&nbsp;Crna Gora je u novoj fazi investicija u energetiku, digitalnu infrastrukturu, agrobiznis i transport, saopštila je vršiteljka dužnosti direktora Agencije za investicije Mirjana Kojić.&nbsp;
&nbsp;- Sigurno da Crna Gora ulazi u novu fazu kada je riječ o privlačenju investicija - kazala je Kojić za Radio Crne Gore.
&nbsp;Ona je dodala da je poziv zvaničnika EU da se ulaže sada potvrda da je Crna Gora pouzdan partner posvećen održivom razvoju i evropskom putu, prenosi portal RTCG.&nbsp;
&nbsp;Statistika pokazuje da ulaganja članica EU iz godine u godinu rastu, pa su za pola decenije premašila milijardu EUR. Za investiranje, prema riječima Kojić, Crnu Goru preporučuje i liberalna investicione politika, te konkurentne poreske stope.
&nbsp;Ona je navela da se sa razgovora o potencijalu prešlo na priču o konkretnim ulaganjima u Crnu Goru, što je pokazala konferencija pod nazivom Pametan rast, zelena budućnost, približavanje investicija.
&nbsp;- Crna Gora je od ove sedmice bogatija za devet memoranduma o saradnji između domaćih i evropskih kompanija. Također dobila je i investicionu deklaraciju, te četiri strateška projekta - rekla je Kojić.
&nbsp;Ona smatra da je poziv predsjednice Evropske komisije (EK) Ursule fon der Lajen da se u Crnu Goru ulaže sada potvrda da je u pitanju pouzdan partner.
- To je poruka koja je i te kako značajna, posebno u ovom trenutku, i politički i ekonomski. Jednostavno je potvrda da se Crna Gora prepoznaje kao pouzdan i ozbiljan partner unutar evropske zajednice država - rekla je Kojić.
&nbsp;Ona je dodala i da zvanična statistika potvrđuje da ulaganja iz članica EU svake godine rastu, tako da zauzimaju sve značajnije mjesto i predstavljaju osnov ekonomskog rasta Crne Gore.&nbsp;
&nbsp;- Samo u prošloj godini priliv stranih direktnih investicija iz 27 članica EU iznosio je 249 miliona eura, što je gotovo 28 odsto ukupnih ulaganja. Ako pogledamo i širi period od 2020. do prošle godine ukupne investicije iz EU su 1,39 milijardi eura ili više od 31 odsto svih stranih direktnih investicija u tom periodu - kazala je Kojić.
&nbsp;Ona smatra da je crnogorski poslovni ambijent unaprijeđen, liberalan i oslikava strateški pravac i institucionalnu podršku investitorima.&nbsp;
&nbsp;- Tako da imamo jednostavan poreski okvir, slobodu kretanja kapitala, jednak tretman za domaće i strane investitore, što nije slučaj samo u Crnoj Gori, nego i mnogim zemljama u regionu - navela je Kojić.
&nbsp;Tokom konferencije u Luštici potpisani su memorandumi o realizaciji konkretnih projekata u energetici, digitalnoj infrastrukturi, agrobiznisu i održivom transportu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Crna Gora u novoj fazi investicija iz EU

Tvrdnje američkog predsjednika Donalda Trampa o "ekonomskom bumu" u SAD i novim investicijama od 17 hiljada milijardi dolara zbog uvođenja carina i drugih njegovih ekonomskih poteza, kada se uporede sa zvaničnim podacima, podacima privatnih kompanija i drugih zemalja, djeluju preuveličano, piše agencija Asoušiejted pres (AP).
Prema podacima na sajtu Bijele kuće, ukupne nove investicione obaveze iznose 8,8 hiljada milijardi dolara, iako se čini da je taj iznos dopunjen nekima koje su date tokom mandata bivšeg predsjednika Džozefa Bajdena.
Rezultati septembarske ankete AP i Nacionalnog centra za istraživanje javnog mnjenja Univerziteta Čikago pokazuju da samo 37 odsto Amerikanaca odobrava Trampove ekonomske odluke. To je pad u odnosu na 56 odsto podrške početkom 2020. godine, tokom Trampovog prvog mandata.
Adam Pozen, predsjednik Instituta za međunarodnu ekonomiju Piterson, rekao je da su ulaganja o kojima je Tramp govorio značajno povećanje, ali da se ono mjeri u stotinama, a ne hiljadama milijardi.
Pozen je dodao da to povećanje prate dugoročni troškovi, jer bi druge zemlje mogle biti manje sklone da investiraju u SAD.
- To je greška u domenu nacionalne bezbjednosti, jer saveznike pretvarate u neku vrstu kolonija — nasilno im uzimate stvari. Zavrtanje ruke državama da one zavrnu ruku sopstvenim preduzećima neće vam donijeti željeni profit- izjavio je Pozen za AP.
Trampova administracija računa na to da su carine efikasan alat za podsticanje drugih zemalja i međunarodnih kompanija da investiraju u SAD.

500x500

1250x600

1084x550

AP: Nove investicije u SAD manje nego što tvrdi Tramp

Država poput Crne Gore ima nevjerovatan potencijal, pogotovo u ugostiteljstvu i nekretninama, ocijenio je vlasnik kompanije Eagle Hills, Mohamed Alabar i dodao da želi uraditi nešto grandiozno što odgovara ljepoti ove zemlje.
On je, govoreći o ključnim motivima da razmotri Crnu Goru kao investicionu destinaciju, kazao da se vidi potencijal na svim nivoima.
- Mogu lako upoređivati, jer poslujem u toliko zemalja. Pogledam Crnu Goru i kažem, zaista je potcijenjena. Stoga mi je i zanimljiva - poručio je Alabar.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dvt3PQJBn_MU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
On je naveo da investira u region u cjelini, koji je, kako je ocijenio, vrlo zanimljiv dio svijeta.&nbsp;
- Ekonomski napredak je prilično pozitivan. Mislim da većina sektora privrede raste. Svi nivoi sigurnosti su prilično dobri u ovom regionu i u Crnoj Gori. Naravno, ne mogu reći da je sigurnost u nekim zapadnoevropskim zemljama dobra, ali sigurnost NATO-a je drugačija - kazao je Alabar.&nbsp;
On je saopštio da Crna Gora ne započinje rat ni sa kim i da je i svakodnevna sigurnost prilično dobra.&nbsp;
Na pitanje koji sektori u Crnoj Gori imaju najveći potencijal za razvoj i privlačenje stranih investicija, Alabar je odgovorio da su njegova područja djelovanja ugostiteljstvo i nekretnine.&nbsp;
- Ugostiteljstvo ima veliki potencijal. Kada pogledate turizam u ovako lijepoj zemlji sa 2,2 ili 2,5 miliona posjetilaca, trebalo bi da ima barem pet miliona turista. Ne želimo prenatrpati zemlju, ali bi trebalo biti barem pet miliona - ocijenio je Alabar.&nbsp;
Prema njegovim riječima, postoji veliki potencijal u ulaganju u infrastrukturu, što će stvoriti sjajna radna mjesta, povećati aktivnost u zemlji i bruto domaći proizvod (BDP).&nbsp;
- Ista stvar je i sa nekretninama. Nekretnine i ugostiteljstvo funkcionišu zajedno. Kada je u pitanju, na primjer, poljoprivreda, količina vode u ovoj zemlji, tlo, planine, to je veliki potencijal za nas. Čak i kada je u pitanju tehnologija, najvjerovatnije za nešto poput e-trgovine - smatra Alabar.
On je kazao da, kada je riječ o projektima, razmatra određene prilike u Crnoj Gori i nada se da će u narednoj godini moći uraditi nešto veliko.&nbsp;
- Želimo uraditi nešto grandiozno što zaista odgovara ljepoti ove zemlje, nešto što bi trebalo biti ponos zemlje. Mislim da je važno da, zbog potencijala koji vidim, uradimo nešto što je zaista veličanstveno. Znam da je mnogo sjajnih projekata urađeno u Crnoj Gori, bez obzira koliko su veliki ili mali. &nbsp;Ali ovaj put, moramo ići više, s više ponosa, profesionalnije i napraviti zaista prekretnicu - poručio je Alabar.&nbsp;
Na pitanje koje glavne prepreke vidi za investicije u Crnoj Gori, Alabar je odgovorio da je to lokalna politika.&nbsp;
- Mislim da je ovo mala zemlja sa složenom politikom. Da biste se snašli u poslovanju, važno je šta rade mediji, nevladine organizacije i šta radi vlada. To je vjerovatno jedno od najsloženijih mjesta u kojima poslujem, ali nijesam osoba koja lako odustaje - naveo je Alabar.
On je, govoreći o nedavnom potpisivanju ugovora u vezi s projektom u Ulcinju na jezeru Šas, kazao da se nada da će gradnja početi za 12 mjeseci.&nbsp;
- Period izgradnje je oko 30 mjeseci, pod uslovom da dobijemo sve dozvole. Ali želimo stvoriti mali raj. Dok radimo hotel i rezidencije, sve se gradi oko wellnessa koji će biti ključan jer je lokacija veoma posebna, nedaleko od Ulcinja - saopštio je Alabar.&nbsp;
On je naveo da se na tom području može stvoriti jedan od najnevjerovatnijih i jedinstvenih wellness rizorta u Crnoj Gori.
- Razmatram sve prilike ozbiljno. Šta god da uradimo, biće veliko i na svjetskom nivou - dodao je Alabbar.
On je, govoreći o ulaganjima u sjever, kazao da je tamo njegovo srce.
- Razmatramo nekoliko gradova. Postoji još jedan grad u kojem još nijesam bio. Zima dolazi, a volim ih gledati u jesen ili proljeće. Možda bi do proljeća trebalo zaista da odlučimo jer imamo mnogo prilika - kazao je Alabar i dodao da stanovništvo sa Bliskog istoka voli planinska odmarališta ljeti.&nbsp;
Na pitanje da izdvoji samo jedno područje u kojem bi Crna Gora mogla najbrže postići međunarodno priznanje u naredne dvije decenije, Alabar je odgovorio da je to definitivno turizam.
- Mislim da bi bilo nevjerovatno kada bismo mogli ostvariti još dvije milijarde prihoda za ekonomiju ili tri milijarde za turizam, jer je to industrija u razvoju - ocijenio je Alabar.&nbsp;
On je naveo da u turizmu postoje elementi Mediterana, pejzaž, hrana, ljudi, plaže, kao i infrastruktura.
- Sa tim dolazi kupovina, maloprodaja, razvoj nekretnina i terminali za kruzere. Toliko toga dolazi, što je dovoljno za ekonomiju sa 500 hiljada ili 550 hiljada ljudi - zaključio je Alabbar.

