U savremenim geopolitičkim sukobima, meka moć često igra ključnu ulogu u oblikovanju društvenih i političkih realnosti, a Crna Gora, kao članica NATO-a i kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, suočava se sa sofisticiranim pritiscima kroz djelovanje Srpske pravoslavne crkve (SPC) i medijskih kanala povezanih sa Beogradom i Moskvom.&nbsp; To je jedan od zaključaka posljednje studije Digitalnog forenzičkog centra (DFC) pod nazivom „Instrumenti meke moći u hibridnim strategijama“, koja je danas predstavljena u Podgorici. Ciljevi djelovanja SPC i medijskih kanala povezanih sa Beogradom i Moskvom, kao dva stuba hibridne strategije, su destabilizacija društva i potkopavanje evropskih integracija Crne Gore, navodi se u studiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241205101216_08070eef5ffba87b25ff4d3e7bfcacb5daa00576c8b608d3f18ec46f42978b48.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241205101216_08070eef5ffba87b25ff4d3e7bfcacb5daa00576c8b608d3f18ec46f42978b48" data-rendition-name="original" width="3436" height="1932" loading="lazy" alt="Prezentacija DFC studije Instrumenti meke moći u hibridnim strategijama"> <figcaption>Prezentacija DFC studije Instrumenti meke moći u hibridnim strategijama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  <h2>Srpska pravoslavna crkva: Vjerski autoritet ili politički akter?</h2> SPC nije samo religijska institucija u Crnoj Gori, već jedan od ključnih političkih aktera, koji značajno utiče na društvene procese. Njen uticaj daleko prelazi granice duhovnog, postajući sredstvo za promociju interesa Srbije i širenje ideje o „srpskom svetu“. Nakon parlamentarnih izbora 2020. godine, crkveni lideri su direktno uticali na formiranje vlade Zdravka Krivokapića. Predstavnici SPC-a su javno tvrdili da trenutna vlast duguje svoju poziciju crkvi i da ne smije da djeluje van ideoloških okvira koje crkva postavlja, ignorišući sekularne principe na kojima je država uspostavljena. DFC u studiji navodi i nedavni primjer sekretara Eparhije budimljansko-nikšićke Mijajla Backovića koji je u novembru 2024. godine istakao, tokom liturgije, da vlast mora da poštuje „interese SPC-a“ i najavio gradnju novih objekata, čak i bez institucionalnih dozvola. Brojni su primjeri kojima se studija DFC-a bavi, a među njima su revizionizam kulturno-istorijskog identiteta, nelegalna gradnja i mijenjanje pejzaža, kao i aktivizam tokom popisa stanovništva 2023. godine. SPC je ključni akter u procesu istorijskog revizionizma u Crnoj Gori, navodi se u studiji. Kroz rehabilitaciju kontroverznih istorijskih figura i događaja, SPC pokušava da marginalizuje antifašističko nasljeđe Crne Gore i nametne narative koji glorifikuju četnički pokret.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241205101224_201b090ef82d5f8f260a4485ca01574cb2e1a36d9e94aefa96fb8300ba73139b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241205101224_201b090ef82d5f8f260a4485ca01574cb2e1a36d9e94aefa96fb8300ba73139b" data-rendition-name="original" width="1912" height="1068" loading="lazy" alt="Kultura DFC"> </figure>  Inicijativa za vraćanje takozvane Njegoševe, a suštinski kapele Karađorđevića, na Lovćen, plasira se kao simbol „pomirenja“, ali njen cilj je jačanje srpske nacionalne ideologije i potkopavanje crnogorskog identiteta. Akcije, poput one predsjednika Skupštine Andrija Mandić koji je istakao srpsku trobojku u svom kabinetu, uklanjajući crnogorske zastave, simbolizuju pokušaje SPC-a da nametne dominantni srpski narativ. SPC koristi i nelegalnu gradnju i promjene u kulturno-istorijskoj baštini Crne Gore kako bi afirmisala narative koji su u skladu s ideologijom „srpskog sveta“. Kroz gradnju crkava i unosa simbola koji nisu svojstveni crnogorskom kulturnom nasljeđu, SPC dodatno cementira svoje prisustvo i mijenja percepciju crnogorske istorije. Jedan od posljednjih primjera je postavljanje velikog metalnog krsta u Bokokotorskom zalivu, uprkos odsustvu potrebnih dozvola. Ovakvi potezi imaju za cilj jačanje prisustva SPC-a u javnom prostoru i marginalizaciju autentičnih crnogorskih kulturnih simbola.