The Parliament of Montenegro adopted 25 laws in just 87 minutes yesterday, which together with accompanying materials amount to a total of 4.457 pages. The decision not to conduct a detailed debate on these laws represents yet another step in the degradation of Parliament and democratic procedures, all under the banner of European integration – said Deputy Executive Director of the Center for Democratic Transition (CDT) Milena Gvozdenović.
According to her, this further deepens the dilemma that has been raised several times in Parliament itself: whether MPs have truly read these laws or merely voted on them.
- At the first session of the extraordinary sitting, 20 laws proposed by the Government were adopted in one hour and 11 minutes, following statements by the Minister of European Affairs and three opposition MPs. The second session lasted 16 minutes - long enough to pass five more laws proposed by MPs. Although we have repeatedly witnessed violations of democratic principles and parliamentary procedures, the erosion of Parliament’s role has reached a new peak at a moment when some MPs, without any difficulty, silently adopt as many as 25 laws in plenary session - Gvozdenović recalled.
At the session, the Minister of European Affairs stated that these were key European laws that are „not merely technical, but systemic“.
Nevertheless, Gvozdenović notes, for some MPs they were apparently not important enough to warrant a serious parliamentary debate, nor to allow citizens to become familiar with their content in this way.
- Among the laws that were not discussed at all in plenary are, among others, the Law on Medicines with 360 articles, the Law on Consumer Protection, which together with accompanying materials spans 435 pages, and the Law on the Capital Market, for which 32 Government amendments totaling 189 pages were submitted just two days before the session began - emphasized the Deputy Executive Director of CDT.
As Gvozdenović explains, this poor practice in the preparation and adoption of laws was established during the adoption of the so-called IBAR laws, after which „rushing through“ legislative solutions became the modus operandi of the current parliamentary convocation.
- Negative experiences with parts of the amendments to the Law on the Prevention of Corruption, the Law on the Election of Councillors and Members of Parliament, the Law on the Financing of Political Entities and Election Campaigns, as well as other regulations to which, even under the recommendations of the European Commission, we must return, were not a sufficient warning to the Government and the Parliament of Montenegro. Laws are still not being prepared on time, nor through a transparent and inclusive process, as is appropriate for democratic societies - Gvozdenović stressed.
Gvozdenović believes that although some MPs may feel they have „passed“ an administrative speed test in adopting laws in this manner, their task and obligation is to enable citizens, through debate, to gain insight into legal solutions that directly affect their everyday lives.
For citizens, she emphasizes, there are no unimportant laws, and European integration must not serve as an excuse for adopting legislation in an average of four minutes, without discussion, public participation, or respect for expert opinions - because such practices, sooner or later, always come back to harm society.
- Our Parliament is forgetting that transparent and inclusive legislative procedures are among the fundamental principles of European democracy. Had Parliament truly wanted to act in a European manner, the laws would first have been read, then thoroughly considered through debate, and their effects clearly explained to citizens - because that is the essence of responsible and democratic governance - Gvozdenović concluded.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Gvozdenović: Parliament’s infamous record - 25 laws in 87 minutes; The decision to forgo debate is yet another step in the degradation of Parliament and democratic procedures

Skupština Crne Gore je juče, za svega 87 minuta, usvojila 25 zakona koji zajedno sa propratnim materijalima broje ukupno 4.457 stranica. Odluka da se o ovim zakonima ne vodi rasprava u pojedinostima, predstavlja još jedan korak u degradaciji parlamenta i demokratskih procedura, a sve pod firmom evropskih integracija, kazala je zamjenica izvršnog direktora Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milena Gvozdenović. 
Prema njenim riječima, ovim se dodatno produbljuje dilema koja je više puta iznošena i u samoj Skupštini: da li su poslanici ove zakone zaista pročitali ili su za njih samo glasali.
- Na prvoj sjednici vanrednog zasijedanja usvojeno je 20 zakona na predlog Vlade, za sat i 11 minuta, uz izlaganje ministarke evropskih poslova i tri poslanika opozicije. Druga sjednica trajala je 16 minuta – dovoljno da se izglasa još pet zakona na predlog poslanika. Iako smo više puta imali priliku da svjedočimo kršenju demokratskih principa i parlamentarnih procedura, urušavanje uloge Skupštine dostiže novi vrhunac u trenutku kada dio poslanika, bez ikakvog problema, „ćutke“ na plenumu usvaja čak 25 zakona - podsjeća Gvozdenović. 
Na sjednici je ministarka evropskih poslova poručila da su ovo ključni evropski zakoni, koji „nijesu samo tehnički, već sistemski“. 
Ipak, navodi Gvozdenović, za dio poslanika nedovoljno važni da se o njima vodi ozbiljna parlamentarna rasprava i da se građani i građanke na taj način upoznaju sa njihovim sadržajem. 
- Među zakonima o kojima se na plenumu ništa nije čulo nalaze se, između ostalih, Zakon o ljekovima sa 360 članova, Zakon o zaštiti potrošača koji sa propratnim materijalima ima 435 stranica, Zakon o tržištu kapitala, na koji su svega dva dana prije početka sjednice stigla 32 Vladina amandmana na 189 stranica… - ističe zamjenica izvršnog direktora CDT-a. 
Kako kaže Gvozdenović, ovakva loša praksa u pripremi i usvajanju zakona uspostavljena je tokom izglasavanja tzv. IBAR zakona, nakon čega je „pretrčavanje“ zakonskih rješenja postalo modus operandi ovog saziva parlamenta. 
- Negativna iskustva sa dijelom izmjena Zakona o sprečavanju korupcije, Zakona o izboru odbornika i poslanika, Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kao i drugih propisa kojima se, i po preporukama Evropske komisije, moramo ponovo vraćati, nijesu bila dovoljna opomena Vladi i Skupštini Crne Gore. Zakoni se i dalje ne pripremaju na vrijeme, niti u transparentnom i inkluzivnom procesu, onako kako to priliči demokratskim društvima - ističe Gvozdenović. 
Gvozdenović smatra da, iako dio poslanika i poslanica zasigurno smatra da su ovakvim postupanjem „položili“ administrativni ispit brzine u usvajanju zakona, njihov je zadatak i obaveza da kroz raspravu omoguće građanima i građankama uvid u rješenja koja direktno utiču na njihov svakodnevni život.
Za građane, poručuje ona, nema nevažnih zakona, a evropske integracije ne smiju služiti kao izgovor za donošenje propisa za, prosječno, četiri minuta, bez razgovora, uključivanja javnosti i uvažavanja stručnih mišljenja – jer se takva praksa, prije ili kasnije, uvijek vraća na štetu društva.
- Naša Skupština zaboravlja da su upravo transparentne i inkluzivne zakonodavne procedure jedan od temeljnih principa evropske demokratije. Da se parlament zaista htio ponašati evropski, zakoni bi najprije bili pročitani, zatim temeljno razmotreni kroz raspravu, a njihovi efekti jasno objašnjeni građanima — jer je to suština odgovorne i demokratske vlasti - zaključila je Gvozdenović.

Gvozdenović: Neslavni rekord parlamenta - 25 zakona za 87 minuta; Odluka da se ne vodi rasprava još jedan korak u degradaciji parlamenta i demokratskih procedura