Alabar: Želim uraditi nešto grandiozno, što odgovara ljepoti Crne Gore

Majka Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade i lidera Demokrata, Vesna Bečić ne gradi zgrade samo u Bečićima, već i u Podgorici, na Zabjelu, a u posao je ušla sa preduzećem „Prosperity Investments“ doo Cetinje, 22. decembra 2022. godine, kada su sklopili „Ugovor o zajedničkom ulaganju u izgradnju stambene zgrade“.&nbsp;
Na parceli od 501 kvadrata, čija je vlasnica Bečić, planirana je zgrada sa prizemljem i dva sprata, ukupne bruto građevinske površine 606 metara kvadratnih, sa devet stanova. Prema ugovoru, Bečićevoj majci pripadaju dva stana – jedan dvosobni od 59 kvadrata i drugi jednosobni od 40 kvadrata, kao i dva parking mjesta. &nbsp;
U Ugovoru piše da su „ugovorne strane saglasne da vrijednost zajedničkog ulaganja radi izgradnje predmetnog objekta... iznosi ukupno 400.000,00 eura“, te da suinvestitor „Prosperity Investments“ doo „ulaže sredstva odnosno snosi sve troškove neophodne za realizaciju svih faza prijekta“, dok suinvestitorka Bečić „u zajednički projekat ulaže katastarsku parcelu broj 27, u zahvatu DUP-a 'Zabjelo-Zelenika'“, kao i „dio plaćene naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta“.
Piše i da „ugovornim stranama pripada pravo zajedničke svojine na zajedničkim dijelovima novoizgrađenog objekta u skladu sa Zakonom o svojinsko-pravnim odnosima“.
Vrijednost jednosobnog stana u novogradnji na Zabjelu, površine 40 kvadrata je do 100.000 eura, a dvosobnog, površine 59 kvadrata, blizu 150.000 eura.
U bečićkom naselju Tršljikovica, Vesna Bečić, kako je prije nekoiko dana objavio dnevnik Vijesti, gradi sa budvanskom firmom „Bonila“ DOO i rođakom Lukom Bečićem, apartmanske turističke objekte - dvije zgrade od po sedam i osam etaža sa 92 apartmana.
I u ovaj građevinski biznis Bečićeva majka uložila je parcelu sa kućom, a zauzvrat će, kako je on saopštio u pokušaju da javnost ubijedi da to nije nikakva investicija, dobiti oko 12 odsto od objekata.&nbsp;
Maksimalna površina pod objektima, kako je predviđeno DUP „Bečići“ je 1.631 kvadrata, maksimalna bruto građevinska površina objekta je 6.380,44 kvadrata.
Grubom računicom izvedeno, proizilazi da će Bečićeva majka iz ove investicije zaradatiti oko dva miliona eura u vrijednosti apartmana koji joj sljeduju.&nbsp;
Bečić je, međutim, u patetičnoj objavi na društvenoj mreži Fejsbuk, nakon što je objavljena informacija o graditeljskom poduhvatu njegove majke, ustvrdio da ona ne gradi i da „najveći dio pripada investitoru i rođacima“.
Poručio je i kako ona „koja je čitav život provela radeći i podižući svoju porodicu zajedno“ sa njenim pokojnim suprugom, „ono što ima želi da ostavi djeci i unučadima“.
Požalio se i da su „posljednjih godina počele da niču zgrade na sve strane“ u Tršljikovici, „ogromna izgradnja, naseljavanje, desetine višespratnica i ogromnih zgrada“ oko njihove kuće, „do toga da bi zgrade koje se trenutno grade u nesposrednoj blizini“ i njihovu porodičnu kuću okružile zidovima.
I samo zato, kako je napisao, ona je prihvatila da se „priključi zajedničkom projektu“ sa rođakom.
- Isto kao što hiljade crnogorskih porodica rade kada se odluče da valorizuju svoju imovinu odnosno nasljedstvo – napisao je on.
Prema javno dostupnim podacima, Vesna Bečić je prije „bečićke valorizacije“ svoje imovine, već imala iskustva, jer je koju godinu ranije „valorizovala“ i naslijeđenu imovinu u podgoričkom naselju Zabjelo i očigledno shvatila da investiranjem u gradnju zgrada može da postane „milionerka“ i mnogo više da „ostavi djeci i unučadima“. Nije poznato da li je na „valorizaciju“ i u ovom slučaju „prinudila“, kako je za Bečiće napisao njen sin, „ogromna izgradnja, naseljavanje, desetine višespratnica i ogromnih zgrada“ oko njihove kuće
Interesantno je da je Vesna Bečić u obije investicije ušla sa firmama koje se, prema podacima sa platforme „CompanyWall“, ne kotiraju najbolje. Tako je dubinska bonitetna ocjena za „Bonilu“ u kategoriji B – 68, uz upozorenje: „povećan rizik, potrebna opreznost i pažljivo praćenje“, dok je „Prosperity Investments“ u kategoriji B+, sa ocjenom 83 i upozorenjem: „povećan rizik, ali uz mogućnost oporavka“. „Bonila“ ima dvoje zapošljenih, a „Prosperity Investments“ jednog.
Bečićeva majka, međutim, imala je puno povjerenje da će ova preduzeća završiti posao koji su dogovorili.
A Aleksa Bečić, danas potpredsjednik Vlade, iz stolice predsjednika Skupštine Crne Gore u junu 2021. godine pozivao je na spašavanje prostora u Bečićima i Budvi i pozivao na obustavu gradnje, uz poruke da „svi treba da budemo spremni i da damo dio sebe za opšte dobro, da podnesemo žrtvu“, jer je „prostor čudo“.

Kaćuša Krsmanović

Bečićeva majka, osim u Bečićima, suinvestitorka i zgrade u Podgorici

Termin lokalnih izbora za nas je nevažan. Radili smo i radimo jednako odgovorno i posvećeno bez obzira na bilo kakve izborne cikluse. Glasovi će doći ili neće doći ali će Cetinje za dvije godine biti još uređenije, ljepše i perspektivnije, ocijenio je danas gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković.
Kako je napisao na svom Fejsbuk profilu, lokalna vlast nastavlja da predano radi za dobrobit svih građana Cetinja, sa jasnom vizijom daljeg razvoja grada.
- U naredne dvije godine fokusiraćemo se na dalja ulaganja u javnu infrastrukturu, sa posebnim akcentom na rekonstrukciju vodovodne mreže. Takođe, posvećeno radimo na rješavanju problema otpadnih voda i rekonstrukciji gradskih saobraćajnica, od kojih je najznačajniji Bulevar crnogorskih junaka. U cilju podsticanja ekonomskog razvoja, radimo na stvaranju uslova za otvaranje novih radnih mjesta. Ključni koraci u tom pravcu su izgradnja hotela „Lokanda“ i nastavak realizacije projekta žičare Kotor – Lovćen – Cetinje, koji će značajno doprinijeti turističkoj ponudi i privrednom rastu našeg grada - naveo je Đurašković.&nbsp;
Paralelno sa tim, dodaje, ulažu u obrazovnu, zdravstvenu i kulturnu infrastrukturu.
- Već je raspisan tender za izgradnju sportske sale za Osnovnu školu „Lovćenski partizanski odred“, a u planu su i izgradnja dječije bolnice, multimedijalnog centra, rekonstrukcija škole na Njegušima i obnova bioskopa na Rijeci Crnojevića. Najkasnije na proljeće započeće rekonstrukcija puta od Ulića do Rijeke Crnojevića i transformacija u moderan magistralni put. Tender za ovaj projekat je već raspisan. Na prostoru Gornjeg Oboda već u novembru očekujem najmanje 15 novih radnih mjesta, a u uslužnim djelatnostima u gradu je već izvjesno novih 70 - najavljuje Đurašković.
Prema njegovim riječima, tender za potpunu rekonstrukciju parka 13. jul biće raspisan najkasnije u oktobru, a već na proljeće i tender za rekonstrukciju Njegoševog parka.
- Riječ je o temeljnoj rekonstrukciji parkova vrijednoj više od 2,5 miliona eura. Istovremeno nastavljamo program besplatnog vrtića, obezbjeđivanje naknada troškova za medicinski potpomognutu oplodnju, podršku ženskom preduzetništvu, poljoprivredi, start up biznisima, zatim sufinansiranje adaptacije spoljnih djelova stambenih zgrada, ali i brojne druge subvencije i programe kroz besplatan gradski prevoz za najstarije sugrađane, obezbjeđivanje prevoza za onkološke pacijente, osnivanje fondacije “Za naše Cetinje”, prevoz za učenike koji pohađaju školu u Podgorici, podršku uspješnim sportistima, mladim umjetnicima, učenicima, talentovanim pojedincima. Vjerujem da ovi projekti predstavljaju značajan iskorak u podizanju kvaliteta života svih naših sugrađana i potvrđuju našu čvrstu opredijeljenost da Cetinje nastavi da se razvija - poručio je gradonačelnik Prijestonice.

Đurašković: Odlaganje lokalnih izbora za jun 2027. godine znači nove investicije i snažan razvoj Cetinja

