Crna Gora nikako da uhvati zalet koji joj je premijer najavio. Od obećanih 500 kilometara auto-puteva i brzih saobraćajnica, za sada smo vidjeli samo najave bez rokova. Izvođač radova na drugoj dionici auto-puta je izabran, ali početak gradnje i dalje ostaje nepoznanica. 
 
 
Ukratko – to je uvod u godinu koja, prema najavama, treba &nbsp;da Crnu Goru pretvori u „gradilište kakvo ovaj dio svijeta još nije vidio“. 
 
 
Prema tvrdnjama premijera Milojka Spajića, upravo ova godina trebalo bi da donese izgradnju čak 500 kilometara brzih saobraćajnica i auto-puteva. Ogromno gradilište, kakvo Evropa navodno nije vidjela. To je sjajna najava kojoj se svi radujemo. 
 
 
Realnost je, međutim, znatno skromnija. Ne samo da je takav plan teško ostvariv, već ni radovi na drugoj dionici auto-puta, od Mateševa do Andrijevice, nijesu počeli. Riječ je o dionici za koju je premijer ranije najavljivao početak radova još u septembru 2024. godine. Danas je 2026, polovina febreuara, a gradnje još nema. 
 
 
Podsjetimo, u decembru 2023. godine Spajić je obećao da će već u septembru 2024. „ašov biti u zemlji“ i da će započeti izgradnja auto-puta od Mateševa u, kako je tada kazao, „do sada neviđenom investicionom ciklusu“. 
 
 
Šta je stvarno urađeno? 
 
 
„Monteput“ je na tenderu za projektovanje i izgradnju druge dionice auto-puta Mateševo–Andrijevica izabrao konzorcijum PowerChina – Stecol – PCCD. Vrijednost njihove ponude iznosila je 693.969.668 eura. Nakon potpisivanja ugovora, kako je saopšteno iz „Monteputa“, izvođač će započeti aktivnosti na projektovanju i pripremnim radovima. 
 
 
 
Madioničar 
 
 
Zamislite Crnu Goru 2026. godine: jedno veliko gradilište, a nakon toga građani putuju gdje god žele – za 45 minuta. Zvuči kao bajka. I, za sada, to i jeste bajka. 
 
 
I dok se stvarnost sporo pomjera, premijer nastavlja da javnost „teleportuje“ u budućnost. 
 
 
Podsjetimo i kako je izgledala premijerova objava u januaru prošle godine: 
 
- Brzo krećemo u izgradnju oko 500 kilometara auto-puteva i brzih saobraćajnica koje će transformisati Crnu Goru, u vrijednosti od devet milijardi eura- poručio je premijer Milojko Spajić na mreži Iks. 
 
 
Na kraju, između velikih najava i stvarnosti ostaje dubok jaz. Crnoj Gori nijesu potrebne nove mape budućih auto-puteva, već bageri na terenu, jasni rokovi i odgovornost za neispunjena obećanja. Dok se to ne desi, infrastrukturni bum ostaje samo politička najava, a ne razvojna politika. 
 
 
Sve dok se ašov ne zabode u zemlju, a kilometri asfalta ne pojave tamo gdje su obećani, priča o 500 kilometara puteva ostaje marketinški slogan.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Premijer mađioničar, auto-putevi i brze saobraćajnice kojih još nema

Turska privredna komora u Crnoj Gori (TurkCham Montenegro) saopštila je da je, na osnovu preliminarnih podataka Centralne banke Crne Gore, ta država od 1. januara do 30. novembra 2025. godine postala najveći pojedinačni strani investitor u Crnoj Gori, sa uloženih 127,1 milion eura.&nbsp;
Turska je, naglašavaju oni, time preuzela lidersku poziciju ispred Srbije, Njemačke i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), potvrđujući snažan rast ekonomskih veza i dugoročni interes turskog kapitala za crnogorsko tržište.
- Prema preliminarnim podacima Centralne banke Crne Gore, ukupan priliv stranih investicija u Crnu Goru, u periodu od 01. januara do 30. novembra 2025. godine iznosi867 miliona eura, što potvrđuje da zemlja i dalje ostaje atraktivna destinacija za strani kapital. U tom okviru,Turska se pozicionirala kao najveći pojedinačni investitor, sa ukupnim ulaganjima od127,1 milion eura, odnosno oko15 odsto ukupnog priliva. Time je Turska ispred Srbije, Njemačke i Sjedinjenih Američkih Država, koje tradicionalno važe za najznačajnije ekonomske partnere Crne Gore - naveli su u Turskoj privrednoj komori u Crnoj Gori.
Struktura turskih ulaganja pokazuje, ističu oni, da je fokus dominantno na razvojnim projektima.
- Najveći dio kapitala, čak75,3 miliona eura, realizovan je krozinterkompanijsko finansiranje, odnosno kroz pozajmice i projektne aranžmane između povezanih kompanija. To ukazuje na dugoročnu strategiju turskih investitora, koji ne nastupaju kratkoročno, već grade poslovno prisustvo kroz finansiranje i razvoj projekata u Crnoj Gori - naglasili su u saopštenju.
Značajan iznos od 46,6 miliona eura odnosi se, prema njihovim riječima, na kupovinu nekretnina, što potvrđuje da Crna Gora ostaje izuzetno interesantna za turski kapital u oblastima turizma, hotelijerstva i stanogradnje.
- Direktna ulaganja u domaća preduzeća i banke iznose 5,1 milion eura, što govori da postoji dodatni prostor da se saradnja u narednom periodu proširi i kroz strateška partnerstva, zajednička preduzeća i veći ulazak turskog kapitala u realni sektor. Važno je naglasiti da iz Turske gotovo da nema povlačenja kapitala iz Crne Gore, što predstavlja signalstabilnosti i povjerenja u crnogorski poslovni ambijent - naveli su u Turskoj privrednoj komori u Crnoj Gori.
Ekonomski odnosi Crne Gore i Turske posljednjih godina bilježe, kažu oni, snažan uzlazni trend, kako kroz investicije, tako i kroz trgovinu i turizam.
- Sve veći broj turskih kompanija prisutan je u građevinarstvu, saobraćaju, energetici i uslugama, dok Crna Gora postaje prepoznata kao sigurna i perspektivna destinacija za dugoročna ulaganja. Zaključno, podaci CBCG potvrđuju da je Turska trenutnoključni investicioni partner Crne Gore, sa rastućim uticajem na razvojne projekte i tržište nekretnina, što može imati značajan efekat na ukupni ekonomski rast zemlje u narednom periodu - naveli su u saopštenju.