Skupština Crne Gore i dalje kontroliše sprovođenje zakona i politika onoliko koliko joj to dozvoli politička većina i izvršna vlast, ocijenili su iz Centra demokratsku tranziciju (CDT).
Zamjenica izvršnog direktora CDT-a Milena Gvozdenović rekla je da to, u praksi, potvrđuju kašnjenja, neodazivanje pozvanih institucija na saslušanja i različite političke opstrukcije, čime se, kako je navela, narušava jedna od ključnih ustavnih funkcija parlamenta.&nbsp;
Ona je rekla da je u 2025. godini održano 13 kontrolnih saslušanja, od čega osam na zahtjev poslanika opozicije, tri na zahtjev poslanika većine, dva na osnovu odluke odbora.
- Ono što je bilo očigledno u protekloj godini je da političko uslovljavanje i dalje sužava prostor kontrole Skupštine - kazala je Gvozdenović.&nbsp;
U jednom slučaju, kako je dodala, opoziciona inicijativa za saslušanje na temu dezinformacija iz bezbjednosnog sektora prošla je tek nakon što je, na zahtjev dijela većine, iz nje izuzet predsjednik Vlade.
Gvozdenović je rekla da se drugi upečatljiv slučaj desio kada je inicijativa opozicije za kontrolno saslušanje, povodom postupanja nadležnih organa u slučaju u kojem je osumnjičeni pripadnik obezbjeđenja predsjednika parlamenta, prihvaćena tek nakon pozivanja na garantovano pravo opozicije.
- Uz to i dalje imamo primjere odlaganja, pa kontrolno saslušanje ministara finansija i turizma o uticaju turističke sezone na budžet i planirani ekonomski rast, o kojem je odlučeno još u julu, održano je tek 29. decembra - kazala je Gvozdenović u saopštenju dostavljenom agenciji MINA.
Ona je podsjetila da je saslušanju prisustvovala ministarka turizma, ali ne i ministar finansija koji je na dan saslušanja obavijestio Odbor da neće prisustvovati zbog “ranije preuzetih obaveza”.
Gvozdenović &nbsp;je ukazala da problem koji se nedvosmisleno nameće jeste činjenica da dio državnih organa u praksi bira da li će se pojaviti pred odborima, pa i pozivajući se na određena tumačenja Ustava i zakona.
- Tako imamo primjere da ministri otkazuju dolazak na sam dan kontrolnog saslušanja, ili da odlažu saslušanja zbog “službenih obaveza” - dodala je Gvozdenović.
Prema njenim riječima, kontrolnu ulogu Skupštine ne poštuje ni sam predsjednik Vlade koji bira da li će i kada prisustvovati premijerskom satu i odgovarati na pitanja poslanika i poslanica.
- Pored čestih odlaganja, zabilježen je i slučaj u kojem je premijer prisustvovao sjednici, ali je odbio da usmeno odgovara na pitanja poslanika - navela je Gvozdenović.
Ona je kazala da ni drugi organi vlasti ne poštuju parlamentarnu kontrolu u dovoljnoj mjeri.
- Što nam potrvđuje činjenica da se vrhovni državni tužilac (VDT) nije odazvao ni na jedan od tri poziva &nbsp;za kontrolno saslušanje prošle godine - dodala je Gvozdenović.
Ona je kazala da je u julu VDT izostao sa saslušanja koje je Odbor za bezbjednost i odbranu zakazao povodom postupanja nadležnih organa u slučaju u kojem je osumnjičeni pripadnik obezbjeđenja predsjednika parlamenta.
- U oktobru se nije odazvao ni pozivu Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, na saslušanje o postupanju tužilaštva koje je rezultiralo odbacivanjem krivične prijave povodom prodaje Telekoma - rekla je Gvozdenović.&nbsp;
Ona je kazala da je VDT nije prisustvovao ni sjednici Administrativnog odbora, na kojoj je razmatran zahtjev Osnovnog suda u Pljevljima za odobrenje vođenja krivičnog postupka i skidanje poslaničkog imuniteta poslaniku Milanu Lekiću, što je ranije bila zakonom uspostavljena praksa.
Gvozdenović je rekla da su umjesto VDT-a, sjednici prisustvovale tužiteljke osnovnog državnog tužilaštva Pljevlja.
- Na ovaj način učvršćuje se praksa po kojoj se Skupštini praktično onemogućava da nadzire rad tužilaštva, izuzev prilikom razmatranja godišnjeg izvješaja o njihovom radu - rekla je Gvozdenović.
Ona smatra da je posebno zabrinjavajuće što takav stav ima direktnu podršku pojedinih poslanika većine.
- Apsolutno odbijanje predstavnika tužilaštva da se odazovu na parlamentarna saslušanja nespojivo je sa demokratskim principima i zahtjevima ravnoteže između grana vlasti - istakla je Gvozdenović.
Ona je navela da, iako je razumljivo, opravdano i zakonom propisano da tužioci ne odgovaraju na pitanja o okolnostima pojedinačnih predmeta, to ne može biti razlog da izbjegavaju davanje objašnjenja o pravilima i načinima po kojima rade, ili sistemskim nedostacima koje pojedini slučajevi otkrivaju.
- Izbjegavanjem kontrolnih saslušanja i komunikacije sa parlamentom, stvara se opasan presedan prema kojem se čitava grana vlasti faktički izuzima iz ključnih mehanizama javne i institucionalne odgovornosti - ocijenila je Gvozdenović.
Prema njenim riječima, odgovornost za takvo stanje dijele i poslanici, imajući u vidu primjere kontrolnih saslušanja gdje su se direktno interesovali za konkretne predmete pred tužilaštvom i javno ih komentarisali, iako ti slučajevi nijesu bili ni povod ni tema kontrolnih saslušanja.
Gvozdenović je kazala da se u praksi pokazuje da se Poslovnik Skupštine tumači rastegljivo i selektivno, pa njegova primjena prvenstveno zavisi od političke volje.
- Dok se na Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje otvara pitanje prisustva smijenjenog direktora Fonda za zdravstveno osiguranje i o njemu se glasa iako to Poslovnik ne predviđa, u drugim odborima se pravila znaju tumačiti znatno šire i fleksibilnije - navela je Gvozdenović.
Ona je kazala da je ilustrativan primjer sjednice Odbora za bezbjednost i odbranu, na kojoj je razmatrano postupanje nadležnih organa u slučaju u kojem je osumnjičeni pripadnik obezbjeđenja predsjednika Skupštine, a na kojoj je prisustvovao advokat okrivljenog, formalno kao predstavnik nevladine organizacije (NVO) na osnovu odobrenja predsjednika Odbora.
- Iako Poslovnik predviđa mogućnost prisustva predstavnika civilnog sektora sjednicama odbora, u konkretnom slučaju ta mogućnost je očigledno zloupotrijebljena - navela je Gvozdenović.&nbsp;
Ona je rekla da je tokom rasprave, osoba koja je formalno prisustvovala sjednici kao predstavnik NVO, faktički je nastupala u ulozi advokata, otvarajući pitanja o drugim krivičnim predmetima koje zastupa.
- Na taj način, Odbor je doveden u situaciju da umjesto vršenja parlamentarne kontrole postane platforma za advokatsko i političko istupanje, što je suprotno svrsi i prirodi kontrolnog saslušanja - rekla je Gvozdenović.
Ona je rekla da sve navedeno ukazuje da je važno da se kroz transparentan i inkluzivan proces, uz otvoren, ozbiljan i pošten politički dijalog kvalifikovane većine, kao i uz konsultacije sa stručnom i širom javnošću, pripremi zakon koji će jasno urediti poziciju parlamenta i njegov odnos sa drugim granama vlasti.

Gvozdenović: Uloga Skupštine sve se više degradira

I ovaj Međunarodni dan slobodnog pristupa informacijama Crna Gora obilježava uz problematična zakonska ograničenja i samovolju institucija koje odlučuju kada i koje informacije o svom radu će učiniti dostupnim javnosti, kazala je Milena Gvozdenović, zamjenica izvršnog direktora CDT-a.
Prema njenim riječima, proizvoljno ponašanje institucija dovodi do toga da informacije koje bi trebalo biti javne ostanu skrivene građanima/kama koji biraju i finansiraju vlast.
- Nakon tri prethodna neuspjela pokušaja, Vlada je u februaru 2025. godine uputila Skupštini predlog novog Zakona o slobodnom pristupu informacijama, a tek dva mjeseca kasnije je uvršten u dnevni red. Ovaj zakon je razmatran na kraju proljećnog zasijedanja u julu 2025, ali nije stavljen na glasanje. Ovakav pristup nedvosmisleno ukazuje na to da ni sadašnja vlast ne želi da civilni sektor i građani/ke znaju šta oni rade iza zatvorenih vrata - pojašnjava Gvozdenović u saopštenju.&nbsp;
Kako je podsjetila, pravo na slobodan pristup informacijama degradirano je još izmjenama zakona iz 2017. godine, kada je uveden institut poslovne i poreske tajne. Iako je od tada gotovo svaka partija imala priliku da vrši vlast, nije došlo do oslobađanja pristupa informacijama od ovih problematičnih ograničenja.
- Istraživanje CDT-a pokazalo je da ministarstva masovno krše Zakon o slobodnom pristupu informacijama, jer ne objavljuju na svojim sajtovima ni neke od bazičnih informacija o svom radu – planove, izvještaje, informacije o raspolaganju javnim sredstvima, informacije kojima je po zahtjevu odobren pristup… Ovakvu situaciju omogućava i slab nadzor nad primjenom zakona. Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama je u prvoj polovini 2025. izvršila inspekcijski nadzor proaktivnog objavljivanja informacija kod 47 organa, odnosno svega njih 2,5%, zbog čega ne možemo očekivati da dođe do unapređenja proaktivne transparentnosti. Na CDT-ov zahtjev za slobodan pristup informacijama o isplati varijabila i drugih naknada zaposlenima u ministarstvu, preko 70% ministarstava je dostavilo odgovore van zakonskog roka. Odgovori su često stizali tek nakon višestrukih urgencija, a na pojedine smo čekali i dva mjeseca. Samo šest ministarstava je ispoštovalo zakonski rok od 15 dana u okviru kojeg moraju da dostave odgovor na informaciju po zahtjevu - dodaje Gvozdenović.&nbsp;
Iako je, kako kaže, premijer Crne Gore, Milojko Spajić, prilikom izlaganja ekspozea naveo da će “modernizacija institucija, transparentnost i efikasnost rada javne uprave biti prioriteti Vlade na putu ka punopravnom članstvu u EU”, ponašanje izvršne vlasti pokazuje da smo i dalje daleko od onoga što su moderni standardi.
- Problemi u aktuelnom zakonu, proizvoljno objavljivanje informacija na sajtovima institucija, ćutanje ili kašnjenje u dostavljanju odgovora, slab nadzor nad primjenom zakona ostaju i dalje kao podsjećanje na neophodnost reforme politike transparentnosti i otvorenosti - zaključuje zamjenica izvršnog direktora CDT-a.

