funkcionerima u iznosu od skoro četiri hiljade eura. 
 
CDT-u, kako je rekla Gvozdenović, Ministarstvo finansija nije dostavilo podatak da li su varijabile isplaćivali samo službenicima ili i javnim funkcionerima. 
 
Ona je rekla da je CDT od ministarstava tražio podatke o iznosu isplaćenog varijabilnog dijela zarade službenicima i javnim funkcionerima, od 24. jula zaključno sa 31. decembrom prošle godine, kao i broj službenika, odnosno funkcionera, koji je ostvario pravo na isplatu. 
 
Prema riječima Gvozdenović, Ministarstvo finansija isplatilo je najveći iznos - 58.228 eura, ali nijesu precizirali koliko državnih službenika, odnosno javnih funkcionera tog resora je nagrađeno varijabilom. 
 
- Ministarstvo ekonomskog razvoja isplatilo je 33.020 eura varijabile za 121 od ukupno 182 državnih službenika i namještenika kojih je zaposleno u Ministarstvu - rekla je Gvozdenović. 
 
Ministarstvo turizma je, kako je dodala, isplatilo 23.960 eura varijabile za 71 državnog službenika i namještenika, a varijabilu od 323,74 eura je primio jedan javni funkcioner. 
 
- Imajući u vidu broj zaposlenih u ovom ministarstvu, zaključuje se da su gotovo svi bili nagrađeni varijabilom, odnosno 71 od 75 službenika, i jedan od četiri javna funkcionera - kazala je Gvozdenović. 
 
Ona je navela da je trećina zaposlenih u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, njih 74, primila varijabilu od 23.356 eura. 
 
- Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine je nagradilo varijabilom 60 od ukupno 157 državnih službenika i namještenika u ukupnom iznosu od 22.970 eura - rekla je Gvozdenović. 
 
Ona je kazala da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) na ime varijabile isplatilo 20.537 eura. 
 
Gvozdenović je precizirala da je za treći kvartal, za 21 službenika MPNI-ja isplaćeno ukupno 5.586 eura, a za četvrti kvartal za 48 službenika isplaćeno je 14.951 eura. 
 
Ministarstvo odbrane je, kako je dodala, isplatilo varijabilu za 58 državnih službenika i namještenika tog ministarstva i osoba u službi Vojske Crne Gore u ukupnom iznosu od 19,851 eura. 
 
Gvozdenović je rekla da je Ministarstvo evropskih poslova za nešto više od trećine zaposlenih, odnosno 24, isplatilo varijabilu od 7.631 eura. 
 
- Ministarstvo pravde je iznos od 6.024 eura isplatilo kao varijabilu za 19 zaposlenih, a dodatnih 2.266 eura isplaćeno je za sedam javnih funkcionera - dodala je Gvozdenović. 
 
Ona je rekla da je Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera isplatilo na ime varijabila 5.096 eura za 16 službenika. 
 
Gvozdenović je navela da je Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga isplatilo 4.905 eura za četvrtinu zaposlenih, odnosno 22 službenika. 
 
Kako je dodala, Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava isplatilo je 4.610 eura svojim službenicima i 1.294 eura funkcionerima.
- U odgovoru ovog ministarstva je navedeno da je šest službenika i četiri j avna funkcionera primilo varijabilni dio zarade u septembru, potom devet službenika u decembru - kazala je Gvozdenović. 
 
Ona je navela da je Ministarstvo saobraćaja 3.798 eura isplatilo kao varijabilan dio zarade za petinu, odnosno 12 zaposlenih. 
 
- Varijabilu u iznosu od 1.113 eura je Ministarstvo energetike uplatilo petorici službenika - dodala je Gvozdenović. 
 
Gvozdenović je rekla da je Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO-ima je za pet mjeseci isplatilo 1.905 eura varijabilu za šestoro zaposlenih. 
 
Ona je rekla da su CDT ministarstva rudarstva, nafte i gasa, dijaspore, unutrašnjih poslova, socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, vanjskih poslova i pomorstva, obavijestili da u navedenom periodu nijesu isplaćivali varijabile. 
 
Gvozdenović je podsjetila da prema odluci o varijabilnom dijelu zarade, varijabilu može da ostvari zaposleni koji ostvaruje “izuzetne rezultate i kvalitete rada”. 
 
- Dalje, navodi se da se to cijeni na osnovu posebnog doprinosa unapređenju procesa rada organa, izuzetne uspješnosti i kvaliteta izvršenih poslova, posebne efikasnosti u radu, povećanog obima posla i dodatnog angažovanja zbog nepopunjenosti radnih mjesta - dodala je Gvozdenović. 
 
Definisano je, kako je rekla, da se varijabilni dio zarade zaposlenom može isplatiti jednom u tri mjeseca na kraju kvartala u iznosu do 30 odsto prosječne neto zarade. 
 
- Dok se zaposlenom za “rad od javnog interesa” može isplatiti na mjesečnom nivou u iznosu do 50 odsto prosječne neto zarade, uz saglasnost Vlade - rekla je Gvozdeović. 
 
