Karcinom pluća često izaziva strah i nesigurnost i zato je lako podleći pogrešnim pretpostavkama i zabludama, kazali su u Institutu za javno zdravlje (IJZ). Jedan od elemenata kampanje za podizanje svijesti o prevenciji karcinoma pluća pod sloganom „Provjeri svoja pluća, produži igru života. Ne čekaj – zakaži pregled!“ je upravo da edukuje građane kako da brinu o sopstvenom zdravlju.&nbsp; Cilj kampanje, koju sprovodi Respiratorno udruženje Crne Gore, u saradnji sa partnerima, je da podstakne građane na redovne preventivne preglede, kao i pravovremeno otkrivanje bolesti i usvajanje zdravijih životnih navika. <h3>IJZ donosi nekoliko najčešćih mitova o ovoj bolesti i istini koja stoji iza njih, a koje prenosimo integralno:</h3> Mit 1: Karcinom pluća pogađa samo pušače Istina: Pušenje jeste vodeći uzrok. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, oko 85 odsto slučajeva karcinoma pluća povezuje se sa duvanom, ali karcinom pluća se javlja i kod ljudi koji nikada nisu pušili. Studije pokazuju značajan udio oboljelih koji nikada nisu pušili; u nekim populacijama to čini 15 do 20 odsto slučajeva, a kod žena u određenim regionima i više. To znači da niko nije potpuno „bezbjedan“ samo zato što ne puši.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112112118_e3b25f06c99acc02a1739ce0439f48a56d780debbf8399997b39b877dd68369d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112112118_e3b25f06c99acc02a1739ce0439f48a56d780debbf8399997b39b877dd68369d" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="pluća"> </figure>  Mit 2: Ako nemam simptome, nemam karcinom pluća Istina: Rani stadijumi karcinoma pluća često su bez simptoma, tumor može rasti dugo vremena prije nego što izazove kašalj, krvarenje ili teškoće sa disanjem. Zato se rana otkrivanja oslanjaju na preventivne preglede, koji povećavaju šansu za otkrivanje bolesti u ranom stadijumu kada su terapijske opcije efikasnije. Nemojte čekati simptome da biste provjerili zdravlje pluća.&nbsp; Mit 3: Kratkotrajno izlaganje dimu ili zagađenju nije opasno Istina: Iako je rizik veći kod dugotrajnog izlaganja, nauka pokazuje da čak i izloženost zagađenom vazduhu i sitnim česticama (PM2.5) doprinosi povećanom riziku od karcinoma pluća. Međunarodna agencija za istraživanje kancera (IARC) svrstala je zagađenje vazduha u grupu kancerogena, a istraživanja povezuju izloženost sa porastom adenokarcinoma pluća među nekim populacijama. Kontrola zagađenja i smanjenje izloženosti, kako na nivou javnog zdravlja, tako i u svakodnevnom životu, važni su faktori prevencije.&nbsp; Mit 4: Ako niko u porodici nije imao dijagnozu kanrcinoma pluća, ja sam bezbjedan/na Istina: Porodična anamneza može povećati rizik, ali mnogi faktori utiču na nastanak karcinoma pluća: pušenje, izloženost radnim kancerogenima (azbest, radon), zagađenje vazduha, genetika i starost. Pravilna procjena rizika treba da uzme u obzir više faktora, ne samo porodičnu istoriju.&nbsp; Šta možete uraditi odmah? Ako pušite, potražite podršku za prestanak pušenja. Prestanak pušenja je najefikasnija mjera smanjenja rizika za karcinom pluća. Ne zanemarujte uporne simptome (dugotrajan kašalj, iskašljavanje krvi, neobjašnjiv gubitak težine, otežano disanje) i javite se ljekaru odmah.&nbsp; Razgovarajte sa ljekarom o mogućnostima praćenja ako imate i faktore rizika (dugogodišnje pušenje, izloženost azbestu, porodična anamneza, visok nivo zagađenja…). Posjetite sajt Respiratornog udruženja Crne Gore (RUCG), ispunite <a href="https://respiratornoudruzenje.me/popuni-upitnik/">kratki upitnik</a> o rizicima za zdravlje pluća i dobićete odgovor u formi smjernica za naredne korake. Ako upitnik ukaže na povišen rizik, zakažite preventivni pregled kod pulmologa ili izabranog ljekara. Karcinom pluća dijagnostikovan u ranom stadijumu može imati znatno bolju prognozu i više terapijskih opcija, uključujući operativno liječenje i ciljne terapije. Programi prevencije i pravilna informisanost građana mogu smanjiti broj kasnih i smrtonosnih dijagnoza.&nbsp; Širite provjerene informacije: razgovarajte prvo sa ljekarima, a zatim porodicom, prijateljima i kolegama. Mitovi ugrožavaju zdravlje, a provjerene činjenice spašavaju živote.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Istine iza mitova o karcinomu pluća: Sve što treba znati o rizicima i prevenciji bolesti

Rezultati Nacionalnog istraživanja o upotrebi duvana (GYTS) pokazuju da 9,9 odsto djece uzrasta 13 do 15 godina konzumira duvanske proizvode, pri čemu su dječaci značajno zastupljeniji od djevojčica. Prema rezultatima istraživanja ESPAD, 35 odsto šesnaestogodišnjaka probalo je cigarete barem jednom, dok je 77 odsto učenika konzumiralo neko alkoholno piće, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZCG) povodom obilježavanja Međunarodnog dana djeteta.
Na današnji dan 1989. godine usvojena je Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima djeteta, koja predstavlja osnov globalnih napora u unapređenju položaja djece. Ističu da je ovogodišnji slogan kampanje je „Moj dan, moja prava“.
Cilj ovog dana je podsjetiti javnost na ključna dječja prava – pravo na život, zdravlje, obrazovanje, igru, bezbjedno porodično okruženje, zaštitu od nasilja i diskriminacije, kao i uvažavanje mišljenja djeteta.
- Učešće djece i mladih u društvenim procesima od suštinskog je značaja, jer oni imaju potencijal da prepoznaju i oblikuju rješenja za izazove s kojima se suočavaju.Na globalnom nivou danas živi 1,8 milijardi mladih, što čini četvrtinu svjetske populacije. Njihovo mišljenje mora biti vidljivo i vrednovano, posebno u oblastima kao što su zdravlje, obrazovanje, prevencija nasilja i diskriminacije, te klimatske promjene - kažu u IJZ-u.
U Institutu napominju da zdravstveni sistem i zajednica imaju obavezu da obezbijede zdravo i sigurno okruženje za svu djecu i mlade.
Kako kažu, pandemija COVID-19 značajno je uticala na njihovo zdravlje i svakodnevni život, ograničavajući igru, druženje, sportske aktivnosti i proces obrazovanja. Institut ističe da je mentalno zdravlje djece i mladih prioritetno područje, te da je potrebno kontinuirano jačati mjere zaštite i promocije psihološkog blagostanja. 
- Kvalitetno vrijeme provedeno sa djecom i otvorena komunikacija ključni su za njihov pravilan razvoj i emocionalnu stabilnost - kažu iz IJZ-a.
Podaci iz istraživanja COZY o prevalenciji gojaznosti među djecom uzrasta sedam godina pokazuju da je svaki peti dječak i svaka deseta djevojčica gojazna. 
- Prekomjerna tjelesna masa i nedostatak fizičke aktivnosti povećavaju rizik od razvoja dijabetesa, psiholoških poteškoća, lošijih školskih rezultata, niskog samopouzdanja, kao i kasnijih kardiovaskularnih oboljenja - kazali su u IJZ-u.
Ovi podaci, kako navode u Institutu, ukazuju na potrebu zajedničkog djelovanja djece, mladih, roditelja, obrazovnog sistema, donosilaca odluka i šire zajednice u cilju unapređenja zdravih stilova života i zaštite dobrobiti djeteta.
Institut za javno zdravlje Crne Gore naglašava da svako dijete ima pravo na zdrav i siguran život, jednakost, podršku i zaštitu od svih oblika diskriminacije, nasilja i zanemarivanja. 
- Zajedničkim radom možemo doprinijeti stvaranju okruženja u kojem će svako dijete ostvariti svoj puni potencijal - poručuju iz IJZ-a.