Gvozdenović: Vlast ne želi da građani znaju šta rade iza zatvorenih vrata

Vlada Crne Gore ispunjava 67,25 odsto kriterijuma otvorenosti što je stavlja na treće mjesto u regionu po stepenu otvorenosti i transparentnosti, nakon Vlade Sjeverne Makedonije i Vijeća ministara BiH - kazala je zamjenica izvršnog direktora Centra za demokratsku tranziciju Milena Gvozdenović.
Prema podaci istraživanja ove nevladine organizacije, koji su dobijeni iz Regionalnog indeksa otvorenosti Vlada, Sjeverne Makedonije ispunjava 77,32 odsto, Vijeće ministara BiH 73,72 odsto, a Vlada Republike Srbije 54,74 odsto indikatora otvorenosti.
- Vlada Autonomne pokrajine Vojvodine ispunjava 41 odsto, dok Vlada FBiH i Vlada Republike Srpske zauzimaju začelje liste sa 35 odsto odnosno, tek oko trećine ispunjenosti indikatora kojima mjerimo otvorenost - navela je Gvozdenović.
Regionalni indeks otvorenosti je analitički instrument koji pruža sliku o tome koliko su institucije u regionu Zapadnog Balkana otvorene prema građanima i društvu.
- U okviru istraživanja, provjeravali smo dostupnost informacija na internet stranicama izvršne vlasti među kojima planove i izvještaje o radu, spisak zaposlenih, informacije o korišćenju javnih sredstava, materijale sa sjednica Vlade i dr, a takođe analizirali smo relevantan pravni okvir i strateška dokumenta, te komunikaciju vlasti sa javnošću. Metodologija je razvijena uz konsultovanje velikog broja kredibilnih izvora koji navode najbolje međunarodne prakse i standarde dobrog upravljanja - precizirala je Gvozdenović.
Podaci njihovog istraživanja, kako dodaje, potvrđuju da se politika otvorenosti u Crnoj Gori i dalje sprovodi proizvoljno, bez strateške vizije i djelotvornih mehanizama koji bi garantovali otvoreno i transparentno postupanje institucija.
- Zakonodavni proces je netransparentan i jasno je da vlast ne želi veće učešće građana u donošenju odluka. Velike ekonomske projekte i odluke ove Vlade karakteriše izražena netransparentnost, što je naročito vidljivo u slučajevima poput sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), tendera za dugoročnu koncesiju aerodroma ili projekta „Velje brdo“. Uz sve to zabrinjava neodgovoran odnos Vlade prema Skupštini, što ozbiljno podriva demokratski sistem - istakla je Gvozdenović.
Ni nakon druge rekonstrukcije nijesu uspostavljeni mehanizmi koji bi osigurali transparentnost i otvorenost u radu ovako mnogobrojne vlade.
- Naprotiv, reorganizacija pojedinih resora dodatno je otežala uvid u rad izvršne vlasti. Informacije i dokumenti o radu ranijih resora najčešće se ne prenose na internet stranice novih, čime se praktično briše institucionalna memorija i onemogućava praćenje kontinuiteta u radu organa - rekla je Gvozdenović.
Uz to, prema njenim riječima, odlaganje usvajanja novog zakona o slobodnom pristupu informacijama nedvosmisleno ukazuje na odsustvo političke volje aktuelne vlasti da unaprijedi transparentnost javne uprave.
<h2>Preko Vacapa odlučuju o državnim pitanjima</h2>
Vlada ima praksu održavanja sjednica “telefonskim putem” koje brojčano daleko nadmašuje redovne sjednice.&nbsp;
- U praksi, to znači da se ministri izjašnjavaju putem Vacap (WhatsApp) grupe, formalno potvrđujući odluke bez fizičkog sastajanja i debate. Ovakav način rada obesmišljava kolegijalnu raspravu i smanjuje vidljivost procesa odlučivanja. Neke od najvažnijih odluka i politika donijete su upravo na ovaj način, što implicira svjesno izbjegavanje javnosti i medija: telefonske sjednice se mogu sazvati brzo i bilo kada, po potrebi - ističe Gvozdenović.
Uprkos deklarativnim opredjeljenjima, aktuelna praksa Vlade ukazuje na duboko ukorijenjeno nerazumijevanje uloge medija.&nbsp;
- Predsjednik Vlade i pojedini ministri rijetko su davali intervjue, a kada jesu, najčešće su to činili selektivno, favorizujući njima bliske medije. Takav pristup ograničava pristup informacijama i umanjuje transparentnost rada izvršne vlasti - zaključila je Gvozdenović.

Gvozdenović: Vlada Crne Gore treća u regionu po transparentnosti, bez strateškog pristupa i zakona o SPI

