Crnu Goru vidimo kao ozbiljnu državu i partnera koji pruža velike mogućnosti za investiranje - poručio je predsjednik Odbora direktora i izvršni direktor kompanije „Faminas Investment Group“ i "Exim Finance Dubai" Salah Al Naser na sastanku sa ministrom pomorstva Filipom Radulovićem u Dubajiu.
Oni su, kako je saopšteno iz resora pomorstva, razgovarali o mogućim investicijama u pomorski sektor Crne Gore, sa posebnim fokusom na saradnju u vezi AD Barska plovidba.
- Današnji sastanak jasno potvrđuje da je pomorski sektor Crne Gore privlačan za ozbiljne investitore - rekao je Radulović.
Planirano je, kako su naveli u saopštenju, da Vlada, odnosno resorno Ministarstvo, potpiše Memorandum o razumijevanju sa „Faminas Investment Group“ do kraja godine čim se za to stvore formalno-pravne pretpostavke.
- Ovaj korak predstavlja značajan podsticaj za unapređenje pomorskog sektora i jačanje ekonomskih veza između Crne Gore i UAE i u potpunosti je u skladu sa potpisanim međudržavnim sporazumima - naveli su u Minstarstvu pomorstva.
Investitor iz Dubajia pokazao je, prema njihovim riječima, interesovanje i za investicije u drugim sektorima o čemu će biti više razgovora tokom njegove posjete Crnoj Gori.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Radulović u Dubaiju: Pomorski sektor Crne Gore privlačan za ozbiljne investitore

Kažu iz Vlade Crne Gore da će Podgorica dobiti investiciju od 300 miliona eura, samo da li će to biti prije one milijarde eura iz Japana, ili 7-9 milijardi eura investicija Alabara ili nakon prvih stanova u naselju Velje Brdo 2026. godine?, napisao je na mreži X, šef Kluba odbornika DPS-a u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac.
Klikovac je upitao premijera Milojka Spajića kakve su ovo bajke.
- PS - vidite prvo da Podgorica nema zamućenu vodu i to kad ne pada kiša… kad je kiša to je već za ovakvu Vladu i ovakvu lokalnu upravu ozbiljan izazov….- zaključio je on.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaKlikovac%2Fstatus%2F1986123332027072866%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1986123332027072866%7Ctwgr%5E0a406e2e04fc7885f8a689af072d5d6813844393%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
&nbsp;

Klikovac: Kakve su ovo bajke Milojko?

Usvajanje Predloga konačne liste kapitalnih projekata za 2026. godinu još jednom potvrđuje da Vlada Crne Gore prepoznaje značaj ulaganja u ekologiju i održivi razvoj - poručio je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić.
Posebno ga, kaže, raduje što su projekti iz oblasti zaštite životne sredine našli svoje zasluženo mjesto na ovoj listi.
- Jer svaka investicija u ekologiju istovremeno je investicija u zdravlje naših građana i budućnost naše djece - naveo je on.
Odluka Komisije da prednost imaju opštine sjeverne regije i manje razvijene lokalne samouprave od izuzetne je, cijeni on, važnosti - kako za unapređenje ekološke infrastrukture u djelovima zemlje gdje su takva ulaganja najpotrebnija, tako i za ukupan razvoj sjeverne regije, čime će se, vjerujem, uzročno-posljedično, podstaknuti i opšta ekonomska aktivnost.&nbsp;
- Od ukupnog broja predloga, za kapitalne projekte na sjeveru je predviđena podrška predračunske vrijednosti oko 22 miliona evra, što je solidan finansijski input, posebno što se radi o manje razvijenim opštinama. Međutim, ohrabruje saznanje da su se opštine na sjeveru države aktivirale u izradi kvalitetne projektno-tehničke dokumentacije, koja se može pozitivno ocijeniti pri dodjeli sredstava - naveo je Ćulafić.
Osobito ga, kaže, raduje što su Žabljaku i Rožajama odobrena sredstva za realizaciju projekata iz oblasti ekologije, odnosno: na Žabljaku je planiran projekat prelaska na integrisani ekološki zasnovan sistem upravljanja komunalnim otpadom, vrijednosti 4.08 miliona eura, dok je u Rožajama planirana izgradnja komunalne i kanalizacione mreže sa pratećim sadržajem u naselju Zeleni, u vrijednosti od 3,5 miliona eura.&nbsp;
- Neću kriti ovom prilikom radost motivisanu stalnim lokal-patriotskim osjećanjem zbog činjenice da je grad u kom živim, Berane, od svih opština na sjeveru Crne Gore dobio podršku za najveći broj kapitalnih projekata. To je potvrda da je radni ciklus izrade kvalitetne projektno-tehničke dokumentacije, koji smo započeli prije tri godine u lokalnoj samoupravi (u vrijeme kada sam, kao potpredsjednik opštine, koordinisao ovim procesom), počeo da donosi plodove. I tada sam govorio, što je lako i provjeriti, u medijima, o broju i značaju započetih projekata na kojima radimo - rekao je on.
Težak i dug je, kaže, put bio od nule na stolu do zrelih projekata.
- Nadam se samo da će se u 2026. godini uspješno i efikasno tenderi realizovati, jer i projekti za 2025. godinu još uvijek čekaju realizaciju. Lijep je osjećaj da ste u jednom periodu svog života bili u prilici da pomognete svom gradu, i da tu priliku niste propustili, već naprotiv, iskoristili u neslućenom kapacitetu - navodi Ćulafić.
Njegova poruka je, kaže, jasna - kako Beranama tako i ostalim opštinama na sjeveru države.
- Samo nastavimo sa izradom modernih lokalnih planova i kvalitetnih projekata i spremno dočekajmo investicioni ciklus koji neminovno slijedi na sjeveru Crne Gore. Znam da je taj proces spor i da rizikujete da neko drugi bere plodove vašeg rada, ali najvažnija je iskrena namjera da mijenjate društvo i svoj grad na bolje - naveo je on.
Ovakve odluke Vlade Crne Gore ukazuju, prema njegovom mišljenju, i da će sjever biti osnažen našom kontinuiranom borbom za zaštitu životne sredine i izgradnjom modernog ekološkog sistema.
- Uvjeren sam da će ulaganja pomoći da Crna Gora spremno dočeka zatvaranje Poglavlja 27 i da na tom putu pokažemo da je naša posvećenost evropskim standardima iskrena i održiva. Ekologija je konačna na vrhu agende i samo zajedničkim radom možemo stvoriti Crnu Goru koja razvija, a ne narušava svoje prirodne resurse. Ulaganjem u zelene projekte gradimo temelje održive budućnosti i šaljemo jasnu poruku da želimo da budemo dio Evrope - zaključio je Ćulafić.