Gvozdenović je navela da bez jasno definisane procedure i kriterijuma postoji rizik da varijabilni dio zarade ide privilegovanima, a ne nužno najvrednijima i najzaslužnijima. 
 
Prema njenim riječima, “poseban doprinos”, “izuzetna uspješnost”, “posebna efikasnost” su vrlo subjektivne kategorije i ostavljaju prostor za prozivoljnu interpretaciju. 
 
- Pitanje je i ko i kako u ministarstvima tačno procjenjuje rad zaposlenih, jer nije propisana procedura evaluacije i nejasno je koliko su u ove odluke zapravo uključeni neposredni rukovodioci - istakla je Gvozdenović. 
 
Ona zato smatraju da takva odluka može biti podložna zloupotrebama, što, kako se dodaje, potkopava njen osnovni cilj - stimulisanje i nagrađivanje zaista izuzetnog rada i doprinosa zaposlenih. 
 
- Važno je unaprijediti odluku, kako bi sistem nagrađivanja bio transparentan i pravedan, uz jasno definisan način ocjenjivanja i objektivne kriterijume - rekla je Gvozdenović. 
 
Ona je navela da su Zakon o slobodnom pristupu informacijama (SPI) prekršili Generalni sekretarijat Vlade i Ministarstvo zdravlja koji im nijesu dostavili odgovore u zakonskom roku od 15 dana. 
 
- Interesantno je i da ministarstva kulture i medija, sporta i mladih i javne uprave drugačije tumače Zakon o SPI od svojih kolega u 21 ministarstvu koja su nam dostavila informacije, pa su za razliku od njih su odlučili da odbiju naš zahtjev iz razloga “sačinjavanja nove informacije” - ukazala je Gvozdenović. 
 
Prema riječima Gvozdenović, takav odnos navedenih organa dodatno svjedoči potrebi unapređenja nadzora nad primjenom Zakona o SPI. 
 
- Zakon i principi transparentnosti bi trebalo da nalažu da se ovakve informacije proaktivno objavljuju na sajtovima ministarstava - smatra Gvozdenović. 
 
Ona je poručila državnim organima da bez transparentnosti nema ni odgovorne i kvalitetne javne uprave. 
 
- I pozivamo ih da ovakve podatke ubuduće čine javno dostupnim na svojim sajtovima i tako demonstriraju otvoren i transparentan odnos prema trošenju javnih sredstava - kazala je Gvozdenović.

