Naslijeđen je istočnjački način ishrane koji podrazumijeva dosta hrane koja je puna ugljenih hidrata, mnogo pekarskih proizvoda, uz nesprovođenje preventivnih mjera. Sve to stvara savršen ambijent za gojaznost i prekomjernu uhranjenost - rekla je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, direktorica Centra za higijenu i zdravstvenu ekologiju &nbsp;pri Institutu za javno zdravlje Enisa Kujundžić.
Podaci kažu da više od 35 odsto djece i 50 odsto odraslih osoba u Crnoj Gori je pretilo, pa ni Crna Gora, prema njenim riječima, nije izbjegla globalni problem gojaznosti i prati tu epidemiju koja se posljednjih mjeseci ubrzala.
- Posljednjih 50 godina broj gojaznih, kako djece tako i odraslih, se utrostručio, a zemlje koje su uspjele da prepoznaju ovaj problem su sprovele određene preventivne mjere da ne &nbsp;bi došlo do epidemije, to su skandinavske zemlje kod kojih je stopa gojaznosti prilično niska, iako i oni smatraju da imaju problem sa gojaznošću. Kod nas se nije obraćala pažnja na to, nekako se u kulturi smatralo da što je dijete ili odrasla osoba punija ona je i zdravija, to &nbsp;se dosta dugo baštinilo tako sa se nijesu sprovele preventivne mjere i nije se previše radilo na tome se fizička aktivnost njeguje i neki vid sprječavanja ovog oboljenja - rekla je Kujundžić.
Smatra da je veliki problem što su svugdje zastupljeni restorani i kiosci sa brzom hranom, naročito oko škola, što zabrinjava jer se nijesu sprovele mjere da se djeca zaštite od gojaznosti, a naročito zabrinjava što se časovi fizičkog vaspitanja često mijenjaju za časove iz drugih predmeta.&nbsp;
- Moderan način života je zaista doprinio da se prioritete promijene, da biramo uvijek neke lako dostupne opcije i da biramo brži način da zadovoljimo neke svoje potrebe. Kuvanje se stavilo po strani, posebno sporo kuvanje kod kuće. Kao što vidite - infrastruktura naša nije baš povoljna za fizičku aktivnost, mi nemamo puno biciklističkih staza ni kada govorimo o Podgorici, a da ne govorimo o onim gradovima koji nemaju nikakvu infrastrukturu kada je biciklizam u pitanju - zaključila je Kujundžić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DscHMQ5QkWc4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Kujundžić: Posljednjih 50 godina broj gojaznih se utrostručio

Institut za javno zdravlje (IJZ) i domovi zdravlja organizovaće ovog vikenda dodatne termine za imunizaciju djece svim vakcinama iz kalendara redovne vakcinacije, bez zakazivanja i bez obzira na to da li dijete ima izabranog doktora.
Iz IJZ-a je saopšteno da se vakcinacija obavlja radnim danima direktno u dogovoru sa timovima izabranih doktora za djecu.&nbsp;
&nbsp;- A termini vikendima organizuju se kao dodatna mogućnost za svu djecu, bez obzira na to da li su direktno pozvani i da li imaju izabranog doktora ili ne, a naročito za one koji kasne sa primanjem određenih doza vakcina - navodi se u saopštenju.
Dodatni termini, kako su rekli iz IJZ-a, organizuju se usljed niskih obuhvata vakcinacijom pojedinim vakcinama iz kalendara redovne vakcinacije.&nbsp;
Oni su poručili da je vakcinacija djelotvorna i pouzdana mjera za sprečavanje i suzbijanje obolijevanja od infektivnih bolesti.&nbsp;
- Pravovremena vakcinacija djece, kao i sustizanje vakcinacije za one koji kasne sa istom, je od suštinske važnosti - istakli su iz IJZ-a.
&nbsp;Iz te zdravstvene ustanove su kazali da vakcinacija ne samo da štiti vakcinisane osobe, već pomaže u sprečavanju širenja uzročnika bolesti u zajednici, kao i da kolektivnim imunitetom obezbjeđuje zaštitu i za one koji zbog medicinskih razloga ne mogu biti vakcinisani.