1250x600

Ćulafić: Iskoristio sam priliku u neslućenom kapacitetu da pomognem svom gradu, za Berane podrška za najveći broj kapitalnih projekata

Crna Gora se nalazi pred jednim od najozbiljnijih ispita svoje ekonomske zrelosti – kako istovremeno zaštititi turske državljane, sačuvati investicije i održati povjerenje stranog kapitala.
Nedavni incidenti koji su uzdrmali odnose s Turskom mogli bi, upozorava dr Jovan Rabrenović iz Instituta ekonomskih nauka, prerasti u lančanu reakciju sa ozbiljnim posljedicama po tržište nekretnina, bankarski sistem i državne finansije.
- Ovo nije samo pitanje bezbjednosti, već test ekonomske suverenosti i institucionalne zrelosti Crne Gore - poručio je sagovornik za Portal ETV
Rabrenović je kazao je da se Crna Gora suočava sa značajnim izazovom koji nadilazi vidljive diplomatske i bezbjednosne incidente, a koji direktno utiče na zaštitu turskih državljana i očuvanje turskog kapitala.
Rekao je da ovo pitanje nije samo diplomatsko, već predstavlja test nacionalne ekonomske stabilnosti, vladavine prava i signal svim stranim ulagačima da li su njihove investicije sigurne u Crnoj Gori. Istakao je da je turski kapital, kao jedan od ključnih stubova ekonomije u prethodnih nekoliko godina, postao ranjiv usljed koncentracije u osjetljivim sektorima poput nekretnina, građevinarstva, turizma i komercijalnih usluga, što ga čini podložnim sigurnosnim i političkim rizicima.
<h2>EKONOMSKI ZNAČAJ TURSKIH ULAGANNA I NJIHOVA RANJIVOST</h2>
Rabrenović je podsjetio da se crnogorska ekonomija u velikoj mjeri oslanja na strani kapital, koji je glavni pokretač rasta već dvije decenije. Kako je rekao, Turska je u tom kontekstu jedan od ključnih partnera:
• U prvim osam mjeseci 2024. godine Turska je bila najveći strani investitor sa prilivom od 92,2 miliona eura, što predstavlja 21% ukupnog stranog direktnog ulaganja u Crnoj Gori.
• U 2023. godini turska ulaganja iznosila su između 85,4 miliona eura i 100,9 miliona eura, čime je Turska bila drugi ili treći najveći investitor.
• U proteklih šest godina (2019–avgust 2024) ukupna turska ulaganja dostigla su 451,7 miliona eura, od čega 217,9 miliona eura u kupovinu nekretnina, 35 miliona eura u direktna ulaganja u kompanije i 193,7 miliona eura kroz međukompanijske dugove.
• Na teritoriji Crne Gore registrovano je oko 14.500 preduzeća sa turskim kapitalom, od čega oko 12.500 firmi ima turske osnivače, što predstavlja 20% od ukupno 68.000 kompanija u zemlji.
• Među stranim kompanijama (ukupno 29.960 aktivnih u 2024) turske čine 9.818, ili oko 33%.
• Aktivne kompanije ostvaruju godišnji promet veći od 90 miliona eura.
- Međutim, struktura ulaganja predstavlja ranjivu tačku - naglasio je Rabrenović.
• Više od 62% ukupnih ulaganja (oko 62 miliona eura) plasirano je u sektor nekretnina, što čini kapital osjetljivim na bezbjednosne i političke rizike.
• Ova koncentracija u ‘vrućem kapitalu’, kako je kazao, može dovesti do brzog povlačenja investicija, pada cijena nekretnina i negativnih trendova, posebno kada preliminarni indikatori pokazuju pad priliva stranih direktnih investicija i rast odliva kapitala ne-rezidenata. Ukupni strani direktni ulozi u Crnoj Gori u 2023. iznosili su 856,9 miliona eura, u padu sa 1,15 milijardi eura u 2022.
<h2>MOGUĆI EFEKTI I REPUTACIONI ŠOK</h2>
Nedavni incidenti sa turskim državljanima, prema riječima dr Rabrenovića, predstavljaju ozbiljan reputacioni šok. On je upozorio da, ako dođe do pogoršanja odnosa, godišnji priliv kapitala iz Turske mogao bi pasti za 40% do 60%, što bi direktno uticalo na budžetske prihode, tržište nekretnina, bankarski sektor i ukupno povjerenje investitora.
- Ovo bi izazvalo domino-efekat – smanjenje likvidnosti, pad zaposlenosti u građevinarstvu, rast fiskalnog deficita, smanjenje vrijednosti kolaterala, rast nenaplativih kredita i pritisak na bankarsku likvidnost - kazao je Rabrenović.
Prema njegovim riječima, šteta bi se manifestovala kroz tri ključna kanala:
1. Finansijska reakcija – masovne prinudne prodaje, obustava novih ulaganja i smanjenje reinvestiranja smanjuju likvidnost u građevinarstvu i pratećim sektorima.