Portal ETV

Turska vodeći investitor u Crnoj Gori

Bosna i Hercegovina sve je bliža velikim američkim investicijama. Gasovodi, gasne elektrane, modernizacija aerodroma, telekomunikacije i nova berza – sve su to projekti vrijedni milijarde eura koji bi mogli značajno promijeniti ekonomsku mapu zemlje. Ovaj američki investicioni zamah dolazi u trenutku kada se kineske kompanije sve snažnije uključuju u infrastrukturne projekte u regionu koji je u velikoj mjeri zavisan od ruskih energenata. Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu posljednjih mjeseci otvoreno radi na privlačenju investitora, ističući da iza tog angažmana stoji stvarni ekonomski i bezbjednosni interes, uz snažnu političku podršku. - Američke investicije mogle bi obezbijediti iskorak u ključnim sektorima, prije svega kroz izgradnju infrastrukture koja bi privukla i druge strane investitore - ocijenila je za Radio Slobodna Evropa profesorica Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Azra Hadžiahmetović. <h2>Gasovod koji se čeka dvije decenije</h2> Najveći američki interes u posljednjim mjesecima usmjeren je na projekat Južne gasne interkonekcije – novog gasovoda iz srednje Bosne ka terminalu na hrvatskom ostrvu Krk, koji je planiran prije više od 20 godina. Gasovod bi omogućio diversifikaciju snabdijevanja i smanjio gotovo pet decenija dugu zavisnost Bosne i Hercegovine isključivo od ruskog gasa. Interes za ulaganje iskazala je američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC, osnovana krajem prošle godine. Na njenom čelu je Džesi Binal, bivši član pravnog tima predsjednika SAD-a Donalda Trampa, dok je potpredsjednik Džozef Flin, čiji je brat Majkl bio Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost. Oni su sredinom januara razgovarali sa vlastima u Bosni i Hercegovini. Za izgradnju gasovoda interes je iskazala i korporacija Bechtel, čiji su predstavnici takođe posjetili BiH. Bosna i Hercegovina trenutno manje od pet odsto energije dobija iz gasa, koji se uglavnom koristi za grijanje domaćinstava u Sarajevu i nekoliko manjih gradova, kao i za industriju povezanu sa Željezarom u Zenici. Uprkos relativno maloj potrošnji ovog energenta, značaj projekta istakli su i članovi Savjeta za energetsku dominaciju SAD-a – američki sekretari za resurse i energetiku Dag Bergam i Kris Rajt, koji su o tome razgovarali sa zvaničnicima BiH i Hrvatske u Atini 7. novembra. Gasovod bi Bosnu i Hercegovinu povezao sa hrvatskom mrežom i terminalom za tečni prirodni gas (LNG) na ostrvu Krk, gdje oko 60 odsto gasa dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država, a ostatak sa Bliskog istoka.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260204210240_cf9ab2275328acd00cef8c972716ebbb2c040a865119eea1cfc8557f9a448669.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260204210240_cf9ab2275328acd00cef8c972716ebbb2c040a865119eea1cfc8557f9a448669" data-rendition-name="original" width="770" height="667" loading="lazy" alt="prijekti u bosni"></figure>  U budućnosti bi se Južna gasna interkonekcija mogla na jugu povezati sa Transjadranskim gasovodom, planiranim prema Crnoj Gori, Albaniji i kaspijskom regionu. <h2>Gasne elektrane</h2> Američki investitori razgovaraju sa vlastima u BiH i o izgradnji gasnih termoelektrana u Mostaru, Kaknju i Tuzli. Većina električne energije u Bosni i Hercegovini proizvodi se u termoelektranama na ugalj, dio u hidroelektranama, dok se manji dio dobija iz solarnih i vjetroelektrana. Nameti Evropske unije na „prljavu energiju“, uvedeni ove godine, dodatno opterećuju izvozno orijentisanu privredu. Termoelektrane u BiH u prosjeku su stare oko 40 godina, troše više uglja, proizvode manje električne energije i često se kvare, zbog čega elektroprivrede uvoze struju i posluju sa gubicima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260204210240_b9ff627bbe48306537acb70d71727783740d8c6f822b297e5e0d6b31dd5b8701.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260204210240_b9ff627bbe48306537acb70d71727783740d8c6f822b297e5e0d6b31dd5b8701" data-rendition-name="original" width="757" height="728" loading="lazy" alt="prijekti u bosni"></figure>  Izgradnjom novih gasnih elektrana mogao bi se ublažiti problem nakon potpunog gašenja termoelektrana, na što se Bosna i Hercegovina obavezala do 2050. godine. <h2>Koncesije nad aerodromima i izgradnja auto-puteva</h2> Američke kompanije izrazile su interes i za koncesije nad aerodromima u Sarajevu, koji je u vlasništvu Vlade Federacije BiH, kao i u Mostaru, koji je u vlasništvu grada. Delegacija Bechtela, poznate američke inženjersko-građevinske kompanije, posjetila je Bosnu i Hercegovinu i u januaru 2026. godine razgovarala sa vlastima, iskazujući interes ne samo za gasovod Južna interkonekcija, već i za izgradnju auto-puteva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260204210240_fb04c1da0f7f5ec430ce064198f389b487308f6f7b5f06366ed3cb80e2ac5ef4.