1250x600

Tokom vikenda dodatni termini za vakcinaciju djece

Obaveznu MMR vakcinu protiv tri zarazne bolesti (male boginje, rubeola i zauške) u Crnoj Gori nije primilo 31.409 djece od jedne do 18 godina.
Prema posljednjim podacima Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), oni nijesu primili nijednu dozu ove vakcine. Posebno zabrinjava podatak da je na početku 2026. godine nevakcinisano svako drugo dijete predškolskog uzrasta.
– Trenutni obuhvat prvom dozom vakcine protiv morbila, zauški i rubele (MMR) u Crnoj Gori kod djece predškolskog uzrasta iznosi 49,5 odsto, kod djece u osnovnoj školi 87,1 odsto, a u srednjoj školi 91,4 odsto. Ukupan broj djece uzrasta od 1 do 18 godina koja nisu primila nijednu dozu MMR vakcine iznosi 31 409. Obuhvati drugom dozom vakcine protiv morbila, zauški i rubele i dalje su znatno ispod zadovoljavajućih 95 odsto – konstatovano je u izvještaju Instituta za javno zdravlje, gdje su navedeni podaci do 31. decembra 2025.
Epidemiolozi poručuju da je vakcinacija najbolja zaštita od morbila (male boginje).
– Vakcina je bezbjedna i djelotvorna, a naročito je važno pravovremeno primanje vakcine. Potpuna vakcinacija podrazumijeva primanje dvije doze vakcine, pri čemu u redovnim okolnostima prvu dozu treba dati što prije nakon navršenih godinu dana života, a drugu prilikom sistematskih pregleda pred polazak u školu, objasnili su iz IJZCG.
Oni u kontinuitetu pozivaju roditelje da vakcinišu djecu bez odlaganja, a da nevakcinisanu djecu ne šalju u kolektive kao što su predškolske ustanove, igraonice, rođendaonice, sportsko-rekreativni objekti, kao ni na izlete, ekskurzije…
– Osobama koje nisu potpuno vakcinisane protiv morbila (dvije doze vakcine), ili nemaju dokaz da su preležale ovu bolest, savjetuje se da izbjegavaju posjete oblastima sa registrovanim slučajevima obolijevanja u zemlji i inostranstvu, kao i prisustvo masovnim događajima, prije svega u zatvorenom prostoru. Na taj način mogu smanjiti rizik od infekcije i zaštititi svoje zdravlje i zdravlje svojih bližnjih – ponavljaju iz iz IJZCG.
Prema njihovim podacima, od marta do 31. decembra prošle godine nije registrovan nijedan slučaj morbila u Crnoj Gori. U prva tri mjeseca prošle godine registrovano je 12 oboljelih.
Poslednji potvrđeni slučaj obolijevanja od morbila laboratorijski je dijagnostikovan 25. marta 2025. godine u laboratoriji IJZCG, i to kod osobe starosti 52 godine sa prebivalištem u Gusinju. Epidemiološkim istraživanjem nije utvrđena povezanost ovog slučaja sa prethodno prijavljenim slučajevima morbila u zemlji.
U 2024. godini registrovano je 35 slučajeva morbila.

Nevakcinisano svako drugo dijete u vrtićima

U Pljevljima su zabilježene ekstremno visoke koncentracije sumpor-dioksida koje su višestruko premašile prag upozorenja. Građani strahuju, a iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) stigla su hitna upozorenja i preporuke. Agencija za zaštitu životne sredine i ekološki aktivisti pozivaju nadležne da bez odlaganja preduzmu potrebne mjere, ističući da je glavni uzrok zagađenja rad Termoelektrane Pljevlja.
Ekološki aktivista Milorad Mitrović kazao je za Televiziju E da građani nijesu bili obaviješteni, niti je ko od nadležnih putem sredstava javnog informisanja reagovao i upozorio na zagađenje.
- Građani nijesu upozoreni da ne izlaze napolje, da se ne truju i da se preduzmu neke mjere - tvrdi Mitrović.
Agencija za zaštitu životne sredine poziva da se hitno sprovedu mjere iz Kratkoročnog akcionog plana u slučaju prekoračenja ili rizika od prekoračenja praga upozoravanja za sumpor(IV)oksid SO2, ističući da su četiri rezultata mjerenja sumpor-dioksida bila iznad praga upozorenja od 500 mikrograma po metru kubnom, dok je iza ponoći mjerenje dostizalo i 805 mikrograma.&nbsp;
Zbog toga je Opština održala hitan sastanak Optinskog tima za vanredne situacije, gdje je konstatovano da je glavni zagađivač TE. Predsjednik Opštine Dario Vraneš pozvao je Elektroprivredu (EPCG) da, kako je rekao, hitno prekine eksperimente nad građanima.
<h2>Ignorantski odnos&nbsp;</h2>
Ipak, za alarmantnu situaciju u Pljevljima su, kažu aktivisti, odgovorne nadležne institucije i ignorantski odnos vlasti.
- Imamo osam poslanika u crnogorskom parlamentu iz Pljevalja, pet članova Vlade koji su iz tog grada. Imamo oko 200 građana Pljevalja koji žive i rade u Podgorici i oni su involvirani u državne institucije i ti ljudi apsolutno ne razmišljaju, ili bar ne pokazuju da razmišljaju o zagađenju u Pljevljima. A trebalo bi, jer su te poslanike i članove Vlade birali građani Pljevalja da bi radili posao za građane, a ne za sebe. Međutim, očigledno je da čim su se, čim su se dokopali asfalta u Podgorici, zaboravili grad iz koga su došli i čije bi interese trebalo da zastupaju - ocijenio je Mitrović.
Interes građana je, prije svega, zdravlje i sigurno okruženje. Zato je Pljevljakinja Elzana Hrković prošle godine tužila državu zbog uništavanja kvaliteta života što, podsjeća, traje godinama.
- Ovo nije nova stvar u Pljevljima i nije istina da je samo juče izmjereno prekoračenje tih otrova. To je naša svakodnevica, trujemo se konstantno, doza je otprilike uvijek ista. Ovo treba da bude goruća tema u ovoj državi. Ubijaju se Pljevljaci svjesno - istakla je Hrković.
Podgorički Osnovni sud je, kaže, donio presudu u njenu korist, ali je zbog žalbe države, koju naziva drskom, predmet završio kod Višeg suda.
- Važno je i da se kaže da je novčani iznos, tražen u ovom postupku, simboličan i nije bitan uopšte i nije to cilj. Cilj je bio skrenuti pažnju na najveći i najtužniji problem u državi - jedan grad, moj grad i moji sugrađani se uništavaju na najpodmukliji način - kazala je Hrković.
Jedna od mjera koju traže aktivisti je oslobađanje građana od plaćanja struje tokom zime, kako bi oni koji lože drva i ugalj prešli na zdravije sisteme grijanja, što Opština podržava, ukoliko se utvrdi da individualna ložišta doprinose zagađenju.
<h2>Preporuke</h2>
Građanima su upozorenja i preporuke stigle iz IJZ-a.
- Izbjegavajte napornu fizičku ativnost i boravak na otvorenom tokom epizoda zagađenja. Izbjegavajte rane jutarnje i kasne popodnevne izlaske, posebno pored velikih saobraćajnica. Ne otvarajte prozore i provjetravajte zatvorene prostore. U slučaju neuobičajenih tegoba, potražite stručnu medicinsku pomoć - savjetuju u IJZ-u.
Iz EKO tima upozoravaju da se Crna Gora već tri godine nalazi u prekšraju obaveza iz Ugovora o energetskoj zajednici nakon što je TE nakon 2020. godine potrošila dozvoljenih 20.000 sati radi prema Direktivi o velikim ložištima.
Osim Pljevalja, građani kažu da je i Opština Bijelo Polje suočena je sa zagađenjem vazduha. Sa druge strane, nadležni demantuju te navode. Opština Bijelo Polje tvrdi da su koncentracije čestita ove zime niže nego prethodnih godina i da je kvalitet vazduha poboljšan.

