Crnogorsko društvo karakteriše izraženo nezadovoljstvo i duboke političke podjele, pokazuje istraživanje koje je za CDT sproveo Institut Damar. Više od trećine građana/ki (36,3 odsto) saglasno je sa izjavama koje imaju snažno polarizujući karakter, što jasno ukazuje na ukorijenjene podjele i ranjivost na ekstremne narative, kazala je Milena Gvozdenović, zamjenica izvršnog direktora Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Podaci istraživanja pokazuju da nešto manje od polovine građana/ki (45,4 odsto) smatra da društveno stanje u zemlji nije zadovoljavajuće, dok je svega 22,2 odsto onih koji su zadovoljni.
- Čak 53,7 odsto građana smatra da je Crna Gora „duboko podijeljena zemlja“, dok samo 20,9 odsto ne dijeli to mišljenje. S druge strane, svaki peti građanin/ka vjeruje da Crnoj Gori prijeti nestanak, dok polovina građana/ki (52 odsto) sa tim nije saglasna - saopštila je Gvozdenović.
Posebnu zabrinutost, kako je rekla, izaziva nalaz da 45,7 odsto ispitanika/ca smatra da se protiv trenutne društveno-političke situacije treba boriti „svim sredstvima“, što implicira prihvatanje širokog spektra potencijalno i nedemokratskih metoda djelovanja. 
Istovremeno, 40,7 odsto građana/ki dijeli uvjerenje da političke elite doprinose radikalizaciji javnog mnjenja, naspram 21,4 odsto koji su protiv takve ocjene.
Dok 39,3 odsto ispitanika/ca navodi da se plaši za sopstvenu i budućnost svojih bližnjih u našoj državi, 32,2 odsto ne dijeli tu zabrinutost. 
Starije generacije pokazuju viši stepen nezadovoljstva stanjem u Crnoj Gori, što može ukazivati na akumulirano razočaranje. Manjinske zajednice, posebno Bošnjaci i Albanci, izražavaju veću zabrinutost u odnosu na većinske etničke grupe – više od dvije trećine njih smatra da društveno stanje nije na zadovoljavajućem nivou. 
- Ovi nalazi ne ukazuju nužno na prisustvo političkog ekstremizma, ali snažno govore o opštem društvenom nezadovoljstvu i ranjivosti javnosti na populističku retoriku i polarizujuće narative, odnosno o stanju koje se po potrebi može instrumentalizovati. Takvi uvidi su posebno važni u kontekstu demokratskog razvoja Crne Gore, jer ukazuju na potrebu za odgovornim političkim djelovanjem, otvorenim dijalogom i jačanjem povjerenja u institucije - kazala je Gvozdenović.
<h2>Politički identitet važniji od sadržaja poruke</h2>
U okviru istraživanja sproveden je eksperiment u kojem su političke izjave namjerno pogrešno pripisivane akterima iz suprotnih političkih tabora, kako bi se testirala otpornost građana/ki na manipulaciju izvorom informacije. Gvozdenović kaže da rezultati pokazuju da građani u velikoj mjeri vrednuju političke poruke na osnovu identiteta govornika, a ne na osnovu sadržaja same izjave.
- Umjesto da ocjenjuju poruke prema argumentima koje nose, ispitanici ih prihvataju ili odbacuju u skladu sa svojim političkim i etnonacionalnim opredjeljenjima. Na primjer, dešava se da izjavu političara iz DPS-a glasači te partije odbacuju ukoliko se ona predstavi kao izjava političara iz koalicije Za budućnost Crne Gore, i obrnuto - kazala je Gvozdenović.
To, dodaje ona, upozorava na ranjivost javnog prostora u Crnoj Gori na manipulacije, ali i na duboku političku i etničku polarizaciju koja uslovljava čak i osnovno rasuđivanje o datoj informaciji.
- Nalazi istraživanja podsjećaju na neophodnost razvoja medijske i digitalne pismenosti, ali i zajedničke odgovornosti u izgradnji kulture dijaloga i odgovorne političke komunikacije - zaključila je Gvozdenović.
Istraživanje je urađeno u periodu od 16. do 24. maja, na uzorku od 1.000 ispitanika. Istraživanje je dio projekta “Jačanje otpornosti Crne Gore: Borba protiv radikalizacije i dezinformacija” koji podržava ambasada Kraljevine Holandije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Većina građana smatra da je Crna Gora duboko podijeljena, skoro polovina da se protiv trenutne situacije treba boriti „svim sredstvima“

Varijabilni dodatak od oko 230 hiljada eura isplaćen je službenicima 15 ministarstava u Vladi Crne Gore, u posljednih pet mjeseci prošle godine, saopštili su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT). 
 
Zamjenica izvršnog direktora CDT-a Milena Gvozdenović precizirala je da je taj novac isplaćen u periodu od rekonstrukcije vlade u julu 2024. do kraja te godine. 
 
Ona je agenciji MINA kazala da je varijabilni dodatak uglavnom isplaćivan državnim službenicima, izuzev u ministarstvima pravde, turizma i ljudskih i manjinskih prava. 
 
Pojasnila je da su ta tri ministarstva varijabile isplaćivali i javnim funkcionerima u iznosu od skoro četiri hiljade eura. 
 
CDT-u, kako je rekla Gvozdenović, Ministarstvo finansija nije dostavilo podatak da li su varijabile isplaćivali samo službenicima ili i javnim funkcionerima. 
 
Ona je rekla da je CDT od ministarstava tražio podatke o iznosu isplaćenog varijabilnog dijela zarade službenicima i javnim funkcionerima, od 24. jula zaključno sa 31. decembrom prošle godine, kao i broj službenika, odnosno funkcionera, koji je ostvario pravo na isplatu. 
 