2. Reputacioni učinak – povećana procjena rizika među ulagačima i turistima dovodi do pada posjeta i smanjenja prihoda, što slabi fiskalne mogućnosti države.
3. Prekid saradnje – smanjenje partnerstava u javnom i privatnom sektoru, uključujući zdravstvo, obrazovanje i infrastrukturu, donosi dugoročne socijalne i strateške posljedice.
<h2>STRATEŠKI ZNAČAJ TURSKE IZVAN FINANSIJA</h2>
Rabrenović je istakao da strateški značaj Turske za Crnu Goru nije samo finansijski:
• Zdravstvo – Acıbadem i zdravstveni turizam: turske bolnice poput Acıbadem-a pružaju pristup savremenim uslugama (tretmani tumora, robotizovana hirurgija), doprinoseći kvalitetu zdravstvene zaštite i razvoju medicinskog turizma.
• Humanitarni i razvojni aspekt TIKA: Turska agencija TIKA uložila je preko 20 miliona eura u više od 500 projekata širom Crne Gore, uključujući obnovu škola, kulturnih objekata i opremanje bolnica medicinskom opremom vrijednom 2,5 miliona eura. Povlačenje TIKA-e predstavljalo bi gubitak partnera u razvoju lokalnih zajednica.
• Turizam i lokalna potrošnja: u 2024. godini Crna Gora je zabilježila 2.606.854 dolazaka turista i 15.594.299 noćenja, od čega su strani turisti ostvarili 96,1% noćenja. Turski turisti ostvaruju 4,9% noćenja stranih turista (u 2023: 6,7% turista i 740.000 noćenja, odnosno 4,9% ukupnih noćenja). Oko 13.500 turskih državljana sa privremenim ili stalnim boravkom doprinosi budžetu sa oko 40 miliona eura godišnje kroz poreze, doprinose i potrošnju. Administrativne prepreke (npr. vize) mogle bi obeshrabriti turiste i investitore.
<h2>KASKADNI KOLAPS I DVOJNI ŠOK</h2>
Kako je upozorio dr Rabrenović, ako bilateralni odnosi narastu bez adekvatne reakcije, postoji rizik od intenzivnih udara: pad tržišnih vrijednosti nekretnina, direktni fiskalni gubici kroz smanjene porezne prihode i PDV, te slabljenje percepcije političke pouzdanosti.
Rekao je da regulatorna nepredvidivost (npr. ad hoc restrikcije) u kombinaciji sa bezbjednosnom nesigurnošću stvara „dvojni šok“, što može dovesti do smanjenja angažmana ili potpunog povlačenja rezidenata i ulagača.
<h2>HITNE I STRATEŠKE MJERE ZA OČUVANJE POVJERENJA</h2>
Dr Rabrenović je poručio da bi se rizici mogli minimizirati samo kroz koordinisano djelovanje države.
Hitno (prve sedmice):
• Pokrenuti brzu, nezavisnu i transparentnu istragu incidenata; objaviti korake javnosti i partnerima.
• Aktivirati diplomatske kanale za umirenje aktera i potvrdu zaštite stranaca i investicija.
• Uvesti privremene mjere likvidnosne podrške (odlaganje poreskih obaveza, administrativne olakšice) za prevenciju prinudnih likvidacija.
Kratkoročno (1–3 mjeseca):
• Pokrenuti kampanju reputacionog menadžmenta sa porukama o vladavini prava i sigurnosti.
• Pregledati administrativne procedure i objaviti predvidljive rokove za rješavanje zahtjeva.
• Uvesti monitoring transakcija na tržištu nekretnina i procjene izloženosti bankarskog sektora rizicima likvidnosti i nenaplativih kredita (NPL).
Dugoročno (6–36 mjeseci):
• Diversifikovati profil ulaganja kroz podsticaje za tehnologiju, proizvodnju i obnovljive izvore energije.
• Institucionalizovati mehanizme upravljanja rizicima stranih ulaganja i kriterijume za intervenciju.
• Jačati kapacitete pravosudnih i policijskih institucija za efikasno procesuiranje slučajeva sa stranim akterima.
- Diplomatski kanali moraju biti maksimalno iskorišćeni, uz javne poruke solidarnosti i garancije sigurnosti turskim državljanima i kompanijama - istakao je Rabrenović.
Na kraju je poručio da Crna Gora ne može priuštiti gubitak partnera poput Turske, koja nije samo investitor već i strateški saveznik.
- Ovo je test ekonomske suverenosti i geopolitičke pouzdanosti. Samo brza, odlučna i transparentna reakcija može spriječiti da bezbjednosni šok preraste u dugoročnu štetu. Država mora pokazati da je pravno sigurna, demokratska i otvorena, štiteći sve investitore jednako, kako bi očuvala ekonomski identitet i reputaciju kao stabilne destinacije - zaključio je Rabrenović za Portal ETV.