Tamni oblaci prekrili Pljevlja: Građani strahuju, aktivisti traže hitnu reakciju nadležnih

Do sada je zabilježena jedna teža povreda od petardi kod dječaka sa opekotinama šaka, prstiju i očiju, kazao je u "Bojama jutra" na TV Vijesti Velibor Majić, direktor Instituta za bolesti djece.
Prošle godine bilo je oko 14 dugotrajnih liječenja zbog pirotehnike, uključujući i slučajeve trajnih invaliditeta.
Najteže povrede uključivale su razderotine šaka, gubitak prstiju, povrede očiju sa trajnim oštećenjima vida i duboke opekotine koje zahtijevaju višemjesečnu rehabilitaciju.
Više od 95 odsto povreda dešava se između 25. decembra i 15. januara, najčešće kod djece uzrasta od devet do 13 godina.
- Ako roditelji već žele da pokažu nešto djetetu, neka rizik preuzmu na sebe, a ne da petardu daju djetetu u ruke - istakao je Majić.

Dječak zadobio teške povrede od petardi

Karcinom pluća često izaziva strah i nesigurnost i zato je lako podleći pogrešnim pretpostavkama i zabludama, kazali su u Institutu za javno zdravlje (IJZ). Jedan od elemenata kampanje za podizanje svijesti o prevenciji karcinoma pluća pod sloganom „Provjeri svoja pluća, produži igru života. Ne čekaj – zakaži pregled!“ je upravo da edukuje građane kako da brinu o sopstvenom zdravlju.&nbsp; Cilj kampanje, koju sprovodi Respiratorno udruženje Crne Gore, u saradnji sa partnerima, je da podstakne građane na redovne preventivne preglede, kao i pravovremeno otkrivanje bolesti i usvajanje zdravijih životnih navika. <h3>IJZ donosi nekoliko najčešćih mitova o ovoj bolesti i istini koja stoji iza njih, a koje prenosimo integralno:</h3> Mit 1: Karcinom pluća pogađa samo pušače Istina: Pušenje jeste vodeći uzrok. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, oko 85 odsto slučajeva karcinoma pluća povezuje se sa duvanom, ali karcinom pluća se javlja i kod ljudi koji nikada nisu pušili. Studije pokazuju značajan udio oboljelih koji nikada nisu pušili; u nekim populacijama to čini 15 do 20 odsto slučajeva, a kod žena u određenim regionima i više. To znači da niko nije potpuno „bezbjedan“ samo zato što ne puši.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112112118_e3b25f06c99acc02a1739ce0439f48a56d780debbf8399997b39b877dd68369d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112112118_e3b25f06c99acc02a1739ce0439f48a56d780debbf8399997b39b877dd68369d" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="pluća"> </figure>  Mit 2: Ako nemam simptome, nemam karcinom pluća Istina: Rani stadijumi karcinoma pluća često su bez simptoma, tumor može rasti dugo vremena prije nego što izazove kašalj, krvarenje ili teškoće sa disanjem. Zato se rana otkrivanja oslanjaju na preventivne preglede, koji povećavaju šansu za otkrivanje bolesti u ranom stadijumu kada su terapijske opcije efikasnije. Nemojte čekati simptome da biste provjerili zdravlje pluća.&nbsp; Mit 3: Kratkotrajno izlaganje dimu ili zagađenju nije opasno Istina: Iako je rizik veći kod dugotrajnog izlaganja, nauka pokazuje da čak i izloženost zagađenom vazduhu i sitnim česticama (PM2.5) doprinosi povećanom riziku od karcinoma pluća. Međunarodna agencija za istraživanje kancera (IARC) svrstala je zagađenje vazduha u grupu kancerogena, a istraživanja povezuju izloženost sa porastom adenokarcinoma pluća među nekim populacijama. Kontrola zagađenja i smanjenje izloženosti, kako na nivou javnog zdravlja, tako i u svakodnevnom životu, važni su faktori prevencije.&nbsp; Mit 4: Ako niko u porodici nije imao dijagnozu kanrcinoma pluća, ja sam bezbjedan/na Istina: Porodična anamneza može povećati rizik, ali mnogi faktori utiču na nastanak karcinoma pluća: pušenje, izloženost radnim kancerogenima (azbest, radon), zagađenje vazduha, genetika i starost. Pravilna procjena rizika treba da uzme u obzir više faktora, ne samo porodičnu istoriju.&nbsp; Šta možete uraditi odmah? Ako pušite, potražite podršku za prestanak pušenja. Prestanak pušenja je najefikasnija mjera smanjenja rizika za karcinom pluća. Ne zanemarujte uporne simptome (dugotrajan kašalj, iskašljavanje krvi, neobjašnjiv gubitak težine, otežano disanje) i javite se ljekaru odmah.