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260204210240_fb04c1da0f7f5ec430ce064198f389b487308f6f7b5f06366ed3cb80e2ac5ef4" data-rendition-name="original" width="758" height="702" loading="lazy" alt="prijekti u bosni"></figure>  U Bosni i Hercegovini izgrađeno je oko 250 kilometara auto-puteva, u poređenju sa više od 1.300 kilometara u Hrvatskoj i oko 1.000 kilometara u Srbiji. Entitet Federacija BiH, uz pomoć evropskih kredita, gradi autoput od juga ka sjeveru, dok Republika Srpska, pored već izgrađenog auto-puta od Banje Luke do Doboja, realizuje još nekoliko kraćih dionica, koje izvode kineske kompanije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260204210240_2ebfc430f681cc84919b7930a8c5ab7a2f7932759693837ee931e05cd8ab9c4d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260204210240_2ebfc430f681cc84919b7930a8c5ab7a2f7932759693837ee931e05cd8ab9c4d" data-rendition-name="original" width="847" height="803" loading="lazy" alt="prijekti u bosni"></figure>  <h2>Ko će finansirati projekte?</h2> Podršku projektima pružila je Američka trgovinska i razvojna agencija (USTDA), čiji je pravni savjetnik Sem Kvon sredinom januara boravio u Sarajevu. USTDA ne investira direktno, već finansira studije izvodljivosti, tehničku pripremu projekata i radi na povezivanju sa američkim investitorima. Prema dostupnim podacima sa sajta ove agencije, američke kompanije nude tri osnovna modela finansiranja. Prvi model je javno-privatno partnerstvo, u kojem entitet ili javno preduzeće ulazi u projekat zajedno sa američkim investitorom. Drugi modeli su „Izgradi – posjeduj – upravljaj“ (BOO) i „Izgradi – upravljaj – prenesi“ (BOT), u kojima američki koncesionar obezbjeđuje sredstva, gradi i upravlja projektom tokom određenog perioda, nakon čega eventualno prenosi vlasništvo. Treći model je „ključ u ruke“ (EPC), u okviru kojeg američka kompanija preuzima projektovanje, nabavku i izgradnju, dok se projekat finansira sopstvenim sredstvima, najčešće kreditima. Bechtel je već primjenjivao EPC model u regionu, gradeći stotine kilometara autoputeva u Hrvatskoj, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu, preuzimajući kompletnu odgovornost za projektovanje, nabavku i izgradnju. Strane banke često preferiraju ovaj model jer smanjuje rizik za države i koncentriše odgovornost na jednog izvođača. U Bosni i Hercegovini postoje dvije berze – u Sarajevu i Banjoj Luci – ali je tržište kapitala i dalje nerazvijeno. U oktobru 2025. godine objavljeno je da američki investitori, zajedno sa domaćim partnerima, planiraju uspostavljanje berze u Brčko distriktu BiH, trećoj administrativnoj jedinici u zemlji. Američki predstavnici razgovarali su sa vlastima BiH i o razvoju telekomunikacionog sektora, prije svega o uvođenju mobilnih mreža pete generacije (5G), koje su već dostupne u drugim državama Zapadnog Balkana.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260204210240_f4b0c03724b88a2d648cb0ce6604f2c747a7e8cbc1538f7c0e788065f6dfdc3e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260204210240_f4b0c03724b88a2d648cb0ce6604f2c747a7e8cbc1538f7c0e788065f6dfdc3e" data-rendition-name="original" width="842" height="596" loading="lazy" alt="prijekti u bosni"></figure>  <h2>Zašto su američke investicije važne?</h2> Trenutno najviše investitora u Bosnu i Hercegovinu dolazi iz Hrvatske, Srbije, Austrije, Slovenije i Njemačke, uz značajna ulaganja iz Italije, Rusije i Turske. Potencijalna ulaganja Sjedinjenih Američkih Država dolaze u trenutku kada se Rusija povlači iz naftnog sektora u Srbiji, dok je budućnost rafinerija Zarubežnjefta u Brodu i Modriči, koje godinama posluju sa gubicima, i dalje neizvjesna. Realizacija najavljenih projekata predstavljala bi strateški iskorak u diversifikaciji energetskih izvora, jačanju infrastrukture i smanjenju uticaja Kine, koja posljednjih godina intenzivno ulaže u region. - Potencijal je ogroman i postoji ozbiljna šansa za uspjeh, imajući u vidu da su Sjedinjene Američke Države ključni geopolitički partner Bosne i Hercegovine još od Dejtonskog sporazuma iz 1995. godine i garant političke stabilnosti, što je ono što investitori traže - ocijenio je makroekonomski analitičar Faruk Hadžić. On ističe da velike američke građevinske kompanije do sada nijesu bile zainteresovane za manje dionice autoputeva, ali da bi mogle pokazati interes za velike projekte, poput brze ceste od Tuzle prema Hrvatskoj i Srbiji, kao i prema Sarajevu, za koje je dio potrebne dokumentacije već pripremljen. <h2>Moguće prepreke</h2> Decentralizacija Bosne i Hercegovine, definisana Dejtonskim sporazumom i Ustavom, podrazumijeva da su nadležnosti za ekonomiju podijeljene između entiteta i kantona, što često usporava realizaciju projekata. Veliki energetski i infrastrukturni projekti u BiH zahtijevaju saglasnosti i dozvole na više nivoa vlasti, izmjene zakona, međudržavne sporazume, poštovanje međunarodnih obaveza i usklađivanje sa Evropskom unijom. - Ipak, vjerujem u dugogodišnju američku upornost da riješi određena pitanja unutar BiH kako bi ostvarili ono što su naumili - kazala je profesorica Azra Hadžiahmetović. Do sada su američka ulaganja u Bosni i Hercegovini bila rijetka i uglavnom koncentrisana u vojnoj industriji. Kao primjer navodi se kompanija Sitko Acquisition LLC, koja je preuzela udjele u preduzećima Pretis u Vogošći i Binas u Bugojnu, dok Vlada Federacije BiH zadržava većinski paket akcija.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260204210240_5169113b57e3dc1c5eabcbf8aa4d7c13cd62624f0f0c3286cbd7bd113dea9686.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260204210240_5169113b57e3dc1c5eabcbf8aa4d7c13cd62624f0f0c3286cbd7bd113dea9686" data-rendition-name="original" width="828" height="581" loading="lazy" alt="prijekti u bosni"></figure>

500x500

Gasovodi, gasne elektrane, modernizacija aerodroma: Investicijska ofanziva SAD-a u BiH