Cigarete probalo 35 odsto šesnaestogodišnjaka , 77 odsto učenika konzumiralo alkohol

Institut za javno zdravlje Crne Gore se, i ove godine, pridružuje organizacijama, institucijama i ključnim liderima širom Evrope u obilježavanju Evropske nedjelje testiranja na HIV i virusne hepatitise, sa ciljem podizanja svijesti o značaju redovnog testiranja, ranog otkrivanja infekcija i pravovremenog započinjanja liječenja HIV, hepatitis B i hepatitis C infekcija, ali i drugih polno prenosivih infekcija. U periodu od 17. do 23. novembra, obilježava se Evropska nedjelja tetsiranja na HIV i virusne hepatitise. Evropska nedjelja testiranja potiče od inicijative „HIV in Europe“ i sprovodi se od 2013. godine, a od 2015. godine je proširena i na hepatitise. Inicijativa obezbjeđuje platformu za razmjenu aktivnosti na polju unapređenja rane dijagnostike i terapije HIV-a i hepatitisa u evropskom regionu. - Broj osoba koje su kasno dijagnostikovane ili nisu ni svjesne da su inficirane HIV-om i/ili virusnim hepatitisima je i dalje veoma značajan i potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se testiranje učinilo pristupačnije onima koji su u najvećem riziku od infekcija i omogućilo rano započinjanje terapije. Pravovremena dijagnoza i rano liječenje imaju osim uticaja na pojedinca i veliki javnozdravstveni značaj, jer se liječenjem smanjuje mogućnost prenošenja infekcije na neinficirane osobe - kazali su u IJZ-u. U cilju obilježavanja ove akcije, Institut za javno zdravlje Crne Gore, zajedno sa mrežom Savjetovališta za HIV u domovima zdravlja Bar, Budva, Berane, Bijelo Polje, Nikšić, Kotor, Pljevlja i Herceg Novi, priprema nedjeljnu akciju savjetovanja i testiranja na HIV i hepatitise. Institut za javno zdravlje Crne Gore akciju testiranja sprovodi u periodu od 17. do 23. novembra u prostorijama Savjetovališta za dobrovoljno povjerljivo savjetovanje i testiranje u Centru za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti i na terenu (Drop in centri NVO koje pružaju preventivne servise populacijama u povećanom riziku) po sljedećem rasporedu:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251115111144_e655eeb67c1cfe20e52ef7d24633558165b4ec6aeee8d2abeb7a2edd6ffa07a1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251115111144_e655eeb67c1cfe20e52ef7d24633558165b4ec6aeee8d2abeb7a2edd6ffa07a1" data-rendition-name="original" width="792" height="456" loading="lazy" alt="tabela"> </figure>  Testiranje na HIV, hepatitis B, hepatitis C i sifilis je besplatno, nije potrebna zdravstvena knjižica, za testiranje se koristi uzorak krvi iz jagodice prsta, vrši se brzim testovima i rezultati su gotovi za najviše 30 minuta. Ključne poruke IJZ za opštu populaciju: - Bolje je saznati svoj HIV / hepatitis status što ranije, jer rano započinjanje liječenja sprječava razvoj zdravstvenih komplikacija, poboljšava kvalitet života, produžuje očekivano trajanje života, a kod infekcije hepatitisom C može dovesti i do izliječenja. - Liječenje smanjuje mogućnost prenosa infekcija na neinficirane osobe. - Hepatitis B infekcija se može prevenirati vakcinacijom protiv hepatitisa B.&nbsp; - Prilikom testiranja na HIV / hepatitis, zdravstveni radnici poštuju etički kodeks koji sačinjavaju: pristanak na testiranje, povjerljivost, korektno savjetovanje uz saopštavanje rezultata testa i upućivanje na liječenje uz promociju zaštite ljudskih prava osoba koje su inficirane HIV-om i hepatitisom.