&nbsp; Razgovarajte sa ljekarom o mogućnostima praćenja ako imate i faktore rizika (dugogodišnje pušenje, izloženost azbestu, porodična anamneza, visok nivo zagađenja…). Posjetite sajt Respiratornog udruženja Crne Gore (RUCG), ispunite <a href="https://respiratornoudruzenje.me/popuni-upitnik/">kratki upitnik</a> o rizicima za zdravlje pluća i dobićete odgovor u formi smjernica za naredne korake. Ako upitnik ukaže na povišen rizik, zakažite preventivni pregled kod pulmologa ili izabranog ljekara. Karcinom pluća dijagnostikovan u ranom stadijumu može imati znatno bolju prognozu i više terapijskih opcija, uključujući operativno liječenje i ciljne terapije. Programi prevencije i pravilna informisanost građana mogu smanjiti broj kasnih i smrtonosnih dijagnoza.&nbsp; Širite provjerene informacije: razgovarajte prvo sa ljekarima, a zatim porodicom, prijateljima i kolegama. Mitovi ugrožavaju zdravlje, a provjerene činjenice spašavaju živote.

Istine iza mitova o karcinomu pluća: Sve što treba znati o rizicima i prevenciji bolesti

Rezultati Nacionalnog istraživanja o upotrebi duvana (GYTS) pokazuju da 9,9 odsto djece uzrasta 13 do 15 godina konzumira duvanske proizvode, pri čemu su dječaci značajno zastupljeniji od djevojčica. Prema rezultatima istraživanja ESPAD, 35 odsto šesnaestogodišnjaka probalo je cigarete barem jednom, dok je 77 odsto učenika konzumiralo neko alkoholno piće, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZCG) povodom obilježavanja Međunarodnog dana djeteta.
Na današnji dan 1989. godine usvojena je Konvencija Ujedinjenih nacija o pravima djeteta, koja predstavlja osnov globalnih napora u unapređenju položaja djece. Ističu da je ovogodišnji slogan kampanje je „Moj dan, moja prava“.
Cilj ovog dana je podsjetiti javnost na ključna dječja prava – pravo na život, zdravlje, obrazovanje, igru, bezbjedno porodično okruženje, zaštitu od nasilja i diskriminacije, kao i uvažavanje mišljenja djeteta.
- Učešće djece i mladih u društvenim procesima od suštinskog je značaja, jer oni imaju potencijal da prepoznaju i oblikuju rješenja za izazove s kojima se suočavaju.Na globalnom nivou danas živi 1,8 milijardi mladih, što čini četvrtinu svjetske populacije. Njihovo mišljenje mora biti vidljivo i vrednovano, posebno u oblastima kao što su zdravlje, obrazovanje, prevencija nasilja i diskriminacije, te klimatske promjene - kažu u IJZ-u.
U Institutu napominju da zdravstveni sistem i zajednica imaju obavezu da obezbijede zdravo i sigurno okruženje za svu djecu i mlade.
Kako kažu, pandemija COVID-19 značajno je uticala na njihovo zdravlje i svakodnevni život, ograničavajući igru, druženje, sportske aktivnosti i proces obrazovanja. Institut ističe da je mentalno zdravlje djece i mladih prioritetno područje, te da je potrebno kontinuirano jačati mjere zaštite i promocije psihološkog blagostanja. 
- Kvalitetno vrijeme provedeno sa djecom i otvorena komunikacija ključni su za njihov pravilan razvoj i emocionalnu stabilnost - kažu iz IJZ-a.
Podaci iz istraživanja COZY o prevalenciji gojaznosti među djecom uzrasta sedam godina pokazuju da je svaki peti dječak i svaka deseta djevojčica gojazna. 
- Prekomjerna tjelesna masa i nedostatak fizičke aktivnosti povećavaju rizik od razvoja dijabetesa, psiholoških poteškoća, lošijih školskih rezultata, niskog samopouzdanja, kao i kasnijih kardiovaskularnih oboljenja - kazali su u IJZ-u.
Ovi podaci, kako navode u Institutu, ukazuju na potrebu zajedničkog djelovanja djece, mladih, roditelja, obrazovnog sistema, donosilaca odluka i šire zajednice u cilju unapređenja zdravih stilova života i zaštite dobrobiti djeteta.
Institut za javno zdravlje Crne Gore naglašava da svako dijete ima pravo na zdrav i siguran život, jednakost, podršku i zaštitu od svih oblika diskriminacije, nasilja i zanemarivanja. 
- Zajedničkim radom možemo doprinijeti stvaranju okruženja u kojem će svako dijete ostvariti svoj puni potencijal - poručuju iz IJZ-a.