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024120509124_b6e676b3d06525cecefd933bd95cbff118576a3e609ceaf0eb7d5b19eacd27c0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024120509124_b6e676b3d06525cecefd933bd95cbff118576a3e609ceaf0eb7d5b19eacd27c0" data-rendition-name="original" width="1000" height="750" loading="lazy" alt="Metalni krst"> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024120509128_c618b682a96f2a9a57f24c4a2e17cfd4a2a1ba485a23adbb299e81f69288ca96.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024120509128_c618b682a96f2a9a57f24c4a2e17cfd4a2a1ba485a23adbb299e81f69288ca96" data-rendition-name="original" width="1906" height="1068" loading="lazy" alt="nelegalna krstionica"> <figcaption>Nelegalna krstionica kod manastira Miholjska prevlaka na Ostrvu cvijeća u Opštini Tivat, čija je gradnja počela 2018. godine(Photo: RSE)</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241205091212_f08ccf700a5dc5d07a97c8e63bdebe7f0cd99d8f8ae1bcdd79d151878239b13a.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241205091212_f08ccf700a5dc5d07a97c8e63bdebe7f0cd99d8f8ae1bcdd79d151878239b13a" data-rendition-name="original" width="1023" height="575" loading="lazy" alt="Crkva na Rumiji"> <figcaption>Crkva razdora na Rumiji: Nelegalni limeni objekat spomenik urušavanja viševjekovne tradicije(Photo: RSE)</figcaption> </figure>  Takođe, tokom popisa 2023. godine, SPC je bila ključni akter u mobilizaciji građana. Patrijarh Porfirije je otvoreno pozivao pravoslavne vjernike da se izjasne kao Srbi i govornici srpskog jezika, predstavljajući to kao očuvanje „autentičnog identiteta“. Istovremeno, sveštenici SPC-a držali su predavanja i tribine, koristeći religijski autoritet za političku agitaciju. Centralna ideja SPC-a u Crnoj Gori oslanja se na povezivanje pravoslavne vjere sa srpskom nacionalnom pripadnošću. Ova ideologija, poznata kao etnofiletizam, predstavlja izuzetno efikasan alat za homogenizaciju srpske zajednice, dok se istovremeno marginalizuju druge etničke i religijske grupe. SPC koristi narative o ugroženosti srpskog identiteta, promovišući ideju da je srpska zajednica meta diskriminacije i zapostavljanja. <h2>Mediji kao produžena ruka hibridnog uticaja</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241205101220_b3cae0d177308c633686057f714aaeda0e6fe4ba125ea7784dcda5b31b54ff54.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20241205101220_b3cae0d177308c633686057f714aaeda0e6fe4ba125ea7784dcda5b31b54ff54" data-rendition-name="original" width="1911" height="1071" loading="lazy" alt="Shema DFC"> </figure>  I mediji igraju ključnu ulogu u širenju proruskih i prosrpskih narativa u Crnoj Gori, navodi se u studiji DFC-a. Zahvaljujući bliskosti jezika, sadržaji iz Srbije i Rusije lako pronalaze put do crnogorske publike, posebno tokom ključnih političkih i društvenih dešavanja. Mediji povezani sa srpskim i ruskim centrima moći šire narative koji ciljaju destabilizaciju Crne Gore i njenog prozapadnog kursa. Ovi narativi često uključuju: Negiranje crnogorskog nacionalnog identiteta i kulture; Promovisanje Srbije i Rusije kao „čuvara tradicionalnih vrijednosti“; Diskreditaciju Evropske unije i NATO-a, predstavljajući ih kao strane uticaje koji prijete suverenitetu Crne Gore. Portali iz Srbije i njihovi crnogorski partneri šire sadržaje koji glorifikuju zajedničku srpsko-rusku viziju „tradicionalnih vrijednosti“. Ovi sadržaji često uključuju propagandu o istorijskoj povezanosti pravoslavnih naroda i demonizaciju zapadnih institucija. Prosrpski i proruski mediji su posebno aktivni tokom politički osjetljivih trenutaka, navodi se u studiji. <ul> <li>Rezolucija &nbsp;o genocidu u Srebrenici: Nakon što je UN usvojio Rezoluciju o genocidu, mediji iz Srbije plasirali su narative koji relativizuju genocid. Tvrdnje da su „Srbi proglašeni genocidnim narodom“ korišćene su za izazivanje straha i antagonizma među građanima Crne Gore.