Njegova vizija oblikovala je moderni Dubai i zauvijek redefinisala pojam investicije na Bliskom Istoku. Mohamed Alabar, istaknuti investitor koji sada planira velike projekte u Crnoj Gori, u ekskluzivnom intervjuu za crnogorske medije iz Dubaija otkriva svoje ambiciozne planove za našu zemlju. O Crnoj Gori govori kao o netaknutoj destinaciji sa ogromnim, neiskorištenim potencijalom. Ističe prelijepu prirodu, od zadivljujuće obale do impozantnih planina, i naglašava da su ljudi ovdje topli i gostoljubivi. Prema njegovim riječima, Crna Gora je dragulj izuzetne ljepote i neponovljive energije. Ključno pitanje glasi – gdje će ulagati? Alabar odgovara da intenzivno istražuje cijelu crnogorsku obalu, ali i planinska skijališta. Njegova vizija uključuje razvoj vrhunskog ljetnjeg rizorta, koji bi dodatno pozicionirao Crnu Goru kao prestižnu destinaciju na globalnoj mapi luksuznog turizma. Gospodine Alabar, hvala Vam za gostoprimstvo i prilikuda sa Vama popričamo o aktuelnim temama, ali i Vašem razvojnom putu. Društvo nam na početku ovog intervjua pravi mali Mohamed, Vaš unuk, pa za početak recite nam o toj viziji od koje je sve počelo, kada ste jednom i sami bili mali Mohamed? ALABAR: Ne znam da li je to bila vizija, ali znate, mislim da smo mi kao ljudska bića pod uticajem mnogih stvari u životu. I mislim da, ako nas one lijepo dodirnu, to je blagoslov. Cijelog svog života gledam velike, prelijepe zemlje, predjele, i divim im se. Pretpostavljam da sam duboko u sebi upravo to govorio: hoće li moj narod tako živjeti? Može li se to desiti u mom gradu, u mom mjestu? To je bilasamo misao. A kako sam bivao stariji i mogao da idem naprijed, pokušao sam jednu stvar i onda se ona ostvarila... Imao sam i mnogo pomoći. Moja vlada je bila podrška, ljudi su mi vjerovali, ekonomija je bila u redu. Dakle, postoji mnogo elemenata, i Bog je bio tu. A onda je to postala navika – da mislim da mi kao ljudska bića želimoda živimo lijep život.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250711230736_7d81ad4930b22dd0299bbe1606b98fc4eff63427c81ebab8673fc4148e09009a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250711230736_7d81ad4930b22dd0299bbe1606b98fc4eff63427c81ebab8673fc4148e09009a" data-rendition-name="original" width="4591" height="3104" loading="lazy" alt="Alabar sa unukom"> <figcaption>Alabar sa unukom(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  <h2>MOGU BITI HRABAR</h2> U Vašoj karijeri je puno toga čime se možete pohvaliti, a mi sjedimo preko puta Burdž Kalife, najvišeg arhitektonskog zdanja na svijetu koje je Vaš projekat. Koja je tajna koja stoji iza tog uspjeha? ALABAR: Ne znam da li postoji tajna, ali definitivno kada sam bio mlad, mislim da sam vjerovatno bio uplašen. Nijesam mislio da mogu išta od ovoga da uradim. Ali ljudska bića, postepeno, uz pomoć dobrih ljudi, prijatelja, ljudi sa kojima radite, porodice... i to se desi. Ako ste na pravom mjestu – a morate biti na pravom mjestu, naravno – onda kažete: mogu biti hrabar. Baš kao kada je Njegovo Visočanstvo željelo da izgradim Burdž Kalifu. Prvobitno sam projektovao zgradu od 90 spratova. Ali njegova vizija je bila toliko velika. Rekao je: ne, to se neće desiti. Ako nijeviše od bilo čega drugog na svijetu – ne dolazi mi. Ne želim da te vidim. Dakle, imaš i vođu koji ti pomaže da ideš naprijed. I zaista mislim da to dugujemo našim porodicama. Dugujemo to našem društvu, našoj zemlji, našim komšijama, našim prijateljima – da treba da pomažemo jedni drugima da idemo naprijed na mnogo, mnogo načina. Mnogi zaposleni sa kojima smo ovdje razgovarali kažu da ste mudar čovjek sa dalekom vizijom i da je zadovoljstvo raditi sa Vama. Koja je tajna tog dobrog odnosa sa Vašim timom? ALABAR: Pa, dobro, ne znam baš da li svi vole da rade sa mnom, jer nisam lak šef. Da, brz sam. Zahtijevam kvalitet. Zahtijevam dobar dizajn. Zahtijevam dobru korisničku podršku. Zahtijevam sve. Uvijek govorim svojim zaposlenima: morate biti kao umjetnici. Kada radimo naš razvoj, moramo znati puteve, pejzaže, igrališta, muziku, umjetnost, hranu, osvjetljenje, hotele, kupovinu, velnes, fontane, operskekuće, vatromete... Mislim, morate znati sve. I zaista mislimda, ako ste zaljubljeni u ono što radite, lako je sve naučiti. Ali ako ne volite ono što radite – ne ide. Dakle, imam odličan tim. <h2>RADITE NAPORNO</h2> Ali zaposleni kažu da, i kada pred njih stavljatezahtjevne zadatke, uvijek im objasnite razlog zbogkojeg im bude lakše da ih obave. Je li tako? ALABAR: Svi su oni mladi ljudi. Napravio sam više grešaka u životunego svi oni zajedno. I naučio sam iz tih grešaka. Ali istovremeno, mislim da je agonija koju nosim u sebi to što, znate, u mojim godinama sam pod pritiskom. Ljudi očekujuda radim dobre stvari, dobre projekte, da živimo lijep život, uz kvalitet i odgovornost. Čak mi je i vlada stavila velikiteret jer mi vjeruje. I to je na mene stavilo veliki pritisak – da ne želim nikoga da razočaram. Moram da primijenimnajbolju tehnologiju koju imamo. Dakle, nakon svegaurađenog, sada sam pod pritiskom da – šta god da uradim – mora biti još bolje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250711230736_90beedf4ab270901dc4f205e52933cd8d2433a909ea3618359d2295e9f0acdd2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250711230736_90beedf4ab270901dc4f205e52933cd8d2433a909ea3618359d2295e9f0acdd2" data-rendition-name="original" width="6000" height="4000" loading="lazy" alt="Alabar sa crnogorskim novinarima"> <figcaption>Alabar sa crnogorskim novinarima(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  I sada, nakon svih Vaših uspjeha, kako biste savjetovali malenog Mohameda, ili uopšte – mlade ljude? ALABAR: Pa, rekao bih mu da, ako ga Bog podari pozitivnim, otvorenim umom, da samo vrijedno radi, da bude iskren u vezi sa onim što radi. Praviće sigurno greške, ali da uvijek ide naprijed jer se svijet razvija. Smatram da naše društvo, mi sami kao ljudska bića, naše zemlje, naši gradovi, naši građani – svi imamo dužnost da idemo naprijed. U suprotnom, zaostaćemo. I barem kako ja osjećam – moramo biti ukorak sa svijetom. I zaista mislim da je to postala moja navika u načinu na koji poslujem. Probao sam to u mnogim drugim gradovima i dobro je funkcionisalo. Dakle, to je zaista dobra formula. Zato – budite pozitivni. Radite zaista naporno. Budite iskreni u vezi sa onim što radite. I morate biti hrabri. Intervju sada nastavljamo sami. Ugostili ste delegaciju crnogorskih medija ovdje u Dubaiju, gdje ste realizovalii svoje najveće projekte: Burdž Kalifu, Dubai Hills, Dubai Mall. A kada se i kako rodila ideja da Crna Gora bude jedna od Vaših investicija? ALABAR: Kada sam pogledao vašu obalu, veličinu vaše zemlje, veličinu vaše populacije, veličinu BDP-a, udio turizma, rekao sam: ovo može ići mnogo dalje. Sagledao sam nivoplata, hotelske cijene u određenim oblastima... Na primjer, 120 eura za dan na moru – pa ne možete biti na plaži za 120 eura, trebalo bi da bude 400 eura. Dakle, ima tu mnogo da se uradi, ali to nije pitanje novca. Radi se o napretku društva, o kretanju naprijed. Radi se o ponosu stanovništvakada mu ekonomija napreduje. Gledao sam vaše podatke. Inače, bili smo tamo prije 20 godina – Dubai je bio takav.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250711230736_ae4ab01053057bf5e58ff129aaaf54276bf64d951ed98468f696e7d5f80b0e4e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250711230736_ae4ab01053057bf5e58ff129aaaf54276bf64d951ed98468f696e7d5f80b0e4e" data-rendition-name="original" width="6000" height="4000" loading="lazy" alt="Mohamed Alabar"> </figure>  <h2>CRNA GORA IMA NEVJEROVATN POTENCIJAL</h2> Kako i gdje vidite budućnost Vašeg investiranja u CrnojGori? ALABAR: Pa, zemlja je veoma zanimljiva. Netaknuta je, ima nevjerovatan potencijal, prelijepe ljude, prelijepu zemlju – bilo da je u pitanju obala ili planine. Osim toga, naravno, nalazi se u Evropi. I ono što shvatam jeste da je Crna Gora potcijenjena. Ima toliko prostora za napredak. Sviđaju mi se neke od promjena koje se dešavaju u zemlji. Sada razmatram nekoliko mogućnosti. Ako se nešto desi i akodobijem priliku – obećavam vam, pokušaću da uradimdobar posao. Pomenuli ste da biste sarađivali sa nekim od domaćih investitora. Da li ste imali nekog određenog na umu? ALABAR: Pa, ne, ne baš. Ali vjerujem da znate, ili da ste primijetili, da ovdje u Dubaiju imam oko 40.000 akcionara u svojojkompaniji. A u Egiptu imam blizu 11.000 lokalnihakcionara. Zato mislim da je dobro za mene kao stranca, kada dolazim u zemlju, da investiram zajedno sa lokalnimstanovništvom. Dakle, u bilo kom gradu da imam svojprojekat, volio bih da pozovem lokalne biznismene da mi se pridruže. Da se osvrnemo na one teme koje su uzburkale domaću javnost. Većinu lokalnih plaža ste vratili lokalnim zakupcima. Šta se dešava sa onom jednom u Ulcinju koju ste zakupili? Da li je pripremate za sezonu? ALABAR: Ne, mislim da sada razgovaramo sa nekim. Mislim da se nešto trenutno dešava sa tom jednom preostalom plažom. Najvjerovatnije će je i neki operater preuzeti. Mislim da se upravo sada nešto radi po tom pitanju. Da li razmatrate plažu Buljarica za svoje investicije? ALABAR: Istražujem cijelu obalu. Takođe, istražujem i planinska skijališta. Zaista bih volio da izgradim dobar ljetnji rizort u Crnoj Gori. Kada Vas možemo očekivati? ALABAR: Nadam se da ću možda pronaći nešto u naredna tri mjeseca. Ili bar naznaku da bismo mogli nešto da uradimo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250711230736_960ca2aa7c8af4129d145256e142a4d64e725251fa97895fb2d4fd039109982e.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250711230736_960ca2aa7c8af4129d145256e142a4d64e725251fa97895fb2d4fd039109982e" data-rendition-name="original" width="6000" height="4000" loading="lazy" alt="Alabar sa crnogorskim novinarima"> <figcaption>Alabar sa crnogorskim novinarima(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  <h2>PRVO ME PROVJERITE, NEMOJTE SAMO NEGATIVNO PRIČATI</h2> Da li ste malo razočarani odnosom prema Vama i navodima dijela nevladinog sektora da perete novac? I kako vidite korake Vlade u Vašem slučaju? ALABAR: Nisam razočaran. Ali ono što je u potpunosti promijenilo moje gledanje na tu situaciju jeste to što, kada sam drugi, treći put otišao u Crnu Goru i šetao ulicama, ljudi su me prepoznali. Bili su tako ljubazni. Dočekivali su me... Govorili su mi: nadam se da ćete ostati duže, nadam se da ćete nešto uraditi u mojoj zemlji. Ja sam veoma emotivan čovjek. Rekao sam: uradiću nešto u ovoj zemlji. I nije me briga ako ljudi sumnjaju u vezi sa bilo čim. Na to imaju puno pravo. Ali – morate me provjeriti ako mislite da sam loš. Prvo me provjerite. Nemojte samo negativno pričati. Istražite. Ali dobra vijest je da mislim da sada ostale tek samo dvije, tri osobe koje o meni govore negativno. Većina ljudi u Crnoj Gori je bila ljubazna prema meni, prijatno su me dočekali i uzbuđeni su. A to je za mene veliki podstrek. I nadam se da ih neću iznevjeriti. <h2>OVAJ MOHAMED IZ DUBAIJA – ON JE BIO DOBAR ČOVJEK</h2> Da li biste sada, nakon svega što ste prošli u crnogorskoj javnosti, imali savjet za nove investitore ili možda neki savjet za Vladu kod najava ovako velikih Investicija? ALABAR: Nemam savjet ni za koga. Mislim da je to bila moja stvar. Moram da upravljam svojim poslom. I sve što mogu da vam kažem je da sam zaista uzbuđen što me ljudi dočekuju. Zato ozbiljno tražim prilike i uradiću nešto u Crnoj Gori. Obećavam vam. Obećavam vam! Uradiću to. Uz to, znate, dobijam mnogo predloga iz mnogih gradova, od mnogih biznismena. Dakle, svakako bi trebalo da nešto uradim. A to što kažete da su mediji prenosili – mislim da su me stvarno još više uzbudili, jer mislim da je vaša zemlja veoma zanimljiva i da moram da poslujem sa njom. Stvoriću nešto što je toliko lijepo da će ljudi reći: vau, ovaj Mohamed iz Dubaija – on je bio dobar čovjek. U jednom od Vaših ranijih intervjua pomenuli stemogućnost osnivanja svojevrsnog centra za obuku lidera. Da li tako nešto planirate da sprovedete i u Crnoj Gori? ALABAR: Program liderstva mi je u srcu, jer sam i sam bio dio tog programa i eto – valjda sam postao neko poseban. Zato bihzaista volio da to ponovim u svakoj zemlji u kojojposlujem. Moj tim u Albaniji sada su profesionalci prveklase, ali smo ih obučavali tri, četiri godine. Moj tim u Srbiji je takođe prva klasa. Dakle, gdje god da idemo – ljude koje dovodimo u naš tim obučavamo. Dovodimo ih u Dubai, vodimo ih u druge zemlje. Mislim da bi bilo veoma zanimljivo imati centar za obuku za tehnologiju i ugostiteljstvo u Crnoj Gori. <h2>NEVJEROVATNA LJEPOTA, NEVJEROVATNI LJUDI</h2> <h2>Kada biste svoju porodicu vodili u Crnu Goru na odmor, gdje biste birali da odete – na more ili na planinu?</h2> ALABAR: Pa, znate, moja majka želi da ide u planine. Nedavno smo isplanirali putovanje. Kao Arapi, znate, mi više volimo planine jer je ljeto veoma vruće kod nas, kao što vidite. Dakle, trčimo u hladnije krajeve, i znate – neki od gradova koje sam vidio u vašoj zemlji su samo sat udaljeni odglavnog grada. To je jednostavno nevjerovatna ljepota, nevjerovatni ljudi, vrijeme... Mada i obala Crne Gore je nevjerovatna. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DPys-pmq6WtY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Miraš Dušević