Oko 230 hiljada eura varijabila za zaposlene u ministarstvima

Ustavni sud je usvojio inicijativu Centra za demokratsku tranziciju i proglasio neustavnom odredbu Statuta opštine Nikšić kojom se Dan Svetog Vasilija Ostroškog određuje kao gradska slava. U CDT-u očekuju da obrazloženje odluke jasno prepozna da vjerske svetkovine ne mogu biti zvanični praznici u sekularnoj državi.&nbsp;
&nbsp;- Podnijeli smo inicijativu za ocjenu ustavnosti i tada smo ukazali da smatramo da se na taj način stavlja u privilegovan položaj jedna grupa stanovnika, dakle pripadnici pravoslavne vjeroispovijesti u odnosu na sve druge građane i građanke Nikšića, u odnosu na pripadnike drugih zajednica i ateista, i to je nešto što prosto krši princip ravnopravnosti građana - kazala je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E Milena Gvozdenović iz CDT-a.
&nbsp;Biće važno, kako kaž,e da se vidi da li je Ustavni sud donio tu odluku vodeći se nekim procesnim radnjama, ili je ušao u srž ovog slučaja, a važno je da se institucije vrate u okvir Ustava.&nbsp;
- Nažalost, ovo nije prvi put, a bojim se da nije ni posljednji da naše institucije tek tako krše Ustav, bez ikakvih posljedica, puno puta smo to gledali, a voljela bih da nam Ustavni sud bude jedna institucija koja će biti čuvar ravnopravnosti građana, koja će biti čuvar sekularnosti ove države - kazala je Gvozdenović.
&nbsp;Vlada zasjeda vikendom, u sitnim satima preko WhatsApp grupe&nbsp;
&nbsp;Centar za demokratsku tranziciju je objavio publikaciju u kojoj se analiziraju političke i reformske aktivnosti Vlade i vladajuće većine, koje su se desile od novembra 2024.godine do kraja aprila 2025.godine.
&nbsp;Nakon godinu i po dana rada, kaže Gvozdenović, može se reći da Vlada ne radi dobro na temeljnim reformama, jer set usvojenih IBAR zakona samo politički simbol napretka.
&nbsp;- Konkretni rezultati IBAR-a u praksi nedostaju, jer smo donosili zakone radi zakona, a ne radi promjena i to smo između ostalog istakli u analizi, a zbog toga morali smo i moramo da mijenjamo niz zakona, počevši od Zakona o sprječavanju korupcije, Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću, ali eto dobro je da makar postoji svijest kod naše vlasti da se ti procesi moraju zaokružiti na jedan kvalitetniji način - kazala je ona.
&nbsp;Postavlja se, dodaje, pitanje šta je to što su Vlada i parlamentarna većina od IBAR-a do danas uradile kada je riječ o nekim ključnim reformskim procesima.&nbsp;
&nbsp;- Dolazim iz organizacije koja se bavi izbornom reformom i moram reći da svi kao da strepe kada se to pomene, i zaista je pitanje da li ćemo i kada mi raditi na tim izbornim zakonima, izuzev Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, mada i tu je pitanje u kom obliku i kada će se taj zakon usvojiti. Tu je pitanje reforme pravosuđa, mislim da tu tapkamo u mjestu, a već nekih 25 godina sprovodimo tu reformu sve se svodi na davanje nekih štrikova, i čak je ta strategija reforme pravosuđa koju smo mi usvojili zarad dobijanja IBAR-a po ocjeni mnogih pravnih autoriteta u ovoj zemlji jedan mršav dokument i teško da možemo očekivati neke značajnije rezultate, makar u nekim kratkom vremenskom periodu, da ne pominjem reformu javne uprave, mislim da to počinje da zvuči kao jedan oksimoron - rekla je Gvozdenović.
&nbsp;Ukidanje prenosa sjednica Vlade predstavlja, smatra ona, odnos Vlade prema javnosti, jer sva obećanja o transparentnosti rada Vlade nijesu se realizovala.
&nbsp;- Manir ove Vlade je donošenje odluka putem telefonskih sjednica, a zbog građanki i građana da pojasnimo, kada kažemo telefonska sjednica mi mislimo na Whatsapp grupu gdje se ministri izjašnjavaju, tu nema prosto nikakve rasprave. To su sjednice koje se održavaju u danima vikenda, sitnim satima, na tim sjednicama se donose neke vrlo ozbiljne odluke, oko liberalizacije viznog režima, koju pominjem jer je opasna u kontekstu evropskih integracija, i ovo oko Emirata je bilo na telefonskoj sjednici Vlade - podsjetila je Gvozdenović.
&nbsp;To, kako kaže, može ukazati na dvije stvari, prva da to pokazuje jedan neozbiljan odnos Vlade prema tome na koji način donosi odluke i vodi državnu politiku, a drugo je što nam to pokazuje da se članovi Vlade ne sastaju, ne okupljaju.
&nbsp;Nada se da će nadležni organi utvrditi na vrijeme sve o glasnim sumnjama, o korupciji u slučaju Zakona o Sporazumu o turizmu i nekretninama. Jedan od Zakona je, podsjeća, vraćen na ponovno odlučivanje, a nova okolnost je ta na koju su ukazali Udruženje pravnika i HRA da taj Zakon pripada grupi zakona koji se po Ustavu donose dvotrećinskom većinom.&nbsp;
- Otvara se prostor za preispitivanje cijelog tog postupka pred Ustavnim sudom. Nije prvi put ni u Crnoj Gori, ni u mandatu ove Vlade da se neki jako važni zakoni donose tako netransparentno na prečac i da nemamo javnu raspravu, ali mislim da je prvi put da ovako važan resurs stavljamo na kocku. Mi smo mala zemlja, imamo malu površinu, mi ovaj prostor ne možemo dalje ni umnožavati, ni proizvoditi, imamo to što imamo i ja bih upravo zbog toga očekivala da se naše vlasti mnogo odgovornije odnose prema svakim ćošku ove zemlje - istakla je Gvozdenović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DplQI9a1Wnu8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
&nbsp;