</li> <li>Rezolucija &nbsp;o Jasenovcu: U odgovoru na Rezoluciju o Srebrenici, crnogorski parlament je usvojio Rezoluciju o Jasenovcu, čime su prosrpski mediji pokušali da izjednače istorijske narative i relativizuju ratne zločine.</li> </ul> Jedna od strageija je i polarizacija kroz društvene mreže i portale, pa medijski portali iz Srbije, poput Kurira i Informera, koordinisano distribuiraju sadržaje koji targetiraju crnogorski identitet. Ovi tekstovi često se preuzimaju i šire putem crnogorskih portala bliskih prosrpskim političkim strukturama. Jedan od ključnih ciljeva je stvaranje konfuzije i destabilizacija društvenog tkiva Crne Gore. Prosrpski mediji promovišu i obrazovne projekte i kulturne događaje koji glorifikuju zajedničku srpsko-crnogorsku istoriju. Ovi sadržaji imaju za cilj nametanje srpskog kulturnog identiteta kao dominantnog, pri čemu se ignorišu specifičnosti crnogorskog nasljeđa. <h2>Zajednička strategija SPC-a i medija</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241205101224_a05362e8d248f9de1e00acb4681be7457aa1504046e70f3dcc3d64e53ce86e33.png" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241205101224_a05362e8d248f9de1e00acb4681be7457aa1504046e70f3dcc3d64e53ce86e33" data-rendition-name="original" width="1911" height="1075" loading="lazy" alt="SPC DFC"> </figure>  Koordinacija između SPC-a i proruskih i prosrpskih medijskih aktera očigledna je u promociji ključnih tema poput identitetskih narativa – promovisanje srpske istorijske i kulturne superiornosti, uz istovremeno marginalizovanje crnogorskog identiteta. Tu je i podrška inicijativama koje polarizuju društvo, poput izmjena Ustava ili usvajanja zakona o dvojnim državljanstvima, zakona o agentima stranog uticaja čija je namjera da targetiraju prema vlasti kritički orjentisane nevladine organizacije, ali i antizapadnih stavova – širenje dezinformacija koje oslabljuju povjerenje crnogorskog društva u NATO i EU. SPC i mediji bliski Beogradu koriste sofisticirane tehnike, uključujući plasiranje emocionalno snažnih poruka, koje se brzo šire putem društvenih mreža i portala. Ovo su hibridne strategije kako bi polarizovali društvo i potkopali evropski kurs države. Kroz kontrolu narativa o identitetu, kulturi i religiji, oni nastoje marginalizovati građanske vrijednosti i ojačati srpski nacionalni identitet. Ovi primjeri jasno ilustruju kako SPC i mediji djeluju u sinergiji, koristeći svoje platforme za manipulaciju javnim mnjenjem i oblikovanje političke stvarnosti Crne Gore. Uloga SPC-a i medija u sprovođenju hibridnih strategija ukazuje na hitnost jačanja sekularnih i demokratskih principa u Crnoj Gori. Očuvanje građanskog i multietničkog karaktera države, prema DFC-u, zahtijeva unaprjeđenje obrazovanja i podizanje svijesti građana o opasnostima manipulativnih narativa. Moraju se jačati i državne institucije koje će dosljedno braniti sekularnost i društvenu koheziju, te je neophodno oštro sankcionisanje medijskih dezinformacija koje podrivaju stabilnost države. SPC i mediji, kao stubovi meke moći, ostaju izazov za prozapadnu orijentaciju Crne Gore. Međutim, jasna politička volja i odlučnost društva mogu spriječiti dalju destabilizaciju i osigurati da država ostane na svom evropskom putu, zaključuje se u studiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241205101228_a7c21a2d6eafe92cbec77ec5d3b591531e655b9563fd8a2d678a69c0f9070f66.png" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241205101228_a7c21a2d6eafe92cbec77ec5d3b591531e655b9563fd8a2d678a69c0f9070f66" data-rendition-name="original" width="1907" height="1073" loading="lazy" alt="Kinematografija DFC"> </figure>  Cijelu studiju možete pogledati <a href="https://dfc.me/publikacije/instrumenti-meke-moci-u-hibridnim-strategijama/">na site-u DFC-a</a>.