Miraš Dušević

Ulog od pola milijarde eura: Da li Crna Gora može sačuvati turske investicije?

Crna Gora je otvorena za investicije - poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na sastanku sa delegacijom Parlamentarnog odbora prijateljstva Parlamenta Kraljevine Saudijske Arabije, koja ovih dana boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori.
Kako je saopšteno iz njegovog kabineta, Mandić je istakao da Crna Gora i Kraljevina Saudijska Arabija njeguju tradicionalno prijateljske odnose, utemeljene na uzajamnom poštovanju i zajedničkim vrijednostima. Podsjetio je da je tu poruku prenio i tokom svoje zvanične posjete Rijadu početkom ove godine.
Šef delegacije Parlamentarnog odbora prijateljstva, dr Ali bin Mohamed bin Saed Al Šahrani, zahvalio se predsjedniku Mandiću na prijemu i izrazio zadovoljstvo zbog boravka u Crnoj Gori.
- Sagovornici su se saglasili da budućnost odnosa između dvije zemlje počiva na jačanju ekonomske saradnje i privlačenju kapitalnih investicija, posebno u oblastima turizma i energetike. U tom kontekstu su zaključili da je veoma važno ponovno uspostavljanje direktne avio linije između Podgorice i Rijada - naveli su u Mandićevom kabinetu.

Mandić sa delegacijom Parlamenta Saudijske Arabije: Crna Gora otvorena za velike investicije

&nbsp;Crna Gora je u novoj fazi investicija u energetiku, digitalnu infrastrukturu, agrobiznis i transport, saopštila je vršiteljka dužnosti direktora Agencije za investicije Mirjana Kojić.&nbsp;
&nbsp;- Sigurno da Crna Gora ulazi u novu fazu kada je riječ o privlačenju investicija - kazala je Kojić za Radio Crne Gore.
&nbsp;Ona je dodala da je poziv zvaničnika EU da se ulaže sada potvrda da je Crna Gora pouzdan partner posvećen održivom razvoju i evropskom putu, prenosi portal RTCG.&nbsp;
&nbsp;Statistika pokazuje da ulaganja članica EU iz godine u godinu rastu, pa su za pola decenije premašila milijardu EUR. Za investiranje, prema riječima Kojić, Crnu Goru preporučuje i liberalna investicione politika, te konkurentne poreske stope.
&nbsp;Ona je navela da se sa razgovora o potencijalu prešlo na priču o konkretnim ulaganjima u Crnu Goru, što je pokazala konferencija pod nazivom Pametan rast, zelena budućnost, približavanje investicija.
&nbsp;- Crna Gora je od ove sedmice bogatija za devet memoranduma o saradnji između domaćih i evropskih kompanija. Također dobila je i investicionu deklaraciju, te četiri strateška projekta - rekla je Kojić.
&nbsp;Ona smatra da je poziv predsjednice Evropske komisije (EK) Ursule fon der Lajen da se u Crnu Goru ulaže sada potvrda da je u pitanju pouzdan partner.
- To je poruka koja je i te kako značajna, posebno u ovom trenutku, i politički i ekonomski. Jednostavno je potvrda da se Crna Gora prepoznaje kao pouzdan i ozbiljan partner unutar evropske zajednice država - rekla je Kojić.
&nbsp;Ona je dodala i da zvanična statistika potvrđuje da ulaganja iz članica EU svake godine rastu, tako da zauzimaju sve značajnije mjesto i predstavljaju osnov ekonomskog rasta Crne Gore.&nbsp;
&nbsp;- Samo u prošloj godini priliv stranih direktnih investicija iz 27 članica EU iznosio je 249 miliona eura, što je gotovo 28 odsto ukupnih ulaganja. Ako pogledamo i širi period od 2020. do prošle godine ukupne investicije iz EU su 1,39 milijardi eura ili više od 31 odsto svih stranih direktnih investicija u tom periodu - kazala je Kojić.
&nbsp;Ona smatra da je crnogorski poslovni ambijent unaprijeđen, liberalan i oslikava strateški pravac i institucionalnu podršku investitorima.&nbsp;
&nbsp;- Tako da imamo jednostavan poreski okvir, slobodu kretanja kapitala, jednak tretman za domaće i strane investitore, što nije slučaj samo u Crnoj Gori, nego i mnogim zemljama u regionu - navela je Kojić.
&nbsp;Tokom konferencije u Luštici potpisani su memorandumi o realizaciji konkretnih projekata u energetici, digitalnoj infrastrukturi, agrobiznisu i održivom transportu.