Sljedeće sedmice besplatno testiranje na HIV i virusne hepatitise

Crna Gora spada u zemlje sa visokom zastupljenošću oboljelih od dijabetesa i sa jasnom tendencijom daljeg porasta, ukoliko se trendovi ne promijene, upozorili su iz Instituta za javno zdravlja (IJZ).
Iz te zdravstvene ustanove su, podovodim 14. novembra - Svjetskog dana borbe protiv šećerne bolesti, kazali da su porodične i kulturološke navike u ishrani, nedovoljna fizička aktivnost i sve intenzivniji svakodnevni stres, posebno u urbanim sredinama, ključni faktori rizika koji doprinose nastanku poremećaja metabolizma glukoze i porastu obolijevanja od dijabetesa tipa 2. 
Kako su naveli iz IJZ, procjene Međunarodne dijabetološke federacije ukazuju da oko 21,6 hiljada odraslih osoba u Crnoj Gori živi sa nedijagnostikovanom šećernom bolešću, dok 50 hiljada građana starijih od 20 godina ima dijabetes, što predstavlja nacionalnu prevalencu od približno 10,7 odsto. 
- Dugoročne projekcije ukazuju da bi prevalenca mogla da premaši 14 odsto do 2045. godine, ukoliko se trendovi ne promijene - ističe se u saopštenju.
Iz IJZ su kazali da, zahvaljujući populacionom Registru šećerne bolesti, koji funkcioniše od 2013. godine i zasniva se na prijavama ljekara koji postavljaju dijagnozu, Crna Gora raspolaže stabilnom bazom podataka o više od 30 hiljada pacijenata.
Prema njihovim riječima, Crna Gora se, kao i većina savremenih društava, suočava sa starenjem stanovništva, porastom prekomjerne tjelesne težine i ubrzanom urbanizacijom, što dodatno povećava rizik za razvoj predijabetesa, dijabetesa i gestacijskog dijabetesa.
- Podaci Registra ukazuju da se i dalje bilježi rast oboljelih među mladima, posebno u uzrastu od 14 do 19 godina, dok broj djece mlađe od 14 godina ostaje visok, ali stabilan - naveli su iz IJZ. 
Kako su rekli, iako kod mladih i dalje dominira dijabetes tipa 1, sve češće se registruje i dijabetes tipa 2, što je u skladu sa porastom gojaznosti u dječijoj i adolescentskoj populaciji.
Iz IJZ su kazali da kod odraslih dijabetes tipa 2 ostaje najzastupljeniji oblik.
-Podaci pokazuju da oko 80 odsto oboljelih ima povećanu tjelesnu masu, dok je 40 odsto fizički neaktivno, što dodatno naglašava važnost preventivnih aktivnosti i promjena životnog stila - dodaje se u saopštenju.
Prema podacima domova zdravlja za prošlu godinu, u sistemu primarne zdravstvene zaštite liječeno je ukupno 28.104 osoba oboljelih od dijabetesa, od čega 2.281 osoba sa dijabetesom tipa 1, 25.716 sa dijabetesom tipa 2 i drugim oblicima bolesti i 107 trudnica sa gestacijskim dijabetesom.
Iz IJZ su rekli da je tokom prošle godine prvi put dijagnoza dijabetesa postavljena kod 3.312 osoba.
Oni su naglasili da, s obzirom na obim i dinamiku javnozdravstvenog opterećenja, modifikacija životnog stila predstavlja najmoćniji alat u prevenciji dijabetesa tipa 2. 
- Jačanje i revitalizacija postojećih preventivnih savjetovališta u domovima zdravlja, kroz multidisciplinarne timove ljekara, medicinskih sestara, nutricionista, psihologa i fizioterapeuta, omogućilo bi efikasnije sprovođenje mjera usmjerenih na ukupnu populaciju - ocijenili su iz IJZ.
Dijabetes je, kako su istakli, moguće spriječiti, odložiti ili držati pod kontrolom. 
- Upravo zato je važno da se kontinuirano ulaže u jačanje preventivnih programa, edukaciju stanovništva i podršku najugroženijim grupama - zaključili su iz IJZ.

1250x600

1084x550

Raste broj oboljelih od dijabetesa u Crnoj Gori

Broj korisnika duvana u svijetu se smanjuje, evropski region, kojem pripada i Crna Gora, i dalje bilježi najvišu stopu upotrebe duvanskih proizvoda, kazali su iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Povodom Nacionalnog dana kontrole duvana, u IJZ-u podsjećaju javnost na važnost zajedničkog djelovanja u očuvanju zdravlja i stvaranju okruženja koje podržava zdrave životne stilove. 
- Prevencija i kontrola upotrebe duvana i duvanskih proizvoda ostaje jedan od najefikasnijih javnozdravstvenih pristupa za smanjenje obolijevanja i smrtnosti od nezaraznih bolesti, uključujući rak i hronične bolesti respiratornog i kardiovaskularnog sistema - poručuju iz IJZ-a.
Najnoviji globalni izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije pokazuje da se broj korisnika duvana u svijetu smanjuje: sa 1,38 milijardi u 2000. na 1,2 milijardi u 2024. godini. Međutim, evropski region, kojem pripada i Crna Gora, i dalje bilježi najvišu stopu upotrebe duvanskih proizvoda, sa 24,1 odsto odraslih korisnika.
- Posebno zabrinjava podatak da više od 40 odsto svih žena pušača na svijetu živi upravo u ovom regionu, kao i podatak da adolescenti u Evropi prednjače po korišćenju e-cigareta jer čak 14,3 odsto mladih uzrasta 13-15 godina koristi ove proizvode - ističe se u saopštenju.
Uprkos izazovima, u IJZ-u ocjenjuju da postoji prostor za optimizam. 
- Više evropskih zemalja već je na dobrom putu da ostvare ciljeve održivog razvoja u oblasti kontrole duvana. Iskustva pokazuju da dosljedna primjena mjera iz Okvirne konvencije SZO o kontroli duvana (čija je potpisnica i Crna Gora od 2006. godine), uključujući: visoke poreze, zabranu reklamiranja, podršku za prestanak pušenja i stvaranje prostora bez duvanskog dima, donosi mjerljive rezultate već u periodu od pet godina - navode u toj ustanovi.
Poručuju da će Institut za javno zdravlje nastaviti da bude pouzdan partner u ovom procesu - osluškujući potrebe zajednice, promovišući naučno utemeljene politike i podstičući dijalog među svim relevantnim akterima.
- Institut prepoznaje izazove i ostaje posvećen unapređenju međusektorske saradnje i promociji zdravih izbora, posebno među mladima. Vjerujemo da zajedničkim koracima možemo stvoriti zdravije okruženje za sve generacije. Zdravlje je vrijednost koju gradimo zajedno - korak po korak naprijed, dim po dim manje - poručuju u IJZ-u.

Manji broj pušača u svijetu, ali u Evropi i dalje najviša stopa upotrebe duvanskih proizvoda

Prethodne sedmice registrovano je 28 laboratorijski potvrđenih slučajeva infekcije virusom korona, a preminula je jedna osoba (95) iz Podgorice.
Iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore ističu da se radi o znatno manjem broju oboljelih u odnosu na sedmicu ranije.
- S obzirom na to da se značajan dio oboljelih ne testira, prijavljeni broj slučajeva ne odražava stvarnu učestalost bolesti u populaciji, pa se procjenjuje da je broj oboljelih znatno viši od registrovanog - saopštili su iz IJZ.
Kako su ukazali, kod osoba starijih od 65 godina, kao i kod hroničnih bolesnika svih uzrasta, bolest i dalje može dovesti do pojave težih komplikacija, pa čak i smrtnog ishoda.
Prema podacima iz zdravstvenih ustanova, za razliku od ranijeg perioda, sada se javlja više pacijenata sa simptomima sezonskog virusa gripa.
Iz JZU Apoteke Montefarm saopštili su da je ove sedmice počela distribucija više od 20.000 vakcina protiv gripa.