Alabar: Sigurno dolazim u Crnu Goru - napraviću nešto po čemu ćete me pamtiti

Neophodno je da u jednom trenutku počnemo da dio postojećih dugova servisiramo iz sopstvenih sredstava, umjesto stalnog zaduživanja često po višim kamatnim stopama. Takvim pristupom bi pokazali fiskalnu odgovornost, unaprijedili povjerenje investitora i dodatno otvorili prostor za sprovođenje suštinskih ekonomskih reformi. Ako već moramo da se zadužujemo, to mora biti isključivo za projekte koji imaju visoku stopu povraćaja, otvaraju nova radna mjesta i daju snažan impuls ekonomskoj aktivnosti, kazao je za portal Bankar predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Milatović je rekao da se Crna Gora na ekonomskom planu suočava sa ozbiljnim izazovima. Prvenstveno misli na inflaciju koja je dva i po puta veća od one u zemljama Eurozone, zatim na nedovoljan obim domaće proizvodnje, visoku uvoznu zavisnost i nedovoljnu diverzifikovanost ekonomije. 
- Posljednji pokazatelji ukazuju i na značajno usporavanje privrednog rasta. Dodatno zabrinjava i pad prihoda od turizma, koji se bilježi već drugu godinu zaredom, što jasno upućuje da su potrebni odlučni koraci kako bi ovaj sektor ponovo počeo da raste i tako kreira nove mogućnosti za dalje investicije. Takođe, zabrinjava i izraženo pogoršanje strukture stranih direktnih investicija, gdje se bilježi pad u svim oblastima osim u dijelu ulaganja u nekretnine - naveo je Milatović.
<h2>Sad vrijeme za reakciju</h2>
Osnovni makroekonomski indikatori su još relativno stabilni, što znači, napominje on, da je sada vrijeme da se reaguje. 
- Neophodno je vratiti fokus na reformske procese koji izostaju. To je put da stvaramo temelje za stabilan, konstantan i održiv rast. U odnosu na svoj potencijal, Crna Gora može da raste po stopi od pet odsto godišnje ili više. Nažalost, trenutne politike Vlade ne pokazuju kapacitet da zemlju povedu tim putem. Pokazatelj toga je i činjenica da je u kvartalu kada su primijenjene ključne reformske mjere po riječima Vlade, uključujući i implementaciju programa „Evropa sad 2“, krajem 2024. godine, zabilježen najniži rast ekonomije još od 2015, izuzimajući pandemijsku godinu. Da se razumijemo, za ovako izazovno stanje u ekonomiji ne krivim samo one koji danas pokušavaju da poprave stvari, ali smatram da pažnju moramo usmjeriti tamo gdje su konkretni rezultati – u pravcu strukturnih reformi koje donose stvarne koristi građanima - ocijenio je predsjednik države.
Strukturna slabost Crne Gore je, smatra on, to što i dalje mnogo više uvozimo nego izvozimo, što nam nedostaje industrijska baza i što ključne ekonomske poluge, poput državnih preduzeća još funkcionišu bez dovoljno odgovornosti, transparentnosti i ekonomskog učinka. 
Ističe i da je krajnje vrijeme da se raskrsti sa starim obrascima ponašanja u vođenju državnih preduzeća.
- Ovo smatram posebno važnim jer je državno vlasništvo koncentrisano u ključnim razvojnim sektorima poput energetike, infrastrukture, turizma i prerađivačke industrije. Dakle, ne smijemo dozvoliti da se urušavaju preduzeća koja pružaju neke od ključnih javnih usluga u našoj zemlji jer se tako, iznova i sistemski, narušava povjerenje građana u javne institucije - naveo je Milatović.
<h2>Stabilno i predvidivo poslovno okruženje za investitore</h2>
Prema njegovim riječima, dugoročno održiva strategija za privlačenje kvalitetnih stranih investicija se mora bazirati na kreiranju stabilnog i predvidivog poslovnog okruženja, koje podrazumijeva efikasno pravosuđe, transparentne javne tendere i jasne procedure.
- Crna Gora više ne može da priušti luksuz da se politika vodi po principu netransparentnih kratkoročnih aranžmana, već mora dosljedno graditi sistem koji funkcioniše jednako za sve, a ne samo za pojedine projekte. Strani investitori iz svih zemalja su više nego dobrodošli dok god se poštuje naše zakonodavstvo i procedure koje imamo, a koje nesumnjivo treba da unaprijedimo u cilju boljeg poslovnog ambijenta i bržeg ekonomskog razvoja - naglasio je Milatović.
Da bi motivisali strana ulaganja, potrebno je, dodaje on, obezbijediti sigurno okruženje za njihov razvoj.
- To znači – nulta tolerancija na korupciju i kriminal. Investitorima se mora obezbijediti pravna sigurnost, tržišni uslovi, efikasna administracija i vladavina prava, jer samo tako možemo dugoročno jačati povjerenje i graditi ekonomiju koja ne zavisi od političkih odluka, već od stvarne vrijednosti koju stvara - poručio je Milatović.
<h2>Raditi više, ali pametnije</h2>
U budućem periodu, Crnu Goru vidi kao članicu Evropske unije koja svoju ekonomiju temelji na održivosti, inovativnosti i pravednosti. 
- Regionalna saradnja, veća povezanost kroz modernu saobraćajnu i energetsku infrastrukturu, kao i pristup širem tržištu, moraju postati naša razvojna osovina. Samo tako ćemo povećati konkurentnost i stvoriti uslove za ekonomski rast koji neće biti kratkog daha. Razvoj je maraton, ne sprint. Ako želimo da Crna Gora bude zemlja u kojoj svaki građanin ima svoju šansu, od Pljevalja do Ulcinja– moramo prestati da razmišljamo kratkoročno. Moramo raditi više, ali i pametnije. I ono najvažnije: ne smijemo dozvoliti da stojimo u mjestu - poručio je Milatović.

Milatović: Ozbiljni izazovi na ekonomskom planu, sad je vrijeme za reakciju

Premijer Milojko Spajić najavljivao je nevjerovatna ulaganja u svoj rodni grad. Pričalo se o 500 miliona eura, o gradu koji će doživjeti preporod do neprepoznatljivosti.&nbsp;
Najavio je Spajić otvaranje fabrika, cementare, krečane. Bile su tu i brze ceste, drugi Blok TE Pljevlja...
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dz3GdVYUWUKI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Nakon što su se Pljevljaci probudili iz fantastičnog sna, uslijedio je šamar realnosti.&nbsp;
Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš igra svoj igrokaz. Tako je prije nekoliko dana otvorio prvi kružni tok u tom gradu, ali na svečanoj ceremoniji djevojke koje su držale vrpcu bile su, ne u crnogorskoj, već u srpskoj nacionalnoj nošnji. Ništa novo u Pljevljima. Tamo se viju neki tuđi barjaci i pjevaju tuđe himne, a ne poštuje ništa što je obilježje naše nezavisne države Crne Gore.&nbsp;
Ukratko - Vranešov kružni tok da svijest mrkne poslije svega što je Pljevljake snašlo. Usnili pola milijarde, na javi se zavrćeli u kružnom toku.

Od Spajićevih 500 miliona, u Pljevlja stigli Vranešev kružni tok i srpska nošnja

Srbija je na vrhu liste zemalja iz kojih dolaze direktne investicije u Crnu Goru i naša spoljnotrgovinska razmjena je vrlo intenzivna. Zbog toga nam je važno da se naše veze dalje razvijaju i učvršćuju, kazala je ministarka turizma Simonida Kordić na sastanku sa predsjednikom Skupštine Grada Beograda Nikolom Nikodijevićem.&nbsp;
U fokusu razgovora bili su razvoj turističkog prometa između Crne Gore i Srbije, potencijalne zajedničke aktivnosti na međunarodnim tržištima, kao i jačanje saradnje u oblasti investicija i ugostiteljstva.
Kordić je podsjetila da turisti iz Srbije ostvaruju najveće procentualno učešće u ukupnom broju noćenja u Crnoj Gori – čak 25 odsto.
- Svake godine imamo 450.000 posjetilaca iz Srbije i želimo da pokažemo interesovanje za ovo tržište i pozovemo goste da posjete Crnu Goru gdje su uvek dobrodošli - kazala je Kordić.
Nikodijević je izrazio zadovoljstvo zbog susreta sa crnogorskom delegacijom, naglasivši važnost međusobne saradnje u oblasti turizma.
- Turizam je izuzetno važna tema naših razgovora i izuzetno važna privredna grana kako za Crnu Goru tako i za Beograd, s obzirom na to da je Beograd posljednjih godina najbrže rastuća turistička destinacija u Jugoistočnoj Evropi. Razgovarali smo o produbljivanju saradnje i zajedničkom nastupu na trećim tržištima, posebno onim sa Bliskog istoka i iz Azije, koji postaju sve atraktivniji - istakao je Nikodijević.
Razgovarano je i o planovima Beograda za otvaranje tržišta Azerbejdžana i Kazahstana, zahvaljujući novim direktnim avio-linijama iz Bakua i Astane. U tom kontekstu, izraženo je interesovanje za razmjenu iskustava sa Crnom Gorom i mogućnostima zajedničke promocije prema tim tržištima.
Obje strane su se saglasile da su ulaganja u infrastrukturu – drumski, avio i željeznički saobraćaj, ključna za dalji razvoj turističkih veza dvije zemlje.
Kordić je istakla i značaj razvoja održivog turizma i očuvanja kulturnih i prirodnih dobara, kako bi turističko iskustvo bilo pozitivno i za turiste i za lokalno stanovništvo.
U okviru sastanka razmatrani su i modeli saradnje u oblasti manifestacionog turizma.
Posebno je naglašeno i članstvo Beograda u mreži gradova duž Puta svile, što otvara dodatne mogućnosti za saradnju sa crnogorskim destinacijama u okviru širih međunarodnih inicijativa.

Kordić sa Nikodijevićem: Srbija u vrhu liste zemalja iz kojih dolaze direktne investicije, razvijati naše veze