Crna Gora u novoj fazi investicija iz EU

Tvrdnje američkog predsjednika Donalda Trampa o "ekonomskom bumu" u SAD i novim investicijama od 17 hiljada milijardi dolara zbog uvođenja carina i drugih njegovih ekonomskih poteza, kada se uporede sa zvaničnim podacima, podacima privatnih kompanija i drugih zemalja, djeluju preuveličano, piše agencija Asoušiejted pres (AP).
Prema podacima na sajtu Bijele kuće, ukupne nove investicione obaveze iznose 8,8 hiljada milijardi dolara, iako se čini da je taj iznos dopunjen nekima koje su date tokom mandata bivšeg predsjednika Džozefa Bajdena.
Rezultati septembarske ankete AP i Nacionalnog centra za istraživanje javnog mnjenja Univerziteta Čikago pokazuju da samo 37 odsto Amerikanaca odobrava Trampove ekonomske odluke. To je pad u odnosu na 56 odsto podrške početkom 2020. godine, tokom Trampovog prvog mandata.
Adam Pozen, predsjednik Instituta za međunarodnu ekonomiju Piterson, rekao je da su ulaganja o kojima je Tramp govorio značajno povećanje, ali da se ono mjeri u stotinama, a ne hiljadama milijardi.
Pozen je dodao da to povećanje prate dugoročni troškovi, jer bi druge zemlje mogle biti manje sklone da investiraju u SAD.
- To je greška u domenu nacionalne bezbjednosti, jer saveznike pretvarate u neku vrstu kolonija — nasilno im uzimate stvari. Zavrtanje ruke državama da one zavrnu ruku sopstvenim preduzećima neće vam donijeti željeni profit- izjavio je Pozen za AP.
Trampova administracija računa na to da su carine efikasan alat za podsticanje drugih zemalja i međunarodnih kompanija da investiraju u SAD.

AP: Nove investicije u SAD manje nego što tvrdi Tramp

Država poput Crne Gore ima nevjerovatan potencijal, pogotovo u ugostiteljstvu i nekretninama, ocijenio je vlasnik kompanije Eagle Hills, Mohamed Alabar i dodao da želi uraditi nešto grandiozno što odgovara ljepoti ove zemlje.
On je, govoreći o ključnim motivima da razmotri Crnu Goru kao investicionu destinaciju, kazao da se vidi potencijal na svim nivoima.
- Mogu lako upoređivati, jer poslujem u toliko zemalja. Pogledam Crnu Goru i kažem, zaista je potcijenjena. Stoga mi je i zanimljiva - poručio je Alabar.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dvt3PQJBn_MU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
On je naveo da investira u region u cjelini, koji je, kako je ocijenio, vrlo zanimljiv dio svijeta.&nbsp;
- Ekonomski napredak je prilično pozitivan. Mislim da većina sektora privrede raste. Svi nivoi sigurnosti su prilično dobri u ovom regionu i u Crnoj Gori. Naravno, ne mogu reći da je sigurnost u nekim zapadnoevropskim zemljama dobra, ali sigurnost NATO-a je drugačija - kazao je Alabar.&nbsp;
On je saopštio da Crna Gora ne započinje rat ni sa kim i da je i svakodnevna sigurnost prilično dobra.&nbsp;
Na pitanje koji sektori u Crnoj Gori imaju najveći potencijal za razvoj i privlačenje stranih investicija, Alabar je odgovorio da su njegova područja djelovanja ugostiteljstvo i nekretnine.&nbsp;
- Ugostiteljstvo ima veliki potencijal. Kada pogledate turizam u ovako lijepoj zemlji sa 2,2 ili 2,5 miliona posjetilaca, trebalo bi da ima barem pet miliona turista. Ne želimo prenatrpati zemlju, ali bi trebalo biti barem pet miliona - ocijenio je Alabar.&nbsp;
Prema njegovim riječima, postoji veliki potencijal u ulaganju u infrastrukturu, što će stvoriti sjajna radna mjesta, povećati aktivnost u zemlji i bruto domaći proizvod (BDP).&nbsp;
- Ista stvar je i sa nekretninama. Nekretnine i ugostiteljstvo funkcionišu zajedno. Kada je u pitanju, na primjer, poljoprivreda, količina vode u ovoj zemlji, tlo, planine, to je veliki potencijal za nas. Čak i kada je u pitanju tehnologija, najvjerovatnije za nešto poput e-trgovine - smatra Alabar.
On je kazao da, kada je riječ o projektima, razmatra određene prilike u Crnoj Gori i nada se da će u narednoj godini moći uraditi nešto veliko.&nbsp;
- Želimo uraditi nešto grandiozno što zaista odgovara ljepoti ove zemlje, nešto što bi trebalo biti ponos zemlje. Mislim da je važno da, zbog potencijala koji vidim, uradimo nešto što je zaista veličanstveno. Znam da je mnogo sjajnih projekata urađeno u Crnoj Gori, bez obzira koliko su veliki ili mali. &nbsp;Ali ovaj put, moramo ići više, s više ponosa, profesionalnije i napraviti zaista prekretnicu - poručio je Alabar.&nbsp;
Na pitanje koje glavne prepreke vidi za investicije u Crnoj Gori, Alabar je odgovorio da je to lokalna politika.&nbsp;
- Mislim da je ovo mala zemlja sa složenom politikom. Da biste se snašli u poslovanju, važno je šta rade mediji, nevladine organizacije i šta radi vlada. To je vjerovatno jedno od najsloženijih mjesta u kojima poslujem, ali nijesam osoba koja lako odustaje - naveo je Alabar.
On je, govoreći o nedavnom potpisivanju ugovora u vezi s projektom u Ulcinju na jezeru Šas, kazao da se nada da će gradnja početi za 12 mjeseci.&nbsp;
- Period izgradnje je oko 30 mjeseci, pod uslovom da dobijemo sve dozvole. Ali želimo stvoriti mali raj. Dok radimo hotel i rezidencije, sve se gradi oko wellnessa koji će biti ključan jer je lokacija veoma posebna, nedaleko od Ulcinja - saopštio je Alabar.&nbsp;
On je naveo da se na tom području može stvoriti jedan od najnevjerovatnijih i jedinstvenih wellness rizorta u Crnoj Gori.
- Razmatram sve prilike ozbiljno. Šta god da uradimo, biće veliko i na svjetskom nivou - dodao je Alabbar.
On je, govoreći o ulaganjima u sjever, kazao da je tamo njegovo srce.
- Razmatramo nekoliko gradova. Postoji još jedan grad u kojem još nijesam bio. Zima dolazi, a volim ih gledati u jesen ili proljeće. Možda bi do proljeća trebalo zaista da odlučimo jer imamo mnogo prilika - kazao je Alabar i dodao da stanovništvo sa Bliskog istoka voli planinska odmarališta ljeti.&nbsp;
Na pitanje da izdvoji samo jedno područje u kojem bi Crna Gora mogla najbrže postići međunarodno priznanje u naredne dvije decenije, Alabar je odgovorio da je to definitivno turizam.
- Mislim da bi bilo nevjerovatno kada bismo mogli ostvariti još dvije milijarde prihoda za ekonomiju ili tri milijarde za turizam, jer je to industrija u razvoju - ocijenio je Alabar.&nbsp;
On je naveo da u turizmu postoje elementi Mediterana, pejzaž, hrana, ljudi, plaže, kao i infrastruktura.
- Sa tim dolazi kupovina, maloprodaja, razvoj nekretnina i terminali za kruzere. Toliko toga dolazi, što je dovoljno za ekonomiju sa 500 hiljada ili 550 hiljada ljudi - zaključio je Alabbar.