Ministarstva u Crnoj Gori u prosjeku ispunjavaju tek polovinu kriterijuma otvorenosti (49.16 odsto) - pokazuju rezultati CDT-ovog Regionalnog indeksa otvorenosti. Oni su u okviru istraživanja provjeravali dostupnost informacija o godišnjem radu institucija, njihovim izvještajima, raspolaganju finansijskim sredstvima, spisku zaposlenih, podacima od značaja za slobodan pristup informacijama, komunikaciju putem društvenih mreža... Tako dok parlament uporno odlaže usvajanje novog Zakona o slobodnom pristupu informacijama, koji bi institucije obavezao na veću transparentnost, istraživanje Centra za demokratsku tranziciju (CDT) pokazuje da državni organi ne poštuju ni važeći propis, prema kojem su dužni da na svojim internet stranicama objavljuju podatke o svom radu. - U odsustvu efikasnog nadzora, izvršna vlast u Crnoj Gori faktički djeluje iznad zakona - odlučujući samoinicijativno koja će dokumenta objaviti i kada će građanima omogućiti pristup informacijama koje im pripadaju po zakonu - navela je zamjenica izvršnog direktora CDT-a Milena Gvozdenović. Uprkos jasnim zakonskim obavezama, prema njenim riječima, više od polovine ministarstava ne ispunjava ni polovinu propisanih kriterijuma otvorenosti. - Najbolje rezultate bilježi Ministarstvo pravde sa 86.18 odsto ispunjenih kriterijuma otvorenosti. Slijede Ministarstvo javne uprave (66.77 odsto), Ministarstvo ekonomskog razvoja (62.29 odsto) i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (61.18 odsto). Na začelju su Ministarstvo turizma i Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji, sa po 33.19 odsto ispunjenih indikatora otvorenosti - navela je Gvozdenović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911120924_a21f38025d5c1e60b3fa15e58df4eccf52800cca7efcd093fb4f5bc3d2fa7fe2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250911120924_a21f38025d5c1e60b3fa15e58df4eccf52800cca7efcd093fb4f5bc3d2fa7fe2" data-rendition-name="original" width="1320" height="866" loading="lazy" alt="Milena Gvozdenović"><figcaption>Milena Gvozdenović(Photo: CDT)</figcaption></figure>  Rad ministarstva javnih radova i energetike bio je tek u začetku u trenutku istraživanja, pa je njihova otvorenost analizirana na osnovu tada dostupnih podataka, dok će naredno istraživanje dati uporedne podatke i sveobuhvatni uvid u njihov rad. Rezultati istraživanja ukazuju na sistematsko kršenje Zakona o SPI, u dijelu koji definiše proaktivan pristup informacijama. Iako djeluje nevjerovatno - pojedina ministarstva, kaže Gvozdenović, nemaju ni javno objavljene brojeve telefona, čime onemogućavaju građane i medije da ih direktno kontaktiraju. - Ministarstva takođe ne poštuju zakonske rokove za postupanje po zahtjevima za slobodan pristup informacijama. Na zahtjev za SPI koji smo uputili u okviru ovog istraživanja, samo šest ministarstava odgovorilo je u zakonskom roku, 18 resora je dostavilo odgovore naknadno, a jedno ministarstvo nam nije odgovorilo. Odgovori su u brojnom slučajevima stizali tek nakon višestrukih urgencija, a na pojedine smo čekali gotovo dva mjeseca - navela je Gvozdenović. <h2>Podaci se gube nakon rekonstrukcije</h2> Praćenje rada izvršne vlasti u Crnoj Gori sve je, kaže Gvozdenović, složenije zbog učestalih rekonstrukcija vlade. - U odsustvu jasnih politika otvorenosti i sankcija za nepoštovanje zakona, stihijsko razdvajanje i spajanje resora negativno se odrazilo na transparentnost. Podaci pokazuju da se strateški dokumenti i informacije prethodnih ministarstava ne objavljuju dosljedno na stranicama njihovih nasljednika, a dok su internet stranice dijela ministarstava koja su prestala da postoje i dalje dostupne, druge su uklonjene - istakla je ona. Iako većina ministarstava objavljuje informacije o javnim funkcionerima i njihovim zaradama, kao i spisak državnih službenika i namještenika, što je zakonska obaveza, to nije, podvlači Gvozdenović, uvijek slučaj sa rekonstruisanim resorima. - Iako je prošlo skoro pet mjeseci od početka rada Ministarstva javnih radova, odnosno više od godinu u slučaju Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji, do njih se ne može doći telefonskim putem jer nijesu objavili kontakt telefon na svojim internet stranicama - istakla je ona. Tek je trećina resora na svojim internet stranicama objavila godišnji program rada za 2024. godinu, dok je svega polovina njih učinila dostupnim izvještaje o svom radu. Većina “novoformiranih” ministarstava, ukazuje Gvozdenović, ne objavljuje godišnje planove i izvještaje o radu svojih prethodnika što je zabrinjavajuća praksa, jer onemogućava građane i civilno društvo da prate kontinuitet u radu institucija. - Nijedno ministarstvo nije objavilo budžet za 2024. godinu na svojoj internet stranici. U pojedinim slučajevima, resori formirani nakon rekonstrukcije objavili su budžete prethodnih ministarstava, ali ne i budžet nakon rebalansa iz septembra 2024, kojim su precizirani njihovi finansijski okviri - naglasila je ona. Podaci ovog istraživanja, kako je kazala Gvozdenović, ukazuju na ozbiljne nedostatke u proaktivnoj transparentnosti ministarstava i dostupnosti informacija koje javnost ima pravo da zna. - Sve dok se transparentnost tretira kao izbor, a ne obaveza, demokratska kontrola rada vlasti ostaje otežana. Regionalni indeks otvorenosti je analitički instrument koji pruža sliku sliku o tome koliko su institucije u regionu Zapadnog Balkana otvorene prema građanima i društvu. Metodologija je razvijena uz konsultovanje velikog broja kredibilnih izvora koji navode najbolje međunarodne prakse i standarde dobrog upravljanja - navela je Gvozdenović.

Ministarstva tek polovično transparentna: Nakon rekonstrukcije otežan uvid u rad, ne poštuju rokove za SPI

Skupština Crne Gore i ove godine ostvaruje visok rezultat u pogledu administrativne otvorenosti, ali kontrolna uloga ove institucije ozbiljno je degradirana, sjednice se otkazuju bez prethodnog dogovora i valjanih obrazloženja, sve je primjetnija samovolja vlasti pa ostaje upitno obavljanje njene ustavom određene uloge - kazala je Milena Gvozdenović iz Centra za demokratsku tranziciju.
Parlament, kako je navela, ispunjava 83,24 odsto ispunjenih kriterijuma, odnosno objavljuje predložene i usvojene zakone, amandmane, zapisnike, informacije o prisustvu poslanika, a njen rad je vidljiv kroz Parlamentarni TV kanal i Jutjub (YouTube).&nbsp;
- Godinama unazad Skupština važi za najotvoreniji parlament u regionu, međutim ovogodišnji rezultat je najniži u posljednje četiri godine mjerenja. U ovom sazivu svjedočimo sistemskoj degradaciji naše najvažnije demokratske institucije - istakla je Gvozdenović.&nbsp;
Umjesto da kontroliše izvršnu vlast Skupština, kako je rekla, funkcioniše kao puki instrument političke većine.
- Koja smatra da zbog dovoljnog broja podignutih ruku može da oblikuje “demokratski” život po svojoj mjeri, zanemarujući ustavni balans vlasti. Upravo neredovno održavanje premijerskog sata i rijetka organizacija kontrolnih saslušanja ukazuju na dubinu problema u ostvarivanju jedne od ključnih funkcija parlamenta, kontrole izvršne vlasti - kazala je Gvozdenović.
Od predviđenih 15 sjednica posvećenih premijerskom satu u aktuelnom sazivu Skupštine, održano je svega osam, od čega samo dvije u 2025. godini.&nbsp;
- U ovom sazivu uvedena je još jedna nesvakidašnja praksa - da se odgovori predsjednika Vlade na pitanja poslanika objavljuju na sajtu, kad se premijerski sat ne održi. Pored toga, održana su svega četiri kontrolna saslušanja tokom 2025. od čega tri u drugoj polovini jula, a imali smo i primjer da poslanici čekaju više mjeseci da dobiju odgovore na poslanička pitanja od ministra - podsjeća Gvozdenović.
Čak ni redovne sjednice više ne predstavljaju garanciju parlamentarnog rada.&nbsp;
- One se često odlažu ili otkazuju bez transparentnog obrazloženja i bez prethodnog dogovora na Kolegijumu predsjednika, čime se i obesmišljava politički dijalog. Uočljivo je i da značajan broj zakonskih inicijativa dolaze direktno od poslanika i poslanica. Iako je ova praksa legitimna, problem predstavlja to što u tom slučaju nema obaveze organizovanja javnih rasprava i sprovođenja analiza uticaja propisa. Time se narušava transparentnost i inkluzivnost zakonodavnog procesa, što znači da Vlada može posredno da predlaže zakone preko poslanika, kada želi da zaobiđe regularne procedure konsultovanja javnosti - rekla je Gvozdenović.
U Skupštini se, kako dodaje, sve češće pribjegava taktici “držanja u ladicama” određenih tema od vladajuće većine, a koje su od nesumnjivog javnog interesa.&nbsp;
- Takvih slučajeva ima više, ali primjeri politčkog “taktiziranja” oko skidanja imuniteta ranijem poslaniku Marku Kovačeviću, izboru članova Savjeta Agencije za audiovizualne medijske usluge, izbora članova savjeta CBCG i uskraćivanja javnosti za informacije u toku istrage korišćenja službenog vozila Skupštine za izvršenje potencijalnog krivičnog djela, predstavljaju veoma opasne pojave i put kojim parlament jedne zemlje koja želi članstvo u EU nikako ne smije krenuti - naglasila je Gvozdenović
Posebno zabrinjava činjenica da nema volje da se radi na Zakonu o Skupštini, ključnom pravnom aktu koji bi trebalo da ojača ulogu parlamenta.
- I Zakon o slobodnom pristupu informacijama je na čekanju, iako je dostavljen još u februaru uz predlog da se donese po hitnom postupku. Očigledno da ovaj suštinski važan zakon nije u interesu naših političkih aktera - podsjeća Gvozdenović.
Iako Skupština zadovoljava značajne kriterijume administrativne transparentnosti i objavljuje većinu dokumenata važnih za praćenje njenog rada, ove godine na sajtu Skupštine nijesu dostupni polugodišnji izvještaj o utrošenim sredstvima, aktuelna komunikaciona strategija je istekla i nije poznato da li se radi na novoj, a primijećena je i selektivnost u razmatranju e-peticija.
- Rezultati ovogodišnjeg istraživanja ukazuju da otvorenost mora uključivati kvalitetan pravni okvir i dosljednu primjenu postojećih propisa, aktivno uključivanje javnosti i suštinsku odgovornost onih koje biramo. Prije svega, otvorenost podrazumijeva poštovanje skupštine i demokratskih pravila i procedura, u suprotnom se svodi na postojanje tehničkih i digitalnih alata, koji po sebi ne predstavljaju garant javnog interesa - rekla je Gvozdenović
<h2>Skupština Sjeverne Makedonije ispunjava 76 odsto, BiH 60 odsto...</h2>
Po podacima Regionalnog indeksa Skupština Sjeverne Makedonije ispunjava 76,04 odsto kriterijuma otvorenosti. Parlamentarna Skupština BiH ispunjava 59,87 odsto kriterijuma (Dom Naroda 58,98 odsto, a Predstavnički dom 60,77 odsto), a Narodna skupština Republike Srbije 59.6 odsto.
- Kada su u pitanju rezultati parlamenata u pokrajinama i entitetima, Parlament FBiH ispunjava 40,45 odsto (Dom Naroda 38,65 odsto, a Predstavnički dom 42,25 odsto), Narodna skupština Republike Srpske 39,56 odsto, Skupština Autonomne pokrajine Vojvodine 28,33 odsto. Regionalni indeks otvorenosti nam daje vjerodostojnu sliku o tome koliko su institucije u regionu Zapadnog Balkana otvorene prema građanima i društvu - navela je Gvozdenović.
Regionalni indeks otvorenosti mjeri učinak izvršnih vlasti i parlamenata u poštovanju standarda dobrog upravljanja, i to na osnovu četiri principa: transparentnost, pristupačnost, integritet i učinkovitost.
CDT je sa partnerima iz regionalne mreže ActionSEE mjerio otvorenost parlamenata na osnovu 109 indikatora.