Gvozdenović: Važno je da se institucije vrate u okvir Ustava

Predloženi Zakon o Vladi ne donosi neophodna rješenja koja bi osigurala efikasniji i odgovorniji rad Vlade, niti odgovore na ključne probleme koji su se u praksi pojavljivali u funkcionisanju izvršne vlasti, kazala je Milena Gvozdenović, zamjenica izvršnog direktora Centra za demokratsku tranziciju (CDT).&nbsp;
Iako rad na izradi Zakona o Vladi traje gotovo tri godine, kako se dodaje u saopštenju, ovo vrijeme nije iskorišćeno za pronalaženje najboljih rješenja uz dosljedno usklađivanje sa preporukama međunarodnih institucija i ekspertskih tijela.&nbsp;
- Umjesto toga, dok su se razmatrala njihova mišljenja, neka dobra rješenja su “izgubljena” – poput odredbi koje su definisale rad Vlade u slučaju prestanka njenog mandata, odnosno u slučaju tzv. tehničkog mandata - navodi Gvozdenović.&nbsp;
Predlog Zakona o Vladi, kako kaže ona, koji je upućen na mišljenje Evropskoj komisiji, a koje je CDT dobio od Ministarstva javne uprave po zahtjevu za slobodan pristup informacijama, ne definiše ovlašćenja vlade u slučaju prestanka njenog mandata.&nbsp;
- Drugim riječima, ne ograničavaju se ovlašćenja Vlade kojoj je u Skupštini izglasano nepovjerenje, iako je upravo to u praksi stvaralo političke i pravne dileme i otvaralo vrata zloupotrebama u periodu od kraja mandata odlazeće i početka rada nove Vlade - ističe Gvozdenović.&nbsp;
Iz CDT-a podsjećaju da je u nacrtu Zakona o Vladi bila predviđena zabrana novih finansijskih obaveza bez odobrenja Skupštine i zabrana novih imenovanja i postavljenja.
- Predloženi zakon definiše dozvoljeni broj ministarstava – ali umjesto 15 kako je to bilo predviđeno u nacrtu, sada taj broj iznosi 18. Međutim, predlog zakona i dalje ne daje nikakve kriterijume za osnivanje ministarstava, ostavljajući tako i dalje prostor za njihovo formiranje kroz partijsku trgovinu kao jedini kriterijum - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Predlogom zakona se, naglašava Gvozdenović, definiše sedam obavezujućih ministarstava.&nbsp;
- No, iako se razlozi zašto su ona obavezna mogu samo naslutiti, nejasno je zašto među njima nema ministarstva obrazovanja i ministarstva za planiranje i uređenje prostora, imajući u vidu da je posle ljudskog, prostor najvredniji resurs kojim raspolaže Crna Gora - dodala je Gvozdenović.&nbsp;
Ona je kazala i da je interesantno da se sadašnjih 25 ministarstava štite kroz prelazne i završne odredbe, koje predviđaju da se odredbe zakona o sastavu Vlade primjenjuju tek od narednog dana od dana proglašenja konačnih rezultata narednih parlamentarnih izbora.&nbsp;
Stoga, dodaje, i u slučaju da Crna Gora uskoro dobije Zakon o Vladi, broj članova Vlade neće biti smanjen do novih izbora, što znači najkasnije do 2027. godine.
- Iako je pohvalno što se u predlogu zakona propisuju obaveze u pravcu povećanja transparentnosti sjednica Vlade, neriješeno ostaje pitanje održavanja telefonskih sjednica - ističe Gvozdenović.&nbsp;
Smatra da je posebno problematično što nije precizirano šta se smatra "hitnim slučajem" za donošenje odluka putem telefonskih sjednica, što je ključno s obzirom na dosadašnje iskustvo u kojem su redovne sjednice postale izuzetak.
Takođe, kako dodaje Gvozdenović, u predlogu zakona se navodi da se na telefonskim sjednicama ne može odlučivati o predlozima zakona koji zahtijevaju dvotrećinsku većinu u Skupštini, no nije jasno zašto u izutetke nijesu uvršteni i zakoni koji se donose većinom ukupnog broja poslanika, među kojima su zakoni kojima se uređuju način ostvarivanja sloboda i prava građana, crnogorsko državljanstvo, referendum, materijalne obaveze građana, državni simboli i upotreba i korišćenje državnih simbola, odbrana i bezbjednost, vojska, osnivanje, spajanje i ukidanje opština, proglašavanje ratnog i vanrednog stanja, donošenje prostornog plana…
- Od izuzetnog je značaja da Crna Gora konačno dobije Zakon o Vladi, ali je još značajnije da to ne bude zakon radi zakona, već zakon koji će imati rješenja za sva pitanja koja su se pojavljivala ili se mogu pojaviti u praksi. Preporuka CDT-a je bila da se Zakon o Vladi donese istovremeno sa Zakonom o Skupštini, jer bi se samo uz usklađenost ova dva zakona na cjelovit način uredile ove dvije grane vlasti i njihov međusobni odnos - zaključuje Gvozdenović.&nbsp;