Alabar: Želim uraditi nešto grandiozno, što odgovara ljepoti Crne Gore

Majka Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade i lidera Demokrata, Vesna Bečić ne gradi zgrade samo u Bečićima, već i u Podgorici, na Zabjelu, a u posao je ušla sa preduzećem „Prosperity Investments“ doo Cetinje, 22. decembra 2022. godine, kada su sklopili „Ugovor o zajedničkom ulaganju u izgradnju stambene zgrade“.&nbsp;
Na parceli od 501 kvadrata, čija je vlasnica Bečić, planirana je zgrada sa prizemljem i dva sprata, ukupne bruto građevinske površine 606 metara kvadratnih, sa devet stanova. Prema ugovoru, Bečićevoj majci pripadaju dva stana – jedan dvosobni od 59 kvadrata i drugi jednosobni od 40 kvadrata, kao i dva parking mjesta. &nbsp;
U Ugovoru piše da su „ugovorne strane saglasne da vrijednost zajedničkog ulaganja radi izgradnje predmetnog objekta... iznosi ukupno 400.000,00 eura“, te da suinvestitor „Prosperity Investments“ doo „ulaže sredstva odnosno snosi sve troškove neophodne za realizaciju svih faza prijekta“, dok suinvestitorka Bečić „u zajednički projekat ulaže katastarsku parcelu broj 27, u zahvatu DUP-a 'Zabjelo-Zelenika'“, kao i „dio plaćene naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta“.
Piše i da „ugovornim stranama pripada pravo zajedničke svojine na zajedničkim dijelovima novoizgrađenog objekta u skladu sa Zakonom o svojinsko-pravnim odnosima“.
Vrijednost jednosobnog stana u novogradnji na Zabjelu, površine 40 kvadrata je do 100.000 eura, a dvosobnog, površine 59 kvadrata, blizu 150.000 eura.
U bečićkom naselju Tršljikovica, Vesna Bečić, kako je prije nekoiko dana objavio dnevnik Vijesti, gradi sa budvanskom firmom „Bonila“ DOO i rođakom Lukom Bečićem, apartmanske turističke objekte - dvije zgrade od po sedam i osam etaža sa 92 apartmana.
I u ovaj građevinski biznis Bečićeva majka uložila je parcelu sa kućom, a zauzvrat će, kako je on saopštio u pokušaju da javnost ubijedi da to nije nikakva investicija, dobiti oko 12 odsto od objekata.&nbsp;
Maksimalna površina pod objektima, kako je predviđeno DUP „Bečići“ je 1.631 kvadrata, maksimalna bruto građevinska površina objekta je 6.380,44 kvadrata.
Grubom računicom izvedeno, proizilazi da će Bečićeva majka iz ove investicije zaradatiti oko dva miliona eura u vrijednosti apartmana koji joj sljeduju.&nbsp;
Bečić je, međutim, u patetičnoj objavi na društvenoj mreži Fejsbuk, nakon što je objavljena informacija o graditeljskom poduhvatu njegove majke, ustvrdio da ona ne gradi i da „najveći dio pripada investitoru i rođacima“.
Poručio je i kako ona „koja je čitav život provela radeći i podižući svoju porodicu zajedno“ sa njenim pokojnim suprugom, „ono što ima želi da ostavi djeci i unučadima“.
Požalio se i da su „posljednjih godina počele da niču zgrade na sve strane“ u Tršljikovici, „ogromna izgradnja, naseljavanje, desetine višespratnica i ogromnih zgrada“ oko njihove kuće, „do toga da bi zgrade koje se trenutno grade u nesposrednoj blizini“ i njihovu porodičnu kuću okružile zidovima.
I samo zato, kako je napisao, ona je prihvatila da se „priključi zajedničkom projektu“ sa rođakom.
- Isto kao što hiljade crnogorskih porodica rade kada se odluče da valorizuju svoju imovinu odnosno nasljedstvo – napisao je on.
Prema javno dostupnim podacima, Vesna Bečić je prije „bečićke valorizacije“ svoje imovine, već imala iskustva, jer je koju godinu ranije „valorizovala“ i naslijeđenu imovinu u podgoričkom naselju Zabjelo i očigledno shvatila da investiranjem u gradnju zgrada može da postane „milionerka“ i mnogo više da „ostavi djeci i unučadima“. Nije poznato da li je na „valorizaciju“ i u ovom slučaju „prinudila“, kako je za Bečiće napisao njen sin, „ogromna izgradnja, naseljavanje, desetine višespratnica i ogromnih zgrada“ oko njihove kuće
Interesantno je da je Vesna Bečić u obije investicije ušla sa firmama koje se, prema podacima sa platforme „CompanyWall“, ne kotiraju najbolje. Tako je dubinska bonitetna ocjena za „Bonilu“ u kategoriji B – 68, uz upozorenje: „povećan rizik, potrebna opreznost i pažljivo praćenje“, dok je „Prosperity Investments“ u kategoriji B+, sa ocjenom 83 i upozorenjem: „povećan rizik, ali uz mogućnost oporavka“. „Bonila“ ima dvoje zapošljenih, a „Prosperity Investments“ jednog.
Bečićeva majka, međutim, imala je puno povjerenje da će ova preduzeća završiti posao koji su dogovorili.
A Aleksa Bečić, danas potpredsjednik Vlade, iz stolice predsjednika Skupštine Crne Gore u junu 2021. godine pozivao je na spašavanje prostora u Bečićima i Budvi i pozivao na obustavu gradnje, uz poruke da „svi treba da budemo spremni i da damo dio sebe za opšte dobro, da podnesemo žrtvu“, jer je „prostor čudo“.