Monteput je Planom rada i finansijskim planom za 2026. predvidio nastavak investicija i održavanja infrastrukture na teritoriji opštine Bar.
Kompanija će uložiti dio sredstava u održavanje tunela “Sozina”, od čije naplate putarine u ovoj godini planira prihod od 13.774.200 eura. Kod tunela je planirana i ugradnja punjača za električna vozila.
Investicioni plan obuhvata utrošak od 9.132.539 eura za ranije ugovorene idejne projekte dionica Tološi-Virpazar i Virpazar-Stari Bar.&nbsp;
Dokumentacijom je obuhvaćena i isplata od 656.000 eura za idejna rješenja dionice auto-puta Virpazar-Sukobin, kao i regionalnog puta Rijeka Crnojevića-Virpazar. Trenutno se sprovodi izrada idejnog projekta za dionice Tološi-Virpazar i Virpazar-Zaljevo, dok je u toku tenderski postupak za dionicu Zaljevo-Sukobin. Planirana je i revizija tehničke dokumentacije za dionice Tološi-Virpazar i Virpazar-Stari Bar.
Za rashode po osnovu zarada 310 stalno zaposlenih, radnika na određeno vrijeme, članova odbora i 20 sezonskih radnika, Monteput je opredijelio 7.382.716 eura.

Devet miliona za idejne projekte dionica Tološi-Virpazar i Virpazar-Stari Bar

Crnu Goru vidimo kao ozbiljnu državu i partnera koji pruža velike mogućnosti za investiranje - poručio je predsjednik Odbora direktora i izvršni direktor kompanije „Faminas Investment Group“ i "Exim Finance Dubai" Salah Al Naser na sastanku sa ministrom pomorstva Filipom Radulovićem u Dubajiu.
Oni su, kako je saopšteno iz resora pomorstva, razgovarali o mogućim investicijama u pomorski sektor Crne Gore, sa posebnim fokusom na saradnju u vezi AD Barska plovidba.
- Današnji sastanak jasno potvrđuje da je pomorski sektor Crne Gore privlačan za ozbiljne investitore - rekao je Radulović.
Planirano je, kako su naveli u saopštenju, da Vlada, odnosno resorno Ministarstvo, potpiše Memorandum o razumijevanju sa „Faminas Investment Group“ do kraja godine čim se za to stvore formalno-pravne pretpostavke.
- Ovaj korak predstavlja značajan podsticaj za unapređenje pomorskog sektora i jačanje ekonomskih veza između Crne Gore i UAE i u potpunosti je u skladu sa potpisanim međudržavnim sporazumima - naveli su u Minstarstvu pomorstva.
Investitor iz Dubajia pokazao je, prema njihovim riječima, interesovanje i za investicije u drugim sektorima o čemu će biti više razgovora tokom njegove posjete Crnoj Gori.

1084x550

Radulović u Dubaiju: Pomorski sektor Crne Gore privlačan za ozbiljne investitore

Kažu iz Vlade Crne Gore da će Podgorica dobiti investiciju od 300 miliona eura, samo da li će to biti prije one milijarde eura iz Japana, ili 7-9 milijardi eura investicija Alabara ili nakon prvih stanova u naselju Velje Brdo 2026. godine?, napisao je na mreži X, šef Kluba odbornika DPS-a u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac.
Klikovac je upitao premijera Milojka Spajića kakve su ovo bajke.
- PS - vidite prvo da Podgorica nema zamućenu vodu i to kad ne pada kiša… kad je kiša to je već za ovakvu Vladu i ovakvu lokalnu upravu ozbiljan izazov….- zaključio je on.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaKlikovac%2Fstatus%2F1986123332027072866%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1986123332027072866%7Ctwgr%5E0a406e2e04fc7885f8a689af072d5d6813844393%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
&nbsp;

Klikovac: Kakve su ovo bajke Milojko?

Usvajanje Predloga konačne liste kapitalnih projekata za 2026. godinu još jednom potvrđuje da Vlada Crne Gore prepoznaje značaj ulaganja u ekologiju i održivi razvoj - poručio je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić.
Posebno ga, kaže, raduje što su projekti iz oblasti zaštite životne sredine našli svoje zasluženo mjesto na ovoj listi.
- Jer svaka investicija u ekologiju istovremeno je investicija u zdravlje naših građana i budućnost naše djece - naveo je on.
Odluka Komisije da prednost imaju opštine sjeverne regije i manje razvijene lokalne samouprave od izuzetne je, cijeni on, važnosti - kako za unapređenje ekološke infrastrukture u djelovima zemlje gdje su takva ulaganja najpotrebnija, tako i za ukupan razvoj sjeverne regije, čime će se, vjerujem, uzročno-posljedično, podstaknuti i opšta ekonomska aktivnost.&nbsp;
- Od ukupnog broja predloga, za kapitalne projekte na sjeveru je predviđena podrška predračunske vrijednosti oko 22 miliona evra, što je solidan finansijski input, posebno što se radi o manje razvijenim opštinama. Međutim, ohrabruje saznanje da su se opštine na sjeveru države aktivirale u izradi kvalitetne projektno-tehničke dokumentacije, koja se može pozitivno ocijeniti pri dodjeli sredstava - naveo je Ćulafić.
Osobito ga, kaže, raduje što su Žabljaku i Rožajama odobrena sredstva za realizaciju projekata iz oblasti ekologije, odnosno: na Žabljaku je planiran projekat prelaska na integrisani ekološki zasnovan sistem upravljanja komunalnim otpadom, vrijednosti 4.08 miliona eura, dok je u Rožajama planirana izgradnja komunalne i kanalizacione mreže sa pratećim sadržajem u naselju Zeleni, u vrijednosti od 3,5 miliona eura.&nbsp;
- Neću kriti ovom prilikom radost motivisanu stalnim lokal-patriotskim osjećanjem zbog činjenice da je grad u kom živim, Berane, od svih opština na sjeveru Crne Gore dobio podršku za najveći broj kapitalnih projekata. To je potvrda da je radni ciklus izrade kvalitetne projektno-tehničke dokumentacije, koji smo započeli prije tri godine u lokalnoj samoupravi (u vrijeme kada sam, kao potpredsjednik opštine, koordinisao ovim procesom), počeo da donosi plodove. I tada sam govorio, što je lako i provjeriti, u medijima, o broju i značaju započetih projekata na kojima radimo - rekao je on.
Težak i dug je, kaže, put bio od nule na stolu do zrelih projekata.
- Nadam se samo da će se u 2026. godini uspješno i efikasno tenderi realizovati, jer i projekti za 2025. godinu još uvijek čekaju realizaciju. Lijep je osjećaj da ste u jednom periodu svog života bili u prilici da pomognete svom gradu, i da tu priliku niste propustili, već naprotiv, iskoristili u neslućenom kapacitetu - navodi Ćulafić.
Njegova poruka je, kaže, jasna - kako Beranama tako i ostalim opštinama na sjeveru države.
- Samo nastavimo sa izradom modernih lokalnih planova i kvalitetnih projekata i spremno dočekajmo investicioni ciklus koji neminovno slijedi na sjeveru Crne Gore. Znam da je taj proces spor i da rizikujete da neko drugi bere plodove vašeg rada, ali najvažnija je iskrena namjera da mijenjate društvo i svoj grad na bolje - naveo je on.
Ovakve odluke Vlade Crne Gore ukazuju, prema njegovom mišljenju, i da će sjever biti osnažen našom kontinuiranom borbom za zaštitu životne sredine i izgradnjom modernog ekološkog sistema.
- Uvjeren sam da će ulaganja pomoći da Crna Gora spremno dočeka zatvaranje Poglavlja 27 i da na tom putu pokažemo da je naša posvećenost evropskim standardima iskrena i održiva. Ekologija je konačna na vrhu agende i samo zajedničkim radom možemo stvoriti Crnu Goru koja razvija, a ne narušava svoje prirodne resurse. Ulaganjem u zelene projekte gradimo temelje održive budućnosti i šaljemo jasnu poruku da želimo da budemo dio Evrope - zaključio je Ćulafić.