Cigarete probalo 35 odsto šesnaestogodišnjaka , 77 odsto učenika konzumiralo alkohol

Institut za javno zdravlje Crne Gore se, i ove godine, pridružuje organizacijama, institucijama i ključnim liderima širom Evrope u obilježavanju Evropske nedjelje testiranja na HIV i virusne hepatitise, sa ciljem podizanja svijesti o značaju redovnog testiranja, ranog otkrivanja infekcija i pravovremenog započinjanja liječenja HIV, hepatitis B i hepatitis C infekcija, ali i drugih polno prenosivih infekcija. U periodu od 17. do 23. novembra, obilježava se Evropska nedjelja tetsiranja na HIV i virusne hepatitise. Evropska nedjelja testiranja potiče od inicijative „HIV in Europe“ i sprovodi se od 2013. godine, a od 2015. godine je proširena i na hepatitise. Inicijativa obezbjeđuje platformu za razmjenu aktivnosti na polju unapređenja rane dijagnostike i terapije HIV-a i hepatitisa u evropskom regionu. - Broj osoba koje su kasno dijagnostikovane ili nisu ni svjesne da su inficirane HIV-om i/ili virusnim hepatitisima je i dalje veoma značajan i potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se testiranje učinilo pristupačnije onima koji su u najvećem riziku od infekcija i omogućilo rano započinjanje terapije. Pravovremena dijagnoza i rano liječenje imaju osim uticaja na pojedinca i veliki javnozdravstveni značaj, jer se liječenjem smanjuje mogućnost prenošenja infekcije na neinficirane osobe - kazali su u IJZ-u. U cilju obilježavanja ove akcije, Institut za javno zdravlje Crne Gore, zajedno sa mrežom Savjetovališta za HIV u domovima zdravlja Bar, Budva, Berane, Bijelo Polje, Nikšić, Kotor, Pljevlja i Herceg Novi, priprema nedjeljnu akciju savjetovanja i testiranja na HIV i hepatitise. Institut za javno zdravlje Crne Gore akciju testiranja sprovodi u periodu od 17. do 23. novembra u prostorijama Savjetovališta za dobrovoljno povjerljivo savjetovanje i testiranje u Centru za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti i na terenu (Drop in centri NVO koje pružaju preventivne servise populacijama u povećanom riziku) po sljedećem rasporedu:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251115111144_e655eeb67c1cfe20e52ef7d24633558165b4ec6aeee8d2abeb7a2edd6ffa07a1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251115111144_e655eeb67c1cfe20e52ef7d24633558165b4ec6aeee8d2abeb7a2edd6ffa07a1" data-rendition-name="original" width="792" height="456" loading="lazy" alt="tabela"> </figure>  Testiranje na HIV, hepatitis B, hepatitis C i sifilis je besplatno, nije potrebna zdravstvena knjižica, za testiranje se koristi uzorak krvi iz jagodice prsta, vrši se brzim testovima i rezultati su gotovi za najviše 30 minuta. Ključne poruke IJZ za opštu populaciju: - Bolje je saznati svoj HIV / hepatitis status što ranije, jer rano započinjanje liječenja sprječava razvoj zdravstvenih komplikacija, poboljšava kvalitet života, produžuje očekivano trajanje života, a kod infekcije hepatitisom C može dovesti i do izliječenja. - Liječenje smanjuje mogućnost prenosa infekcija na neinficirane osobe. - Hepatitis B infekcija se može prevenirati vakcinacijom protiv hepatitisa B.&nbsp; - Prilikom testiranja na HIV / hepatitis, zdravstveni radnici poštuju etički kodeks koji sačinjavaju: pristanak na testiranje, povjerljivost, korektno savjetovanje uz saopštavanje rezultata testa i upućivanje na liječenje uz promociju zaštite ljudskih prava osoba koje su inficirane HIV-om i hepatitisom.