Operativni direktor Međunarodnog aerodroma Tirana Piervittorio Farabbi saopštio je da je više od 120 hiljada putnika iz Crne Gore u prošloj godini koristilo njihove usluge zbog nedostatka direktnih linija kod nas.
- A ove godine u prvih četiri mjeseca već 40 hiljada - dodao je on na panel diskusiji “Planovi razvoja avio-saobraćaja ka glavnim destinacijama Crne Gore” u okviru prve RE:D konferencije u Crnoj Gori.
Farabbi je govorio o transformaciji koju je aerodrom u glavnom gradu Albanije doživio u proteklih nekoliko godina uz podršku privatnog konzorcijuma koji je preuzeo ovaj aerodrom. Broj putnika je sa 3,5 miliona u 2019. godini porastao na 10,7 miliona u 2023. godini, a uloženo je, kako je rekao, preko 100 miliona eura već u prvoj godini.
- Ne mogu savjetovati Vladu Crne Gore, ali je važno da bude kreativna i proaktivna. Ako zemlje ne djeluju brzo, gube vrijeme - poručio je Farabbi.
On je istakao i da države mogu sarađivati, jer se uvijek mogu primkjeniti tuđa dobra iskustva.
- Izradili smo više parkinga, proširili terminale tri puta, a Vlada je smanjila poreze sa 10 na jedan euro. Sve se utrostručilo. Nemamo jakog nacionalnog prevoznika - 80 odsto letova obavljaju low-cost kompanije. Opslužujemo 120 destinacija direktno. Planiramo dalje širenje, uključujući i duže rute. To je rezultat našeg truda i rada - kazao je on.
Istakao je da su ključne odluke uključivale otvaranje tržišta, stimulisanje low-cost kompanija, izgradnju dodatne infrastrukture i značajno smanjenje taksi, što je omogućilo eksplozivan rast.
Na konferenciji je ukazano da Crnoj Gori predstoje hitne odluke: da li će infrastruktura ostati u državnim rukama ili će biti prepuštena privatnom sektoru, i kada će to pitanje konačno biti riješeno.
Učesnici su govorili o strateškim pravcima unapređenja dostupnosti Crne Gore vazdušnim putem, izazovima koje prate trenutni sistem i potencijalima koji mogu biti iskorišćeni boljom infrastrukturnom, političkom i poslovnom organizacijom i ocijenili da budućnost crnogorskog turizma i ekonomije u velikoj mjeri uslovljena avio-dostupnošću, te da ulaganja u aerodrome, reforme u vazdušnom saobraćaju, stabilna politika i volja da se slijede uspješni primjeri iz regiona – predstavljaju ključne uslove za razvoj.&nbsp;
<h2>„Vodimo računa da linije budu profitabilne“</h2>
Tihomir Dragaš, predsjednik Odbora direktora kompanije ToMontenegro, istakao je da je dostupnost ključna tema za budući razvoj zemlje. Naveo je da nacionalni avio-prevoznik trenutno raspolaže sa dva aviona, pregovara se za treći, a jedan je u fazi "wet lease" zakupa. Tokom prošle godine, Air Montenegro je prevezao oko 500.000 putnika, što je, cijeni on, nivo iznad rekordnih godina bivšeg nacionalnog prevoznika.
Dragaš je naglasio da kompanija vodi računa da se ne otvaraju linije koje neće biti profitabilne, a najavio je i učešće na tenderu za PSO.
- Nama je aviodostupnost ekstremno važna, to je ključ svega u narednoj deceniji. Potrebna je volja - poručio je Dragaš, izražavajući žaljenje što se koncesioni tender za aerodrome nije ranije riješio. On očekuje izbor kvalitetnog koncesionara i smatra da i država, ako uloži napore i ima dobar menadžment, može uspješno razvijati infrastrukturu.
<h2>Država mora donijeti odluku o ulaganju u infrastrukturu</h2>
Predrag Hajduković, komercijalni direktor Aerodroma Crne Gore, podsjetio je da je pitanje koncesije na aerodrome pokrenuto još 2019. godine, ali da su kapaciteti već sada daleko prevaziđeni.
Očekuje se da će 2025. godine kroz crnogorske aerodrome proći preko tri miliona putnika.
On je naglasio da bez obzira na ishod tendera, država mora donijeti stratešku odluku o ulaganju u infrastrukturu. Ukazao je, kako na rizik da privatni koncesionar zanemari javni interes u korist profita, tako i na brojne koristi od eliminacije birokratije i brže reakcije na tržišne potrebe. Aerodromi Crne Gore su, podsjetio je, imali preko 52 miliona eura prihoda i 11 miliona profita u prethodnoj godini, te primjenjuju podsticajne šeme kako bi osigurali aviodostupnost.
<h2>Dostupnost - ključni preduslov za turiste i investitore</h2>
Andreas Santis, izvršni direktor NCH Capitala, ukazao je da je dostupnost ključni preduslov za dolazak turista i investitora.
- Tirana je primjer kako volja, vizija i politička stabilnost mogu donijeti rezultate. Crnoj Gori nedostaje sve to - poručio je on.
Santis je ocijenio da Crna Gora ima potencijal da procvjeta, ali da mora prestati da „izmišlja toplu vodu“, već da analizira i primijeni uspješne modele iz regiona. Prema njegovim riječima, bez jasne vizije i konkretnih ulaganja nema ni razvoja turizma ni većih stranih investicija.
<h2>Biznis zone - ključ za privlačenje stranih investicija</h2>
Profesor Fakulteta za menadžment u Herceg Novom i predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) Vasilije Kostić je ocijenio da biznis zone postaju jedno od najmoćnijih sredstava koje lokalne samouprave u Crnoj Gori koriste za privlačenje stranih investicija.&nbsp;
- One su postale jedno od najmoćnijih sredstava lokalnih samouprava u privlačenju stranih investitora. Iskustva su povoljna, ali je modus operandi svake zone drugačiji, što govori da lokalne uprave funkcionišu po svojim prioritetima - kazao je Kostić, koji je i moderirao panel „Poslovne zone – Bijelo Polje – Nikšić – CTP – Potencijal za razvoj LDC-a“ u okviru prve RED konferencije.
Kostić je kao primjer dobre prakse naveo Irsku, zemlju koja je u prošlosti bila nerazvijena, ali je zahvaljujući mjerama vlade postala jedna od najbrže rastućih ekonomija Evrope.
- Biznis zone su u Irskoj locirane tamo gdje je najveća nezaposlenost i fokusirane su na industriju i izvoz. To bi moglo biti zanimljivo kao model i za Crnu Goru - smatra on.
<h1>Crnogorskom turizmu neophodna veća edukacija i adekvatna zakonska regulativa</h1>
Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović je poručio da je crnogorskom turizmu neophodna veća edukacija i adekvatna zakonska regulativa.
- Život u elitnim zonama podrazumijeva čistoću, stabilno snabdijevanje električnom energijom - to su osnovni preduslovi za razvoj turizma. Sada moramo napraviti miks svega toga. Imamo hotele, ali nam fali samopouzdanje kada je hotelijerstvo u pitanju. Naš osnovni servis je na zavidnom nivou u poređenju sa većim dijelom Mediterana, ali moramo raditi na kvalitetu usluge - rekao je Radulović.
Njegov kolega iz hotelijerstva - Žarko Rakčević, kazao je da su Crnoj Gori potrebni novi investitori, ali da niko ne može očekivati da mu se besplatno dodjeljuje zemljište za izgradnju hotela.
- Od 20 najuspješnijih hotela, 12 je u vlasništvu crnogorskih građana. Po ostvarenoj dobiti, oni su među najuspješnijima. Ipak, građani Crne Gore nemaju jednake prilike kao stranci. Učešće hotela u ukupnim smještajnim kapacitetima je mnogo manje nego u Španiji ili Italiji. Mi moramo uraditi mnogo da bismo razvili naše kapacitete - rekao je Rakčević.
On je kritikovao povećanje stope PDV-a na 15 odsto bez javne rasprave, naglašavajući da Albanija ima duplo manju stopu, kao i naknade za građevinsko zemljište.
<h2>Hoteli stagniraju, apartmanizacija preplavila Hvar</h2>
Predsjednica Upravnog odbora Sunčani Hvar Hotels, Gordana Tomičić, rekla je da hotelski smještaj čini manje od 20 odsto ukupne ponude na Hvaru, dok ostatak otpada na privatni smještaj.
- Hotelske kompanije se uglavnom bave obnovom postojećih objekata. Hotelski kapaciteti stagniraju, dok privatni smještaj rapidno raste. Proces apartmanizacije je dostigao nivo zasićenja. Destinacije sada razmatraju šta je održivi turizam - izbjegavanje gužvi i očuvanje prostora - kazala je Tomičić, dodajući da je važno da djeca mogu da žive od turizma.
<h2>Potrebna nezavisnost od politike i sistemska podrška</h2>
Suosnivač kompanije Colliers za Grčku i Kipar, Ioannis Orfanos, kazao je da se u Grčkoj ne oslanjaju na političare, već da postoji snažna asocijacija koja lobira i utiče na donosioce odluka.
„Hoteli su važniji od privatnog smještaja. Ovaj sektor mora da se razvija. Ovo nije jeftino tržište, već sofisticirano. Moramo poštovati naporan rad. Ko god misli da može kupiti nešto povoljno i bez problema, griješi. Problematični hoteli donose mnogo izazov - naveo je on.
<h3>Rezultati u Bijelom Polju i Nikšiću</h3>
Predsjednik Opštine Bijelo Polje, Petar Smolović, predstavio je iskustva ove opštine u razvoju biznis zona, ističući da je još 2018. godine definisano 18 takvih zona.
- Sve zone su sertifikovane na državnom nivou. To je kompleksan proces koji traje više od godinu dana. Zone su podijeljene na dva seta mjera podrške - na opštinskom i na državnom nivou. Kada je riječ o opštinskoj podršci, ona se ogledala u oslobađanju od taksi, dok je država izdvajala određena finansijska sredstva - pojasnio je Smolović.
Prema njegovim riječima, rezultati nijesu izostali.
- Sve ovo rezultiralo je otvaranjem desetina kompanija koje su danas među najuspješnijima u Crnoj Gori - istakao je on.
Svoja iskustva podijelio je i predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević,koji je govorio o projektu „Sunčani grad“, dijelu industrijske zone definisane takođe 2018. godine.
- Jedna od većih investicija je fabrika Noblewood za proizvodnju premium votke. Takođe, izvjesna je i investicija BIG Fashion. U svjetlu potpisivanja ugovora sa UAE, ‘Sunčani grad’ bi mogao biti dobar pilot-projekat za velike investicije. Riječ je o oko 1.000 stanova, i mi ćemo se kandidovati i u tom okviru - kazao je Kovačević.
On je istakao važnost iskorišćavanja postojećih potencijala i smanjenja administrativnih barijera koje, kako je naveo, usporavaju strane investicije.
- Stvara se utisak da ne želimo investicije, a onda se pitamo zašto ih nema. Ako je ‘Sunčani grad’ interesantan investitorima, spremni smo da razmislimo i o toj mogućnosti - zaključio je Kovačević.

Dok Tirana „leti“ - mi još čekamo koncesionara: Preko 120 hiljada putnika iz Crne Gore u 2024. putovalo iz Albanije zbog nedostatka direktnih linija

Nezavisno pravosuđe mora biti u potpunosti oslobođeno od političkog ili bilo kog drugog neprimjerenog uticaja, kako bi se osigurala pravda i vladavina prava, a time i uspjeh Crne Gore na evropskom putu, poručeno je sa sjednice Savjeta za vladavinu prava kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade Momo Koprivica. U tom smislu na sjednici Savjeta jednoglasno je usvojen zaključak da se u što skorijem periodu organizuje tematska sjednica Savjeta sa fokusom na pitanja koja se odnose na nezavisnosti pravosudnih organa. Na toj liniji, Savjet za vladavinu prava naglašava da Crna Gora ima nedvosmislene obaveze u pogledu očuvanja nezavisnosti pravosuđa u skladu sa standardima Savjeta Evrope i Evropske unije. - Savjet takođe podsjeća da je samostalnost državnog tužilaštva garantovana Ustavom i predstavlja ključni element sprečavanja svakog oblika političke kontrole krivičnog gonjenja, te da se samo na taj način može nastaviti i ubrzati neselektivna borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, a koja realizuje u Crnoj Gori i afirmativno je prepoznaju i međunarodne institucije - saopšteno je iz Vlade. Na sjednici je izražena je podrška radu tužilaštva, koje, uz jasno definisane sisteme odgovornosti, mora biti potpuno slobodno u svom djelovanju, u okviru Ustava i zakona. Takođe, Savjet za vladavinu prava osuđuje svaki pokušaj dezavuisanja javnosti, putem hibridnog djelovanja, i diskreditacije profesionalnog integriteta nosilaca ključnih funkcija u Upravi policije, odnosno organima za sprovođenje zakona, s ciljem slabljenja i minimiziranja bezbjednosnog kapaciteta države i njenih osnovnih funkcija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025102612100_167cb15d88253595101425ee787cb819ae10c4638c49d226e8c2fddf3f8628fd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025102612100_167cb15d88253595101425ee787cb819ae10c4638c49d226e8c2fddf3f8628fd" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="Savjet za vladavinu prava"> <figcaption>Sa sjednice Savjeta za vladavinu prava(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Na sjednici Savjeta razmotrena je i prihvaćena informacija predsjednice Vrhovnog suda o potrebi prilagođavanja sudnice Osnovnog suda u Podgorici za potrebe Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici.&nbsp; - U tom smislu definisan je niz zaključaka koji se odnose na zaduženja nadležnih organa u cilju sanacije i adaptacije prostora, te nabavke sredstava od značaja za bezbjedno odvijanje procesa suđenja za pripadnike organizovanih kriminalnih grupa u prostorijama Osnovnog suda u Podgorici - navedeno je u saopštenju- Savjetom za vladavinu prava predsjedava potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica, a zamjenica predsjednika je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.&nbsp; Pored njih, članovi Savjeta su ministri pravde, unutrašnjih poslova i ljudskih i manjinskih prava, zatim predsjednice Ustavnog i Vrhovnog suda, predsjednik Sudskog savjeta, Vrhovni državni tužilac, Glavni specijalni tužilac, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, direktori ASK-a i Uprave policije, glavni pregovarač sa EU, šefovi radnih grupa za poglavlja 23 i 24, kao i predstavnik NVO sektora.

Pravosuđe mora biti u potpunosti oslobođeno političkog ili bilo kog drugog neprimjerenog uticaja

Crna Gora mora hitno modernizovati sistem vodosnabdijevanja i sanitacije kako bi obezbijedila osnovne uslove za zdravlje i obrazovanje djece, poručili su predstavnici UNICEF-a na Konferenciji o vodama Crne Gore, koja je održana u Bečićima.&nbsp;
Konferenciju su organizovali Udruženje vodovoda Crne Gore (UVCG) i Zajednica opština Crne Gore (ZOCG), uz podršku Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i međunarodnih partnera, među kojima su UNICEF i Svjetska banka.
Govoreći na zajedničkoj sesiji posvećenoj međunarodnim pogledima na sektor vodnih usluga, dr Senad Begić iz UNICEF-a upozorio je da pristup bezbjednoj vodi i adekvatnim sanitarnim uslugama nije samo tehničko, već i ljudsko prava i razvojno pitanje.&nbsp;
- Bez bezbjedne vode i sanitacije nema kvalitetne zdravstvene zaštite ni dostojanstvenog obrazovanja - istakao je Begić, naglašavajući da voda i higijena moraju biti osnov svakog sistema koji brine o ljudima, naročito o djeci.
Prema podacima UNICEF-a, u zdravstvenim ustanovama, posebno onima u ruralnim sredinama, i dalje postoje ozbiljni problemi u pogledu sanitacije, upravljanja otpadom i održavanja higijene, što direktno ugrožava pacijente i zdravstveno osoblje. Slična situacija je i u obrazovnom sistemu – analiza sprovedena u 242 škole pokazala je velike razlike između urbanih i ruralnih područja, pri čemu mnoge škole nemaju adekvatne toalete niti redovan pristup vodi. UNICEF upozorava da djeca ne mogu učiti u uslovima koji narušavaju njihovo zdravlje i dostojanstvo, te da su posebno pogođene djevojčice, djeca sa invaliditetom i romske zajednice.
Crna Gora je u posljednjih 15 godina ostvarila napredak – danas 85 odsto stanovništva ima pristup bezbjedno upravljanoj vodi, dok 57 odsto koristi bezbjedno upravljane sanitarne usluge. Ipak, ti pokazatelji i dalje zaostaju za evropskim prosjekom.&nbsp;
- Napredak postoji, ali nije dovoljan. Još uvijek imamo škole bez vode i bolnice bez sanitarnih uslova. To su problemi koji direktno utiču na zdravlje djece i zajednica - poručio je Begić.
UNICEF poziva na jačanje saradnje između sektora zdravstva, obrazovanja, komunalnih službi i lokalnih samouprava, kako bi se unaprijedio pristup vodi i higijeni u institucijama. Ključ, kako navodi Begić, leži u sistemskom planiranju, primjeni metodologije za prepoznavanje uskih grla u oblasti vode, sanacije i higijene (WASH BAT metodologija) i izradi nacionalnog akcionog plana koji bi definisao prioritete i investicije.
Predstavnik Svjetske banke Rajmunt Mejr podsjetio je da sektor voda u Crnoj Gori već duže vrijeme funkcioniše na granici održivosti. Samo trećina otpadnih voda se bezbjedno prečišćava, dok su gubici vode u mreži među najvećima u regionu. Uz to, tarife su među najnižima, što onemogućava preduzećima da pokriju troškove održavanja i investicija. Od 24 javna operatora, čak sedam je prošle godine poslovalo s gubitkom, a ukupni manjak sektora iznosio je oko četiri miliona eura.
- Sektor voda mora postati efikasniji i pravedniji. Gubici su previsoki, a ulaganja preniska. Potrebno je jačanje institucija, zakonodavnog okvira i finansijskih mehanizama - naglasio je Mejr.&nbsp;
On je najavio i novi projekat Svjetske banke „Vodne usluge i klimatska otpornost u Crnoj Gori“ (Montenegro Water Services and Climate Resilience Project), koji će obuhvatiti modernizaciju infrastrukture, jačanje otpornosti na klimatske promjene i podršku reformama u sektoru vodnih usluga.
Predstavnici UNICEF-a i Svjetske banke saglasni su da Crna Gora mora posmatrati vodne usluge kao razvojni prioritet, a ne samo kao komunalnu djelatnost. Voda, kako su poručili, mora biti tretirana kao javno dobro i ulaganje u ljudski kapital, zdravlje i budućnost djece.
Aleksandar Nišavić, izvršni direktor „Vodovoda i kanalizacije“ Podgorica, predstavio je rezultate projekta „Preduzeće budućnosti“ („Utility of the Future“), koje je ovo preduzeće sprovelo po programu Svjetske banke.&nbsp;
Cilj projektnih aktivnosti je bilo da se izvrši analiza poslovanja preduzeća sa finansijskog i organizacionog aspekta i pripremi plan aktivnosti na unapređenju sveukupnog poslovanja. Aktivnost je sprovedena od strane zaposlenih u preduzeću, uz ekspertsku podršku i kroz ciljanu metodologiju za samo-analizu poslovanja koju je razvila Svjetska banka.&nbsp;
- Održive i inkluzivne vodne usluge su temelj zdravog društva. To je ulaganje koje vraća višestruko – kroz bolje zdravlje, obrazovanje, turizam i otpornost zajednica - zaključeno je na sesiji u Budvi, kojom je moderirala Nataša Bakić, član Odbora za komunalne djelatnosti i životnu sredinu Zajednice opština ispred Opštine Nikšić.