Prema riječima Gvozdenović, Ministarstvo finansija isplatilo je najveći iznos - 58.228 eura, ali nijesu precizirali koliko državnih službenika, odnosno javnih funkcionera tog resora je nagrađeno varijabilom. 
 
- Ministarstvo ekonomskog razvoja isplatilo je 33.020 eura varijabile za 121 od ukupno 182 državnih službenika i namještenika kojih je zaposleno u Ministarstvu - rekla je Gvozdenović. 
 
Ministarstvo turizma je, kako je dodala, isplatilo 23.960 eura varijabile za 71 državnog službenika i namještenika, a varijabilu od 323,74 eura je primio jedan javni funkcioner. 
 
- Imajući u vidu broj zaposlenih u ovom ministarstvu, zaključuje se da su gotovo svi bili nagrađeni varijabilom, odnosno 71 od 75 službenika, i jedan od četiri javna funkcionera - kazala je Gvozdenović. 
 
Ona je navela da je trećina zaposlenih u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, njih 74, primila varijabilu od 23.356 eura. 
 
- Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine je nagradilo varijabilom 60 od ukupno 157 državnih službenika i namještenika u ukupnom iznosu od 22.970 eura - rekla je Gvozdenović. 
 
Ona je kazala da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) na ime varijabile isplatilo 20.537 eura. 
 
Gvozdenović je precizirala da je za treći kvartal, za 21 službenika MPNI-ja isplaćeno ukupno 5.586 eura, a za četvrti kvartal za 48 službenika isplaćeno je 14.951 eura. 
 
Ministarstvo odbrane je, kako je dodala, isplatilo varijabilu za 58 državnih službenika i namještenika tog ministarstva i osoba u službi Vojske Crne Gore u ukupnom iznosu od 19,851 eura. 
 
Gvozdenović je rekla da je Ministarstvo evropskih poslova za nešto više od trećine zaposlenih, odnosno 24, isplatilo varijabilu od 7.631 eura. 
 
- Ministarstvo pravde je iznos od 6.024 eura isplatilo kao varijabilu za 19 zaposlenih, a dodatnih 2.266 eura isplaćeno je za sedam javnih funkcionera - dodala je Gvozdenović. 
 
Ona je rekla da je Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera isplatilo na ime varijabila 5.096 eura za 16 službenika. 
 
Gvozdenović je navela da je Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga isplatilo 4.905 eura za četvrtinu zaposlenih, odnosno 22 službenika. 
 
Kako je dodala, Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava isplatilo je 4.610 eura svojim službenicima i 1.294 eura funkcionerima.
- U odgovoru ovog ministarstva je navedeno da je šest službenika i četiri j avna funkcionera primilo varijabilni dio zarade u septembru, potom devet službenika u decembru - kazala je Gvozdenović. 
 
Ona je navela da je Ministarstvo saobraćaja 3.798 eura isplatilo kao varijabilan dio zarade za petinu, odnosno 12 zaposlenih. 
 
- Varijabilu u iznosu od 1.113 eura je Ministarstvo energetike uplatilo petorici službenika - dodala je Gvozdenović. 
 
Gvozdenović je rekla da je Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO-ima je za pet mjeseci isplatilo 1.905 eura varijabilu za šestoro zaposlenih. 
 
Ona je rekla da su CDT ministarstva rudarstva, nafte i gasa, dijaspore, unutrašnjih poslova, socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, vanjskih poslova i pomorstva, obavijestili da u navedenom periodu nijesu isplaćivali varijabile. 
 
Gvozdenović je podsjetila da prema odluci o varijabilnom dijelu zarade, varijabilu može da ostvari zaposleni koji ostvaruje “izuzetne rezultate i kvalitete rada”. 
 
- Dalje, navodi se da se to cijeni na osnovu posebnog doprinosa unapređenju procesa rada organa, izuzetne uspješnosti i kvaliteta izvršenih poslova, posebne efikasnosti u radu, povećanog obima posla i dodatnog angažovanja zbog nepopunjenosti radnih mjesta - dodala je Gvozdenović. 
 
Definisano je, kako je rekla, da se varijabilni dio zarade zaposlenom može isplatiti jednom u tri mjeseca na kraju kvartala u iznosu do 30 odsto prosječne neto zarade. 
 
- Dok se zaposlenom za “rad od javnog interesa” može isplatiti na mjesečnom nivou u iznosu do 50 odsto prosječne neto zarade, uz saglasnost Vlade - rekla je Gvozdeović. 
 
Gvozdenović je navela da bez jasno definisane procedure i kriterijuma postoji rizik da varijabilni dio zarade ide privilegovanima, a ne nužno najvrednijima i najzaslužnijima. 
 
Prema njenim riječima, “poseban doprinos”, “izuzetna uspješnost”, “posebna efikasnost” su vrlo subjektivne kategorije i ostavljaju prostor za prozivoljnu interpretaciju. 
 
- Pitanje je i ko i kako u ministarstvima tačno procjenjuje rad zaposlenih, jer nije propisana procedura evaluacije i nejasno je koliko su u ove odluke zapravo uključeni neposredni rukovodioci - istakla je Gvozdenović. 
 
Ona zato smatraju da takva odluka može biti podložna zloupotrebama, što, kako se dodaje, potkopava njen osnovni cilj - stimulisanje i nagrađivanje zaista izuzetnog rada i doprinosa zaposlenih. 
 
- Važno je unaprijediti odluku, kako bi sistem nagrađivanja bio transparentan i pravedan, uz jasno definisan način ocjenjivanja i objektivne kriterijume - rekla je Gvozdenović. 
 