IJZ: Jedna osoba preminula od korone

U jednom podgoričkom vrtiću registrovan je slučaj zauški (mumpsa) kod djeteta predškolskog uzrasta, potvrđeno je za Portal Analitika iz Instituta za javno zdravlje.
Kako su naveli, tokom perioda infektivnosti dijete nije boravilo u vrtiću, pa se ne očekuje širenje infekcije u kolektivu.
<h2>Moglo bi doći do širenja infekcije u dječjim kolektivima</h2>
Prema podacima IJZ, pojava zauški u Crnoj Gori nije neuobičajena – u posljednjih deset godina bilježi se od jednog do osam slučajeva godišnje.
Ipak, zbog nedovoljnog obuhvata MMR vakcinacijom, rizik od širenja oboljenja poput morbila, zauški i rubele i dalje je prisutan.
Iz IJZ ističu da se kolektivni imunitet još uvijek održava na visokom nivou kod starijih osnovaca, srednjoškolaca i dijela odraslih koji su vakcinisani sa dvije doze vakcine (ili su nekada davno preboljeli morbile i stekli prirodni imunitet).
- Međutim, u mlađim uzrastima - među djecom predškolskog uzrasta, mlađim osnovcima i odraslima koji su prije više decenija primili samo jednu dozu vakcine - on je značajno oslabljen ili upitan. Zbog toga rizik od pojave epidemije morbila, a zatim i zauški (mumpsa/parotitisa), vremenom postaje veći usljed nakupljanja osjetljivih, odnosno neimunih osoba - pojašnjavaju iz IJZ.
Upravo zbog toga, upozoravaju da bi u slučaju višestrukog unošenja virusa kroz kontakt sa inficiranim osobama moglo doći do širenja infekcije u dječjim kolektivima sa niskim obuhvatom vakcinacije.
<h2>Pokrenut sistem provjere vakcinalnog statusa</h2>
IJZ ističe da je u saradnji sa vrtićima i domovima zdravlja pokrenut sistem provjere vakcinalnog statusa prilikom upisa djece, kao i informisanja roditelja o rizicima nevakcinisanja.
- Odgovornost je sada jasno prenesena na roditelje - navode iz IJZ, uz napomenu da bi obavezna vakcinacija kao uslov za boravak u kolektivu bila najsnažniji podsticaj za povećanje obuhvata.
Ističu da se opsežne aktivnosti na unapređenju imunizacije očekuju se kroz realizaciju Programa mjera za imunizaciju za period 2026-2028., koji je u julu usvojila Vlada Crne Gore.
- Ako se planirane mjere sprovedu u punom obimu u previđenom periodu, očekuju se značajna unapređenja sistema imunizacije - zaključuju iz IJZ.
<h2>Posljedice nevakcinisanja daleko teže od nuspojava</h2>
Pedijatar dr Vjera Janković za Portal Analitika podsjeća da MMR vakcina štiti od morbila, zauški i rubele, te da se daje u dvije doze — prva u uzrastu od 12 do 15 mjeseci, a druga pred polazak u školu.
- Svaka vakcina, kao i svaki lijek, može da ima nuspojave, ali su one rijetke i bezopasne. Kod MMR vakcine može se javiti tzv. mala vakcinalna bolest sa blagom temperaturom i ospom, koja traje jedan dan - navodi Janković.
Ona upozorava da su posljedice nevakcinisanja daleko teže.
- Morbili mogu imati smrtni ishod, zauške kod dječaka dovesti do steriliteta, a rubela do deformacije ploda ako majka oboli u trudnoći. Nevakcinisano dijete ugrožava i drugu, najmlađu djecu koja još nijesu prispjela za vakcinaciju - upozorava dr Janković.
Sagovornica Analitike podsjetila je i da je strah od MMR vakcine potekao od diskreditovanog članka britanskog ljekara Endrjua Vejkfilda iz 1998, koji je tvrdio da vakcina izaziva autizam. Te tvrdnje su, podvlači dr Janković, odavno naučno opovrgnute.
Prema njenim riječima, i u zemljama regiona postoji sličan problem - širenje nepovjerenja kroz društvene mreže i uticaj pojedinih influensera.
Ipak, navodi i primjer rješenja koje se pokazalo efikasnim.
- U nekim zemljama roditelji imaju pravo da ne vakcinišu dijete, ali tada dijete ne može pohađati vrtić. Kada su suočeni s takvim izborom, mnogi roditelji ipak mijenjaju odluku - napominje dr Janković.
<h2>Roditelji da više povjerenja imaju u struku nego u laičku javnost</h2>
Roditeljima poručuje da treba da imaju više povjerenja u struku nego u laičku javnost.
- Pedijatar može roditelju objasniti sve o vakcinama i odagnati mu strah. Shvatam da su uplašeni i pod raznim uticajima i da to nije lako, ali ipak nek se vode time što im je najvažnije - a to je zdravlje njihovog djeteta - zaključila je dr Janković.

IJZ i pedijatri upozoravaju: Slabiji kolektivni imunitet među najmlađima, rizik od pojave epidemije sve veći