Zdravlje i obrazovanje djece zavise od vode i sanitacije

Protiv N.K. (59) iz Zete biće podnijeta krivična prijava zbog nezakonite eksploatacije šljunka iz korita rijeke Morače u Botunu.
Pripadnici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su, postupajući po operativnoj informaciji da se u koritu rijeke Morača vrši iskop šljunka, izašli na lice mjesta i u selu Botun, zatekli radnu mašinu – rovokopač, koja je bila u pogonu, a u kojoj se nije niko nalazio. U blizni lica mjesta primijećen je N.K. koji se uputi ka rovokopaču i izmjestio ga iz korita rijeke.&nbsp;
U policijskim prostorijama je od N.K. uzeta izjava na zapisnik u vezi sa okolnostima njegove aktivnosti u koritu rijeke Morača.&nbsp;
- Radna mašina – rovokopač RD 130, kao i njegovo putničko motorno vozilo marke “Mercedes”, te kamion sa vidnim tragovima pijeska zatečen ispred njegove porodične kuće, su obezbijeđeni, radi daljeg postupanja, po nalogu nadležnog tužioca, sa ovom pokretnom imovinom korišćenom u izvršenju krivičnog djela - saopšteno je iz Uprave policije.
Sumnja se da je N.K, bez zakonskog odobrenja, koncesije ili dozvolje nadležnog organa, vršio eksploataciju šljunka, pijeska i drugog materijala iz korita rijeke Morača, koji je potom skladištio na jednoj lokaciji, a sve u cilju nezakonite prodaje i sticanja protivpravne imovinske koristi.&nbsp;
Krivična prijava protiv N.K. će nadležnom tužiocu biti podnijeta u redovnom postupku zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena eksploatacija i oštećenje pri eksploataciji rječnog nanosa.
- Uprava policije je odlučna i uspješna u borbi protiv ekološkog kriminala i preduzima intenzivne aktivnosti na zaštiti javnih dobara i životne sredine - ističe se u saopštenju.
Od početka 2025. godine, policijski službenici su sproveli niz operativnih akcija iz ove oblasti, koje su do sada rezultirale otrkivanjem 223 krivična djela, zbog kojih je sa 187 krivičnihih prijavaprocesuirano ukupno 216 odgovornih – 205 fizičkih i 11 pravnih lica.&nbsp;

U Botunu spriječena nezakonita eksploatacija šljunka, krivična prijava protiv Zećanina

Na zvaničnom sajtu Skupštine Crne Gore pokrenuta je peticija kojom se traži povećanje obeštećenja majkama sa troje i više djece.&nbsp;
Cilj inicijative, pod nazivom „Povećanje obeštećenja majkama 3+“, je da se ukaže na višegodišnji problem neusklađivanja naknada sa inflacijom i rastom troškova života.
Kako se navodi u tekstu peticije, iznosi koje majke trenutno primaju 192 eura za one koje su korisnice Biroa rada i 336 eura za majke koje su bile u radnom odnosu, ostali su isti još od usvajanja zakona, iako su cijene osnovnih životnih namirnica i troškovi svakodnevnog života u međuvremenu značajno porasli.
Pokretači inicijative ističu da je inflacija u potpunosti obezvrijedila ta već skromna primanja, čime je materijalni položaj majki doveden u izuzetno težak položaj.&nbsp;
- Njihova egzistencija dovedena je u kritičan položaj, a njihovo dostojanstvo kao stuba porodice i države krajnje je degradirano. Zato što hitnije treba povećati obeštećenja i vratiti dostojanstvi majkama sa troje i više djece - poručeno je u peticiji.
Peticija se može potpisati <a href="https://epeticije.skupstina.me/petition/80-povecanje-obestecenja-majkama-3">OVDJE</a>.

Pokrenuta peticija za povećanje naknada majkama sa troje i više djece

Ono što je saopštio predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić tokom skupštinskog zasijedanja jeste da su njegova očekivanja da bi neko zadovoljio povjerenje vladajuće koalicije da se tužilaštvo bavi konkretnim imenima sa spiska koji im on dostavi. To je opasna priča koja govori o pritisku koji vrši Mandić i dio vlasti da tužilaštvo bude sredstvo za obračun sa kritičarima vlasti i opozicionim političarima. To nije vladavina prava - ocijenio je u informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E docent na Fakultetu političkih nauka i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje Zlatko Vujović.
Smatra i da su Mandić i dio vlasti na skupštinskom zasijedanju prije dva dana, kada je vrhovni državni tužilac Milorad Marković predstavljao izvještaj o stanju u državnom tužilaštvu, napravili ogromnu štetu Crnoj Gori.
Na pitanje koliko je ta vrsta pritiska na pravosudne institucije ozbiljna prijetnja i vladavini prava, ali i njenom evropskom putu, te što bi bila adekvatna reakcija evropskih partnera i domaće javnosti, odgovara da vjeruje da ovo neće ostati bez reakcije Evropske unije.&nbsp;
- Ovo je crvena linija. EU i naši zapadni partneri su posebno osjetljivi kad je riječ o pravosuđu i sudstvu i zaštiti od političkih uticaja, a ovakav istup i ovako otvoreni pritisci, da ne kažemo prijetnje vrhovnom državnom tužiocu jer ne postupa po nalozima vlasti, poslali su poruku da ova vlast ne vodi Crnu Goru u EU - ističe Vujović.
Kaže da su istupi dijela predstavnika vladajuće koalicije, odnosno nekadašnjeg Demokratskog fronta i predsjednika Skupštine, dala za pravo svim kritičarima, posebno opoziciji koja je tvrdila da tužilaštvo postupa pod pritiskom vlasti, odnosno da je zahtjev vlasti obračun sa konkretnim imenima iz nekadašnje vlasti.
- To znači da su optuživali da tužilaštvo istražuje konkretne ljude, a ne krivična djela - navodi Vujović.
<h2>Podrška GST</h2>
Komentarišući kako javnost sad da percipira ulogu tužilačkih organa nakon ovih nastupa političara, naročito u kontekstu sve češćih pritisaka represivnog aparata na civilni sektor i medije, navodi da postoji mogućnost da se otvori prostor za nepovjerenje prema čelnim ljudima u tužilaštvo ako glavni specijalni državni tužilac Vladimir Novović ne stane uz Markovića.
- Mandić je pokušao da pokaže kakva su očekivanja i onda se postavlja i nezadovoljstvo sa vrhovnim državnim tužiocem. Odakle zadovoljstvo sa glavnim specijalnim tužiocem? Sve što se zamijera vrhovnom državnom tužiocu ustvari su slučajevi koje vodi glavni specijalni tužilac. Mislim da je veoma loše za imidž i vrhovnog i glavnog specijalnog tužioca izostanak Vladimir Novovića sa zasijedanja Skupštine i da bi bilo dobro da se on oglasi u narednim danima i saopšti podršku Markoviću - rekao je Vujović.
U protivnom bi, prema njegovim riječima, neko mogao da izvuče zaključak da je postojala koordinacija dijela vlasti, onih koji su zadovoljni Novovićem, a nezadovoljni Markovićem, da na ovaj način izvrše pritisak na vrhovnog državnog tužioca.&nbsp;
- Veoma je važno da kao što je Marković branio slučajeve Novovića, da se vidi da je Novović spreman da stane uz Markovića. Ako ne, onda će to otvoriti prostor za nepovjerenje prema čelnim ljudima u tužilaštvu - kazao je Vujović.
<h2>Izostanak reakcije</h2>
Na pitanje ima li Pokret Evropa sad snage da se odupre pristiscima nekadašnjeg Demokratskog fronta i da li u njihovim redovima ima svijesti o tome odgovara da reakcije osim predsjednika poslaničkog kluba PES-a Miodraga Lakovića nije bilo, te da to nije dovoljno.
- Mandić je veoma iskusan i proračunat političar i veoma je precizno odmjerio što će i koliko reći. On je praktično optužio da je PES ucijenjen od vrhovnog državnog tužioca, da se protiv njihovih političara vode postupci i da su sa ciljem političkog preživljavanja spremni da ga podrže da ne bi otvarao slučajeve protiv njih. Možda on govori istinu, ali govori da su najznačajniji ljudi u PES-u pod istragom Specijalnog državnog tužilaštva za organizovani kriminal. To su ozbiljne optužbe. Ili je možda podmetnuto kukavičje jaje. Bilo bi dobro da se SDT oglasi i kaže da li su ključni funkcioneri PES-a pod istragom za krivična djela iz njihove nadležnosti, jer onda imamo dramatično drugačiju političku situaciju u Crnoj Gori - istakao je Vujović.
<h2>Dezorjentisanost opozicije</h2>
Komentarišući ulogu i aktivnosti opozicije na skupštinskom zasijedanju kaže da mu se čini da su bili dezorjentisani.
- S jedne strane smo vidjeli da su gotovo svu kritiku usmjerili na vrhovnog državnog tužioca, slično kao što je to uradio Mandić, iako je ono što zamijeraju nisu potezi samog Markovića, već Novovića. Da li je to nesnalaženje ili neka druga strategija koja možda meni nije jasna, ali činjenica je da su u opoziciji i u vlasti malo bili dezorjentisani moguće i ovim potezima dijela vladajuće koalicije, pa su htjeli možda da podrže dio vlasti u obračunu sa Markovićem - naveo je Vujović.&nbsp;
Smatra i da je to veoma pogrešna strategija.
- Bez obzira na to što imaju pravo da se ljute i kritikuju određene poteze Novovića koji se odnose na dio diskreditacije kritičkih i opozicionih medija u Crnoj Gori. Čini mi se da su bili dezorjentisani i često promašivali ono što su možda htjeli da ostvare, a to je da pokažu da tužilaštvo djeluje pod političkim uticajem - rekao je Vujović.&nbsp;
Marković je poslao poruku da je daleko kako su ga možda očekivali, a to je da je spreman da bespogovorno sagne glavu i sluša što mu narede ključni ljudi vlasti.&nbsp;
- Pokazao je da ima integritet. Ono što je meni nejasno je da li ima podršku Novovića, s obzirom na njegov upadljiv izostanak ne samo sa sjednice Skupštine, već i prethodnih dana - dodaje Vujović.
<h2>Antifašizam i nasljeđe</h2>
Komentarišući odluku predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da dodijeli orden pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću kaže da nas Milatović često potezima zbunjuje.&nbsp;
- S jedne strane imate poteze koji su veoma kvalitetni i zaslužuju podršku, kao što je podrška antifaštičkim akcijama, a s druge strane uslijedi potez koji prilično anulira takvo ponašanje, jer da najviši državni orden čovjeku koji je simbol svega suprotnog, čovjek koji je negator antifašizma, podržavalc fašitičkih pokreta u Crnoj Gori kao što je četnički pokret, čovjek koji je negator ratnih zločina i genocida. Ako se izuzme njegova tiha podrška nezavisnosti 2006. i pasiviziranje Srpske pravoslavne crkve kao instrumenta srpskih obavještajnih službi, onda ne možemo govoriti o pozitivnoj ulozi njega kao ličnosti. Mislim da je bilo i prerano procjenjivati da li je to pozitivno ili ne. Bojim se da smjer političkog djelovanja Milatovića dezorjentiše možda i njegove potencijalne birače. S jedne strane možda ga vide kao mladog lidera koji podržava Crnu Gori i njenu prozapadnu orjentaciju, što on radi često, kao što poziva NATO pakt da pruži veću podršku radi ograničavanja uticaja Rusije i miješanja u političke prilike u Crnoj Gori, a onda ključnom promoteru takvog uticaja u Crnoj Gori - ruskog i sprskog uticaja - dodijeli najveći državni orden. Mislim da Milatović mora da postavi neka pitanja za sebe i da se pozicionira na političkoj sceni, ovako ne ide dobro ni njemu ni građanima - zaključio je Vujović.
J. B.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1OrxGs2nTBo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vujović: Mandić i dio vlasti napravili ogromnu štetu Crnoj Gori, veoma važno da Novović podrži Markovića