Duško Mihailović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

SPC i mediji - osovina hibridnog uticaja u Crnoj Gori

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno uz duže sunčane periode, a na sjeveru umjereno do pretežno oblačno i suvo. 
 
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti mjestimično umjeren do jak, sjeverni i sjeveroistočni. 
 
Jutarnja temperatura od minus tri do devet, a najviša dnevna od 0 do 17 stepeni.

I danas vjetrovito, do 17 stepeni

Politička pijaca sinoć je zatvorena. Pokret ,,Za bolju Podgoricu“ koju kontroliše Jakov Mijatović i koji su se samoproglasili braniteljima Ustava, potpisali su pakt o vlasti u Podgorici sa partijama Andrije Mandića, Milojka Spajića i Alekse Bečića - baš onima koje su do juče optuživali da u cilju neograničene, autokratske vlasti, teško zloupotrebljavaju položaje i svakodnevno krše Ustav Crne Gore.&nbsp; Ustavobranitelji skupa sa kršiteljima Ustava. Djeluje čudno, ali to je zakonomjernost, to je ta iskrivljena logika ,,avgustovske većine“.&nbsp; Navodno viteška priča o odbrani principima završena je sinoć petparački bljutavo - gaženjem pricipa. Odbornica Ljiljanić i njeni kompanjoni &nbsp;Špadijer, Krstović i Vučinić zgrabili su ponuđene funkcije i sada će - ponosno, valjda - tvoriti vlast u Podgorici sa onima koje su optuživali za zloupotrebu moći i zbog kojih su, skupa sa opozicijom, prije par mjeseci otišli na izbore. Da bi se, na kraju balade, vratili pod skute svojih mrskih protivnika.&nbsp; Principi bivših litijaša, mrzitelja crnogorske nezavisnosti, nekadašnjih Amhilohijevih zilota i Vučićevih podanika i udarnika?! Djeluje kao vic.&nbsp; Ali, nije šala, već gorka crnogorska stvarnost. Sinoć smo jasno viđeli kako jedan poziv mijenja sve. I sad više nije bitno je li zaista bilo kao u onim serijalima gansterske hronike, kad nesrećniku zazvoni telefon pa onda mora da uradi ono što nije želio, da mijenja vlastiti život, da bi ga kakvog-takvog sačuvao.&nbsp; I da, više zaista nije važno je li Jakov-Nejaki morao prije dvije noći da se iskrada u ,,Srpsku kuću“ da bi mu Vojvoda-Manda prenio važnu poruku; ili je, možda, Mijajlo-Pop-Padobranac u četvrtak na sabajle javio svom Bratu-Vukšiću kako ekipa iz bratstva Miholjske prevlake poručuje ,,da bi bilo baš lepo“ da, dok još mogu, Jakovovi ljudi zgrabe ponudu koja je na stolu, kako ne bi na kraju ostali - ispod stola. Ili je, ipak, na kraju balade, sve to bila ona stara crnogorska priča: galami puno, pravi frku , a onda zgrabi pare, zažmuri i igraj dalje kako drugi sviraju... Kako god bilo, sve je, na kraju, bilo kako je zahtijevano. Milatovićeva ekipa je prihvatila da igra baš kako drugi sviraju, a predsjednik Milatović - čak i ako se ovih dana javno distancira od svojih korumpiranih ljudi iz Pokreta ,,Za bolju Podgoricu“ - postaje politički marginalac, čovjek čija riječ znači malo što bilo kome. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241227041228_56e7cdc22ce88e3ae437aa6c6cb6ab0829e6ab73794d6b9c351d76beb814c036.