Gvozdenović: Umjesto da kontroliše izvršnu vlast, Skupština funkcioniše kao puki instrument političke većine

Crnogorsko društvo karakteriše izraženo nezadovoljstvo i duboke političke podjele, pokazuje istraživanje koje je za CDT sproveo Institut Damar. Više od trećine građana/ki (36,3 odsto) saglasno je sa izjavama koje imaju snažno polarizujući karakter, što jasno ukazuje na ukorijenjene podjele i ranjivost na ekstremne narative, kazala je Milena Gvozdenović, zamjenica izvršnog direktora Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Podaci istraživanja pokazuju da nešto manje od polovine građana/ki (45,4 odsto) smatra da društveno stanje u zemlji nije zadovoljavajuće, dok je svega 22,2 odsto onih koji su zadovoljni.
- Čak 53,7 odsto građana smatra da je Crna Gora „duboko podijeljena zemlja“, dok samo 20,9 odsto ne dijeli to mišljenje. S druge strane, svaki peti građanin/ka vjeruje da Crnoj Gori prijeti nestanak, dok polovina građana/ki (52 odsto) sa tim nije saglasna - saopštila je Gvozdenović.
Posebnu zabrinutost, kako je rekla, izaziva nalaz da 45,7 odsto ispitanika/ca smatra da se protiv trenutne društveno-političke situacije treba boriti „svim sredstvima“, što implicira prihvatanje širokog spektra potencijalno i nedemokratskih metoda djelovanja. 
Istovremeno, 40,7 odsto građana/ki dijeli uvjerenje da političke elite doprinose radikalizaciji javnog mnjenja, naspram 21,4 odsto koji su protiv takve ocjene.
Dok 39,3 odsto ispitanika/ca navodi da se plaši za sopstvenu i budućnost svojih bližnjih u našoj državi, 32,2 odsto ne dijeli tu zabrinutost. 
Starije generacije pokazuju viši stepen nezadovoljstva stanjem u Crnoj Gori, što može ukazivati na akumulirano razočaranje. Manjinske zajednice, posebno Bošnjaci i Albanci, izražavaju veću zabrinutost u odnosu na većinske etničke grupe – više od dvije trećine njih smatra da društveno stanje nije na zadovoljavajućem nivou. 
- Ovi nalazi ne ukazuju nužno na prisustvo političkog ekstremizma, ali snažno govore o opštem društvenom nezadovoljstvu i ranjivosti javnosti na populističku retoriku i polarizujuće narative, odnosno o stanju koje se po potrebi može instrumentalizovati. Takvi uvidi su posebno važni u kontekstu demokratskog razvoja Crne Gore, jer ukazuju na potrebu za odgovornim političkim djelovanjem, otvorenim dijalogom i jačanjem povjerenja u institucije - kazala je Gvozdenović.
<h2>Politički identitet važniji od sadržaja poruke</h2>
U okviru istraživanja sproveden je eksperiment u kojem su političke izjave namjerno pogrešno pripisivane akterima iz suprotnih političkih tabora, kako bi se testirala otpornost građana/ki na manipulaciju izvorom informacije. Gvozdenović kaže da rezultati pokazuju da građani u velikoj mjeri vrednuju političke poruke na osnovu identiteta govornika, a ne na osnovu sadržaja same izjave.
- Umjesto da ocjenjuju poruke prema argumentima koje nose, ispitanici ih prihvataju ili odbacuju u skladu sa svojim političkim i etnonacionalnim opredjeljenjima. Na primjer, dešava se da izjavu političara iz DPS-a glasači te partije odbacuju ukoliko se ona predstavi kao izjava političara iz koalicije Za budućnost Crne Gore, i obrnuto - kazala je Gvozdenović.
To, dodaje ona, upozorava na ranjivost javnog prostora u Crnoj Gori na manipulacije, ali i na duboku političku i etničku polarizaciju koja uslovljava čak i osnovno rasuđivanje o datoj informaciji.
- Nalazi istraživanja podsjećaju na neophodnost razvoja medijske i digitalne pismenosti, ali i zajedničke odgovornosti u izgradnji kulture dijaloga i odgovorne političke komunikacije - zaključila je Gvozdenović.
Istraživanje je urađeno u periodu od 16. do 24. maja, na uzorku od 1.000 ispitanika. Istraživanje je dio projekta “Jačanje otpornosti Crne Gore: Borba protiv radikalizacije i dezinformacija” koji podržava ambasada Kraljevine Holandije.

Većina građana smatra da je Crna Gora duboko podijeljena, skoro polovina da se protiv trenutne situacije treba boriti „svim sredstvima“

Varijabilni dodatak od oko 230 hiljada eura isplaćen je službenicima 15 ministarstava u Vladi Crne Gore, u posljednih pet mjeseci prošle godine, saopštili su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT). 
 
Zamjenica izvršnog direktora CDT-a Milena Gvozdenović precizirala je da je taj novac isplaćen u periodu od rekonstrukcije vlade u julu 2024. do kraja te godine. 
 
Ona je agenciji MINA kazala da je varijabilni dodatak uglavnom isplaćivan državnim službenicima, izuzev u ministarstvima pravde, turizma i ljudskih i manjinskih prava. 
 
Pojasnila je da su ta tri ministarstva varijabile isplaćivali i javnim funkcionerima u iznosu od skoro četiri hiljade eura. 
 
CDT-u, kako je rekla Gvozdenović, Ministarstvo finansija nije dostavilo podatak da li su varijabile isplaćivali samo službenicima ili i javnim funkcionerima. 
 
Ona je rekla da je CDT od ministarstava tražio podatke o iznosu isplaćenog varijabilnog dijela zarade službenicima i javnim funkcionerima, od 24. jula zaključno sa 31. decembrom prošle godine, kao i broj službenika, odnosno funkcionera, koji je ostvario pravo na isplatu. 
 
Prema riječima Gvozdenović, Ministarstvo finansija isplatilo je najveći iznos - 58.228 eura, ali nijesu precizirali koliko državnih službenika, odnosno javnih funkcionera tog resora je nagrađeno varijabilom. 
 