Ona je navela da su Zakon o slobodnom pristupu informacijama (SPI) prekršili Generalni sekretarijat Vlade i Ministarstvo zdravlja koji im nijesu dostavili odgovore u zakonskom roku od 15 dana. 
 
- Interesantno je i da ministarstva kulture i medija, sporta i mladih i javne uprave drugačije tumače Zakon o SPI od svojih kolega u 21 ministarstvu koja su nam dostavila informacije, pa su za razliku od njih su odlučili da odbiju naš zahtjev iz razloga “sačinjavanja nove informacije” - ukazala je Gvozdenović. 
 
Prema riječima Gvozdenović, takav odnos navedenih organa dodatno svjedoči potrebi unapređenja nadzora nad primjenom Zakona o SPI. 
 
- Zakon i principi transparentnosti bi trebalo da nalažu da se ovakve informacije proaktivno objavljuju na sajtovima ministarstava - smatra Gvozdenović. 
 
Ona je poručila državnim organima da bez transparentnosti nema ni odgovorne i kvalitetne javne uprave. 
 
- I pozivamo ih da ovakve podatke ubuduće čine javno dostupnim na svojim sajtovima i tako demonstriraju otvoren i transparentan odnos prema trošenju javnih sredstava - kazala je Gvozdenović.

500x500

Oko 230 hiljada eura varijabila za zaposlene u ministarstvima

Ustavni sud je usvojio inicijativu Centra za demokratsku tranziciju i proglasio neustavnom odredbu Statuta opštine Nikšić kojom se Dan Svetog Vasilija Ostroškog određuje kao gradska slava. U CDT-u očekuju da obrazloženje odluke jasno prepozna da vjerske svetkovine ne mogu biti zvanični praznici u sekularnoj državi.&nbsp;
&nbsp;- Podnijeli smo inicijativu za ocjenu ustavnosti i tada smo ukazali da smatramo da se na taj način stavlja u privilegovan položaj jedna grupa stanovnika, dakle pripadnici pravoslavne vjeroispovijesti u odnosu na sve druge građane i građanke Nikšića, u odnosu na pripadnike drugih zajednica i ateista, i to je nešto što prosto krši princip ravnopravnosti građana - kazala je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E Milena Gvozdenović iz CDT-a.
&nbsp;Biće važno, kako kaž,e da se vidi da li je Ustavni sud donio tu odluku vodeći se nekim procesnim radnjama, ili je ušao u srž ovog slučaja, a važno je da se institucije vrate u okvir Ustava.&nbsp;
- Nažalost, ovo nije prvi put, a bojim se da nije ni posljednji da naše institucije tek tako krše Ustav, bez ikakvih posljedica, puno puta smo to gledali, a voljela bih da nam Ustavni sud bude jedna institucija koja će biti čuvar ravnopravnosti građana, koja će biti čuvar sekularnosti ove države - kazala je Gvozdenović.
&nbsp;Vlada zasjeda vikendom, u sitnim satima preko WhatsApp grupe&nbsp;
&nbsp;Centar za demokratsku tranziciju je objavio publikaciju u kojoj se analiziraju političke i reformske aktivnosti Vlade i vladajuće većine, koje su se desile od novembra 2024.godine do kraja aprila 2025.godine.
&nbsp;Nakon godinu i po dana rada, kaže Gvozdenović, može se reći da Vlada ne radi dobro na temeljnim reformama, jer set usvojenih IBAR zakona samo politički simbol napretka.
&nbsp;- Konkretni rezultati IBAR-a u praksi nedostaju, jer smo donosili zakone radi zakona, a ne radi promjena i to smo između ostalog istakli u analizi, a zbog toga morali smo i moramo da mijenjamo niz zakona, počevši od Zakona o sprječavanju korupcije, Zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću, ali eto dobro je da makar postoji svijest kod naše vlasti da se ti procesi moraju zaokružiti na jedan kvalitetniji način - kazala je ona.
&nbsp;Postavlja se, dodaje, pitanje šta je to što su Vlada i parlamentarna većina od IBAR-a do danas uradile kada je riječ o nekim ključnim reformskim procesima.&nbsp;
&nbsp;- Dolazim iz organizacije koja se bavi izbornom reformom i moram reći da svi kao da strepe kada se to pomene, i zaista je pitanje da li ćemo i kada mi raditi na tim izbornim zakonima, izuzev Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, mada i tu je pitanje u kom obliku i kada će se taj zakon usvojiti. Tu je pitanje reforme pravosuđa, mislim da tu tapkamo u mjestu, a već nekih 25 godina sprovodimo tu reformu sve se svodi na davanje nekih štrikova, i čak je ta strategija reforme pravosuđa koju smo mi usvojili zarad dobijanja IBAR-a po ocjeni mnogih pravnih autoriteta u ovoj zemlji jedan mršav dokument i teško da možemo očekivati neke značajnije rezultate, makar u nekim kratkom vremenskom periodu, da ne pominjem reformu javne uprave, mislim da to počinje da zvuči kao jedan oksimoron - rekla je Gvozdenović.
&nbsp;Ukidanje prenosa sjednica Vlade predstavlja, smatra ona, odnos Vlade prema javnosti, jer sva obećanja o transparentnosti rada Vlade nijesu se realizovala.
&nbsp;- Manir ove Vlade je donošenje odluka putem telefonskih sjednica, a zbog građanki i građana da pojasnimo, kada kažemo telefonska sjednica mi mislimo na Whatsapp grupu gdje se ministri izjašnjavaju, tu nema prosto nikakve rasprave. To su sjednice koje se održavaju u danima vikenda, sitnim satima, na tim sjednicama se donose neke vrlo ozbiljne odluke, oko liberalizacije viznog režima, koju pominjem jer je opasna u kontekstu evropskih integracija, i ovo oko Emirata je bilo na telefonskoj sjednici Vlade - podsjetila je Gvozdenović.
&nbsp;To, kako kaže, može ukazati na dvije stvari, prva da to pokazuje jedan neozbiljan odnos Vlade prema tome na koji način donosi odluke i vodi državnu politiku, a drugo je što nam to pokazuje da se članovi Vlade ne sastaju, ne okupljaju.
&nbsp;Nada se da će nadležni organi utvrditi na vrijeme sve o glasnim sumnjama, o korupciji u slučaju Zakona o Sporazumu o turizmu i nekretninama. Jedan od Zakona je, podsjeća, vraćen na ponovno odlučivanje, a nova okolnost je ta na koju su ukazali Udruženje pravnika i HRA da taj Zakon pripada grupi zakona koji se po Ustavu donose dvotrećinskom većinom.&nbsp;
- Otvara se prostor za preispitivanje cijelog tog postupka pred Ustavnim sudom. Nije prvi put ni u Crnoj Gori, ni u mandatu ove Vlade da se neki jako važni zakoni donose tako netransparentno na prečac i da nemamo javnu raspravu, ali mislim da je prvi put da ovako važan resurs stavljamo na kocku. Mi smo mala zemlja, imamo malu površinu, mi ovaj prostor ne možemo dalje ni umnožavati, ni proizvoditi, imamo to što imamo i ja bih upravo zbog toga očekivala da se naše vlasti mnogo odgovornije odnose prema svakim ćošku ove zemlje - istakla je Gvozdenović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DplQI9a1Wnu8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
&nbsp;