U Crnoj Gori su tokom prošle godine, u okviru organizovanog skrining programa, otkrivena 24 slučaja karcinoma dojke, saopštili su iz Instituta za javno zdravlja (IJZ), ističući da je rana dijagnostika ključna za uspiješno liječenje i borbu protiv te bolesti.
Oktobar se, kao Međunarodni mesec borbe protiv raka dojke, obilježava u mnogim zemljama širom svijeta, kako bi se skrenula pažnja na rasprostranjenost raka dojke i podigla svijest o značaju prevencije i ranog otkrivanja, kao i o mogućnostima pravovremenog započinjanja liječenja oboljelih osoba.
Iz IJZ su tim povodom agenciji MINA kazali da skrining omogućava otkrivanje raka dojke u ranijim stadijima, kada je uspješnost liječenja znatno veća.
- Samo u toku prošle godine otkrivena su 24 karcinoma, što potvrđuje značaj sistematskog i organizovanog pristupa - rekli su iz Instituta agenciji MINA.
Kako su pojasnili, u prosjeku, karcinom je dijagnostikovan kod pet žena na hiljadu pregledanih.
Iz IJZ su kazali da je u prošloj godini pozvano 31,5 odsto žena u dobi od 50 do 69 godina iz četiri opštine u kojima se sprovodi program – Podgorica, Danilovgrad, Cetinje i Kolašin, te da jepregledano 5.339 žena.
Oni su ohrabrili sve žene da se redovno odazivaju pozivima, jer je, kako su naglasili, upravo visok odziv ključ uspjeha programa.
Skrining raka dojke obavlja se digitalnom mamografijom u Centru za skrining mamografiju Kliničkog centra Crne Gore.
- Povremeno se suočavamo sa izazovima u vezi sa kadrovskim kapacitetima i održavanjem opreme, ali kontinuirano radimo na njihovom prevazilaženju. Istovremeno, nastavljamo da unapređujemo kvalitet rada i pratimo preporuke stručnih tijela kako bismo dugoročno postigli još veće stope odziva - rekli su iz IJZ.
Iz te zdravstvene ustanove su kazali da oktobar, mjesec borbe protiv raka dojke, redovno donosi povećano interesovanje žena za preventivne preglede, odnosno da javne kampanje i aktivnosti značajno doprinose većem broju zakazanih mamografija i podizanju svijesti o važnosti ranog otkrivanja bolesti.
Oni su kazali da planuraju u narednom period da povećajuobuhvata i odziva žena kroz dodatne kampanje, obuku kadra, unapređenje tehničke opreme i proširenje skrining programa raka dojke na teritoriji cijele države, sa ciljem da što veći broj žena ima pristup skrining pregledima i da rak dojke otkrivaju u što ranijem stadijumu.
Doktorica Doma zdravlja Glavnog grada Alma Crnovršanin Mucević kazala je da se u toj ustanovi godišnje obavi između 1,3 i 1,5 hiljada mamografskih pregleda.
- Mamografija je zlatni standard u otkrivanju karcinoma dojke u ranoj fazi, zbog toga smo se potrudili nema liste čekanja – pregled se može zakazati u periodu od nekoliko nedjelja - rekla je Crnovršanin Mučević agenciji MINA.
Ona je kazala da, nažalost, nemaju uvid u cijelu populaciju, odnosno koliko žena starijih od 40 godina pokazuje interesovanje za pregled.
Crnovršanin Mucević je dodala da se tokom oktobra, mjeseca borbe protiv raka dojke, tradicionalno bilježi povećano interesovanje pacijentkinja, te da je Dom zdravlja Glavnog grada tradicionalno učestvuje u kampanji borbe protiv karcinoma dojke i da je prehodinih godina obezbijeđiva termine i za žene sa teritorija Kolašina, Pljevalja, Cetinja i Mojkovca.
- Kako nemamo primarnu prevenciju, dijagnostika karcinoma u ranoj fazi je ključna. Tada je bolest u najvećem broju izlječiva, operacija je poštedna, postoperativni tretman manje zahtjevan i žena se brže vraća svakodnevnom životu - istakla je Crnovršanin Mucević.

IJZ: Skriningom otkrivena 24 karcinoma dojke

Doktorica Snežana Barjaktarović Labović, direktorica Instituta za javno zdravlje, podnijela je ostavku, saznaje Portal ETV.&nbsp;
Ona je za vršiteljku duẓ̌nosti izabrana 2024. godine.&nbsp;
Barjaktarović Labović je ranije bila na čelu Odeljenja za nauku, projekte i međunarodnu saradnju u Institutu.
Ona je na tu funkciju predložena je nakon što je Dragan Laušević podnio ostavku na mjesto direktora.

Miraš Dušević

Direktorica IJZ-a podnijela ostavku

Vlada Crne Gore dala je saglasnost za teritorijalno razgraničenje Kliničkog centra Crne Gore i Instituta za javno zdravlje.
Ministarstvo zdravlja obratilo se Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, za mišljenje na odluku odbora direktora ove dvije zdravstvene ustanove o pokretanju postupka razgraničenja.
IJZ i KCCG su se, nakon niza sastanaka i usmenih dogovora, u koje su bili uključeni predstavnici Ministarstva zdravlja, započeli i okončali proceduru usvajanja plana parcelacije između dvije ustanove. 
Prvobitna JZU Zavod za zdravstvenu zaštitu, JZU Dom zdravlja Titograd i Kliničko-bolnički centar Titograd su 1991. godine zaključili diobeni bilans u cilju razgraničavanja. 
- Navedenim bilansom, između ostalog, konstatovano je da Institutu pripada 10,116 odsto ukupne parcele, što je precizirano i u Listu nepokretnosti 4397, i to u dijelu koji se odnosi na podatke o vlasniku ili nosiocu prava. Odlukom Odbora direktora Kliničkog centra, od 7. jula 2006. godine, je precizirano da se usvaja diobni bilans gdje se Institutu prenosi pravo korišćenja zemljišta na kojem se nalazi zgrada Instituta, okolne zelene površine (više njih), prizemna zgrada do ograde, parking prostor na lokaciji između zgrade Instituta i zgrade Klinike za onkologiju i radioterapiju Kliničkog centra - navedeno je u dokumentu koji je Vlada usvojila.
Odbor direktora Instituta za javno zdravlje je, na sjednici 2. juna ove godine, donio odluku o parcelaciji koju je usvojio organ upravljanja Kliničkog centra Crne Gore, i u okviru koje se daje saglasnost za prenos prava upravljanja na parceli 1284/6 upisane u LN 4397 KO Podgorica I. 
Takođe, Institut za javno zdravlje je informisao da je, 30. juna, izvršeno obilježavanje terena vezano za razgraničenje sa KCCG, kada su na teren izašli predstavnici predmetnih ustanova i ovlašćena lica pravnog subjekta “GEO-EXPERT” d.o.o. iz Podgorice, koja su izvršila označavanje terena na osnovu priložene skice. 
Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine je aktom od 9. septembra 2025. godine, dostavilo mišljenje da podržava inicijativu Instituta za javno zdravlje, ukoliko je resorno ministarstvo saglasno sa načinom, odnosno predmetnim prijedlogom za teritorijalno razgraničenje navedenih ustanova. 
- Naime, Ministarstvo zdravlja je saglasno sa prijedlogom za teritorijalno razgraničenje navedenih zdravstvenih ustanova u skladu sa dostavljenom dokumentacijom - zaključeno je u dokumentu.

Razgraničenje KCCG i IJZ dobilo zeleno svjetlo Vlade

Protiv D.N. (42) iz Berana podnijeta je krivična prijava jer je vozio kola sa registracijama koja pripadaju drugom vozilu.
Njega je policija kontrolisala u Tivtu.
- Preduzimajući operativno taktičke mjere i radnje, juče u mjestu Kalimanj - opština Tivat, pripadnici tivatske policije kontrolisali putničko motorno vozilo marke “Mercedes” barskih registarskih oznaka, kojim je upravljao D.N. Detaljnim provjerama koje su preduzeli pripadnici tivatske policije utvrđeno je da registarske oznake ne pripadaju ovom već drugom vozilu - kazali su u policiji.
Na ove okolnosti od D.N. su prikupljena obavještenja na zapisnik kada je policija došla do sumnje da je D.N. pomenute registarske oznake postavio iako znajući da ne pripadaju ovom vozilu.
- Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru koji je kvalifikovao krivično djelo falsifikovanje isprava te je protiv ovoga lica podnijeta krivična prijava - dodali su u policiji.