1250x600

Ćulafić: Iskoristio sam priliku u neslućenom kapacitetu da pomognem svom gradu, za Berane podrška za najveći broj kapitalnih projekata

Crna Gora se nalazi pred jednim od najozbiljnijih ispita svoje ekonomske zrelosti – kako istovremeno zaštititi turske državljane, sačuvati investicije i održati povjerenje stranog kapitala.
Nedavni incidenti koji su uzdrmali odnose s Turskom mogli bi, upozorava dr Jovan Rabrenović iz Instituta ekonomskih nauka, prerasti u lančanu reakciju sa ozbiljnim posljedicama po tržište nekretnina, bankarski sistem i državne finansije.
- Ovo nije samo pitanje bezbjednosti, već test ekonomske suverenosti i institucionalne zrelosti Crne Gore - poručio je sagovornik za Portal ETV
Rabrenović je kazao je da se Crna Gora suočava sa značajnim izazovom koji nadilazi vidljive diplomatske i bezbjednosne incidente, a koji direktno utiče na zaštitu turskih državljana i očuvanje turskog kapitala.
Rekao je da ovo pitanje nije samo diplomatsko, već predstavlja test nacionalne ekonomske stabilnosti, vladavine prava i signal svim stranim ulagačima da li su njihove investicije sigurne u Crnoj Gori. Istakao je da je turski kapital, kao jedan od ključnih stubova ekonomije u prethodnih nekoliko godina, postao ranjiv usljed koncentracije u osjetljivim sektorima poput nekretnina, građevinarstva, turizma i komercijalnih usluga, što ga čini podložnim sigurnosnim i političkim rizicima.
<h2>EKONOMSKI ZNAČAJ TURSKIH ULAGANNA I NJIHOVA RANJIVOST</h2>
Rabrenović je podsjetio da se crnogorska ekonomija u velikoj mjeri oslanja na strani kapital, koji je glavni pokretač rasta već dvije decenije. Kako je rekao, Turska je u tom kontekstu jedan od ključnih partnera:
• U prvim osam mjeseci 2024. godine Turska je bila najveći strani investitor sa prilivom od 92,2 miliona eura, što predstavlja 21% ukupnog stranog direktnog ulaganja u Crnoj Gori.
• U 2023. godini turska ulaganja iznosila su između 85,4 miliona eura i 100,9 miliona eura, čime je Turska bila drugi ili treći najveći investitor.
• U proteklih šest godina (2019–avgust 2024) ukupna turska ulaganja dostigla su 451,7 miliona eura, od čega 217,9 miliona eura u kupovinu nekretnina, 35 miliona eura u direktna ulaganja u kompanije i 193,7 miliona eura kroz međukompanijske dugove.
• Na teritoriji Crne Gore registrovano je oko 14.500 preduzeća sa turskim kapitalom, od čega oko 12.500 firmi ima turske osnivače, što predstavlja 20% od ukupno 68.000 kompanija u zemlji.
• Među stranim kompanijama (ukupno 29.960 aktivnih u 2024) turske čine 9.818, ili oko 33%.
• Aktivne kompanije ostvaruju godišnji promet veći od 90 miliona eura.
- Međutim, struktura ulaganja predstavlja ranjivu tačku - naglasio je Rabrenović.
• Više od 62% ukupnih ulaganja (oko 62 miliona eura) plasirano je u sektor nekretnina, što čini kapital osjetljivim na bezbjednosne i političke rizike.
• Ova koncentracija u ‘vrućem kapitalu’, kako je kazao, može dovesti do brzog povlačenja investicija, pada cijena nekretnina i negativnih trendova, posebno kada preliminarni indikatori pokazuju pad priliva stranih direktnih investicija i rast odliva kapitala ne-rezidenata. Ukupni strani direktni ulozi u Crnoj Gori u 2023. iznosili su 856,9 miliona eura, u padu sa 1,15 milijardi eura u 2022.
<h2>MOGUĆI EFEKTI I REPUTACIONI ŠOK</h2>
Nedavni incidenti sa turskim državljanima, prema riječima dr Rabrenovića, predstavljaju ozbiljan reputacioni šok. On je upozorio da, ako dođe do pogoršanja odnosa, godišnji priliv kapitala iz Turske mogao bi pasti za 40% do 60%, što bi direktno uticalo na budžetske prihode, tržište nekretnina, bankarski sektor i ukupno povjerenje investitora.
- Ovo bi izazvalo domino-efekat – smanjenje likvidnosti, pad zaposlenosti u građevinarstvu, rast fiskalnog deficita, smanjenje vrijednosti kolaterala, rast nenaplativih kredita i pritisak na bankarsku likvidnost - kazao je Rabrenović.
Prema njegovim riječima, šteta bi se manifestovala kroz tri ključna kanala:
1. Finansijska reakcija – masovne prinudne prodaje, obustava novih ulaganja i smanjenje reinvestiranja smanjuju likvidnost u građevinarstvu i pratećim sektorima.