Gvozdenović: Važno je da se institucije vrate u okvir Ustava

Predloženi Zakon o Vladi ne donosi neophodna rješenja koja bi osigurala efikasniji i odgovorniji rad Vlade, niti odgovore na ključne probleme koji su se u praksi pojavljivali u funkcionisanju izvršne vlasti, kazala je Milena Gvozdenović, zamjenica izvršnog direktora Centra za demokratsku tranziciju (CDT).&nbsp;
Iako rad na izradi Zakona o Vladi traje gotovo tri godine, kako se dodaje u saopštenju, ovo vrijeme nije iskorišćeno za pronalaženje najboljih rješenja uz dosljedno usklađivanje sa preporukama međunarodnih institucija i ekspertskih tijela.&nbsp;
- Umjesto toga, dok su se razmatrala njihova mišljenja, neka dobra rješenja su “izgubljena” – poput odredbi koje su definisale rad Vlade u slučaju prestanka njenog mandata, odnosno u slučaju tzv. tehničkog mandata - navodi Gvozdenović.&nbsp;
Predlog Zakona o Vladi, kako kaže ona, koji je upućen na mišljenje Evropskoj komisiji, a koje je CDT dobio od Ministarstva javne uprave po zahtjevu za slobodan pristup informacijama, ne definiše ovlašćenja vlade u slučaju prestanka njenog mandata.&nbsp;
- Drugim riječima, ne ograničavaju se ovlašćenja Vlade kojoj je u Skupštini izglasano nepovjerenje, iako je upravo to u praksi stvaralo političke i pravne dileme i otvaralo vrata zloupotrebama u periodu od kraja mandata odlazeće i početka rada nove Vlade - ističe Gvozdenović.&nbsp;
Iz CDT-a podsjećaju da je u nacrtu Zakona o Vladi bila predviđena zabrana novih finansijskih obaveza bez odobrenja Skupštine i zabrana novih imenovanja i postavljenja.
- Predloženi zakon definiše dozvoljeni broj ministarstava – ali umjesto 15 kako je to bilo predviđeno u nacrtu, sada taj broj iznosi 18. Međutim, predlog zakona i dalje ne daje nikakve kriterijume za osnivanje ministarstava, ostavljajući tako i dalje prostor za njihovo formiranje kroz partijsku trgovinu kao jedini kriterijum - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Predlogom zakona se, naglašava Gvozdenović, definiše sedam obavezujućih ministarstava.&nbsp;
- No, iako se razlozi zašto su ona obavezna mogu samo naslutiti, nejasno je zašto među njima nema ministarstva obrazovanja i ministarstva za planiranje i uređenje prostora, imajući u vidu da je posle ljudskog, prostor najvredniji resurs kojim raspolaže Crna Gora - dodala je Gvozdenović.&nbsp;
Ona je kazala i da je interesantno da se sadašnjih 25 ministarstava štite kroz prelazne i završne odredbe, koje predviđaju da se odredbe zakona o sastavu Vlade primjenjuju tek od narednog dana od dana proglašenja konačnih rezultata narednih parlamentarnih izbora.&nbsp;
Stoga, dodaje, i u slučaju da Crna Gora uskoro dobije Zakon o Vladi, broj članova Vlade neće biti smanjen do novih izbora, što znači najkasnije do 2027. godine.
- Iako je pohvalno što se u predlogu zakona propisuju obaveze u pravcu povećanja transparentnosti sjednica Vlade, neriješeno ostaje pitanje održavanja telefonskih sjednica - ističe Gvozdenović.&nbsp;
Smatra da je posebno problematično što nije precizirano šta se smatra "hitnim slučajem" za donošenje odluka putem telefonskih sjednica, što je ključno s obzirom na dosadašnje iskustvo u kojem su redovne sjednice postale izuzetak.
Takođe, kako dodaje Gvozdenović, u predlogu zakona se navodi da se na telefonskim sjednicama ne može odlučivati o predlozima zakona koji zahtijevaju dvotrećinsku većinu u Skupštini, no nije jasno zašto u izutetke nijesu uvršteni i zakoni koji se donose većinom ukupnog broja poslanika, među kojima su zakoni kojima se uređuju način ostvarivanja sloboda i prava građana, crnogorsko državljanstvo, referendum, materijalne obaveze građana, državni simboli i upotreba i korišćenje državnih simbola, odbrana i bezbjednost, vojska, osnivanje, spajanje i ukidanje opština, proglašavanje ratnog i vanrednog stanja, donošenje prostornog plana…
- Od izuzetnog je značaja da Crna Gora konačno dobije Zakon o Vladi, ali je još značajnije da to ne bude zakon radi zakona, već zakon koji će imati rješenja za sva pitanja koja su se pojavljivala ili se mogu pojaviti u praksi. Preporuka CDT-a je bila da se Zakon o Vladi donese istovremeno sa Zakonom o Skupštini, jer bi se samo uz usklađenost ova dva zakona na cjelovit način uredile ove dvije grane vlasti i njihov međusobni odnos - zaključuje Gvozdenović.&nbsp;