Kaćuša Krsmanović

Bečićeva majka, osim u Bečićima, suinvestitorka i zgrade u Podgorici

Termin lokalnih izbora za nas je nevažan. Radili smo i radimo jednako odgovorno i posvećeno bez obzira na bilo kakve izborne cikluse. Glasovi će doći ili neće doći ali će Cetinje za dvije godine biti još uređenije, ljepše i perspektivnije, ocijenio je danas gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković.
Kako je napisao na svom Fejsbuk profilu, lokalna vlast nastavlja da predano radi za dobrobit svih građana Cetinja, sa jasnom vizijom daljeg razvoja grada.
- U naredne dvije godine fokusiraćemo se na dalja ulaganja u javnu infrastrukturu, sa posebnim akcentom na rekonstrukciju vodovodne mreže. Takođe, posvećeno radimo na rješavanju problema otpadnih voda i rekonstrukciji gradskih saobraćajnica, od kojih je najznačajniji Bulevar crnogorskih junaka. U cilju podsticanja ekonomskog razvoja, radimo na stvaranju uslova za otvaranje novih radnih mjesta. Ključni koraci u tom pravcu su izgradnja hotela „Lokanda“ i nastavak realizacije projekta žičare Kotor – Lovćen – Cetinje, koji će značajno doprinijeti turističkoj ponudi i privrednom rastu našeg grada - naveo je Đurašković.&nbsp;
Paralelno sa tim, dodaje, ulažu u obrazovnu, zdravstvenu i kulturnu infrastrukturu.
- Već je raspisan tender za izgradnju sportske sale za Osnovnu školu „Lovćenski partizanski odred“, a u planu su i izgradnja dječije bolnice, multimedijalnog centra, rekonstrukcija škole na Njegušima i obnova bioskopa na Rijeci Crnojevića. Najkasnije na proljeće započeće rekonstrukcija puta od Ulića do Rijeke Crnojevića i transformacija u moderan magistralni put. Tender za ovaj projekat je već raspisan. Na prostoru Gornjeg Oboda već u novembru očekujem najmanje 15 novih radnih mjesta, a u uslužnim djelatnostima u gradu je već izvjesno novih 70 - najavljuje Đurašković.
Prema njegovim riječima, tender za potpunu rekonstrukciju parka 13. jul biće raspisan najkasnije u oktobru, a već na proljeće i tender za rekonstrukciju Njegoševog parka.
- Riječ je o temeljnoj rekonstrukciji parkova vrijednoj više od 2,5 miliona eura. Istovremeno nastavljamo program besplatnog vrtića, obezbjeđivanje naknada troškova za medicinski potpomognutu oplodnju, podršku ženskom preduzetništvu, poljoprivredi, start up biznisima, zatim sufinansiranje adaptacije spoljnih djelova stambenih zgrada, ali i brojne druge subvencije i programe kroz besplatan gradski prevoz za najstarije sugrađane, obezbjeđivanje prevoza za onkološke pacijente, osnivanje fondacije “Za naše Cetinje”, prevoz za učenike koji pohađaju školu u Podgorici, podršku uspješnim sportistima, mladim umjetnicima, učenicima, talentovanim pojedincima. Vjerujem da ovi projekti predstavljaju značajan iskorak u podizanju kvaliteta života svih naših sugrađana i potvrđuju našu čvrstu opredijeljenost da Cetinje nastavi da se razvija - poručio je gradonačelnik Prijestonice.