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241227041228_56e7cdc22ce88e3ae437aa6c6cb6ab0829e6ab73794d6b9c351d76beb814c036" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="POBJEDNICI: Mandić i Spajić"> <figcaption>POBJEDNICI: Mandić i Spajić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Nakon što je za Mandića i Spajića govorio ,,da imaju anti-crnogorski i anti-evropski karakter“, Milatović je sinoćnim amoralnim paktom Pokreta za Podgoricu, simbolički poljubio ruku Mandiću i Spajiću, kao ono što mafijaški pripravnici ljube prsten onom koji je capo dei tutti capi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241227041224_2fa6a4aa35a231a0b75403d12cf9c5ff7b2d5e0f8cde6a83619849ad2f837046.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241227041224_2fa6a4aa35a231a0b75403d12cf9c5ff7b2d5e0f8cde6a83619849ad2f837046" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="VRIJEME PROŠLO: Milatović i Rakčević"> <figcaption>VRIJEME PROŠLO: Milatović i Rakčević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ako ostane tih, u zaklonu iza predsjedničke funkcije, u vremenu koje dolazi Jakov Milatović postaće tek neka vrsta političke dekoracije, figure, političara bez lika u ogledalu.&nbsp; Ovdje, međutim, nije riječ samo o pojedinačnim političkim pričama. Na političkoj sceni Crne Gore, sinoćni dogovor partija parlamentarne većine sa ,,pobunjenicima“ oko vlasti u Podgorici pokazuje da Mandić i ,,avgustovska većine“ lagano zatvaraju krug. Preciznije: da ispunjavaju političku agendu kojom Crnu Goru pretvaraju u državni provizorijum, bez jakih institucija, da Crnu Goru hoće da naprave teritorijom kojim se lako vlada.&nbsp; U parlamentu, nakon rekonstrukcije Vlade Milojka Spajića, kooptiranja Ibrahimovićeve Bošnjačke stranke te Đeljošajevih i Camajevih ,,poštenih albanskih partija“, Spajić, Mandić, Bečić i njihovi partijski vojnici dosegli su skoro do dvotrećinske većine u Skupštini Crne Gore.&nbsp; Tako im je na dohvat ruke i mogućnost donošenja zakona ili izmjene Ustava kojima bi se iz korijena promijenio politički i društveni sistem, a zakonom o dvojnom državljanstvu Crna Gora pretvorila u – srpsku izbornu jedinicu kojom bi mogao da upravlja zvanični Beograd. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Zato je parlamentarnoj večini, u ostavraivanju takvih zamisli, bilo neophodno da, brutalnim kršenjem Ustava, zarobi i potčini sebi Ustavni sud, uz nesebičnu političku pomoć i zloupotrebu položaja predsjednice Snežane Armenko, ali i zbog pokornog ćutanja ostalih sudija nakon što je brzinski i neustavno penzionisana ,,neposlušna“ Dragana Đuranović.&nbsp; Preuzimanje kontrole nad Ustavnim sudom bio je važan potez, da bi se izbjegla mogućnost da političke akcije budu proglašene nezakonitim, neustavnim. I da bi na taj način parlamentarna većina, čiji je lider četnički vojvoda, konačno mogla da dovrši posao preuzimanja svih poluga moći. I da, faktički, zavede parlamentarnu diktaturu većine.