Sljedeće sedmice besplatno testiranje na HIV i virusne hepatitise

Crna Gora spada u zemlje sa visokom zastupljenošću oboljelih od dijabetesa i sa jasnom tendencijom daljeg porasta, ukoliko se trendovi ne promijene, upozorili su iz Instituta za javno zdravlja (IJZ).
Iz te zdravstvene ustanove su, podovodim 14. novembra - Svjetskog dana borbe protiv šećerne bolesti, kazali da su porodične i kulturološke navike u ishrani, nedovoljna fizička aktivnost i sve intenzivniji svakodnevni stres, posebno u urbanim sredinama, ključni faktori rizika koji doprinose nastanku poremećaja metabolizma glukoze i porastu obolijevanja od dijabetesa tipa 2. 
Kako su naveli iz IJZ, procjene Međunarodne dijabetološke federacije ukazuju da oko 21,6 hiljada odraslih osoba u Crnoj Gori živi sa nedijagnostikovanom šećernom bolešću, dok 50 hiljada građana starijih od 20 godina ima dijabetes, što predstavlja nacionalnu prevalencu od približno 10,7 odsto. 
- Dugoročne projekcije ukazuju da bi prevalenca mogla da premaši 14 odsto do 2045. godine, ukoliko se trendovi ne promijene - ističe se u saopštenju.
Iz IJZ su kazali da, zahvaljujući populacionom Registru šećerne bolesti, koji funkcioniše od 2013. godine i zasniva se na prijavama ljekara koji postavljaju dijagnozu, Crna Gora raspolaže stabilnom bazom podataka o više od 30 hiljada pacijenata.
Prema njihovim riječima, Crna Gora se, kao i većina savremenih društava, suočava sa starenjem stanovništva, porastom prekomjerne tjelesne težine i ubrzanom urbanizacijom, što dodatno povećava rizik za razvoj predijabetesa, dijabetesa i gestacijskog dijabetesa.
- Podaci Registra ukazuju da se i dalje bilježi rast oboljelih među mladima, posebno u uzrastu od 14 do 19 godina, dok broj djece mlađe od 14 godina ostaje visok, ali stabilan - naveli su iz IJZ. 
Kako su rekli, iako kod mladih i dalje dominira dijabetes tipa 1, sve češće se registruje i dijabetes tipa 2, što je u skladu sa porastom gojaznosti u dječijoj i adolescentskoj populaciji.
Iz IJZ su kazali da kod odraslih dijabetes tipa 2 ostaje najzastupljeniji oblik.
-Podaci pokazuju da oko 80 odsto oboljelih ima povećanu tjelesnu masu, dok je 40 odsto fizički neaktivno, što dodatno naglašava važnost preventivnih aktivnosti i promjena životnog stila - dodaje se u saopštenju.
Prema podacima domova zdravlja za prošlu godinu, u sistemu primarne zdravstvene zaštite liječeno je ukupno 28.104 osoba oboljelih od dijabetesa, od čega 2.281 osoba sa dijabetesom tipa 1, 25.716 sa dijabetesom tipa 2 i drugim oblicima bolesti i 107 trudnica sa gestacijskim dijabetesom.
Iz IJZ su rekli da je tokom prošle godine prvi put dijagnoza dijabetesa postavljena kod 3.312 osoba.
Oni su naglasili da, s obzirom na obim i dinamiku javnozdravstvenog opterećenja, modifikacija životnog stila predstavlja najmoćniji alat u prevenciji dijabetesa tipa 2. 
- Jačanje i revitalizacija postojećih preventivnih savjetovališta u domovima zdravlja, kroz multidisciplinarne timove ljekara, medicinskih sestara, nutricionista, psihologa i fizioterapeuta, omogućilo bi efikasnije sprovođenje mjera usmjerenih na ukupnu populaciju - ocijenili su iz IJZ.
Dijabetes je, kako su istakli, moguće spriječiti, odložiti ili držati pod kontrolom. 
- Upravo zato je važno da se kontinuirano ulaže u jačanje preventivnih programa, edukaciju stanovništva i podršku najugroženijim grupama - zaključili su iz IJZ.