Đurašković: Odlaganje lokalnih izbora za jun 2027. godine znači nove investicije i snažan razvoj Cetinja

Estonija je započela postavljanje prvih betonskih bunkera duž jugoistočne granice s Rusijom, čime ulazi u ključnu fazu izgradnje Baltičke odbrambene linije. Iako projekat kasni godinu dana, cilj je da do kraja ove godine bude postavljeno 28 od ukupno planiranih 600 bunkera, prenosi Defense News.
Kašnjenje je uzrokovano problemima u javnim nabavkama, jer je prvobitni tender propao nakon što su ponuđene cijene premašile zakonske limite. Prema navodima Estonskog centra za odbrambena ulaganja, građevinske kompanije nijesu mogle precizno procijeniti troškove bez informacija o tačnim lokacijama bunkera, koje su iz bezbjednosnih razloga bile povjerljive.
Problem je privremeno riješen pokretanjem pilot-projekta, u okviru kojeg su ponuđačima date okvirne lokacije za izgradnju prvih 28 objekata. Tender za preostalih 572 bunkera očekuje se do kraja godine.
Bunkeri, površine oko 35 kvadratnih metara, projektovani su da izdrže artiljerijske udare i predstavljaju dio višeslojnog sistema odbrane, uz prepreke poput bodljikave žice i protivtenkovskih zapreka, koje su već pripremljene za brzo postavljanje u slučaju potrebe.
Izgradnju dodatno usporavaju logistički i administrativni izazovi, jer se projekat sprovodi u mirnodopskim uslovima, uz obavezna odobrenja vojnih, policijskih i lokalnih vlasti.
Uprkos kašnjenjima, Estonija je trenutno najdalje odmakla u realizaciji Baltičke odbrambene linije u poređenju s Latvijom i Litvanijom. Za projekat je izdvojeno 60 miliona eura, a manji budžet u odnosu na susjede opravdava se kraćom granicom i prirodnim preprekama poput jezera Peipus i močvara.

Estonija gradi bunkere na granici s Rusijom

Građani Zete glasaće sjutra na referendumu o tome da li su za to da u toj opštini bude izgrađeno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, prenosi TVCG.
Pravo glasa na referendumu ima 12.747 građana, a tim povodom Ministarstvo unutrašnjih poslova je oformilo kol centar sa jedinstvenim brojem 19820, putem kojeg građani Zete mogu da se informišu o tome da li su upisani u birački spisak i na kojem biralištu glasaju.
U Botunu, mjestu gdje je predviđeno da bude izgrađeno postrojenje, organizovano je više protesta u znak protivljenja gradnji.
Dio građana u Botunu prije mjesec dana postavio je šatore koje je Komunalna inspekcija više puta uklanjala.
Botunjani su nekoliko puta poručili da izgradnje postrojenja neće biti i da će i životima, ako treba, braniti taj stav.
Iz Glavnog grada saopštili su da postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda znači manje zagađenja Morače i Skadarskog jezera, veću bezbjednost, savremeniji sistem i ispunjavanje evropskih standarda u oblasti životne sredine.
Vlada Crne Gore u srijedu je dala garancije Botunjanima, u kojima se, između ostalog, navodi da će postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda biti pušteno u pogonu nakon sanacije bazena crvenog mulja.

Zeta: Sjutra referendum o kolektoru, pravo glasa ima 12.747 građana

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović učestvovaće na 11. Globalnom forumu Alijanse civilizacija Ujedinjenih nacija (UNAOC), koji će sjutra biti održan u Rijadu, saopšteno je iz resornog ministarstva.
Iz crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova (MVP) kazali su da se ovogodišnji Forum, kojim se obilježava dvadesetogodišnjica osnivanja Alijanse civilizacija, održava na temu „Dvije decenije dijaloga za čovječanstvo: unapređenje novog doba međusobnog poštovanja i razumijevanja u multipolarnom svijetu“.&nbsp;
Ibrahimović će, kako je najavljeno, učestvovati u plenarnoj sesiji – generalnoj debati, kao i na sastanku Grupe prijatelja Alijanse civilizacija na visokom nivou.
- To će biti prilika za dodatnu potvrdu dugogodišnje posvećenosti Crne Gore ciljevima i vrijednostima Alijanse civilizacija, multilateralizmu i saradnji u okviru sistema Ujedinjenih nacija- navodi se u saopštenju.

Ibrahimović sjutra na Globalnom forumu Alijanse civilizacija UN-a u Rijadu

Izraelske odbrambene snage (IDF) danas su napale grad Gazu, a meta je bio "ključni" komandant paletinskog oružanog pokreta Hamas, javlja list Tajms of Izrael.
Vojska Izraela je u saopštenju navela da je meta napada, na strani linije prekida vatre u Gazi pod kontrolom Hamasa, bio visoko rangirani komandant oružanog krila Hamasa Rad Sad.
IDF navodi da je posljednjih mjeseci Sad učestvovao u "obnovi i proizvodnji naoružanja" Hamasa.
Palestinski mediji navode da su u napadu ubijene najmanje tri osobe.
Sad se smatra jednim od rijetkih preostalih članova vrhovnog vojnog rukovodstva Hamasa u Pojasu Gaze.
Ranije je bio načelnik operativnog odsjeka Hamasa.
IDF je u martu 2024. izvršio raciju na bolnicu Šifa u gradu Gazi, verujući da se Sad nalazi u njoj, ali je on ranije uspio da pobegne.
Do sada je preživio nekoliko izraelskih pokušaja atentata tokom rata, uključujući i onaj u junu 2024. godine.

Vojska Izraela napala grad Gazu, meta bio komandant Hamasa

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Tag: investicije