2. Reputacioni učinak – povećana procjena rizika među ulagačima i turistima dovodi do pada posjeta i smanjenja prihoda, što slabi fiskalne mogućnosti države.
3. Prekid saradnje – smanjenje partnerstava u javnom i privatnom sektoru, uključujući zdravstvo, obrazovanje i infrastrukturu, donosi dugoročne socijalne i strateške posljedice.
<h2>STRATEŠKI ZNAČAJ TURSKE IZVAN FINANSIJA</h2>
Rabrenović je istakao da strateški značaj Turske za Crnu Goru nije samo finansijski:
• Zdravstvo – Acıbadem i zdravstveni turizam: turske bolnice poput Acıbadem-a pružaju pristup savremenim uslugama (tretmani tumora, robotizovana hirurgija), doprinoseći kvalitetu zdravstvene zaštite i razvoju medicinskog turizma.
• Humanitarni i razvojni aspekt TIKA: Turska agencija TIKA uložila je preko 20 miliona eura u više od 500 projekata širom Crne Gore, uključujući obnovu škola, kulturnih objekata i opremanje bolnica medicinskom opremom vrijednom 2,5 miliona eura. Povlačenje TIKA-e predstavljalo bi gubitak partnera u razvoju lokalnih zajednica.
• Turizam i lokalna potrošnja: u 2024. godini Crna Gora je zabilježila 2.606.854 dolazaka turista i 15.594.299 noćenja, od čega su strani turisti ostvarili 96,1% noćenja. Turski turisti ostvaruju 4,9% noćenja stranih turista (u 2023: 6,7% turista i 740.000 noćenja, odnosno 4,9% ukupnih noćenja). Oko 13.500 turskih državljana sa privremenim ili stalnim boravkom doprinosi budžetu sa oko 40 miliona eura godišnje kroz poreze, doprinose i potrošnju. Administrativne prepreke (npr. vize) mogle bi obeshrabriti turiste i investitore.
<h2>KASKADNI KOLAPS I DVOJNI ŠOK</h2>
Kako je upozorio dr Rabrenović, ako bilateralni odnosi narastu bez adekvatne reakcije, postoji rizik od intenzivnih udara: pad tržišnih vrijednosti nekretnina, direktni fiskalni gubici kroz smanjene porezne prihode i PDV, te slabljenje percepcije političke pouzdanosti.
Rekao je da regulatorna nepredvidivost (npr. ad hoc restrikcije) u kombinaciji sa bezbjednosnom nesigurnošću stvara „dvojni šok“, što može dovesti do smanjenja angažmana ili potpunog povlačenja rezidenata i ulagača.
<h2>HITNE I STRATEŠKE MJERE ZA OČUVANJE POVJERENJA</h2>
Dr Rabrenović je poručio da bi se rizici mogli minimizirati samo kroz koordinisano djelovanje države.
Hitno (prve sedmice):
• Pokrenuti brzu, nezavisnu i transparentnu istragu incidenata; objaviti korake javnosti i partnerima.
• Aktivirati diplomatske kanale za umirenje aktera i potvrdu zaštite stranaca i investicija.
• Uvesti privremene mjere likvidnosne podrške (odlaganje poreskih obaveza, administrativne olakšice) za prevenciju prinudnih likvidacija.
Kratkoročno (1–3 mjeseca):
• Pokrenuti kampanju reputacionog menadžmenta sa porukama o vladavini prava i sigurnosti.
• Pregledati administrativne procedure i objaviti predvidljive rokove za rješavanje zahtjeva.
• Uvesti monitoring transakcija na tržištu nekretnina i procjene izloženosti bankarskog sektora rizicima likvidnosti i nenaplativih kredita (NPL).
Dugoročno (6–36 mjeseci):
• Diversifikovati profil ulaganja kroz podsticaje za tehnologiju, proizvodnju i obnovljive izvore energije.
• Institucionalizovati mehanizme upravljanja rizicima stranih ulaganja i kriterijume za intervenciju.
• Jačati kapacitete pravosudnih i policijskih institucija za efikasno procesuiranje slučajeva sa stranim akterima.
- Diplomatski kanali moraju biti maksimalno iskorišćeni, uz javne poruke solidarnosti i garancije sigurnosti turskim državljanima i kompanijama - istakao je Rabrenović.
Na kraju je poručio da Crna Gora ne može priuštiti gubitak partnera poput Turske, koja nije samo investitor već i strateški saveznik.
- Ovo je test ekonomske suverenosti i geopolitičke pouzdanosti. Samo brza, odlučna i transparentna reakcija može spriječiti da bezbjednosni šok preraste u dugoročnu štetu. Država mora pokazati da je pravno sigurna, demokratska i otvorena, štiteći sve investitore jednako, kako bi očuvala ekonomski identitet i reputaciju kao stabilne destinacije - zaključio je Rabrenović za Portal ETV.

Ulog od pola milijarde eura: Da li Crna Gora može sačuvati turske investicije?