Raste broj oboljelih od dijabetesa u Crnoj Gori

Broj korisnika duvana u svijetu se smanjuje, evropski region, kojem pripada i Crna Gora, i dalje bilježi najvišu stopu upotrebe duvanskih proizvoda, kazali su iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Povodom Nacionalnog dana kontrole duvana, u IJZ-u podsjećaju javnost na važnost zajedničkog djelovanja u očuvanju zdravlja i stvaranju okruženja koje podržava zdrave životne stilove. 
- Prevencija i kontrola upotrebe duvana i duvanskih proizvoda ostaje jedan od najefikasnijih javnozdravstvenih pristupa za smanjenje obolijevanja i smrtnosti od nezaraznih bolesti, uključujući rak i hronične bolesti respiratornog i kardiovaskularnog sistema - poručuju iz IJZ-a.
Najnoviji globalni izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije pokazuje da se broj korisnika duvana u svijetu smanjuje: sa 1,38 milijardi u 2000. na 1,2 milijardi u 2024. godini. Međutim, evropski region, kojem pripada i Crna Gora, i dalje bilježi najvišu stopu upotrebe duvanskih proizvoda, sa 24,1 odsto odraslih korisnika.
- Posebno zabrinjava podatak da više od 40 odsto svih žena pušača na svijetu živi upravo u ovom regionu, kao i podatak da adolescenti u Evropi prednjače po korišćenju e-cigareta jer čak 14,3 odsto mladih uzrasta 13-15 godina koristi ove proizvode - ističe se u saopštenju.
Uprkos izazovima, u IJZ-u ocjenjuju da postoji prostor za optimizam. 
- Više evropskih zemalja već je na dobrom putu da ostvare ciljeve održivog razvoja u oblasti kontrole duvana. Iskustva pokazuju da dosljedna primjena mjera iz Okvirne konvencije SZO o kontroli duvana (čija je potpisnica i Crna Gora od 2006. godine), uključujući: visoke poreze, zabranu reklamiranja, podršku za prestanak pušenja i stvaranje prostora bez duvanskog dima, donosi mjerljive rezultate već u periodu od pet godina - navode u toj ustanovi.
Poručuju da će Institut za javno zdravlje nastaviti da bude pouzdan partner u ovom procesu - osluškujući potrebe zajednice, promovišući naučno utemeljene politike i podstičući dijalog među svim relevantnim akterima.
- Institut prepoznaje izazove i ostaje posvećen unapređenju međusektorske saradnje i promociji zdravih izbora, posebno među mladima. Vjerujemo da zajedničkim koracima možemo stvoriti zdravije okruženje za sve generacije. Zdravlje je vrijednost koju gradimo zajedno - korak po korak naprijed, dim po dim manje - poručuju u IJZ-u.

Manji broj pušača u svijetu, ali u Evropi i dalje najviša stopa upotrebe duvanskih proizvoda

Direktor Uprave policije izvršio je kadrovske promjene u Regionalnom centru bezbjednosti „Centar“ i Sektoru policije opšte nadležnosti, postavljajući Dražena Aničića za načelnika RC „Centar“ i Gorana Đurđevca za načelnika Odsjeka za rad policije u zajednici i policijsku prevenciju.
Kako je saopšteno, promjene su dio sveobuhvatnih kadrovskih reformi s ciljem jačanja operativnog djelovanja, efikasnosti i optimizacije procesa rada, a odluke su donijete na kolegijumu kojem su prisustvovali pomoćnici direktora i načelnici regionalnih centara bezbjednosti.
Za načelnika Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“ raspoređen je glavni policijski inspektor Dražen Aničić, diplomirani pravnik sa višedecenijskim iskustvom u policijskoj službi. Tokom karijere radio je na rasvjetljavanju najtežih krivičnih djela iz oblasti krvnih delikata, kriminalističke tehnike, kao i na poslovima poligrafskog ispitivača i rukovodioca Grupe za poligrafsko ispitivanje i operativno-kriminalističku tehniku.
U skladu sa strateškim opredjeljenjem Uprave policije za jačanje modela policije u zajednici, poseban akcenat stavljen je na unapređenje saradnje sa građanima i vraćanje povjerenja u instituciju, uz pojačano prisustvo policije u gradskim jezgrima i na prioritetnim lokacijama širom Crne Gore.
Na mjesto načelnika Odsjeka za rad policije u zajednici i policijsku prevenciju u Sektoru policije opšte nadležnosti raspoređen je glavni policijski inspektor Goran Đurđevac, dosadašnji pomoćnik načelnika RC „Zapad“. Đurđevac je završio Srednju i Višu školu unutrašnjih poslova i diplomirao na Kriminalističko-policijskoj akademiji u Beogradu, a tokom karijere obavljao je dužnosti pozornika, saobraćajnog policajca i više rukovodećih funkcija u odjeljenjima bezbjednosti Danilovgrad i Nikšić.
Iz Uprave policije poručuju da će u narednom periodu poseban fokus biti na jačanju integriteta i odgovornosti u rukovodećim strukturama, uz opredjeljenje da rukovodeće pozicije budu povjeravane službenicima sa visokim profesionalnim i ličnim integritetom, stručnim znanjem i dokazanim rezultatima rada.

Kadrovske promjene u Upravi policije: Aničić na čelu RC „Centar“, Đurđevac za rad policije u zajednici

Bivša ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u Vladi Zdravka Krivokapića, Vesna Bratić, saopštila je da je pozvana da sjutra prisustvuje pretresu telefona koji joj je oduzet prilikom hapšenja, navodeći da neće dati lozinku i da sumnja u moguće zloupotrebe i ugrožavanje privatnosti.
Bratić je na mreži X navela da je danas u 11.20 časova dobila poziv od tužioca Vukotića da sjutra u 11 sati prisustvuje pretresu telefona koji joj je oduzet prilikom lišenja slobode.
– Prilikom oduzimanja nijesam dala lozinku, niti ću to učiniti sjutra. U telefonu koji je, igrom slučaja, nov, kupljen po Božiću ove godine, ne može da bude ništa vezano za djelo za koje me terete. Ono što može da bude jesu privatne fotografije i razgovori sa bliskim ljudima – navela je Bratić.
Ona je iznijela tvrdnje da je u pritvor upućena od strane tužiteljke Suzane Mugoše, izražavajući sumnju u, kako je navela, „spregu i zadatak“ koji je dobila.
– Njena dosadašnja aktivnost mi ne ostavlja sumnju da ona i njeni, a vidjeli smo koliko ih ima u nevettingovanom pravosuđu, neće učiniti sve da moja i privatnost moje porodice dospije u javnost – napisala je Bratić.
Poručila je da će svako eventualno iznošenje porodične i lične privatnosti smatrati odgovornošću rukovodilaca Specijalnog državnog tužilaštva, Specijalnog policijskog odjeljenja i Miodraga Lakovića.
Bratić je najavila da će, nakon okončanja postupka pretresa, telefon poslati na ekspertizu u Švajcarsku kako bi se utvrdilo da li je uređaj eventualno već otvaran.
– Imam razloga da sumnjam da jeste. Nakon toga ću podnijeti tužbe protiv gore navedenih – zaključila je Bratić.