Gvozdenović: Zakon o Vladi ne donosi odgovore na ključne probleme

Više od polovine građana/ki smatra da zemlje iz regiona utiču na odluke koje donosi Vlada Crne Gore, pokazalo je istraživanje koje je za CDT sproveo Institut Damar u periodu od 7. do 18. novembra na 1.000 ispitanika.&nbsp;
- U okviru aktivnosti usmjerenih na prevenciju radikalizacije društva, kroz ovo istraživanje smo ispitivali stavove građana i građanki o značaju regionalnih odnosa i njihovom uticaju na političke, društvene i međunacionalne dinamike u Crnoj Gori- &nbsp;naveli su iz CDT-a.
Zamjenica izvršnog direktora CDT-a, Milena Gvozdenivić, pojasnila je da se analizom percepcija građana o uticaju susjednih država na odluke Vlade, kao i o stanju bilateralnih odnosa, dobija jasnija slika o faktorima koji doprinose polarizaciji, radikalizaciji i širenju antagonizirajućih narativa.
- Javna percepcija i stavovi građana značajno su pod uticajem javnog diskursa, zbog čega je važna proaktivna uloga medija u plasiranju tačnih i objektivnih informacija koje nijesu u službi nacionalističkih propagandističkih narativa. Podaci iz istraživanja otkrivaju duboke društvene podjele i ukazuju na potrebu za proaktivnim pristupom u jačanju povjerenja, dijaloga i regionalne saradnje- izjavila je Gvozdenović.
Da zemlje iz regiona u velikoj mjeri ili malo utiču na odluke koje donosi crnogorska Vlada smatra 54,6 odsto građana/ki dok njih 45,4 smatra da zemlje iz regiona ne utiču na odluke izvršne vlasti, pokazalo je istraživanje.
Kako su iz CDT-a naveli, među onima koji su odgovorili da susjedne države utiču na odluke Vlade najveći je procenat građana koji navode Srbiju (48,5 odsto), zatim onih koji smatraju da sve države regiona utiču na odluke Vlade (11,9 odsto). Tek 3,5 odsto ispitanika kao državu koja utiče na odluke Vlade navodi Hrvatsku, 0,9 odsto Albaniju, 0,7 odsto Bosnu i Hercegovinu, dok 34,4 odsto ispitanika nije dalo odgovor.&nbsp;
Skoro svaki treći građanin kao Vladu Crne Gore i Vladu Hrvatske vidi kao podjednako odgovorne za pogoršanje odnosa dvije zemlje (34,4 odsto). Manji procenat odgovornost pripisuje isključivo Vladi Hrvatske (18 odsto) ili Vladi Crne Gore (13 odsto), dok 9,6 odsto građana/ki smatra da nijedna od vlada nije odgovorna, čak četvrtina ispitanika je neodlučna ili nema stav o ovom pitanju (25 odsto), vidi se iz rezultata istraživanja koje je sproveo CDT.
Tek polovina građana/ki smatra da su dobri odnosi sa Hrvatskom u interesu Crne Gore (49,9 odsto), 14,2 odsto se donekle ili nimalo ne slaže sa tim, dok 35,9 odsto ima neutralan stav o ovom pitanju.&nbsp;
Istraživanje je pokazalo da više od polovine ispitanika (54,9 odsto) smatra su se odnosi Crne Gore i Srbije značajno poboljšali nakon promjene vlasti 2020. godine, a 14 odsto je odgovorilo da se nimalo ili donekle ne slaže sa tim. Manje od trećine (31,1 odsto) ima neutralan stav o ovom pitanju.&nbsp;
Da je Vlada Crne Gore previše fokusirana na odnose sa Srbijom na štetu drugih spoljnopolitičkih prioriteta ocijenilo je 42,9 odsto ispitanika, dok njih 29,7 odsto nije saglasno sa ovom tvrdnjom, a 27,4 odsto ima neutralan stav, navodi se u saopštenju CDT-a.
Više od polovine ispitanika (52,3 odsto) smatra da je za Crnu Goru trenutno najvažnije imati podjednako dobre odnose i sa Srbijom i Hrvatskom, 16,3 odsto građana/ki misli da je važnije imati bolje odnose sa Srbijom a 11,3 sa Hrvatskom. Istovremeno, 8,7 odsto ispitanika ne smatra nijednu od ovih opcija važnom, dok 11,4 odsto nema stav o ovom pitanju.
Kako se iz istraživanja vidi, većina ispitanika (58,5 odsto) smatra da vlasti u zemljama regiona koriste etničke zajednice (Srbi, Hrvati, Bošnjaci, Albanci) u Crnoj Gori prvenstveno za ostvarivanje svojih ciljeva. Sa druge strane oko četvrtine ispitanika (23,3 odsto) vjeruje da vlasti susjednih država istinski brinu o položaju etničkih zajednica u Crnoj Gori, dok 18,2 odsto nema stav.&nbsp;
Istraživanje je sprovedeno u okviru projekta ''Jačanje otpornosti Crne Gore: Borba protiv radikalizacije i dezinformacija'' uz podršku Ministarstva spoljnih poslova Holandije. Sadržaj je isključiva odgovornost Centra za demokratsku tranziciju (CDT) i ne predstavlja nužno mišljenje Ministarstva spoljnih poslova Holandije.
&nbsp;

Više od polovine građana/ki smatra da zemlje iz regiona utiču na odluke koje donosi Vlada Crne Gore