- Ministarstvo ekonomskog razvoja isplatilo je 33.020 eura varijabile za 121 od ukupno 182 državnih službenika i namještenika kojih je zaposleno u Ministarstvu - rekla je Gvozdenović. 
 
Ministarstvo turizma je, kako je dodala, isplatilo 23.960 eura varijabile za 71 državnog službenika i namještenika, a varijabilu od 323,74 eura je primio jedan javni funkcioner. 
 
- Imajući u vidu broj zaposlenih u ovom ministarstvu, zaključuje se da su gotovo svi bili nagrađeni varijabilom, odnosno 71 od 75 službenika, i jedan od četiri javna funkcionera - kazala je Gvozdenović. 
 
Ona je navela da je trećina zaposlenih u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, njih 74, primila varijabilu od 23.356 eura. 
 
- Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine je nagradilo varijabilom 60 od ukupno 157 državnih službenika i namještenika u ukupnom iznosu od 22.970 eura - rekla je Gvozdenović. 
 
Ona je kazala da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) na ime varijabile isplatilo 20.537 eura. 
 
Gvozdenović je precizirala da je za treći kvartal, za 21 službenika MPNI-ja isplaćeno ukupno 5.586 eura, a za četvrti kvartal za 48 službenika isplaćeno je 14.951 eura. 
 
Ministarstvo odbrane je, kako je dodala, isplatilo varijabilu za 58 državnih službenika i namještenika tog ministarstva i osoba u službi Vojske Crne Gore u ukupnom iznosu od 19,851 eura. 
 
Gvozdenović je rekla da je Ministarstvo evropskih poslova za nešto više od trećine zaposlenih, odnosno 24, isplatilo varijabilu od 7.631 eura. 
 
- Ministarstvo pravde je iznos od 6.024 eura isplatilo kao varijabilu za 19 zaposlenih, a dodatnih 2.266 eura isplaćeno je za sedam javnih funkcionera - dodala je Gvozdenović. 
 
Ona je rekla da je Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera isplatilo na ime varijabila 5.096 eura za 16 službenika. 
 
Gvozdenović je navela da je Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga isplatilo 4.905 eura za četvrtinu zaposlenih, odnosno 22 službenika. 
 
Kako je dodala, Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava isplatilo je 4.610 eura svojim službenicima i 1.294 eura funkcionerima.
- U odgovoru ovog ministarstva je navedeno da je šest službenika i četiri j avna funkcionera primilo varijabilni dio zarade u septembru, potom devet službenika u decembru - kazala je Gvozdenović. 
 
Ona je navela da je Ministarstvo saobraćaja 3.798 eura isplatilo kao varijabilan dio zarade za petinu, odnosno 12 zaposlenih. 
 
- Varijabilu u iznosu od 1.113 eura je Ministarstvo energetike uplatilo petorici službenika - dodala je Gvozdenović. 
 
Gvozdenović je rekla da je Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO-ima je za pet mjeseci isplatilo 1.905 eura varijabilu za šestoro zaposlenih. 
 
Ona je rekla da su CDT ministarstva rudarstva, nafte i gasa, dijaspore, unutrašnjih poslova, socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, vanjskih poslova i pomorstva, obavijestili da u navedenom periodu nijesu isplaćivali varijabile. 
 
Gvozdenović je podsjetila da prema odluci o varijabilnom dijelu zarade, varijabilu može da ostvari zaposleni koji ostvaruje “izuzetne rezultate i kvalitete rada”. 
 
- Dalje, navodi se da se to cijeni na osnovu posebnog doprinosa unapređenju procesa rada organa, izuzetne uspješnosti i kvaliteta izvršenih poslova, posebne efikasnosti u radu, povećanog obima posla i dodatnog angažovanja zbog nepopunjenosti radnih mjesta - dodala je Gvozdenović. 
 
Definisano je, kako je rekla, da se varijabilni dio zarade zaposlenom može isplatiti jednom u tri mjeseca na kraju kvartala u iznosu do 30 odsto prosječne neto zarade. 
 
- Dok se zaposlenom za “rad od javnog interesa” može isplatiti na mjesečnom nivou u iznosu do 50 odsto prosječne neto zarade, uz saglasnost Vlade - rekla je Gvozdeović. 
 
Gvozdenović je navela da bez jasno definisane procedure i kriterijuma postoji rizik da varijabilni dio zarade ide privilegovanima, a ne nužno najvrednijima i najzaslužnijima. 
 
Prema njenim riječima, “poseban doprinos”, “izuzetna uspješnost”, “posebna efikasnost” su vrlo subjektivne kategorije i ostavljaju prostor za prozivoljnu interpretaciju. 
 
- Pitanje je i ko i kako u ministarstvima tačno procjenjuje rad zaposlenih, jer nije propisana procedura evaluacije i nejasno je koliko su u ove odluke zapravo uključeni neposredni rukovodioci - istakla je Gvozdenović. 
 
Ona zato smatraju da takva odluka može biti podložna zloupotrebama, što, kako se dodaje, potkopava njen osnovni cilj - stimulisanje i nagrađivanje zaista izuzetnog rada i doprinosa zaposlenih. 
 
- Važno je unaprijediti odluku, kako bi sistem nagrađivanja bio transparentan i pravedan, uz jasno definisan način ocjenjivanja i objektivne kriterijume - rekla je Gvozdenović. 
 
Ona je navela da su Zakon o slobodnom pristupu informacijama (SPI) prekršili Generalni sekretarijat Vlade i Ministarstvo zdravlja koji im nijesu dostavili odgovore u zakonskom roku od 15 dana. 
 
- Interesantno je i da ministarstva kulture i medija, sporta i mladih i javne uprave drugačije tumače Zakon o SPI od svojih kolega u 21 ministarstvu koja su nam dostavila informacije, pa su za razliku od njih su odlučili da odbiju naš zahtjev iz razloga “sačinjavanja nove informacije” - ukazala je Gvozdenović. 
 
Prema riječima Gvozdenović, takav odnos navedenih organa dodatno svjedoči potrebi unapređenja nadzora nad primjenom Zakona o SPI. 
 
- Zakon i principi transparentnosti bi trebalo da nalažu da se ovakve informacije proaktivno objavljuju na sajtovima ministarstava - smatra Gvozdenović. 
 
Ona je poručila državnim organima da bez transparentnosti nema ni odgovorne i kvalitetne javne uprave. 
 
- I pozivamo ih da ovakve podatke ubuduće čine javno dostupnim na svojim sajtovima i tako demonstriraju otvoren i transparentan odnos prema trošenju javnih sredstava - kazala je Gvozdenović.