1250x600

1084x550

Gvozdenović: Zakon o Vladi ne donosi odgovore na ključne probleme

Više od polovine građana/ki smatra da zemlje iz regiona utiču na odluke koje donosi Vlada Crne Gore, pokazalo je istraživanje koje je za CDT sproveo Institut Damar u periodu od 7. do 18. novembra na 1.000 ispitanika.&nbsp;
- U okviru aktivnosti usmjerenih na prevenciju radikalizacije društva, kroz ovo istraživanje smo ispitivali stavove građana i građanki o značaju regionalnih odnosa i njihovom uticaju na političke, društvene i međunacionalne dinamike u Crnoj Gori- &nbsp;naveli su iz CDT-a.
Zamjenica izvršnog direktora CDT-a, Milena Gvozdenivić, pojasnila je da se analizom percepcija građana o uticaju susjednih država na odluke Vlade, kao i o stanju bilateralnih odnosa, dobija jasnija slika o faktorima koji doprinose polarizaciji, radikalizaciji i širenju antagonizirajućih narativa.
- Javna percepcija i stavovi građana značajno su pod uticajem javnog diskursa, zbog čega je važna proaktivna uloga medija u plasiranju tačnih i objektivnih informacija koje nijesu u službi nacionalističkih propagandističkih narativa. Podaci iz istraživanja otkrivaju duboke društvene podjele i ukazuju na potrebu za proaktivnim pristupom u jačanju povjerenja, dijaloga i regionalne saradnje- izjavila je Gvozdenović.
Da zemlje iz regiona u velikoj mjeri ili malo utiču na odluke koje donosi crnogorska Vlada smatra 54,6 odsto građana/ki dok njih 45,4 smatra da zemlje iz regiona ne utiču na odluke izvršne vlasti, pokazalo je istraživanje.
Kako su iz CDT-a naveli, među onima koji su odgovorili da susjedne države utiču na odluke Vlade najveći je procenat građana koji navode Srbiju (48,5 odsto), zatim onih koji smatraju da sve države regiona utiču na odluke Vlade (11,9 odsto). Tek 3,5 odsto ispitanika kao državu koja utiče na odluke Vlade navodi Hrvatsku, 0,9 odsto Albaniju, 0,7 odsto Bosnu i Hercegovinu, dok 34,4 odsto ispitanika nije dalo odgovor.&nbsp;
Skoro svaki treći građanin kao Vladu Crne Gore i Vladu Hrvatske vidi kao podjednako odgovorne za pogoršanje odnosa dvije zemlje (34,4 odsto). Manji procenat odgovornost pripisuje isključivo Vladi Hrvatske (18 odsto) ili Vladi Crne Gore (13 odsto), dok 9,6 odsto građana/ki smatra da nijedna od vlada nije odgovorna, čak četvrtina ispitanika je neodlučna ili nema stav o ovom pitanju (25 odsto), vidi se iz rezultata istraživanja koje je sproveo CDT.
Tek polovina građana/ki smatra da su dobri odnosi sa Hrvatskom u interesu Crne Gore (49,9 odsto), 14,2 odsto se donekle ili nimalo ne slaže sa tim, dok 35,9 odsto ima neutralan stav o ovom pitanju.&nbsp;
Istraživanje je pokazalo da više od polovine ispitanika (54,9 odsto) smatra su se odnosi Crne Gore i Srbije značajno poboljšali nakon promjene vlasti 2020. godine, a 14 odsto je odgovorilo da se nimalo ili donekle ne slaže sa tim. Manje od trećine (31,1 odsto) ima neutralan stav o ovom pitanju.&nbsp;
Da je Vlada Crne Gore previše fokusirana na odnose sa Srbijom na štetu drugih spoljnopolitičkih prioriteta ocijenilo je 42,9 odsto ispitanika, dok njih 29,7 odsto nije saglasno sa ovom tvrdnjom, a 27,4 odsto ima neutralan stav, navodi se u saopštenju CDT-a.
Više od polovine ispitanika (52,3 odsto) smatra da je za Crnu Goru trenutno najvažnije imati podjednako dobre odnose i sa Srbijom i Hrvatskom, 16,3 odsto građana/ki misli da je važnije imati bolje odnose sa Srbijom a 11,3 sa Hrvatskom. Istovremeno, 8,7 odsto ispitanika ne smatra nijednu od ovih opcija važnom, dok 11,4 odsto nema stav o ovom pitanju.
Kako se iz istraživanja vidi, većina ispitanika (58,5 odsto) smatra da vlasti u zemljama regiona koriste etničke zajednice (Srbi, Hrvati, Bošnjaci, Albanci) u Crnoj Gori prvenstveno za ostvarivanje svojih ciljeva. Sa druge strane oko četvrtine ispitanika (23,3 odsto) vjeruje da vlasti susjednih država istinski brinu o položaju etničkih zajednica u Crnoj Gori, dok 18,2 odsto nema stav.&nbsp;
Istraživanje je sprovedeno u okviru projekta ''Jačanje otpornosti Crne Gore: Borba protiv radikalizacije i dezinformacija'' uz podršku Ministarstva spoljnih poslova Holandije. Sadržaj je isključiva odgovornost Centra za demokratsku tranziciju (CDT) i ne predstavlja nužno mišljenje Ministarstva spoljnih poslova Holandije.
&nbsp;