Crna Gora je otvorena za investicije - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sastanku sa delegacijom Parlamentarnog odbora prijateljstva Parlamenta Kraljevine Saudijske Arabije, koja ovih dana boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori.
Kako je saopšteno iz njegovog kabineta, Mandić je istakao da Crna Gora i Kraljevina Saudijska Arabija njeguju tradicionalno prijateljske odnose, utemeljene na uzajamnom poštovanju i zajedničkim vrijednostima. Podsjetio je da je tu poruku prenio i tokom svoje zvanične posjete Rijadu početkom ove godine.
Šef delegacije Parlamentarnog odbora prijateljstva, dr Ali bin Mohamed bin Saed Al Šahrani, zahvalio se predsjedniku Mandiću na prijemu i izrazio zadovoljstvo zbog boravka u Crnoj Gori.
- Sagovornici su se saglasili da budućnost odnosa između dvije zemlje počiva na jačanju ekonomske saradnje i privlačenju kapitalnih investicija, posebno u oblastima turizma i energetike. U tom kontekstu su zaključili da je veoma važno ponovno uspostavljanje direktne avio linije između Podgorice i Rijada - naveli su u Mandićevom kabinetu.

Mandić sa delegacijom Parlamenta Saudijske Arabije: Crna Gora otvorena za velike investicije

&nbsp;Crna Gora je u novoj fazi investicija u energetiku, digitalnu infrastrukturu, agrobiznis i transport, saopštila je vršiteljka dužnosti direktora Agencije za investicije Mirjana Kojić.&nbsp;
&nbsp;- Sigurno da Crna Gora ulazi u novu fazu kada je riječ o privlačenju investicija - kazala je Kojić za Radio Crne Gore.
&nbsp;Ona je dodala da je poziv zvaničnika EU da se ulaže sada potvrda da je Crna Gora pouzdan partner posvećen održivom razvoju i evropskom putu, prenosi portal RTCG.&nbsp;
&nbsp;Statistika pokazuje da ulaganja članica EU iz godine u godinu rastu, pa su za pola decenije premašila milijardu EUR. Za investiranje, prema riječima Kojić, Crnu Goru preporučuje i liberalna investicione politika, te konkurentne poreske stope.
&nbsp;Ona je navela da se sa razgovora o potencijalu prešlo na priču o konkretnim ulaganjima u Crnu Goru, što je pokazala konferencija pod nazivom Pametan rast, zelena budućnost, približavanje investicija.
&nbsp;- Crna Gora je od ove sedmice bogatija za devet memoranduma o saradnji između domaćih i evropskih kompanija. Također dobila je i investicionu deklaraciju, te četiri strateška projekta - rekla je Kojić.
&nbsp;Ona smatra da je poziv predsjednice Evropske komisije (EK) Ursule fon der Lajen da se u Crnu Goru ulaže sada potvrda da je u pitanju pouzdan partner.
- To je poruka koja je i te kako značajna, posebno u ovom trenutku, i politički i ekonomski. Jednostavno je potvrda da se Crna Gora prepoznaje kao pouzdan i ozbiljan partner unutar evropske zajednice država - rekla je Kojić.
&nbsp;Ona je dodala i da zvanična statistika potvrđuje da ulaganja iz članica EU svake godine rastu, tako da zauzimaju sve značajnije mjesto i predstavljaju osnov ekonomskog rasta Crne Gore.&nbsp;
&nbsp;- Samo u prošloj godini priliv stranih direktnih investicija iz 27 članica EU iznosio je 249 miliona eura, što je gotovo 28 odsto ukupnih ulaganja. Ako pogledamo i širi period od 2020. do prošle godine ukupne investicije iz EU su 1,39 milijardi eura ili više od 31 odsto svih stranih direktnih investicija u tom periodu - kazala je Kojić.
&nbsp;Ona smatra da je crnogorski poslovni ambijent unaprijeđen, liberalan i oslikava strateški pravac i institucionalnu podršku investitorima.&nbsp;
&nbsp;- Tako da imamo jednostavan poreski okvir, slobodu kretanja kapitala, jednak tretman za domaće i strane investitore, što nije slučaj samo u Crnoj Gori, nego i mnogim zemljama u regionu - navela je Kojić.
&nbsp;Tokom konferencije u Luštici potpisani su memorandumi o realizaciji konkretnih projekata u energetici, digitalnoj infrastrukturi, agrobiznisu i održivom transportu.

Crna Gora u novoj fazi investicija iz EU

Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević kazao je da je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović zaštitio bivšu ministarku odbrane Oliveru Injac sigurnog zatvora.
Knežević se nedavno gostujući na RTHN osvrnuo na pismo koje je bivša specijalna tužiteljka Lidija Mitrović , navodeći da je njeno obraćanje dodatno uznemirilo javnost.
&nbsp;„Otvorilo je pitanje postupanja državnog tužilaštva, jer ona je dugo bila u Specijalnom državnom tužilaštvu, i sada vidimo da ona optužuje Novovića zbog slučaja Olivere Injac“, rekao je Kneževićć.
Podsjetio je da je Novović dva puta izdao obavezujuće uputstvo za Oliveru Injac da bude zaštićena od krivičnog gonjenja.
„Vjerovatno je crnogorska javnost zaboravila na to, ali je gospodin Novović, po mom mišljenju, zaštitio gospođu Injac sigurnog zatvora. To odgovorno tvrdim, jer sam ja kao predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu imao priliku da vidim kako su se slali ti kadeti u Grčku na NATO vježbe i škole, i šta se sve dešavalo u Ministarstvu odbrane kada je njime rukovodila gospođa Injac“,&nbsp;
Dodao je da je to još jedan od skandala koji će dodatno potresti Crnu Goru.
"Nisam siguran da će se Mitrović zaustaviti na ovome, nego da će ona iznositi mnoge stvari i saznanja iz Specijalnog državnog tužilaštva i bojim se da će samo povjerenje u naš pravosudni sektor“, poručio je Knežević.
Podsjetimo, Mitrović je nestala uoči odlaska na izdržavanje zatvorske kazne od sedam mjeseci, a u otvorenom pismu javnosti saopštila je da je donijela odluku da ne ide na izdržavanje kazne, tvrdeći da je nepravedno osuđena u, kako navodi, montiranom i nezakonitom postupku.&nbsp;
Mitrović tvrdi da je njen višegodišnji progon organizovan i vođen od strane glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića zbog njenog profesionalnog postupanja u konkretnim predmetima. Tvrdi da su napadi na nju od strane Novovića počeli krajem 2022. godine, a u vezi predmeta bivše ministarke odbrane &nbsp;Injac.
„Obaveza gospodina Novovića da zaštiti Oliveru Injac od vođenja krivično pravnog postupka bila je takvog karaktera da je od tog trenutka krenuo u lični obračun sa mnom ne birajući sredstva. On nije dozvolio da pomenuta osoba može imati bilo kakav krivično procesni tretman od strane SDT-a. O motivima ovakvog ponašanja GST-a ne bih komentarisala“, navela je, između ostalog, Mitrović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fotvoreno-pismo-lidije-mitrovic-ne-idem-na-izdrzavanje-kazne-za-djelo-koje-nijesam-pocinila-novovic-pokrio-i-kontrolise-visi-i-apelacioni-sud&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Televizija E je još 2024.godine pisala da je Novović u svega četiri mjeseca izdao čak dva obavezna uputstva specijalnoj tužiteljki Mitrović, kako bi spriječio podizanje optužnice za zloupotrebu službenog položaja protiv nekadašnje ministarke odbrane Injac.
Prema dokumentaciji kojom je raspolagala Televizija E, Novović je 1. decembra 2022. godine i 6. aprila 2023. godine, u predmetu koji se vodio protiv ministarke odbrane Injac, hitnim Obaveznim uputstvom spriječio podizanje optužnice koja je već bila zavedena u pisarnici Specijalnog državnog tužilaštva.
Prema informacijama Portala TV E iz Specijalnog državnog tužilaštva, to je prvi i jedini put od osnivanja SDT-a da je glavni specijalni tužilac u jednom predmetu izdao dva obavezna uputstva.