Berancu krivična prijava jer je vozio kola sa registracijama drugog vozila

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović najavio je da će mladiću koji je spasio ženu iz nabujale Morače ponuditi radno mjesto u sistemu Glavnog grada.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpodgoricanin-petar-ivanovic-spasio-djevojku-iz-morace&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Mujović je naveo da je sa oduševljenjem primio vijest o hrabrom i požrtvovanom gestu Petra Ivanovića.
- Ovaj gest zaslužuje poštovanje i da u sjenku baci sve druge političke teme. O ovome treba da se piše, ovakva djela dobročinstva treba afirmisati - naveo je Mujović.
Istakao je da će već u ponedjeljak upriličiti prijem za mladog heroja.
- Tom prilikom biće mu ponuđeno radno mjesto u sistemu Glavnog grada - saopštio je gradonačelnik.

Mujović: Mladiću koji je spasio ženu iz Morače ću ponuditi posao u Glavnom gradu

Doskorašnji direktor Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) Vuk Kadić ocjenjuje da je Vladin predlog budžeta za zdravstvo za 2026. godinu „loše planiran“ i da će neminovno dovesti do ponavljanja krize sa ljekovima kakva je obilježila kraj ove godine.
On je u razgovoru za Standard naveo da je nacrt koji je inicijalno Ministarstvo finansija poslalo Fondu iznosio oko 480,9 miliona eura, a da je kasnije na Vladi ipak usvojen budžet za zdravstvo od oko 487,1 miliona.
- Znači, nekih šest miliona više nego što je bio predlog Ministarstva finansija. Što znači da se u međuvremenu nešto desilo, gdje su dodali tih pet–šest miliona. Kako vidim, na poziciju ljekova, medicinskih sredstava i pomagala koja idu preko Montefarma dodali su još četiri miliona – sa 168 na 172 miliona (što je i dalje 10 miliona manje od onog što je Fond tražio svojim nacrtom) – i na stomatološku zaštitu sa 6,1 miliona na 6,5 miliona, koliko je Fond tražio svojim predlogom. Ostalih oko milion i po vjerovatno je otišlo na zarade zaposlenih u javnom zdravstvu - kaže Kadić.
Ističe da, bez obzira na to, ključni problem ostaju sredstva za ljekove.
ZA LJEKOVE FALI NAJMANJE 10 MILIONA
Kadić podsjeća da je predlog Fonda za ukupni zdravstveni budžet za 2026. godinu bio oko 557 miliona eura, dakle oko 70 miliona više od Vladinog predloga od 487 miliona.
Objašnjava da je unutar tog predloga FZO bilo i oko 20 miliona eura za izmirenje dugova koji bi ostali iz tekuće godine, a koje sada, kako kaže, ne zna kako planiraju da vrate, jer je na toj poziciji, prema odluci Vlade, sada upisan jedan euro, kao i dio kapitalnih investicija za koje pretpostavlja da su prebačene na druga ministarstva.
- Realno, vjerovatno je tu 40–50 miliona manje kad se to sve odbije. Znači, realno bi bilo da budžet za normalno funkcionisanje sistema bude između 525 i 530 miliona eura - ocjenjuje on.
Najveći problem vidi u poziciji za ljekove.
- Naš predlog za ljekove preko Montefarma bio je 182 miliona eura za 2026. godinu. To je usvojio Upravni odbor Fonda 15. septembra i poslato je Ministarstvu finansija. Uz to je predloženo 28,4 miliona eura za privatne apoteke. U predlogu Ministarstva finansija za 2026. za Montefarm je planirano 172 miliona, a za privatne apoteke oko 25 miliona. Znači 10 miliona manje za Montefarm i oko 3,5 miliona manje za privatne apoteke – ukupno više od 13 miliona manje za ljekove. Tih 10 miliona je otprilike dvije trećine mjesečne rate prema Montefarmu. Što znači da će sigurno nedostajati novca. Tvrdim da je to minimum minimuma - naglašava Kadić.
Dodaje da su procjene Fonda rađene „bez ikakvih vanrednih situacija", samo na osnovu stvarne potrošnje u 2025. i očekivanih potreba u 2026. godini.
- To su najrealnije procjene, bez pretjerivanja – bez povećanja prava pacijenata i bez širenja liste ljekova. A znamo da se lista ljekova revidira tri puta godišnje i da se uvijek dodaju novi ljekovi i indikacije - napominje on.
NOVA KRIZA KRAJEM GODINE
Kadić tvrdi da će se, uz ovakav budžet, kriza sa ljekovima ponoviti već u posljednjem kvartalu naredne godine, kao što se dešava i sada.
- Apsolutno sam siguran da je budžet loše planiran i da će sigurno doći do problema u posljednjem kvartalu, kao ove godine. I ova procjena od 182 miliona za Montefarm je donja granica, pod uslovom da ne dođe do enormnog skoka cijena ljekova i proširenja liste - upozorava on.
Podsjeća i da Vlada mora da obezbijedi dodatnih 20 miliona eura kako bi zatvorila obaveze prema veledrogerijama za ovu godinu, na osnovu već datih garancija.
- Od onih 30 miliona iz Zaključka Vlade od 15. oktobra, 20 miliona dolazi na naplatu ove godine, a 10 miliona bi moglo da optereti budžet za 2026. Ako ta sredstva ne obezbijede, veledrogerije će im, slikovito rečeno, 'zavrnut' česmu' – neće im isporučivati ljekove dok ne plate dug - kaže Kadić.