Crnogorska dijaspora decenijama predstavlja snažan oslonac – ekonomski, kulturno i identitetski. Danas, u uslovima ubrzanih globalnih promjena i evropskih integracija, uloga dijaspore dobija dodatnu stratešku važnost. O planovima države da taj potencijal sistemski uključi u razvoj Crne Gore, o očuvanju jezika i identiteta među mladima u iseljeništvu, regionalnom razvoju, investicijama i konkretnim projektima, za Portal ETV govori ministar dijaspore Mirsad Azemović. <h2>Očuvanje jezika, kulture i identiteta među mladima u dijaspori</h2> Portal ETV: Koje korake planirate da sprovedete u cilju očuvanja crnogorske kulture, jezika i identiteta među mlađim generacijama u dijaspori? AZEMOVIĆ: Brojne su aktivnosti na tom polju. Posebno bismo naglasili da je Ministarstvo, po prvi put, pokrenulo Online kurs jezika. Riječ je o projektu koji sprovodimo uz tehničku podršku Zavoda za školstvo. Namijenjen je pripadnicima dijaspore sa prebivalištem u SAD, Kanadi i zemljama Evrope, a koji su stariji od sedam godina. Nastava je nedavno počela i trajaće tri mjeseca. Interesovanje mladih za ovaj program je veliko. Prijavio se preko 170 polaznika. Najviše prijava je bilo iz SAD-a. Nastavu izvode sertifikovani nastavnici CSBH jezika. Takođe ističemo da je Ministarstvo, u saradnji sa udruženjima dijaspore, samo u toku protekle godine realizovalo preko 100 projekata koji se bave očuvanjem našeg kulturnog identiteta. Programi su realizovani u zemljama prijema. Za njih je izdvojeno oko 320.000 eura. <h2>Mladi u fokusu: jačanje veza sa Crnom Gorom</h2> Portal ETV: Na koji način angažovati mlade iz dijaspore i podstaknuti njihovu aktivniju vezu sa Crnom Gorom? AZEMOVIĆ: U fokusu našeg djelovanja su mladi. Sa njima intenzivno ostvarujemo saradnju. Posebno izdvajamo Ljetnju školu jezika i kulture Crne Gore, namijenjenu djeci iseljenika iz Crne Gore. Škola pod nazivom „Crna Gora moja postojbina“ traje 10 dana. Održava se u julu, na Ivanovim koritima. Ponosni smo na mlade polaznike ove škole koji su s ljubavlju i entuzijazmom učestvovali u brojnim programskim aktivnostima, učeći o jeziku, kulturi i tradiciji Crne Gore. Novim zakonom o dijaspori – iseljenicima konačno se stvara kvalitetna normativna osnova za saradnju sa studentima u dijaspori. Znanje i iskustvo mladih ljudi u dijaspori izuzetno je važno za razvoj Crne Gore. Riječ je o generaciji koja je stekla obrazovanje, radne navike i profesionalne standarde u razvijenim sredinama, a to znanje može biti snažan pokretač inovacija, modernizacije institucija i jačanja ekonomije. Mi stvaramo konkretne mehanizme koji će mladima iz dijaspore pokazati da su dobrodošli i da njihov doprinos ima stvarnu vrijednost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107120136_480029a411ca47a88fb9de7b7ed4ab0b7ca2da1c86f9a4b6f1b22cd15f22e0e9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107120136_480029a411ca47a88fb9de7b7ed4ab0b7ca2da1c86f9a4b6f1b22cd15f22e0e9" data-rendition-name="original" width="1367" height="2048" loading="lazy" alt="folklor"></figure>  <h2>Razvoj sjevera Crne Gore i uloga dijaspore</h2> Portal ETV: Naveli ste ranije da se opštine na sjeveru moraju brže približiti standardima opština u centru i na jugu. Kako to ostvariti i kakva je vizija tog razvoja? AZEMOVIĆ: Upravo iz tog razloga, prošlog ljeta je fokus manifestacije Dani dijaspore bio na sjevernim opštinama. Organizovali smo biznis forume koji su okupili ugledne privrednike iz dijaspore i lokalnih zajednica. Cilj nam je bio da razmijenimo ideje i evidentiramo barijere koje stoje na putu ulaganjima. Uključili smo i predstavnike lokalnih uprava da sa njihovog aspekta daju doprinos u kreiranju prilika za priliv investicija. U toku panela detaljno su predstavljeni razvojni potencijali sjevera koji će, u kontekstu novih ulaganja u infrastrukturu i realizaciju kapitalnih projekata iza kojih stoji država, zasigurno biti u fokusu investitora koji žele da svoj kapital prošire i na teritoriju svoje zemlje. Novim zakonom predvidjeli smo i otvaranje Kancelarije za povratnike – na taj način pružaćemo različite vidove podrške ljudima koji žele da se vrate u Crnu Goru i da stečeni kapital pretoče u nove vidove biznisa. Cilj nam je da jačamo povjerenje dijaspore u naše institucije. To je presudan korak na putu unapređenja saradnje i građenja sigurnog poslovnog ambijenta koji će ih motivisati da ulažu u našu zajedničku državu. Vizija razvoja sjevera temelji se na valorizaciji prirodnih resursa kroz održivi turizam, posebno planinski, eko i seoski turizam, kao i na razvoju poljoprivrede i prehrambene industrije. Biće potrebno da zajedničkim snagama – Vlade, lokalnih uprava i dijaspore – uporno radimo na njenom ostvarenju. Umjesto da bude teren sa kojeg se odlazi, sjever može postati regija koja, paralelno sa EU integracijama, integriše državu među ekonomski najrazvijenije zajednice. <h2>Registar dijaspore – prvi korak ka preciznim podacima</h2> Portal ETV: Imamo li danas pouzdan podatak o tome kolika je brojčano crnogorska dijaspora? AZEMOVIĆ: Često čujemo konstataciju da izvan Crne Gore imamo još toliko stanovnika. No, do danas nemamo precizan podatak o broju naših ljudi u dijaspori. Ministarstvo je upravo iz tog razloga pokrenulo Registar za dijasporu. To je zvanična, institucionalna baza podataka koja služi za evidentiranje građana porijeklom iz Crne Gore koji žive i rade u inostranstvu. Njegova osnovna svrha je da država ima tačne i ažurne informacije o dijaspori kako bi mogla planirati politike saradnje, očuvanja identiteta i uključivanja dijaspore u razvoj zemlje. U registru se, najčešće na dobrovoljnoj osnovi, prikupljaju podaci kao što su: osnovni lični podaci, država boravka, obrazovanje, zanimanje, profesionalne vještine i interes za saradnju sa institucijama u Crnoj Gori. Poseban fokus je na mladim i visokoobrazovanim ljudima, čije znanje i iskustvo mogu biti od velike koristi. Registar za dijasporu omogućava bolju komunikaciju između države i dijaspore, lakše umrežavanje stručnjaka, organizovanje projekata, kao i kreiranje programa povratka, privremenog angažmana ili investicija. Ukratko, to je alat koji pomaže da se veza između dijaspore i matične države učini sistematičnom, organizovanom i korisnom za obje strane.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107120136_8ab3b94d715cc1fd5ff186ccb5e8f788925f16b33d7c0681a404ecb04b3aef39.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107120136_8ab3b94d715cc1fd5ff186ccb5e8f788925f16b33d7c0681a404ecb04b3aef39" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="folklor"></figure>  <h2>Finansijski doprinos dijaspore crnogorskoj ekonomiji</h2> Portal ETV: Koliko novca dijaspora godišnje pošalje u Crnu Goru? AZEMOVIĆ: Dijaspora donosi našoj državi ogromne finansijske benefite. Zvanični podaci pokazuju da samo preko računa pristigne oko 800 miliona eura. Važno je napomenuti da ovaj iznos ne obuhvata sve novčane tokove — veliki dio novca koji dijaspora šalje porodicama stiže i neformalnim kanalima (npr. donesen u gotovini prilikom posjeta ili posredstvom prijatelja/rodbine), pa se smatra da je ukupan stvarni doprinos dijaspore još veći nego što pokazuju zvanični podaci. Ukratko, svake godine u Crnu Goru iz dijaspore pristigne oko 0,75–0,85 milijardi eura, što predstavlja važan izvor podrške za domaćinstva, ali i značajan priliv u ukupnu ekonomiju zemlje. <h2>Konkretni projekti i nova radna mjesta</h2> Portal ETV: Da li ste sa dijasporom pokrenuli neki projekat koji bi mogao biti od značaja za Crnu Goru, posebno onaj koji otvara nova radna mjesta ili podstiče lokalni razvoj? AZEMOVIĆ: U kontekstu odgovora na ovo pitanje potrebno je istaći zalaganja Vlade na polju unapređenja lokalne infrastrukture, posebno na sjeveru zemlje. Rekonstrukcija i adaptacija putne mreže od presudnog je značaja za realizaciju projekata koji doprinose sveukupnom razvoju zemlje. Izgradnja autoputa već donosi određene benefite. Kao primjer može poslužiti izgradnja fabrike akumulatora u Petnjici, čiji je vlasnik naš ugledni biznismen iz dijaspore. Stvorili su se uslovi da ova fabrika proradi u narednoj godini, što bi rezultiralo zaposlenjem lokalnog stanovništva. To bi ujedno bio i zamajac ekonomskog preporoda te opštine. Portal ETV: Koje konkretne mjere planirate preduzeti kako biste privukli investicije crnogorske dijaspore u Crnu Goru? AZEMOVIĆ: Kao prioritet vidimo stvaranje jasnog, sigurnog i transparentnog ambijenta za ulaganja dijaspore.