Dan nakon što je Portal ETV objavio tekst o četrnaestogodišnjoj djevojčici iz Podgorice koja već mjesec dana nije primila obaveznu biološku terapiju Metotreksat u ambulanti u objektu „Zlatica“ , kontaktirala nas je majka djevojčice koja je &nbsp;potvrdila da je terapija primijenjena, ali je istakla da „nije normalno da dijete mora čekati medijsku objavu da bi dobilo liječenje koje mu zakonom pripada“.
Reagovala je i Zaštitnica prava pacijenata Snežana Miranović, koja je kazala da o slučaju nije dobila zvaničan prigovor, već je o svemu saznala iz medija.
– Objašnjeno mi je iz Biološke ambulante da pripremaju pisano izjašnjenje za menadžment ustanove, gdje će detaljno objasniti što se dogodilo. Ja sam iz korektnosti i zbog dobre saradnje sa vama pokušala da dobijem više informacija – kazala je Miranović za Portal ETV.
Prema njenim riječima, sestra Dubravka Jokić je saopštila da djevojčica terapiju prima od 2023. godine, ali da „nije bila redovna“ i da je imala „nevažeći nalog“.
<h2>Nalozi, papiri i propusti umjesto liječenja</h2>
Miranović objašnjava da se nalozi moraju zatvarati istog dana, jer je to odluka menadžmenta, što često stvara administrativne barijere u kontinuitetu liječenja.
– Ukazala sam menadžmentu na problem sa ispisivanjem naloga. Da li će oni promijeniti odluku da se izdaju trajni nalozi – to nije u mojoj ingerenciji. Pacijenti često prigovaraju jer, kad nema lijeka, njihov nalog se zatvori, a kada lijek stigne, moraju ponovo da prolaze cijelu proceduru: zakazivanje, čekanje, novi pečati – navodi Zaštitnica.
Dodaje i da je u ovom slučaju „pored problema sa nalogom, postojala i nestašica lijeka“, što, kako tvrdi, „nije odgovornost ambulante već distributera Montefarma“.
Portal ETV kontaktirao je Montefarm, gdje je potvrđeno da Metotreksata ima u dovoljnim količinama i da lijek nije bio deficitaran u jedinicama u kojima se liječi djevojčica. Ova činjenica otvara dodatna pitanja o (ne)ažurnosti nabavke i komunikacije unutar zdravstvenog sistema.
Podsjećamo, nakon perioda kada lijeka nije bilo, a zatim i problema sa nalogom, djevojčica je prošle sedmice ponovo vraćena iz ambulante jer „nije imao ko da joj da terapiju“ – sestra je bila na terenu, a zamjena nije bila obezbijeđena. U međuvremenu, kod djevojčice su se već pojavili novi &nbsp;zdravstveni problemi zbog odlaganja terapije.
<h2>Organizacioni haos postaje pravilo</h2>
-Tako je. Jedna sestra je bila na terenu jer je to dan kad su kućne posjete a druga je bila opravdano odsutna. To je već organizaciono pitanje i pitanje za menadžment ustanove. Menadžment će nakon pismenog izjašnjenja raspravljati o ovom problemu i ako se utvrdi da se ovdje desio propust imamo dobar materijal da uradimo nešto u organizacionom smislu da se bolje funkcioniše kada je u pitanju apliciranje biološke terapije. Ali, to je, ponavljam, sada isključivo na menadžmentu - kazala je Miranović.
Istakla je da je u kvartalnom izvještaju Ministarstvu zdravlja već upozorila na povećan broj prigovora koji se odnose na biološku terapiju – od deficita lijekova do nejasnih pravila oko izdavanja naloga.
– Zaposleni u apotekama tvrde da traže veće količine lijekova, a dobijaju manje, dok pacijenti trpe posljedice i gube povjerenje. Ja sam alarmirala menadžment, na njima je da preduzmu konkretne mjere – zaključila je Zaštitnica.
<h2>Dijete kao žrtva sistema</h2>
Majka djevojčice kategorično odbacuje tvrdnje o neredovnosti dolazaka, ističući da je sramotno tako prebacivati i izbjegavati odgovornost.
– Moje dijete terapiju smije preskočiti jedino ako ima virus, prehladu ili uzima lijekove koji su u interakciji s Metotreksatom – i to po preporuci ljekara. Nijednom nijesmo izostali bez opravdanog razloga. Ali su nas četiri puta vraćali bez najave, i svaki put s novim izgovorom. Ovo je sramota i ja ću insistirati na odgovornosti – kazala je ona.
Podsjećamo, majka se ranije obraćala Zaštitnici prava pacijenata zbog situacije kada u ambulanti nije bilo osoblja između 13:30 i 14:00, iako su sestre bile dužne da se sa terena vrate do kraja radnog vremena. Miranović je potvrdila da se slučaja sjeća i da je tada intervenisala kod medicinskog osoblja.
Ovim povodom Portal ETV je kontaktirao i PR Doma zdravlja Anu Lazović Otašević, koja je povrdila navode Zaštitnice prava pacijenata, a zatražili smo i odgovore od menadžmenta Doma zdravlja, kako bi bili upoznati sa daljim razvojem situacije.

Djevojčica iz Podgorice konačno primila terapiju: Menadžment traži pismeno izjašnjenje odgovornih sestara