Knežević: Novović je zaštitio Injac sigurnog zatvora, to odgovorno tvrdim

Više od 1.000 američkih imigracionih agenata napustilo je područje Minesote, a stotine drugih će otići u danima koji dolaze, izjavio je u nedjelju Tom Homan, povjerenik za granicu američkog predsjednika Donalda Trampa, govoreći o povlačenju pojačanih snaga za provođenje imigracionih zakona.
- Mala bezbjednosna jedinica ostaće još kratko vrijeme kako bi štitila preostale imigracione agente i reagovala kada naši agenti izađu na teren i budu okruženi agitatorima i stvari izmaknu kontroli - rekao je Homan u emisiji "Face the Nation" na SiBiEsu (CBS). Nije precizirao šta podrazumijeva pod malom jedinicom.
Dodao je da će agenti nastaviti istraživati navode o prevarama, kao i protest protiv imigracione politike koji je prekinuo bogoslužje u jednoj crkvi.
- Već smo deportovali više od 1.000 ljudi, a u ponedjeljak, utorak, deportovaćemo još nekoliko stotina. Vratićemo se na prvobitni obim prisustva na terenu - naveo je Homan.
Hiljade službenika poslane su u područje Mineapolisa i St. Pola u okviru operacije američke službe za imigraciju i carinu (ICE) nazvane "Operation Metro Surge". Ministarstvo domovinske sigurnosti je saopštilo da je riječ o njihovoj najvećoj operaciji imigracionog provođenja zakona do sada i da je bila uspješna. No, akcija je bila suočena sa sve žešćim kritikama kako je situacija postajala sve napetija, a dvoje američkih državljana je ubijeno.
Protesti su postali česti. Mreža lokalnih stanovnika organizovala se kako bi pomagala imigrantima, upozoravala ih na dolazak agenata ili snimala postupanje službenika. Smrtni hici koje su savezni službenici ispalili na Rene Gud i Aleksa Pretija izazvali su osude i otvorili pitanja o postupanju agenata, što je dovelo do izmjena u samoj operaciji.
Homan je prošle sedmice objavio da će 700 federalnih službenika odmah napustiti Minesotu, ali je i dalje više od 2.000 njih ostalo u toj saveznoj državi. U četvrtak je rekao da je značajno povlačenje već u toku i da će se nastaviti tokom ove sedmice.
Naglasio je da sprovođenje imigracionih zakona u području Tvin sitisa neće prestati i da će masovne deportacije širom SAD-a biti nastavljene. Službenici koji napuste Minesotu vratiće se u svoje matične stanice ili će biti raspoređeni na druge lokacije.
Na pitanje može li neka buduća operacija dostići razmjere akcije na ovom području, Homan je odgovorio da to zavisi od situacije.

Trampov povjerenik za granicu kaže da će mala bezbjednosna jedinica ostati u Minesoti nakon smanjenja operacije

U Njemačkoj su hiljade poslodavaca odbile da isplate minimalnu zaradu tokom prošle godine, saopštila je jedinica za finansijsku kontrolu neprijavljenog rada nakon inspekcije oko 25 hiljada poslodavaca kada je utvrđeno da gotovo svaki četvrti nije prijavio radnike.
Inspekcijom je utvrđeno da je kršenje zakona o minimalnoj zaradi bilo često posebno u ugostiteljstvu, prenosi Capital.ba.
Jedinica za finansijsku kontrolu neprijavljenog rada obavila je inspekcije poslodavaca 25,76 hiljada puta širom Njemačke u prošloj godini i pokrenula je postupke u 6,12 hiljada slučajeva zbog sumnje na kršenje zakona o minimalnoj zaradi.&nbsp;
Više od 500 postupaka pokrenuto je protiv špediterskih kompanija, građevinskih firmi i frizerskih i kozmetičkih salona. Postupci su pokrenuti i protiv poslodavaca u oblasti taksi prevoza, prodavnica pića i službi obezbjeđenja.
Mjesečna bruto minimalna zarada u Njemačkoj za puno radno vrijeme iznosila je prošle godine 2,16 hiljada eura.

U Njemačkoj hiljade poslodavaca odbilo da isplate minimalnu zaradu

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrana je 21 saobraćajna nezgoda, u kojim su dvije osobe povrijeđene teže i četiri lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano 15 nezgoda, Nikšiću četiri i u Danilovgradu i Pljevljima po jedna.
Izdato je 528 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 52 prekršajne prijave.
Policija je oduzela jedan par registarskih tablica.

Tag: investicije