&nbsp; U parlamentu je Mandićeva ekipa već demonstrirala sirovu silu i, uz stalno gaženje Ustava Crne Gore i Poslovnika Skupštine Crne Gore, oduzela riječ opozciji, pokušavajući da je pretvore u nebitan komad parlamentarnog namještaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241227041232_9ffcc949b6a7e430aa8aa307174c99a288b97b17936a6c8665bdff3e876f668c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241227041232_9ffcc949b6a7e430aa8aa307174c99a288b97b17936a6c8665bdff3e876f668c" data-rendition-name="original" width="899" height="506" loading="lazy" alt="KAKO POVRATITI POVJERENJE U INSTITUCIJE: Protest opozIcionih poslanika"> <figcaption>KAKO POVRATITI POVJERENJE U INSTITUCIJE: Protest opozIcionih poslanika(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To zaista liči na parlamentarnu diktaturu većine. I djeluje zlokobno, možda će nekima da izgleda i kao preuveličavanje?&nbsp; Ali, nije: valja samo pogledati kako glase definicije diktature. Po Klaićevom ,,Leksikonu“, pod diktaturom se podrazumijeva ,,ničim ograničena, nikakvim zakonima nestegnuta vlast“. Vujaklija u ,,Leksikonu stranih riječi i izraza“ diktaturu definiše kao ,,neograničenu vlast pojedinca, grupe ili klase“, dok politička teorija diktaturom naziva ,,oblik vladavine u kome se sva vlast nalazi u rukama jednog čovjeka ili manje grupe ljudi te koja nije ograničena nikakvim institucionalnim okvirima kao što su ustav, zakoni ili običaji“. Kao prekopirani politički reljef današnje Crne Gore. Za koji, osim zadrigle vlasti kojom rukovodi četnički vojvoda, odgovornost snosi i opozicije predvođena DPS-om, koja je – valjda zbog ,,naših zapadnih partnera“ ili, možda zbog nedostaka vizije i hrabrosti – uglavnom tihovala i pokušavala da kroz institucije vodi borbu.&nbsp; Ali, to je bila nemoguća misija u društvu u kojem su institucije razorene, kada je pravosuđe u u službi aktuelne vlasti i kada tužilaštvo selektivno goni samo one koji se usude dići glavu... Politička teorija i vjekovna praksa ukazuju na jednu istorijsku istinu: nedemokratsku kliku, koja je zauzela i zarobila ključne institucije, teško je, gotovo nemoguće, svrgnuti s vlasti samo institucionalnom borbom. Nitii praznim parolama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241227041232_9612258c667fca5f267cd36363bf2c62e158f8dd9f764d4e8c06f951942fa7d6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241227041232_9612258c667fca5f267cd36363bf2c62e158f8dd9f764d4e8c06f951942fa7d6" data-rendition-name="original" width="1024" height="767" loading="lazy" alt='HOĆE LI BITI GRAĐANSKE REAKCIJE: Sa protesta ,,Ima nas"'> <figcaption>HOĆE LI BITI GRAĐANSKE REAKCIJE: Sa protesta ,,Ima nas"(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Zato, kada lider DPS-a Danijel Živković najavljuje ,,vaninstitucionalnu borbu za demokratiju“, valjalo bi da se prije konkretnih akcija i DPS ali i kompletna opozicija podsjeti – kako je ono ugašena veliki građanska akcija pod nazivom ,,Ima nas“?&nbsp; Možda bi, za neki novi početak demokratizacije Crne Gore, bilo od značaja da se stare greške ne ponavljaju.&nbsp; &nbsp;