Izgleda da su pravni fakultet i njegova diploma omiljeni u Crnoj Gori, bez obzira kako se završio i kako se stekla diploma. Radi se o jedinstvenom izuzetku u kojem kvantitet ne daje kvalitet, upravo zato što kad saberete nule dobijate na kraju nulu. Svakodnevno slušamo magove pravne nauke, od kojih bi neki zaradili penziju kad bi godine studiranja ulazile u radni staž, koji po tv studijima mašu papirima o „kriminalu“, čime čine zloupotrebu vlasti i optužuju ljude za krivična djela umjesto da svoja fol saznanja saopšte tužilaštvu.&nbsp; Optužuju se politički entiteti iako je osnov prava da je krivica lična, ne kolektivna, ne poštuje se presumpcija nevinosti, već se koriste istrage i optužnice za presuđivanje bez presude, zahtijeva se od tužilaštva da hapsi ljude iako nema nikakvog osnova za to. Optužuju se ljudi da su nekretnine upisane na njihovo ime „lažno vlasništvo“, rekao im svevišnji, pišu se optužnice, a da ne postoji nijedan dokaz koji ih potvrđuje, iz istrage se daju određenim medijima komunikacije optuženih sa drugim licima, itd. <h2>PARTIJSKA SAMOVOLJA</h2> Partije u kojima su istaknuti članovi ljudi kao Jovan Vučurović jasno su opredijeljene, ne ka pomirenju, već za pridobijanje ekstremista i širenje mržnje prema neistomišljenicima. Da ironija bude veća taj čovjek je bio na čelu Odbora za ljudska prava i slobode u parlamentu Crne Gore. Najnoviji biser dotičnog je izjava da crnogorski tužioci nemaju hrabrosti da uhapse Mila Đukanovića?! I ja bih lično volio da Vučurovića vidim u Spužu, ali tek onda kad postoje osnovi da se protiv njega podigne optužnica. Mada je on za mene jedan od pripadnika vlasti koji konstantno podiže tenzije i širi nacionalnu, vjersku i rodnu netrpeljevost. O njegovom viđenju pravne države govori činjenica da bi on, kao i njegov „gazda“ hapsio svakog ko mu se ne sviđa, bez obzira što tužilaštvo nema nikakav osnov za to.&nbsp; I ne traži Vučurović da se hapse ljudi koje smatra svojim neprijateljima tek tako, ne bi bilo prvi put da se ljudi drže politički u pritvoru po godinu i po i više, bez podignute optužnice, protivno svim međunarodnim poveljama o ljudskim pravima, što bi jedan predśednik Odbora koji bi trebalo da štiti ljudska prava, pa i bivši, trebalo da zna. Na kraju, većina optužnica ima sve šanse da završe u kanti za smeće, ukoliko sudije zadrže profesionalni integritet. Upravo zato intelektualni i profesionalni pripravnici Megatrenda insistiraju na partijskom vetingu u sudstvu, jer su i sami svjesni neubjediljvosti istražnih postupaka i optužnica, od kojih se neke čak smatraju krivotvorenim. Postavlja se pitanje zašto sva pravna nauka u Crnoj Gori, sudstvo, tužilaštvo ćuti na sprovođenje nezakonitog vetinga u policiji? Na osnovu kojeg zakona Demokrate daju sebi pravo, kao da se radi o autokratiji u Bjelorusiji ili Rusiji, da vrše veting u policiji? Zna li Boris Bogdanović, vunderking sa Megatrenda, da se to zove bezakonje, da se prvo veting mora uvesti u pravni sistem zemlje, da se moraju odrediti procedure i tijelo koje će ga sprovoditi, a ne da se sprovodi partijska samovolja? Što ako śutra pobijedi DPS na izborima, iako je sadašnja izvršna vlast ubijeđena da neće, što za ovu priču nije bitno, pa da oni sprovode veting bez zakona prema neistomišljenicima? <h2>PARTIJSKI USTAVNI SUD</h2> Da u Crnoj Gori vlada pravni kumbulj u kojem se ne poštuju elementarno pravo, Ustav i zakoni, mnogo je primjera. Neka mi ti pravni genijalci objasne kako je moguće Poslovnikom Skupštine promijeniti Ustav Crne Gore i dozvoliti kvorum „na daljinu“, iako u Ustavu decidirano piše „Skupština odlučuje većinom glasova prisutnih poslanika na śednici kojoj prisustvuje više od polovine svih poslanika, ako Ustavom nije drukčije određeno“ (član 91, stav 1)? Mnogo je sličnih primjera, poput onoga kojim se zakonom ograničavaju ustavne nadležnosti predśednika i sl. Ionako nefunkcionalan Ustavni sud ostaje nijem na stotine kršenja elementarnog prava jer, ili je nepotpun, ili je partijski podrepak. Kakvu korist imaju građani Crne Gore od partijskog Ustavnom sudu? Posebno ako nijesu član dotične partije. Kako je moguće bilo kojem učenom pravniku objasniti da je restitucijom „vraćena“ zemlja u uvali Valdanos Budimljansko nikšićkoj eparhiji, koja je osnovana odlukom Sinoda Crkve Srbije 2001. godine? Dakle, nije postojala kad je nacionalizovana uvala Valdanos?! Poseban je primjer tzv. Temeljnog ugovora, za koji je Ustavni sud odbio da donese stav. Volio bih da mi neko od pravnih genijalaca vlasti objasni što predstavlja taj Ugovor? Je li to međunarodni ugovor? Pa nije i ne može biti, jer država sklapa međudržavne sporazume, a ne ugovore sa pravnim entitetima bilo koje države. To potvrđuje sama činjenica da taj Ugovor nije ni ratifikovan u parlamentu. Ugovor sa DRŽAVOM Vatikanom ne može biti pandam ovom Ugovoru. Postavlja se pitanje, kako je moguće ugovorom sa pravnim entitetom druge države uređivati unutrašnje pravo države Crne Gore? Tim prije što država Crna Gora ima Zakon o vjerskim slobodama kojima se reguliše odnos vjerskih zajednica i države Crne Gore!&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021032_75660e94f02a397e28c8c77aec3da7a9dddf38c9d5f5da71e61cacf8bd8bb325.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251026021032_75660e94f02a397e28c8c77aec3da7a9dddf38c9d5f5da71e61cacf8bd8bb325" data-rendition-name="original" width="730" height="948" loading="lazy" alt="Rješenje o osnivanju Budimljansko-nikšićke eparhije"> <figcaption>Rješenje o osnivanju Budimljansko-nikšićke eparhije(Photo: Picasa)</figcaption> </figure>  Ko je dao pravo jednoj vrlo krivično problematičnoj ličnosti, Dritanu Abazoviću, koji je prekršio većinu zakona Crne Gore, između ostalog i član 3. Ustava Crne Gore, da se bavi pitanjem o kojem nema pojma? Jedini ugovor koji je mogao biti potpisan sa Crkvom Srbije je ugovor sa Cetinjskom mitropolijom, u skladu sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti. Zato je Temeljni ugovor države Crne Gore sa Crkvom Srbije pravno ništavan i ne može proizvoditi bilo kakve pravne posljedice. Umjesto da Dritan Abazović krivično odgovara zbog kršenja niza pravnih akata, od Ustava, pa do zakona, on i dalje preko raznih televizija neutemeljeno optužuje ljude, kao što je imenovanje navodnih ubica nekadašnjeg urednika Dana, Duška Jovanovića. Ne znam zašto SDT ćuti na takve stvari, zašto ga ne pozove da da iskaz u tužilaštvu i, na kraju, zašto ga ne pozove na odgovornost za iznošenje lažnih optužbi, ukoliko se pokaže, u što sam siguran, da su njegove prozivke obično trućanje jednog političkog vagabunda?&nbsp; Vrijeme je da tužilaštvo uvede pravnu higijenu u politički prostor i da ne dozvoli da se ljudi optužuju preko medija za najteža krivična djela bez ikakvih elemenata koji ukazuju na to. Ne smiju se dozvoliti lažne optužbe u javnom prostoru bez ikakavih konsekvenci, jer se time država pretvara u brlog. Zakonima je zabranjeno podnositi lažne prijave tužilaštvu, jer to nosi sa sobom određene sankcije. Što je javno iznošenje neutemeljenih kriminalizovanja političkih protivnika i optuživanje za ubistva nego lažne prijave u javnom prostoru? <h2>MILATOVIĆEVO NEZNANJE</h2> Takođe bi predśednik Milatović morao objasniti javnosti na osnovu kojeg propisa se dodjeljuje posthumno najveći crnogorski orden jednom svešteniku Crkve Srbije samo zato što je zaslužan za promjenu vlasti? Prvo je porazno, sa pravnog stanovišta, da se crkva miješa u političke odnose u Crnoj Gori kao sekularnoj državi, da uređuje ko će predstavljati izvršnu vlast, a drugo, to se i u crkvenom smislu smatra jeresom. Morao bi Milatović objasniti i svoje riječi da se radi o čovjeku koji je „sabirao“ ljude, što je posljednje što se može reći za pokojnog Amfilohija Radovića. Uostalom, Radović je već dobio orden koji zaslužuje, a to je dokumentarni film Tanje Šuković i njenih saradnika, pod imenom „Svjedok božje ljubavi“. Već sam dovoljno puta pisao o ličnosti Amfilohija Radovića, pa se ne bih ponavljao. Koga interesuje neka pročita tekst <a href="https://www.anti.media/istrazivanja/analize/svetosavski-zilot-u-akciji/">„Svetosavski zilot u akciji“</a>. Da je predśednik Milatović potpuno neobrazovan kad se radi o istoriji Crne Gore govori i njegovo polaganje vijenca u spomen Mojkovačke bitke. Mojkovačka bitka je jedan od simbola crnogorske gluposti, jer je ta bitka koštala Crnu Goru poraza i kapitulacije i potpuno je bila nepotrebna. Srbi su počeli da je slave u črtvrtom desetljeću XX stoljeća da bi prikrili činjenicu da je Petar Pešić sa funkcije komandanta generalštaba crnogorske vojske svjesno gurnuo tzv. Sandžačku vojku, dio crnogorske vojske, u sukob sa Austrijancima, tobože da štite odstupnicu srpske vojske na Krf, iako je posljednji srpski vojnik srpske vojske stigao na Krf 4. januara 1916. godine, dok je Mojkovačka bitka vođena 6. i 7. januara. Dakle, nikakva odstupnica srpskoj vojsci nije branjena, jedina posljedica je da se crnogorska vojska nije mogla na vrijeme evakuisati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021028_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251026021028_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="Izjava Petra Pešića u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine"> <figcaption>Izjava Petra Pešića u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Sam Petar Pešić, odgovarajući nekim svojim srpskim kolegama oficirima, koji su ga optuživale da je svjesno uništio crnogorsku vojsku, napisao je u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925. godine: „... jesu li ma kad razmišljeli o tome kakva bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da se je na Solunskom Frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola“. Time je sve rečeno! Ali, da dodamo ovome i intervju sa tada crnogorskim generalom Jankom Vukotićem, datom „Jutarnjem listu“ 1. aprila 1918. godine, a koji prenose „Cetinjske novine“ 11. aprila iste godine: „...Primiv na ovaj način dužnost načelnika štaba (od P. Pešića, prim. SJ), a računajući, da će srpska vojska, kao što mi je rekao pukovnik Pešić, u dovoljnoj snazi zauzeti odbranbene položaje duž Bojane i oko Skadra, te meni i mojoj vojsci osigurati jedinu odstupnicu preko Skadra, ja sam odmah, po odobrenju kralja Nikole, izdao naređenje čitavoj crnogorskoj vojsci - od koje se skoro veći dio nalazio duž rijeke Tare i Lima i na hercegovačkoj granici, - da odstupi pravcem na Podgoricu, odatle ćemo preko Skadra za Albaniju. Kralj Nikola je otputovao iz Podgorice 19. januara u Skadar, a 20. januara iz Skadra dalje. Iste večeri nastupile su austru-ugarske čete, ni od koga nesmetane, uz rijeku Bojanu, a śutra dan, 21. januara, ušle su u Skadar, i tako nam preśekle jedinu moguću odstupnicu prije, nego je i jedan moj vojnik od hercegovačkog odreda ili sandžačke vojske stigao u Podgoricu“. Pametnome dosta! Pa slavite nesreću Crne Gore, anticrnogorci i velikosrpske uzdanice!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251026021028_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251026021028_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f" data-rendition-name="original" width="960" height="1369" loading="lazy" alt="Cetinjske novine 11. aprila 1918. prenijele intervju crnogorskog generala Janka Vukotića Jutarnjem listu"> <figcaption>Cetinjske novine 11. aprila 1918. prenijele intervju crnogorskog generala Janka Vukotića Jutarnjem listu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na sjednici Skupštine Crne Gore predśednik parlamenta Andrija Mandić obratio se vrhovnom državnom tužiocu da su ga vladajuće stranke izabrale, ne zbog znanja, već politički, da hapsi članove bivše vlasti? Ima li bolje slike o propasti države Crne Gore od ovih staljinističkih izjava? Ko je kleo Crnu Goru, nije dangubio!

Vlast (pri)pravnika i pravna praksa Aca Srbina i tovariš Putina

Podgoričanin D.L. podnio je Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv šesz osoba zbog sumnje da su ga oštetili za 320.000 eura ulaganjem u kriptovalute.
D.L. je prijavu, u koju je Portal ETV imao uvid, podnio protiv Podgoričana M.D, M.D, V.S, Baranina S.V, Cetinjanke N.D. i Pljevljaka V.D. zbog sumnje da su počinili krivična djela prevare i stvaranja kriminalne organizacije.
D.L, čije je ime poznato redakciji, naveo je u prijavi da upoznao M.D. tokom aprila 2024. godine preko zajedničkog poznanika. Nastavio je da mu se javlja nudeći mu ulaganje u kriptovalute, bitkoin i etirijum. Projekat, navodno, vodi njegov kum S.V, “uspješan investitor” koji sarađuje sa određenim Ukrajincima trenutno smještenim na primorju Hrvatske, u Splitu i Dubrovniku.
<h2>"Čista zarada koja ne javlja često"</h2>
- Saopštio mi je da je to čista zarada koja se često ne javlja, a koja će trajati još vrlo kratak vremenski period, te da je on, budući da sam mu ja jako drag i da sam mu pomogao, a i dalje pomažem, te da sam i kod njegovog kuma S.V. proizveo veće simpatije, želio da mi učini uslugu da zaradim. Na ove njegove riječi ja sam se zahvalio i kulturno odbio, govoreći mu: "Nema leba bez motike", a zatim sam prekinuo vezu, a nakon čega me on opet ponovo pozvao nakon par minuta i rekao: "Brate, ovo ti je sto posto sigurno, garatujem ti ja svojom i kumovom imovinom, što ti i drugi naši zajednički drugovi mogu potvrditi" - naveo je podnosila prijave.
Uslijedili su susreti u jednoj kancelariji, pred četiri svjedoka, a nakon više insistiranja, D.L. je pozvan na ručak u porodični stan M.D. u Podgorici, gdje su prisustvovali njegova supruga, tašta i još nekoliko članova porodice. Rečeno mu je bilo da će tamo biti i S.V, što se nije desilo.
Prisutni su, prema navodima oštećenog, isticali da su već ulagali, da su zaradili i da je riječ o “sigurnom poslu”, pokazujući luksuzan stan, automobile i satove koje su navodno kupili od te zarade.
Pod uticajem njihovih tvrdnji, Podgoričanin je odlučio da uloži prvi iznos novca.
Prvo je, tvrdi, krajem novembra, u stanu porodice M.D. predao 115.000 eura, uz usmeni dogovor da se 15. januara 2025. isplati 257.000 eura. Dalje su nastavili da ga nagovaraju da uloži još novca, a sredinom decembra, na ručku u istom stanu, u kom je bila i majka M.D, dao im još 105.000 eura, uz dogovor da se isplata objedini na 15. januar 2025. godine, te da mu tog dana vrate 495.000 eura.
<h2>Kašnjenja i pravdanja</h2>
Po isteku dogovorenog roka isplata je stalno odlagana uz razna opravdanja – da novac kasni, da je neko ukrao sredstva, da su ih „Hrvati iz Dubrovnika prevarili“ i slično.
- Iako su u početku M.D. u njegovoj priči podržavale i supruga i tašta, u posljednje vrijeme počele su da se ograđuju, tvrdeći da nemaju veze s tim i da ne znaju ništa o novcu, te da je dat isključivo M.D.-u. Ipak, dodale su da vjeruju da će on i njegov kum vratiti novac. Na kraju se i S.V. distancirao od M.D., navodeći da ne zna gdje je novac završio - navodi se u prijavi.
D.L. tvrdi da su M.D. i S.V. obećali povrat njegovog uloženog novca preko prepisivanja nekretnina i poslova sa kriptovalutama, ali to se nikad nije desilo.
M.D. je 29. septembra pozvao D.L. kod svoje majke na Cetinje, gdje su muu prisustvu svjedoka rekli da će mu novac biti vraćen prepisivanjem nekretnina u vrijednosti uloženog novca, a ako to ne bude moguće u dogovorenom roku, nekretnine će ostati u njegovom vlasništvu. Zakazan je notar, ali se, kako se tvrdi, s njihove strane niko nije pojavio.
Posljednje obećanje M.D. i S.V. dali su da će vratiti dio uloženog novca između 15. i 20. septembra 2025. godine, što se nije desilo.&nbsp;
Oštećeni traži povraćaj uloženih 320.000 eura, bez potraživanja dobiti, uz tvrdnje da njegove tvrdnje iznijete u prijavi potvrđuju brojni svjedoci, poruke i snimci.

Tag: investicije