Oko 230 hiljada eura varijabila za zaposlene u ministarstvima

Ustavni sud je usvojio inicijativu Centra za demokratsku tranziciju i proglasio neustavnom odredbu Statuta opštine Nikšić kojom se Dan Svetog Vasilija Ostroškog određuje kao gradska slava. U CDT-u očekuju da obrazloženje odluke jasno prepozna da vjerske svetkovine ne mogu biti zvanični praznici u sekularnoj državi.&nbsp;
&nbsp;- Podnijeli smo inicijativu za ocjenu ustavnosti i tada smo ukazali da smatramo da se na taj način stavlja u privilegovan položaj jedna grupa stanovnika, dakle pripadnici pravoslavne vjeroispovijesti u odnosu na sve druge građane i građanke Nikšića, u odnosu na pripadnike drugih zajednica i ateista, i to je nešto što prosto krši princip ravnopravnosti građana - kazala je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E Milena Gvozdenović iz CDT-a.
&nbsp;Biće važno, kako kaž,e da se vidi da li je Ustavni sud donio tu odluku vodeći se nekim procesnim radnjama, ili je ušao u srž ovog slučaja, a važno je da se institucije vrate u okvir Ustava.&nbsp;
- Nažalost, ovo nije prvi put, a bojim se da nije ni posljednji da naše institucije tek tako krše Ustav, bez ikakvih posljedica, puno puta smo to gledali, a voljela bih da nam Ustavni sud bude jedna institucija koja će biti čuvar ravnopravnosti građana, koja će biti čuvar sekularnosti ove države - kazala je Gvozdenović.
&nbsp;Vlada zasjeda vikendom, u sitnim satima preko WhatsApp grupe&nbsp;
&nbsp;Centar za demokratsku tranziciju je objavio publikaciju u kojoj se analiziraju političke i reformske aktivnosti Vlade i vladajuće većine, koje su se desile od novembra 2024.godine do kraja aprila 2025.godine.
&nbsp;Nakon godinu i po dana rada, kaže Gvozdenović, može se reći da Vlada ne radi dobro na temeljnim reformama, jer set usvojenih IBAR zakona samo politički simbol napretka.
&nbsp;- Konkretni rezultati IBAR-a u praksi nedostaju, jer smo donosili zakone radi zakona, a ne radi promjena i to smo između ostalog istakli u analizi, a zbog toga morali smo i moramo da mijenjamo niz zakona, počevši od Zakona o sprječavanju korupcije, Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću, ali eto dobro je da makar postoji svijest kod naše vlasti da se ti procesi moraju zaokružiti na jedan kvalitetniji način - kazala je ona.
&nbsp;Postavlja se, dodaje, pitanje šta je to što su Vlada i parlamentarna većina od IBAR-a do danas uradile kada je riječ o nekim ključnim reformskim procesima.&nbsp;
&nbsp;- Dolazim iz organizacije koja se bavi izbornom reformom i moram reći da svi kao da strepe kada se to pomene, i zaista je pitanje da li ćemo i kada mi raditi na tim izbornim zakonima, izuzev Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, mada i tu je pitanje u kom obliku i kada će se taj zakon usvojiti. Tu je pitanje reforme pravosuđa, mislim da tu tapkamo u mjestu, a već nekih 25 godina sprovodimo tu reformu sve se svodi na davanje nekih štrikova, i čak je ta strategija reforme pravosuđa koju smo mi usvojili zarad dobijanja IBAR-a po ocjeni mnogih pravnih autoriteta u ovoj zemlji jedan mršav dokument i teško da možemo očekivati neke značajnije rezultate, makar u nekim kratkom vremenskom periodu, da ne pominjem reformu javne uprave, mislim da to počinje da zvuči kao jedan oksimoron - rekla je Gvozdenović.
&nbsp;Ukidanje prenosa sjednica Vlade predstavlja, smatra ona, odnos Vlade prema javnosti, jer sva obećanja o transparentnosti rada Vlade nijesu se realizovala.
&nbsp;- Manir ove Vlade je donošenje odluka putem telefonskih sjednica, a zbog građanki i građana da pojasnimo, kada kažemo telefonska sjednica mi mislimo na Whatsapp grupu gdje se ministri izjašnjavaju, tu nema prosto nikakve rasprave. To su sjednice koje se održavaju u danima vikenda, sitnim satima, na tim sjednicama se donose neke vrlo ozbiljne odluke, oko liberalizacije viznog režima, koju pominjem jer je opasna u kontekstu evropskih integracija, i ovo oko Emirata je bilo na telefonskoj sjednici Vlade - podsjetila je Gvozdenović.
&nbsp;To, kako kaže, može ukazati na dvije stvari, prva da to pokazuje jedan neozbiljan odnos Vlade prema tome na koji način donosi odluke i vodi državnu politiku, a drugo je što nam to pokazuje da se članovi Vlade ne sastaju, ne okupljaju.
&nbsp;Nada se da će nadležni organi utvrditi na vrijeme sve o glasnim sumnjama, o korupciji u slučaju Zakona o Sporazumu o turizmu i nekretninama. Jedan od Zakona je, podsjeća, vraćen na ponovno odlučivanje, a nova okolnost je ta na koju su ukazali Udruženje pravnika i HRA da taj Zakon pripada grupi zakona koji se po Ustavu donose dvotrećinskom većinom.&nbsp;
- Otvara se prostor za preispitivanje cijelog tog postupka pred Ustavnim sudom. Nije prvi put ni u Crnoj Gori, ni u mandatu ove Vlade da se neki jako važni zakoni donose tako netransparentno na prečac i da nemamo javnu raspravu, ali mislim da je prvi put da ovako važan resurs stavljamo na kocku. Mi smo mala zemlja, imamo malu površinu, mi ovaj prostor ne možemo dalje ni umnožavati, ni proizvoditi, imamo to što imamo i ja bih upravo zbog toga očekivala da se naše vlasti mnogo odgovornije odnose prema svakim ćošku ove zemlje - istakla je Gvozdenović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DplQI9a1Wnu8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
&nbsp;

Gvozdenović: Važno je da se institucije vrate u okvir Ustava

Dijar Adžajev nije ni sanjao da će postati popularan na društvenim mrežama samo zato što voli da pleše. Ovaj mladić, porijeklom iz Azerbejdžana, živi u Crnoj Gori, gdje trenutno radi na gradilištu bulevara Tivat - Jaz.&nbsp;
Duhovit i skroman, kaže da je u svakodnevicu odlučio da unese svježinu, pa je na gradilištu nezaustavljiv dok sluša muziku koju voli. Ovo je priča o njemu.&nbsp;
Za rad je, kaže Dijar, važan vedar duh, ali ništa manje i prirodan osjećaj za ples. Za njega je ples odraz slobode, a muzika strast.
- Ranije sam samo radio i bio fokusiran isključivo na posao. Onda sam odlučio da unesem malo radosti. Dok radim, pustim muziku i igram, tako mi je lakše i ljepše na poslu - ispričao je on za Televiziju E.
Dijar je u Crnu Goru došao iz Azerbejžana. Kaže da je to učinio zbog posla, a već dva mjeseca je angažovan na velikom gradilištu. A onda je postao i popularan na društvenim mrežama - zbog snimka dok pleše i radi.
- Sam sam naučio da igram. Slušao sam muziku na slušalicama i vježbao. Tako sam vremenom usavršio korake. I na društvenim mrežama sam dijelio svoje snimke, ali nijesam vjerovao da ću postati popularan i da će neko zbog toga praviti reportažu sa mnom - ispričao je on.
U to nijesu sumnjali njegovi prijatelji. Kažu da sa Dijarom nikada nije dosadno, te da on svaki posao pretvara u pjesmu.
- Raditi sa Dijarom je zaista lijepo. On je vrlo pozitivan čovjek i dobar prijatelj. Kad radiš sa takvim ljudima, dobiješ dodatnu volju i energiju. Ne osjetiš kako vrijeme prolazi, niti kako posao ide - jednostavno sve je lakše i ljepše - kazao je njegov kolega Elsad.
Dijar i njegov zemljak Elsad kažu da im je u Crnoj Gori lijepo. Zadovoljni su što mogu da rade, ali I što upoznaju dobre ljude.
- Prije svega želim da kažem da je Crna Gora veoma lijepa država. Meni se ovdje mnogo sviđa. Ljudi, vazduh, priroda - sve je stvarno lijepo. Došao sam prije šest mjeseci. I sve je dobro, hvala bogu, sve je kako treba - ispričao je Elsad.
Dijar dodaje da je zahvaljujući svojim prijateljima iz rodnog kraja našao posao.&nbsp;
- Preporučili su mi kompaniju "Bemax" i ja sam odlučio da se preselim. I sada radim u Bemaxu. Ovdje mi se sviđaju ljudi. Njihova energija i odnos prema meni. Sve je jako lijepo - istakao je Dijar.
Obećava da pozitivne energije koje ima na gradilištu faliti neće.
Prilog novinarke TV E Dalile Šabotić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDVCEbHbDL1k%2F%3Figsh%3DeHdpaWh4ZTBhb2t4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Dobar ritam rada: Dijar Adžajev odlučio da unese malo radosti u svakodnevicu