Objašnjava i da se zbog prelaza između budžetskih godina u decembru i januaru svakako ulazi u period bez plaćanja, dok se novi budžet ne aktivira.
- Od kraja decembra do druge polovine januara praktično nema plaćanja, jer budžet formalno nije aktivan. Već smo ranije imali situacije da u januaru ne možemo da pošaljemo pacijenta na liječenje u inostranstvo jer bolnica traži avans, a mi nemamo mogućnost da platimo. Sada, ukoliko Montefarm do kraja godine ne isplati iznos od najmanje 20 miliona prema svojim dobavljačima, bojim se da će oko Nove godine i tokom januara biti ozbiljnih problema u snabdijevanju ljekovima i potrošnim medicinskim materijalom - podsjeća on.
PREVENCIJA I EDUKACIJA „KRATKIH RUKAVA" UPRKOS OBEĆANJIMA
Kadić ukazuje i na dvije, kako kaže, „simbolične za budžet Fonda, ali izrazito važne" stavke: program prevencije i program kontinuirane medicinske edukacije.
Podsjeća da je FZO za 2026. godinu predložio 500.000 eura za screening – programe ranog otkrivanja tri velika karcinoma (dojke, grlića materice i debelog crijeva).
- Prošle godine smo tražili 450.000 eura, Ministarstvo finansija nam je dalo 350.000. Ove godine smo tražili 500.000 eura, a opet je u predlogu budžeta ostalo 350.000. Institut za javno zdravlje, koji sprovodi te programe, saglasan je da je 500.000 minimum - kaže on.
Podsjeća i da su, tokom oktobra – mjeseca posvećenog borbi protiv karcinoma dojke – poslanici vladajuće većine javno obećali da neće podržati budžet ukoliko za screening ne bude predviđeno 500.000 eura.
- To su rekli na skupštinskom Odboru za rodnu ravnopravnost 28. oktobra, imali su i zaključak da neće usvojiti budžet ako ta stavka ne bude povećana. Sada, u predlogu budžeta, to nije ispoštovano. Biće zanimljivo vidjeti da li će održati riječ - poručuje Kadić.
Slična je situacija, dodaje, i sa kontinuiranom medicinskom edukacijom.
- Ministarstvo zdravlja je za 2026. tražilo 700.000 eura za usavršavanje ljekara, na osnovu planova edukacije, a Ministarstvo finansija i Vlada su odobrili 500.000. Ministar zdravlja na sjednici Vlade ništa nije uradio po tom pitanju, a to je bio njegov predlog. Toliko o njegovoj dosljednosti - kaže on.
„ŠIZOFRENA" PODJELA NADLEŽNOSTI ZA LJEKOVE
Kadić posebno kritikuje sadašnji model raspodjele nadležnosti u lancu ljekova – od formiranja liste do plaćanja računa.
- Imamo jednu, blago rečeno, šizofrenu situaciju. Ministarstvo zdravlja donosi listu ljekova, ubacuje nove ljekove, pregovara sa veledrogerijama i proizvođačima. Montefarm raspisuje tendere i nabavlja količine u zavisnosti od potreba javnih zdravstvenih ustanova. A Fond na kraju samo dobije fakturu na plaćanje - objašnjava on.
Dodaje da Fond nema mogućnost da utiče na sastav liste, ne može da kaže: ove godine, na primjer, imamo 180 miliona, ne možemo širiti listu.
- Svako širenje liste znači veći trošak, a svi se, kada dođe do nestašice ljekova, obraćaju Fondu, iako on ne nabavlja ljekove niti utiče na cijenu ljekova i njihovo stavljanje u promet – nabavlja Montefarm - kaže Kadić.
Podsjetio je i na nedavnu izjavu ministra finansija gospodina Vukovića, da Montefarm ima oko 10 miliona eura ljekova na zalihama „koji u ovom trenutku ne trebaju".
- Montefarm je u jednom trenutku imao na lageru 11–12 miliona eura vrijednosti ljekova, a u bolnicama je nedostajala onkološka i biološka terapija. To znači da je neko kupovao 'pogrešne ljekove' – koji će se potrošiti za šest mjeseci, kako reče ministar finansija, a nije bilo novca za inovativnu i najskuplju terapiju. Ili je planiranje bilo loše, ili je nešto drugo u pitanju - kaže Kadić.
KRIVIČNE PRIJAVE I TUŽBE ZBOG SMJENE
Kadić je potvrdio da je, nakon razrješenja, podnio krivičnu prijavu i više tužbi protiv odgovornih za njegovu smjenu.
- Podnio sam krivičnu prijavu protiv predsjednika Upravnog odbora gospodina Tomaševića i zamjenice predsjednika, gospođe Roganović, jer su zloupotrijebili svoj položaj. Bili su upoznati da krše zakon, a ipak su uradili to što su uradili - navodi on.
Pored krivične prijave, pokrenuo je i upravne i parnične postupke.
- Podnio sam tužbu Upravnom sudu, Osnovnom sudu i žalbu Državnoj komisiji za žalbe Vlade Crne Gore. Tražim poništenje odluke o razrješenju i povratak na posao. Advokati su ubijeđeni da će te odluke biti u moju korist - kaže Kadić.
Tvrdi da Upravni odbor nije imao ovlašćenja da sam ocjenjuje da li je eventualno prekršen zakon, niti je ispoštovana procedura iz Zakona o državnim službenicima i namještenicima.
- Upravni odbor nije nadzorni organ koji utvrđuje zakonitost rada direktora. Ako su sumnjali da je nešto protivzakonito, morali su da se obrate nadležnom organu – disciplinskoj komisiji ili nekoj komisiji koju bi formiralo nadležno ministarstvo. Oni nijesu uradili ništa od toga – samo su rekli: 'kriv si, izjasni se, a odluku smo već donijeli' i na osnovu toga me razriješili - zaključuje Kadić.