Više od polovine građana/ki smatra da zemlje iz regiona utiču na odluke koje donosi Vlada Crne Gore

Povećanje budžeta Skupštine Crne Gore za angažovanje stručnih savjetnika/ca poslanika/ca treba da bude usmjereno na jačanje administrativnih kapaciteta i stručne podrške koju Služba Skupštine pruža poslanicama i poslanicima u njihovom radu, umjesto na jačanje partitokratije i dodatno prelivanje para iz državnog budžeta na račune političkih partija, kazala je Milena Gvozdenović, zamjenica izvršnog direktora Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić najavio je novu budžetsku stavku kojom bi svaki poslanik mogao angažovati po jednog savjetnika/cu.
Međutim, Gvozdenović naglašava da je ostalo nejasno prati li predsjednik parlamenta strateška i planska dokumenta Skupštine, pa je novi budžetski rashod ulaganje u kontinuirani razvoj Službe Skupštine, kako bi se povećala baza profesionalnog i stručnog kadra izabranog na javnim konkursima.
- Ili se, ipak, planira dodatno prelivanje novca građana i građanki političkim partijama, kako bi se nastavilo namirivanje partijske alavosti po dubini i zapošljavanje kadra bez odgovarajućih kompetencija u najvažnijoj instituciji demokratije. Ukoliko najava znači ovaj drugi scenario, to će predstavljati učvršćivanje partitokratije i neznanja. Dolazimo do apsurdne situacije da sa nikad više savjetnika/ca imamo nikad manje znanja u Skupštini Crne Gore - istakla je ona.
Podsjeća da parlamentarne partije već dobijaju ogromna sredstva iz budžeta za redovan rad, iz koga mogu pokriti troškove savjetovanja. U 2023. godini je za finansiranje redovnog rada parlamentarnih političkih partija opredijeljeno 6,35 miliona eura. Za finansiranje ženskih organizacija u političkim subjektima opredijeljeno je dodatnih 635 hiljada eura. Partije, navodi Gvozdenović, dobijaju i sredstva za redovan rad iz lokalnih budžeta, a iz državnog budžeta se plaćaju i troškovi zakupa njihovih poslovnih prostorija.
- Pružanje kvalitetne stručne i tehničke podrške poslanicama i poslanicima je osnovni zadatak Službe Skupštine, i on je sadržan u važećim strateškim i planskim dokumentima parlamenta - dodala je ona.
Gvozdenović podsjeća da je Pravilnikom o sistematizaciji i organizaciji Službe Skupštine propisano da se Sektoru za podršku zakonodavnoj i nadzornoj funkciji Skupštine obavljaju, između ostalog, stručni i drugi poslovi za potrebe predsjednika radnog tijela, zamjenika predsjednika radnog tijela, poslanika i generalnog sekretara u vršenju njihovih funkcija; pripremanje predloga akata i drugih materijala po zahtjevu predsjednika, potpredsjednika Skupštine, predsjednika radnog tijela i poslanika; pružanje stručne pomoći poslanicima u formulisanju amandmana, i pripremanje materijala za potrebe poslanika u vezi glasanja.&nbsp;
Na kraju 2023. godine, Skupština Crne Gore imala je 210 zaposlenih, od čega 194 službenika i namještenika. Polovina njih radila je na podršci poslanicima u sektoru za zakonodavne i nadzorne aktivnosti i sektoru za istraživanja, dokumentaciju i IT. Kadrovskim planom su predviđena i nova zapošljavanja.&nbsp;
- Ovo su službenici/ce koji trebaju da pružaju podršku poslanicima/cama. To su kadrovi u čiju kontinuiranu obuku treba ulagati, kako bi što bolje ispunjavali svoje zadatke u službi trenutnog i budućih saziva parlamenata. Slobodna radna mjesta treba popuniti najboljim novim kadrovima koji će godinama i decenijama &nbsp;svojim znanjem i profesionalnošću doprinositi jačanju parlamentarizma i demokratije, radeći objektivno, nepristrasno i posvećeno - naglasila je Gvozdenović.
Ona je poručila da se ne smije dozvoliti da novac građana &nbsp;završi u partijskim kasama pod izgovorom jačanja kapaciteta Skupštine.&nbsp;
- Nakon što smo svjedočili partijskim zloupotrebama u državnim preduzećima i upravnim organima, ovakva praksa ne smije postati standard i u najvažnijoj instituciji predstavničke demokratije. Građani i građanke Crne Gore zaslužuju parlament koji ulaže u stručnost i profesionalizam, a ne u zadovoljenje partijskih interesa - poručila je Gvozdenović.