Azemović za Portal ETV: Više od milijardu eura godišnje stigne u Crnu Goru iz dijaspore

Slovenija je prva zemlja u ovoj godini koja je ušla na tržišta kapitala i izdala desetogodišnju obveznicu vrijednu 1,75 milijardi eura za finansiranje potreba ovogodišnjeg državnog budžeta.
&nbsp;Emisiju su organizovali Barclays, DZ Bank, HSBC, J.P. Morgan, OTP banka i Raiffeisen Bank International. Slovenija im je 2. januara dala mandat za izdavanje desetogodišnje referentne obveznice, koja dospijeva 12. marta 2036, prenosi SEEbiz.
Transakcija je zatvorena u ponedjeljak oko 14 sati i 30 minuta s konačnom veličinom emisije od 1,75 milijardi eura. Knjiga naloga na zatvaranju premašila je deset milijardi eura, uključujući 912 miliona eura potražnje od organizatora emisije.
Cijena transakcije postavljena je oko 17 sati i 30 minuta s kuponom od 3,275 odsto, rasponom do dospjeća MS+37 baznih poena, prinosom do dospijeća od 3,312 odsto i cijenom do dospijeća od 99,675 odsto.&nbsp;
&nbsp;- Vrlo uspješna emisija obveznica ogleda se i u opsežnoj potražnji investitora i u postignutom niskom rasponu cijena - naveli su u Ministarstvu.
Što se tiče geografske distribucije investitora, 27 odsto dolazi iz Njemačke, Austrije i Švajcarske, 25 odsto iz Velike Britanije, 15 odsto iz Francuske i Beneluksa, 11 odsto iz Južne Evrope, osam odsto iz nordijskih zemalja, sedam odsto iz Slovenije, pet odsto iz Srednje i Istočne Evrope i dva odsto iz ostalih zemalja.
Po institucionalnom obliku, banke čine 43 odsto, upravitelji fondova 28 odsto, centralne banke ili zvanične institucije 13 odsto, osiguravajuća društva ili penzijski fondovi deset odsto, a upravnici rizičnog kapitala šest odsto.
Na osnovu programa finansiranja, država ove godine može da se zaduži do 5,251 milijardi eura za pokrivanje budžetskih potreba. Primarni instrument za finansiranje većine tih potreba je izdavanje državnih obveznica, dopunjeno izdavanjem trezorskih zapisa i, po potrebi, drugih instrumenata navedenih u programu finansiranja. Izbor vrste instrumenta i iznos zaduživanja po pojedinom instrumentu zavisiće od tržišnih uslova u trenutku izdavanja.