Kadić: Nova kriza sa ljekovima već izvjesna

Ove subote u emisiji Vikend popodne, Televizije E, razgovaramo o važnosti psihološke sigurnosti u sklopu radnog mjesta, kao i brojnim aktivnostima civilnog društva koje organizuje projekte o sigurnosti na poslu.
Drugi dio posvećujemo tehnologiji kroz informativne i edukativne razgovore - prvo sa finansijskom analitičarkom o tome kakve tehnologije koriste kriptovalute i koja je njihova razlika u odnosu tradicionalno trgovanje akcija na berzi?
Zatim sa IT stručnjakom pričamo o &nbsp;kakve prilike e-commerce pruža ljudima koji unutar, kao i van granice sopstvene države traže mogućnosti za posao!
Pratite nas kao i svakog vikenda od 17 sati!

Vikend popodne: Psihološka sigurnost na radnom mjestu, tehnologija kroz informativne i edukativne razgovore...

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Podgoričanka krivi sutkinju Hrković da sprovodi mjere zbog kojih ona i kćerka proživljavaju traume i patnju

Vlada u roku od 60 dana nije odgovorila na pismo tri izvjestiteljke Ujedinjenih nacija koje su joj se obratile zbog javnih prijetnji funkcionera Demokratske Crne Gore upućenih advokatu Veselinu Raduloviću i izvršnoj direktorici Akcije za ljudska prava (HRA) Tei Gorjanc Prelević.
Advokat Veselin Radulović kazao je za Portal ETV da izostanak odgovara jasno ukazje na prećutnu saglasnost premijera i kompletne Vlade za sve što Demokrate rade.
- To nije dobro ni za državu Crnu Goru da se tako neozbiljno i neodgovorno odnosi prema jednoj takoj ozbiljnoj međunarodnoj organizaciji, da ne odgovori ili ne pokuša da odgovori na bilo koji način. Veoma loša poruka je poslata od Vlade i veoma loš imidž države Crne Gore je predstavljen organizaciji Ujedinjenih nacija – kazao je Radulović.
Tri specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija - Margaret Satertvejt, specijalna izvjestiteljka za nezavisnost sudija i advokata, Irena Kan, specijalna izvjestiteljka za slobodu izražavanja, i Meri Loulor specijalna izvjestiteljka za branitelje ljudskih prava u pismu su navele da su Radulović i Gorjanc Prelević bili izloženi prijetnjama, javnim napadima i pokušajima diskreditacije, i to u kontekstu procesa vetinga u policiji, zbog čega UN eksperti izražavaju zabrinutost zbog „mogućeg zastrašivanja i ograničavanja slobode izražavanja“.
Advokat Radulović je kazao i da do sada nije dobio bilo kakvo obavještenje od Specijalnog državnog tužilaštva zbog više krivičnih prijava koje je podnio protiv političke partije Demokratska Crna Gora i njenih funkcionera zbog sumnje u izvršenje više krivičnih djela, među kojima su i prijetenje na koje se ukazuji i u pismu izvjestiteljki Ujedinjenih nacija.
- Nažalost Specijalno državno tužilaštvo me do sada nije obavijestilo o radnjama koje su preuzeli i u kojoj je fazi postupak, uprkos mojim urgencijama. Do sada nijesam dobio nikakvu povratnu informaciju ili obavještenje i to je loše – kazao je Radulović.
On je dodao da razumije da Specijalno državno tužilaštvo u radu ima mnogo predmeta i da ne mogu blagovremeno i brzo odgovoriti na svaku krivičnu prijavu ali radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i radi se o prijetnjama na koje bi Tužilaštvo moralo da reaguje. Zato ih ne opravda opterećenost i veliki obim posla.
Nereagovanje Tužilaštvo posebno je problematično pogotovo u slučajevima kada su među prijavljenim javni funkcioneri – predstavnici vlasti.
- To doprinosi utisku koji javnost ima već godinama da Tužilaštvo uvijek kalkuliše ili procjenjuje da li će neko postupanje ostaviti političke posljedice ili kakav će biti efekat. Ukoliko se ne postupa po krivičnoj prijavi u kojoj je prijavljen javni funkcioner to može produbiti i izazvati nove sumnje da je Tužilaštvo pod određenom vrstom političkog pritiska, ili da samo procjenjuje da možda nije poželjno da u ovom momentu pokreće postupak, što Tužilaštvo ne bi trebalo da radi, već da postupa profesionalno i onako kako saopštavaju javnosti da njih ne interesuju imena, prezimena i funkcije koje neko obnaša – zaključio je advokat Radulović.

Radulović: Izostanak odgovora ukazuje na prećutnu saglasnost premijera i Vlade za sve što rade Demokrate

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

21.11.
13:25h
U tekstu u "Vijestima", napisana je nepreciznost koja tretira razlog lišavanja slobode Vladana Ivanovića.
On je, ovo se ja obraćam mojoj drugarici Jeleni, uhapšen i pritvor mu je određen zbog osnovane sumnje da je blagajna "Master inženjeringa" uzela novac za stanove Zvicera, ali da ih nije kroz knjige "provela".
Kako je izmišljena nepostojeća blagajna (zbog čega blagajnik, naravno, nepostojeći lik, nije saslušan) desio se obrt.
Ivanović, nakon što je uhapšen Ranko Ubović, za koga se još utvrđuje da li je to taj Tigar (ovo kroz postavljanje pitanja svjedocima), a ja velim da jeste, a znam za jadac i Sky nebitnu poruku, postaje u opisu nove naredbe onaj koji krije vlasništvo preko svoje firme.
I blagajna je nestala.
Iako je Vlado zbog nje u pritvoru.
Pitaće se neki iole obrazovani pravnik - pa što se onda saslušavaju svjedoci u odnosu na njega? Kako oni znaju šta je on prikrio?
Tapetari su.
Nije mu određen pritvor da je prikrio imovinu Zvicera, već da je uzeo pare od Zvicera.
Ima još gore. I pored svega navedenog sada SDT traži tačku 4 za produženje pritvora. Kod Apelacionog suda.
Iako je sutkinja Kovačević kazala po prvi put u istoriji pravosuđa Crne Gore, da se na pravosnažno rješenje o određivanju pritvora ne može ništa novo dodati.
I ništa nije revolucionarno kazala, već citirala kolokvijalno znanje koje je skupa sa svima nama stekla na drugoj godini studiranja prava.
Ali, rekla je ljekovitu stvar.
Zna se da se ne može, ali se proba.
Ne bi li Apelacioni sud popustio. I iznova nekome napravio ćef.
To što bi time napravio krivično djelo, sada nikoga nije briga. A doći je dan kada će nekoga biti briga.
Uostalom, popustila je i Drinska divizija.
A sjećate se koliko sam prozivao onomad kada se tačka 4 dodala Lazoviću.
I tada se Sudski savjet stavio u zaglušak.
I Ministarstvo pravde.
A tek Vrhovni sud na čelu sa legendarnom A.V.
Zamislite da pitaju predsjednika Višeg suda, sudiju Vrhovnog suda A.V, ministra pravde, na ispitu sledeće pitanje:&nbsp;
Da li žalbeni sud po predlogu tužioca za produženje pritvora može na pravosnažno rješenje kojim je isti određen dodati novi osnov za njega?
I oni kažu - može.
Koju bi ocjenu ispitivač upisao u indeks iz krivično - procesnog prava ovim licima?
I sve tako.
I sve Boris do Dritana, via Momo Koprivica. Minus dva poslanika Demokrata.
Inače, Vlado je prečica do Tigra.
Kojeg bih ja držao sto godina u pritvoru ako upućeni iz medija, policije i tužilaštva stave ruku na srce i kažu da nijesu čuli kako skoro svi graditelji dio stanova prodaju za keš.
Znaju za to svi oni, ali ima jedna sitnica. Nijesu Tigrovi.
Kada se nađe da je Bemax prodao jedan jedini stan za gotov novac - ikada ikome, ili nađu da je Ranko Ubović, otac vlasnika, Bemaxa od nekoga uzeo gotovinu - neka ga ne puštaju iz pritvora.
Ovako, moraće.
Osim ako ne izmisle novi pritvorski osnov koji glasi:&nbsp;
Pritvor se može odrediti i onda kada je nekome ćef.
P.S. Od čuda niko ne zahtijeva da pojašnjava nego da nas začuđuje.

Tag: institut-za-javno-zdravlje