Diktatura većine

Muškarac na ženinoj duši, koja je platno, slika pejzaže, i to je njegova moć. On je umjetnik i ženu doživljava kao svoje platno. Nekad to bude fizičko nasrnuće prema ženama, u Crnoj Gori imamo veliki broj femicida, o čemu se opet ne priča, a može da bude verbalno, koje jako teško, kao i emocionalno ucjenjivanje - kazao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, crnogorski književnik, politički aktivista i politikolog Marko Vulević.
Novelu ,,Melem za uspomene” je pisao četiri godine, kaže Vulević, a neke dijelove je napisao 2020.godine, prisjeća se on, dok je &nbsp;neke druge napisao, kako navodi, ove godine.
- Sve prave probleme u našem društvu mi stavimo pod tepih, onda se bavimo manje relevantnim problemima. Novela i jeste ostavila na mene utisak, jer da nije žena ovom svijetu, da nije žena u Crnoj Gori, ne bi bilo nikoga od nas. Jako je bitno da postoji neki omaž ženama u našem društvu, i smatram da ja, kao neko ko je privilegovaniji sloj u našem društvu, zbog toga što.sam muškarac, jer žene uvijek mogu da uspiju, aki se postavlja gornja granica dokle mogu da uspiju. Ako se vratimo na istoriju mi nijesmo imali predsjednicu države, u velikom broju opština mi čak nijesmo imali čak ni gradonačelnicu, to je veliki problem, i to je jedan od ključnih problema. Htio sam na jedan narativni način da se bavim time, jer nije bitna samo borba, bitan je način borbe. Boriti se kroz umjetnost znači boriti se dugoročno, jer pisana riječ će ostati, a sve ostalo će proći - rekao je Vulević.
Inspiraciju je donekle našao i u privatnom životu, kaže Vulević, a takvih je primjera svugdje oko nas, jer, dodaje on, ženi se, u ovom društvu, može oprostiti sve osim, kako kaže, uspjeh i karijera.
Najveći problem u ovom društvu je, poručuje Vulević, ta nedovoljna dovoljnost, jer koliko god da je žena dobra u svemu što radi, dodaje on, nikad nije dovoljno dobra za društvo.
- Društvo će uvijek da nalijepi ženi etiketu, i ono što mene najviše bijesni jeste što žena uvijek mora da bude zamjenica, ona ne može da bude Milica ili Andre, ili slično, nego mora da bude nečija ona, ona onakva, a ne ona kao ona, kao individua. Kod muškaraca je, naravno, situacija drugačija. Kad pogledamo istoriju žene na Balkanu su uvijek bile stub kuće, jer kad bi se sve srušilo žena je bila ta koja je povezivala &nbsp;nit, koja je uvijek bila glavna, u istoriji, bitno je sve o muškarcima, i to je najveća laž. Čak i u Gorskom vijencu žene su bile te koje su punile puška svojim supruzima, koje su čuvale djecu, pa po završetku Prvog svjetskog rata žene su održavale čitavu ekonomiju - istakao je Vulević.
Pjesma ,,Živo platno” je inspirisana nasiljem nad ženama, podsjeća Vulević, jer kad se dešavaju takve stvari, dodaje on, stvara se i osjećaj za bunt, i za, kako kaže, revoluciju.
- Pjesma počinje time da je žena svašta nešto, i da joj muškarac pokloni buket vreda, pokloni joj lijepe riječi nesreće, a on je na kraju krajeva umjetnik nesreće. Šta to znači? To znači da prosto muškarac na ženinoj duši, koja je platno, slika pejzaže, i to je njegova moć. On je umjetnik i ženu doživljava kao svoje platno. Nekad to bude fizičko nasrnuće prema ženama, u Crnoj Gori imamo veliki broj femicida, o čemu se opet ne priča, a može da bude verbalno, koje jako teško, kao i emocionalno ucjenjivanje - zaključio je Vulević.

Vulević: Boriti se kroz umjetnost znači boriti se dugoročno

U Budilniku na Televiziji E bavimo se ishodom pregovora o formiranju vlasti u Glavnom gradu.
Provjerićemo što znači privremeno finansiranje, ukoliko ne bude usvojen budžet za 2025. godinu.&nbsp;
Kriminologe pitamo što podrazumijeva plan izgradnje zatvora u sjevernoj regiji. Saznajte sve o novom master programu “Studije roda” koji uvodi UCG.&nbsp;
Jedna od naših tema je novogodišnji Eko projekat “Zelena čarolija” u Glavnom gradu i Baru. Ne propustite savjete za zdrav početak dana, kroz jutarnje vježbe u Bemax teretani.
Odmah nakon Budilnika, druženje sa gledaocima Televizije E nastavlja ekipa Srećnog dana. Naš gost je Aleksandar Čović (Aco Regina) koji će otkriti kako je nastala autobiografska knjiga "Ljubav njje za nas", koja bilježi trenutke iz profesionalnog i privatnog života članova grupe Regina.&nbsp;
Govorićemo o ishrani i trudnoći, a sve korisne informacije donosi Dajana Švraka Militunović, magistar farmacije i master ishrane i suplementacije.&nbsp;
Joga instruktorka Sanja Čolić objasniće kako disanjem integrisati emotivne naboje, koliko je važno vježbati za vrijeme praznične trpeze.&nbsp;
Dio programa posvetili smo najmlađima, uz koje ćemo uživati u predstavi Novogodišnja priča dva borića.

Jutro na Televiziji E

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.

Tag: instrumenti-meke-moci-u-hibridnim-strategijama

SPC i mediji - osovina hibridnog uticaja u Crnoj Gori

I danas vjetrovito, do 17 stepeni

Diktatura većine

Vulević: Boriti se kroz umjetnost znači boriti se dugoročno

Jutro na Televiziji E

PRATITE TVe UŽIVO