Slovenija izdala desetogodišnju obveznicu vrijednu 1,75 milijardi eura

Zapad je, pokušavajući da izoluje Rusiju, dopustio "krajnje sramotne situacije" na multilateralnim događajima, a na kraju je došlo do samoizolacije zapadnog svijeta, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.
- Bilo je apsolutno sramotnih situacija kada su se na međunarodnim događajima, poput G20, složili da se ne rukuju sa ruskim predstavnicima. Kada su nas vidjeli u hodnicima blizu sale za sastanke, pravili su se da skreću pogled i bježali od nas – odrasli ljudi - rekao je Lavrov u intervjuu tokom manifestacije Božićna želja, prenio je Tass.
Dodao je da Rusija aktivno razvija diplomatiju sa onim što sada naziva "globalnom većinom" u Aziji, Africi i Latinskoj Americi, ističući da je Zapad zapravo sam sebe izolovao.
Lavrov je, takođe, kritikovao evropske političare koji podstiču "antirusku histeriju".
- Naše kolege sa druge strane barikada, prije svega u Evropi, neprestano zahtijevaju da nam ukradu novac i da podržavaju Ukrajinu samo da bi ona nastavila rat protiv Rusije. Oni, međutim, ne vjeruju da su njihove strategije uopšte izvodljive, a nedostatak vjere u ono čime se bave već ih unaprijed osuđuje na neuspjeh - istakao je ruski ministar, prenio je Sputnjik.
Naglasio je da je glavni zadatak ruske diplomatije trenutno da prati i podrži napore ruskih vojnika u "zoni specijalne vojne operacije".
- Kada znaš zašto radiš i zašto se naši momci i djevojke bore na liniji razdvajanja, diplomatija takođe donosi ispravne rezultate. Vjera u zadatak koji ti je povjeren predstavlja ključ uspjeha - zaključio je Lavrov.

Lavrov: Zapad dozvoljava "krajnje sramotne situacije" pokušavajući da izoluje Rusiju

Predsjedništvo BiH, koje je vrhovni komandant Oružanih snaga, dalo je načelnu saglasnost za angažovanje pripadnika Oružanih snaga u misiji Međunarodnih stabilizacijskih snaga na palestinskoj teritoriji - Pojas Gaze.
Ministar odbrane BiH je ovlašćen da obavijesti Sjedinjene Američke Države o spremnosti Bosne i Hercegovine da u misiji Medunarodnih stabilizacijskih snaga u ovom dijelu Palestine uputi pripadnike Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, nakon što bude sprovedena zakonska procedura donošenja odluke o upućivanju kontigenta Oružanih snaga BiH u Misiju.
- Zadužuje se ministar odbrane Bosne i Hercegovine da sprovede proces nominacije za vojnog predstavnika BiH u misiji Međunarodnih stabilizacijskih snaga u Gazi, pa Predsedništvu BiH dostavi predlog odluke za njegovo imenovanje- navodi se u odluci.
Zadužen je i Savjet ministara BiH da Predsjedništvu BiH dostavi Ocjenu opravdanosti učešća pripadnika Oružanih snaga BiH u misiji Međunarodnih stabilizacijskih snaga u Gazi.
Savet bezbjednosti UN 17. novembra prošle godine odobrio je rezoluciju koju je sastavio SAD, a koja podržava plan predsjednika Donalda Trampa za okončanje rata u Pojasu Gaze.
Rezolucija, takođe, odobrava međunarodne stabilizacijske snage u palestinskoj enklavi.
Izrael i palestinska grupa Hamas pristali su na prvu fazu Trampovog plana od 20 tačaka za Gazu, prekid vatre u njihovom dvogodišnjem ratu i sporazum o oslobađanju talaca.
Međutim, rezolucija UN smatra se ključnom za legitimizaciju privremenog upravnog tijela i za ponudu garancija zemljama koje razmatraju slanje trupa u Gazu.
Oružane snage BiH su i ranije učestvovale u mirovnim misijama u svijetu, a trenutno su tri pripadnika u Centralnoafričkoj Republici.

Tag: milena-gvozdenovic