Bratić: Neću dati lozinku za telefon, sumnjam na zloupotrebu privatnih podataka

Na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK) na Cetinju otvorena je mini-izložba „UNESCO World Heritage in Ukraine“, koja predstavlja ukrajinske lokalitete upisane na Listu svjetske baštine UNESCO-a, uz poseban osvrt na prijetnje i oštećenja nastala usljed ruske oružane agresije. Izložbu su otvorili ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Oleg Harasimenko i dekan FCJK-a prof. dr Aleksandar Radoman. Ambasador Harasimenko zahvalio je na gostoprimstvu i kontinuiranoj podršci koju Fakultet, kako je naveo, pruža Ukrajini od početka ruske agresije. Posebno je istakao simbolički čin solidarnosti – ukrajinsku zastavu koja se vijori na zgradi Fakulteta, ocjenjujući to jasnom i principijelnom porukom podrške ukrajinskom narodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022514024_a95dfc0853681d24c09079b451441ff3a5e9268bd426ed17fcb34f786098c1ea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026022514024_a95dfc0853681d24c09079b451441ff3a5e9268bd426ed17fcb34f786098c1ea" data-rendition-name="original" width="1513" height="1064" loading="lazy" alt="izložba"> </figure>  On je naglasio da je Ukrajina zemlja bogate kulturne i istorijske baštine, čiji su brojni spomenici i lokaliteti prepoznati kao dio svjetskog nasljeđa, ali da su mnogi od njih danas izloženi razaranju i devastaciji. U okviru postavke predstavljeni su UNESCO-zaštićeni spomenici kulture kojima prijeti opasnost od oštećenja, uz ukazivanje na materijalne posljedice, ali i dugoročne rizike po očuvanje kulturnog identiteta. Dekan Radoman zahvalio je ambasadoru što je FCJK prepoznat kao domaćin ove izložbe, ističući da Fakultet kroz akademske i javne programe kontinuirano pruža podršku Ukrajini. Podsjetio je da je ta podrška potvrđena i formalnim članstvom FCJK-a u Globalnoj koaliciji ukrajinskih studija, kao jedine institucije iz Crne Gore u toj mreži, koju čine brojni prestižni svjetski univerziteti i istraživački centri. Izložba je organizovana u saradnji sa Ambasadom Ukrajine u Crnoj Gori i otvorena je za javnost. Postavka, kako je ocijenjeno, afirmiše izuzetnu vrijednost ukrajinske kulturne baštine, ali i podsjeća na značaj međunarodnih napora u zaštiti ugroženih kulturnih dobara.

Na FCJK otvorena izložba o UNESCO baštini Ukrajine: Kulturna dobra pod prijetnjom rata

Predstavnik Evropskog saveza i predsjednik Opštinskog odbora SD Rožaje Alen Kalač poručio je Bošnjačkoj stranci da ne unosi podjele među bošnjački narod, naglašavajući da su Bošnjaci autohton narod u Crnoj Gori i Sandžaku, te da je Crna Gora njihova jedina domovina.
U saopštenju Kalač ističe da bošnjački identitet nije „nastao juče niti je donesen sa strane“, već da je riječ o narodu sa dubokim istorijskim korijenima na ovim prostorima.
– Niko nam ne može osporiti pravo na naše ime, na naš jezik i na naše dostojanstvo. Mi nijesmo došljaci niti privremeni stanovnici, već dio ovog prostora kroz istoriju – navodi Kalač.
On dodaje da je Bosna i Hercegovina duhovni centar Bošnjaka, kao simbol tradicije i kulturnog identiteta, ali da to, kako ističe, ne umanjuje pripadnost državi u kojoj žive.
– Crna Gora je naša jedina domovina. Podvlačim – jedina. Sandžak je naš dom. Bosna je naš duhovni oslonac. Ta osjećanja se ne isključuju, već se nadopunjuju – poručio je Kalač.
U obraćanju Bošnjačkoj stranci, Kalač navodi da političari treba da pokažu odgovornost i da ne unose podjele među Bošnjake.
– Narodu treba jasnoća, jedinstvo i odgovornost, a ne podjele i lične ambicije – zaključio je Kalač, ističući da je snaga zajednice u jedinstvu, svijesti o sopstvenom identitetu i poštovanju drugih.

Tag: institut-za-javno-zdravlje