Gvozdenović: Savjetnici da ne služe partijama već da jačaju skupštinsku službu

Beranska policija je u više odvojenih akcija, po nalogu suda, izvršila pretrese i kontrole operativno interesantnih lica i tom prilikom pronašla opojnu drogu. Podnijete su tri prekršajne prijave, dok je jedno lice lišeno slobode, saopšteno je iz Uprave policije.
Pretresom stana i drugih prostorija koje koristi V.M. (37) pronađeno je 12 tableta ksalola za koje nije imao medicinsku dokumentaciju. Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju ocijenilo je da nema elemenata krivičnog djela, pa je protiv V.M. podnijeta prekršajna prijava shodno Zakonu o sprečavanju zloupotrebe droga.
U kući i pomoćnim objektima V.T. (46) policija je pronašla 44 tablete različitih vrsta sa liste opijata. I u ovom slučaju tužilac je utvrdio da nema osnova za krivičnu odgovornost, pa je V.T. prijavljen za prekršaj iz istog zakona.
Policija je, prilikom kontrole vozača E.A. (28), pronašla ručno pravljenu cigaretu sa sadržajem marihuane i mrvilicu sa tragovima iste droge. Kako je odbio testiranje na prisustvo psihoaktivnih supstanci, E.A. je uhapšen zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja, a protiv njega je podnijeta i prekršajna prijava po Zakonu o sprečavanju zloupotrebe droga.

Berane: Droga pronađena kod tri osobe, jedna uhapšena

Načelnik Direkcije za operativne poslove Radomir Šćepanović kazao je da su trenutno aktivni požari u Podgorici, Danilovgradu i Nikšiću.
- U Podgorici na Bioču, zaseok Bioči, Danilovgradu u Topolovu i u Petrovićima u Nikšiću. Radi se o požarima manjeg intenziteta, koji su pod kontrolom i ne ugrožavaju ni objekte, ni istanovništvo -rekao je Šćepanović.
Kako je rekao, i dalje su ekipe na terenu pripravne i opserviraju požarišta.
- Pripadmici Direktorata za zaštitu i spašavanje sa termovizijama se obilazi teren, detektujući podzemne požare koji su nam pravili problem prethodnih dana. Najsvježiji primjer je sa Kučkih korita - dodao je Šćepanović.
Prema njegovim riječima, na raspolaganju je sedam letjelica.
On je istakao da je sistem zaštite i spašavanja dao puni odgovor i u punom kapacitetu svih dana.
Šef Odsjeka za obuke i operativne aktivnosti Milan Radović kazao je da je od 11. avgusta, otkad su startovali požari, sistem zaštite se podizao.
- Poslali smo zahjev za međunarodnu pomoć, prvi timovi su stigli 12. i 13. avgusta. Došli su timovi iz Švajcerske i Asutrije koji su pomagali sa zemlje. Oni su i dalje tu i produžili smo njihov boravak ovdje iz preventnivnih razloga da bi bili spremni na eventualnu eskalaciju požara - naglasio je Radović.
On se zahvalio međunarodnim timovima, ali i svim službama zaštite i spašavanja iz svih gradova Crne Gore, Vojsci Crne Gore.
- Nažalost, imali smo smrtni slučaj što je najteža posljedica koja može biti i koja je sve u sistemu i sve građane Crne Gore pogodila. Naš mehaničar koji je bio angažovan dano-noćno u popravci i sređivanju letilica je imao udes, ali se već sjutra stavio na raspolaganje. To je dokaz da oni imaju veliko srce. Poželio bih mu brz oporavak - kazao je Radović.
Podsjetio je da je uspostavaljena baza operacija putem koje su raspoređivali međunarodne timove.
- Što se tiče kapaciteta u Direktoratu MUP-a, prva dva dana požara u reonu Kuča smo angažovali multi-robotički sistem koji je dao odlične rezultate... Stavili smo na raspolaganje sve što smo imali, prekinuli smo godišnje odmore svim službenicima i na kraju nas je pogedao Bog i &nbsp;juče je pala kiša - kazao je, pored ostalog, Radović.
Šćepanović je kazao da bi Vlada trebalo da obezbijedi sredstva da se lokalne službe opreme, s obzirom da budžeti lokalnih samouprava nijesu u mogućnosti da to urade adekvatno.
- Službe zaštite i spašavanja su dio lokalne samouprave. Naravno, Direktorat za zaštitu i spašavanja vodi i pravi analizu sistema i podnosi izvještaj Vladi. Koliko god je u našoj mogućnosti, kroz sprovođenje međunarodnih projekata, a na osnovu analize krajem godine, te službe pomažemo u mjeri u kojoj je moguće. U ovoj godini ćemo kroz strateški projekat koji sprovodimo sa Italijom i Albanijom, nabaviti šest vatrogasnih vozila manjeg kapaciteta za gašenje početnih požara na ruralnim terenima, koja će biti podijeljene opštinama u basenu Skadarskog jezera. Takođe kroz projekat sa Hrvatskom i BiH, nabavićemo još 13 vozila za službe zaštite i spašavanja iz tog programskog područja - pojasnio je Šćepanović.
Na pitanje da li treba sistem centralizovati, Šćepanović je rekao da za takvo nešto treba imati i politički konsenzus.
- Ja sam lično za, ali to nije ono što Evropa traži. Evropa traži decentralizaciju. Mi pružamo odgovor i ovako, solidarnost među vatrogascima je besprekorna... Sistem funkcioniše - kazao je Šćepanović.
On nema informaciju da li sve lokalne službe zaštite plaćaju prekovremene sate vatrogascima.
- Mislim da, uz praćenje evidencije po Zakonu o radu, neće ostati uskraćeni svi vatrogasci koji su bili angažovani - uvjeren je Šćepanović.
Na pitanje o zastarjeloj opremi vatrogasaca, Radović je podsjetio da je obaveza loklalnih samouprave je, kako da opremaju, tako i da finansijraju službe zaštita i spašavanja.
- Neko to radi manje, neki više. Neki smatraju da je dovoljno da im nabave po jednu majicu za tri-četiri godine. Naše kolege kolege znaju što i kako treba, da li se to ispoštuje do kraja kod donosioca odluka na tome treba da raidmo - zaključio je Šćepanović.