Promjenom rukovodeće strukture unutar United media grupe neće postojati nijedan opozicioni medij u Srbiji. Suština je da će ta mreža vrlo brzo da se proširi, kao što je i (lider Demokratske narodne partije) Milan Knežević najavio svoje kolumne u "Vijestima", koje će potpasti pod apsolutnu kontrolu (predsjednika Srbije (Aleksandra) Vučića - rekao je izvršni direktor Regionalne akademije za razvoj demokratije Balša Božović.
On je, u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, kazao da promjene unutar rukovodećih tijela United grupe, koja je vlasnik nekoliko srpskih medija dominantno kritički nastrojenog prema srpskom režimu, više to neće biti.&nbsp;
Do sada je, kaže Božović, Vučić kontrolisao 80 odsto medija u Srbiji, a sada će kontrolisati 100 posto tamošnji medijski prostor. Osim Srbije i Crne Gore, smatra da će se to proširiti i na medije u Bosni i Hercegovini.&nbsp;
- Suština je da će opozicija i studentski pokret koji je protiv ovog režima, a svi se na neki način spremaju za izbore koji su najavljeni, tu trku morati da trče bez ijednog slobodnog medija ovoga puta - istakao je Božović.&nbsp;
Dodaje da je u Crnoj Gori mali broj je i dalje nezavisan, te da je oko 20 i nešto odsto onih koji i dalje izvještavaju u skladu sa standardima novinarstva.&nbsp;
- Biće veoma teško Crnoj Gori u narednom periodu, pogotovu kada je fokusirana na svoj evropski put. Biće potrebno mnogo mnogo više od toga da se zabrani neka Jovana Jeremić i jutarnji program Pinka na šest mjeseci. Taj sada pritisak će na Crnu Goru da bude značajno veći nego do sada - ocijenio je Božović.
Naglašava da je Vučić sve političke ciljeve ostvario preko medijskih konglomerata koji je imao u Srbiji, ali je veoma jak i u regionu, te će biti veliki fokus u odnosu na dezinformacije.
- Veliki broj emisija, veliki broj narativa koji su antievropski i koji su na neki način usmjereni na bacanju raznih dimnih bombi na tom evropskom putu biće u narednom periodu prisutni u Crnoj Gori. Pitanje je na koji način će institucije u narednom periodu da se suočavaju sa takvim malignim uticajem - kazao je Božović.
Ostaje, kako je rekao, i da se vidi da li i kakav je plan opozicije u Crnoj Gori, pa čak i dijela vlasti kojima to svakako neće ići u prilog.
- Da li postoji akcioni plan da se od toga odbrane i kakav je redosljed koraka koji će oni preuzeti sa svoje političke strane, jer će u velikoj mjeri rezultat zavisiti od toga kakvi će sve narativi biti prisutni u javnosti i na kraju kakvi će rezultati tih narativa biti i kada je u pitanju evropski put Crne Gore - istakao je Božović.
Broj napada na novinare u Srbiji je porastao tri puta u 2025. u odnosu na 2024. godinu, dok je u Crnoj Gori evidentno političko targetiranje kritički nastrojenih medija, u prvom redu od Demokrata, partije koja rukovodi sektorom bezbjednosti.&nbsp;
Božović smatra da nije slučajno da se targetiraju mediji od Demokrata, jer su duboko ušli u krajnji cilj, a to je "neodgovoran odnos prema javnosti i prema biračima koji su za njih glasali".&nbsp;
- To nijesu ponašanja u skladu sa onim što je strateški put Crne Gore, ne mogu takve politike i takvi donosioci odluka da vode jednu zemlju u Evropsku uniju. To ne ide jedno sa drugim i to će takođe biti u nekom narednom periodu problem za Crnu Goru. Takve političke snage će kočiti Crnu Goru u njenom daljem napretku. One će pokušati svom snagom da ostanu na vlasti - ocijenio je Božović.
Bjekstvo Miloša Medenice i specijalne tuziteljke Lidije Mitrović imalo je odjeka i u regionu, kaže Božović, jer je to slučaj koji ima podrugljiv ton prema institucijama koje nijesu u stanju da se izbore sa tom krizom. To, prema njegovim riječima, govori koliko se institucije degradirale u prethodnih pet i po godina.
- Stvar je u tome ne da treba da postoji politička odgovornost za ono što se dogodilo, već je to neli preduslov za neki minimum koji građani očekuju. U ovom slučaju mislim da se ne radi samo o amaterizmu, već se radi i o namjeri da se predstavi Crna Gora i njene institucije kao nedorasle za jedan ovakav slučaj. Nadam se da će neka naredna vlada imati dosta više zadataka i ciljeva koji će ostvariti ne bi le se ovakve &nbsp;situacije preduprijedile u budućnosti - naglasio je Božović.
Komentarišući oslobađajuću presudu Apelacionog suda za pokušaj terorizma na da izbora 2016.godine, čak i za one koji su priznali krivicu, Božović podsjeća da je jedna sutkinja podnijela ostavku neposredno pred izricanje presude.
Smatra da su dvojica tužioca iz tog slučaja u pritvoru koji liči na politički progon, dok je presuda oslobodila sve osumnjičeni za pokušaj terorizma i to će uticati i te kako na prilike u Crnoj Gori, jer su oslobođeni i oni koji su se izjasnili, pa je sve to jedna "šarena laža".
- Strane ambasade &nbsp;koje su bile involvirane u cijeli slučaj i znale šta se dogodilo 2016. su 2019. godine pozdravile prvostepenu presudu. Ova presuda je najveći šamar tim stranim adresama, prije svega Velikoj Britaniji, SAD-u, Francuskoj i Njemačkoj. Mnoge od njih su na svojim zvaničnim komunikacionim kanalim pozdravile presudu iz 2019. godine, pohvalile proces koji su vodili Čađenović i Katnić. Imate dvojicu, u to vrijeme osumnjičenih, sada oslobođenih, koji ne da su presudom zadovoljni, već su na ruskom slavili oslobađajuću presudu. Ovo je presuda koja je oslobodila i ruske agente, Šišmakova i njegovu grupu iz GRU, a podsjetiću koliko se samo puta ima Šišmakova pominjalu u raznim drugim reonima po Evropi u posljednjih nekoliko godine, posebno od invazije Rusije na Ukrajinu - zaključio je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DFcYwxfihgvU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Božović: Vijesti će potpasti pod apsolutnu kontrolu Vučića, u Srbiji neće postojati nijedan opozicioni medij

Koliko ulažemo u muzičko obrazovanje - i da li ulažemo dovoljno? Možemo li zadržati naše umjetnike ili ih školujemo za tuđe scene? Neka su od pitanja na koja ćemo pokušati naći odgovore sa našim gostom Vučićem Ćetkovićem, poslovnim direktorom Muzičkog centra Crne Gore
Hrvatski predstavnici na ovogodišnjoj Pjesmi Evrovizije su grupa Lelek, koji su pobijedili na Dori, održanoj prošle sedmice. Naša gošća tim povodom biće Zorja Pajić, srpska muzičarka koja je jedna od koautora pjesme “Andromeda”.
Naše gošće/panelistkinje su sopran Nataša Jovović, i muzičarka Majda Božović.

Jutro s Majom: O muzici i muzičkom obrazovanju - da li ulažemo dovoljno?

Nedjeljno jutro u Budilniku vikendom počinjemo pričom o istorijskom iskoraku crnogorskog sporta. Gost studija je Andrej Šibalić - prvi crnogorski učesnik Zimskih paraolimpijskih igara, sportista koji je upornošću i vjerom u sebe ispisao novu stranicu crnogorskog sporta.&nbsp;
Sa njim je i predsjednik Paraolimpijskog komiteta Crne Gore Igor Tomić. Govorimo o putu do paraolimpijske scene, preprekama koje su postale motiv i granicama koje su pomjerene.
U rubrici Heroji našeg doba selimo se među mlade koji znanjem mijenjaju stvarnost.&nbsp;
U Osnovnoj školi „Novka Ubović“ održano je finale FIRST LEGO League, jednog od najznačajnijih međunarodnih edukativnih programa iz robotike i inovacija.&nbsp;
Više od stotinu učenika pokazalo je da budućnost ima sigurne temelje - timski rad i kreativnost. Ko su ovogodišnji pobjednici, saznaćemo od Marka Šćepanovića.
Humanost kao konstanta i ove nedjelje ima svoje mjesto. Akcija „Njihov osmijeh vrijedi više“ održava se 22. put za djecu iz Dom „Mladost“ u Bijeloj. O snazi kontinuiteta i empatije govori gošća programa Nađa Stojanović.
Nedjeljno jutro završavamo pogledom sa kraja svijeta. Crnogorska naučna ekipa vraća se sa Antarktika, a TVE je njihov put pratila od prvog dana. U Budilniku vikendom donosimo uključenje uživo sa broda, nakon prelaska Drejkovog prolaza i oproštaja od Ostrva Livingston, uz plovidbu ka obalama Južne Amerike i Ognjene Zemlje.

Tag: milena-gvozdenovic