Šćepanović: Manji požari u Podgorici, Danilovgradu i Nikšiću, ne ugrožavaju objekte i stanovništvo; Radović: Timovi iz Švajcerske i Austrije i dalje preventivno tu

Na Evropskom kupu za pionire koji je održan u Đeru (Mađarska) i na kome su učestvovala 273 &nbsp;takmičara iz 77 klubova i 19 zemalja, takmičari džudo kluba Ippon osvojili su tri medalje, po jedno zlato, srebro i bronzu. Zlatnu medalju je osvojio Milorad Tadić, srebrom se okitio Lazar Dubljević, dok je bronzano odličje pripalo Petru Čvoroviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081811088_01ab409a257e598802fd6aac86c43cbb7abdb20c4bae34f77e1bcb39e7e00d4b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025081811088_01ab409a257e598802fd6aac86c43cbb7abdb20c4bae34f77e1bcb39e7e00d4b" data-rendition-name="original" width="3816" height="3232" loading="lazy" alt="Tadić Ippon"> </figure>  Tadić je u prvom kolu kategorije do 50kg bio slobodan, dok je u drugom kolu pobijedio reprezentativca Bugarske Ivana Antonova. U četvrtfinalnom meču Milorad je bio bolji od Litvanca Sinagins Nilsa a u polufinalnom meču savladan je predstavnik Srbije Luka Anđelković. U finalnom meču naš takmičar je bio bolji od reprezentativnog druga Vojina Radoševića. Miloradu je ovo druga zlatna medalja na evropskim kupovima i odličan pokazatelj da se veliki rad i odricanje na svakom treningu itekako isplati.&nbsp; Dubljević je u prvom kolu kategorije do 42kg bio slobodan dok je u drugom kolu savladao reprezentativca Mađarske Janka Marcella. U polufinalnom meču, nakon veoma neizvjesne borbe koja je ušla u produžetak, Lazar je bio bolji od predstavnika Azerbejdžana Satara Gadirova da bi u finalnom meču za nijansu bio bolji reprezentativac Ukraine Svitosav Nesvietov. Prva medalja za Lazara na evropskim kupovima dokaz je da je na pravom putu i da najbolje od njega tek očekujemo. Petar Čvorović je u prvom kolu kategorije do 50kg izgubio od Litvanca Aleksandra Popoksa koji je u nastavku takmičenja došao do polufinala i tako obezbijedio repesaž našem takmičaru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081811088_ff636de646133ccadc411823205ee886689dbe67d5f8a92665a08a608730b689.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025081811088_ff636de646133ccadc411823205ee886689dbe67d5f8a92665a08a608730b689" data-rendition-name="original" width="3060" height="2862" loading="lazy" alt="Petar Čvorović Ippon"> </figure>  U prvom kolu repesaža Petar je bio bolji od reprezentativca Mađarske Sare Hunora, a u drugom kolu je prelijepim iponom savladan predstavnik Srbije Lazar Jokić. U finalu repesaža pobijedio je Dimitrija Dejanovića iz Srbije da bi u borbi za bronzanu medalju Petar na dominantan način savladao prvaka Srbije Luku Anđelkovića. Petru je ovo prva medalja na evropskim kupovima i veliki podstrek i vjetar u leđa za naredna takmičenja. Luka Ranitović je nastupio u kategoriji do 55kg i poražen je u prvom kolu od reprezentativca Ukraine Danila Voloktina nakon veoma neizvjesne borbe koja je riješena tek u produžetku. Ogromno iskustvo za Luku koji ide velikim koracima ka ostvarenju svojih snova. Takmičare je predvodio naš proslavljeni džudista Srđan Mrvaljević koji se odlično snašao u trenerskoj ulozi i koji je bio velika motivacija i podrška našim takmičarima u pohodu na medalje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025081811088_e07891468518b95cb50cdc1da79acb2231001d624de1ef08a491e5e3c081fcf1.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025081811088_e07891468518b95cb50cdc1da79acb2231001d624de1ef08a491e5e3c081fcf1" data-rendition-name="original" width="2696" height="4128" loading="lazy" alt="Ippon Đer"> </figure>

Tri medalje za džudiste Ippona na Evropskom kupu u Mađarskoj

Ulcinjski policajci su kontrolom A.B. (23) pronašli pvc pakovanje sa 10 komada tableta MDMA.
Sa događajem je upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji se izjasnio da se u radnjama A.B. ne stiču elementi krivičnog djela već je naložio da se protiv njega podnese prekršajna prijava u redovnom postupku zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga.
Kontrolom J.V. (40) iz Nikšića, u blizini jednog ugostiteljskog objekta na Velikoj plaži, policija je pronašla manju količinu marihuane.
Tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici se izjasnio da u radnjama A.B. nema elemenata krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti, te će protiv A.B. biti podnijeta prekršajna prijava zbog prekršaja iz istog Zakona.
- Policijski službenici nastavljaju sa pojačanim aktivnostima na suzbijanju zloupotrebe i ulične distribucije narkotika, naročito u južnoj regiji države u cilju održavanja stabilnog stanja bezbjednosti, zaštite građana i turista i njihovog zdravlja - saopšteno je iz Uprave policije.

Kontrole u Ulcinju: Oduzeti MDMA i marihuana, prekršajne prijave protiv dvijer osobe

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: milena-gvozdenovic