Agencija za civilno vazduhoplovstvo (ACV) će intenzivnijim nadzorima i inspekcijama u ovoj godini nastaviti da osigurava i unapređuje sistem sigurnosti i bezbjednosti u vazdušnom saobraćaju - saopštio je direktor ove agencije Ivan Šćekić.
- Imamo visok stepen nadzora i inspekcija, usklađen sa nivoom koji zahtijevaju Evropska komisija (EK) i propisi Evropske unije (EU). Predvidjeli smo ih više, u skladu sa prioritetima za ovu godinu, s ciljem da jačamo kontrolni mehanizam - rekao je Šćekić Agenciji Mina biznis.
On je kazao da je uloga ACV veoma značajna za civilno vazduhoplovstvo, jer reguliše, nadzire i osigurava uslove za sigurno, bezbjedno i efikasno funkcionisanje vazdušnog saobraćaja.
Šćekić je dodao da je Agencija počela da unapređuje proces rada u prošloj godini, a veća dinamika donošenja regulatornih i internih akata obilježiće i ovu.
- Radi ažurnog usklađivanja nacionalnih propisa sa EU regulativama, zacrtali smo da u ovoj godini pripremimo i usvojimo 27 podzakonskih akata kojima se u potpunosti transponuju odredbe 33 regulative i dvije direktive EU. To je ambiciozniji plan od obaveznog transponovanja propisa EU, a fokus kod planiranog je primarno na kvalitetu - precizirao je Šćekić.
Agencija, prema njegovim riječima, doprinosi uspješnom uključivanju u evropske integracione procese u oblasti vazduhoplovstva, uvođenju i primjeni međunarodnih propisa, standarda i tehničkih pravila, te prihvatanju međunarodne prakse kao garancije dostizanja najviših standarda sigurnosti i bezbjednosti u oblasti civilnog vazduhoplovstva.
On je, među brojnim aktivnostima, najavio nabavku nekoliko softvera koji će, između ostalog, poboljšati rad Agencije pri obradi licenci i sertifikata, značajno unaprijediti upravljanje vazdušnim prostorom za sistem bespilotnih vazduhoplova, te omogućiti snaženje Odsjeka za informacione tehnologije i informacionu bezbjednost.
- Takođe, važno je raditi na sertifikaciji aerodroma u Tivtu, kao i resertifikaciji Aerodroma Podgorica prema zahtjevima EU. Regulativa i naši nadzornici su spremni. Od Aerodroma Crne Gore je traženo da predlože predstavnike da bi zajednički tim nastavio i ubrzao ovaj proces - naveo je Šćekić.
On je dodao da je među najznačajnijim aktivnostima crnogorske Agencije u prvom kvartalu ove godine i standardizaciona posjeta Agencija EU za sigurnost vazduhoplovstva (EASA).
- Značajan posao je pred nama. Bez obzira koliko je zaista postignuto i unaprijeđeno u prošloj godini, postoji dodatni prostor da poboljšamo stvari, što je pozitivna strana dosadašnjih kontrola. Osim potvrde statusa, mi tokom kontrolnih misija učimo i u kojim oblastima treba da popravimo poslovanje. Usmjereni smo i na predstojeću posjetu, jer je prva u oblasti iz djelokruga rada u kojem dosad nije bilo kontrola i u tom smislu prepoznali smo određene tačke koje ćemo i tokom ove godine dodatno unaprijediti - kazao je Šćekić.
On je naveo rezultate brojnih međunarodnih kontrola kojim je mjeren učinak ACV, kao i potvrđena uspješna primjena evropskih i međunarodnih standarda u civilnom vazduhoplovstvu.
Šćekić je istakao da Agencija, koja se ne finansira iz državnog budžeta, doprinosi da Crna Gora bilježi zavidne rezultate po efikasnosti u primjeni najviših standarda i preporučene prakse Međunarodne organizacije civilnog vazduhoplovstva (ICAO).
- Za kraj prošle godine stigla je i potvrda naše posvećenosti da unaprijedimo vazduhoplovni sistem. Ohrabruje da je to primijetio prvi čovjek Evropske organizacije za sigurnost vazdušne plovidbe (EUROCONTROL) iz Brisela, te Crnoj Gori to i zvanično ukazao, navodeći značaj organizacione i finansijske nezavisnosti Agencije - rekao je Šćekić.
On je dodao da su najbitnije, pored apsolutne primjene nacionalnih, evropskih i međunarodnih propisa, investicije za razvoj vazduhoplovstva.
Šćekić je kazao da ACV u okviru svojih nadležnosti donira značajna sredstva za razvoj sistema traganja i spašavanja vezanog za vazduhoplovstvo, a kao vodeći predstavnik Crne Gore aktivno učestvuje u regionalnim dešavanjima iz tog domena.
On je poručio da ACV aktivnostima i rezultatima doprinosi pristupanju Crne Gore EU.
- Prioritet u radu, pored ostalog, je i novi Zakon o vazdušnom saobraćaju u saradnji sa Ministarstvom saobraćaja i drugim nadležnim institucijama. Nastavljamo da pripremamo i usvajamo podzakonske propise u skladu sa zakonima, gdje prije svega mislim na prenošenje EU propisa u nacionalnu regulativu iz oblasti vazdušnog saobraćaja - precizirao je Šćekić.
On je podsjetio i na značaj jačanja regionalne i međunarodne saradnje, navodeći da je ACV prošle godine bila domaćin visokim predstavnicima EK, regiona i ICAO.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Šćekić: Više nadzora i inspekcija u vazdušnom saobraćaju

Paralelno sa svim nadzornim aktivnostima, radimo na unapređenju regulatornih zahtjeva i internih procedura, a posebno je važno da država mijenja Zakona o vazdušnom saobraćaju - poručio je direktor Agencije za civilno vazduhoplovstvo (ACV) Ivan Šćekić.
On je istakao da će promjene uslijediti posle duže vremena.
- A razlog je da se unaprijede određena rješenja i da se na nacionalnom nivou održi korak sa globalnim razvojem vazduhoplovstva. To se, između ostalog, odnosi i na oblast uvođenja linija od javnog interesa - dodao je Šćekić.
On je čestitao Međunarodni dan civilnog vazduhoplovstva - 7. decembar svim vazduhoplovnim kompanijama organizacijama, institucijama, pojedincima i pružaocima usluga u ovoj oblasti, kao i međunarodnim partnerima.
- Svrha obilježavanja ovog dana je da se prepozna značaj vazduhoplovstva, posebno međunarodnog vazdušnog saobraćaja, za društveni i ekonomski razvoj cijelog svijeta - istakao je Šćekić.
ACV je, dodaje on, krajem septembra bila domaćin značajne posjete direktora Regionalne kancelarije Međunarodne organizacije civilnog vazduhoplovstva (ICAO) za Evropu i Sjeverni Atlantik, Nikolasa Raloa.
- To je bila prva posjeta kada je u pitanju ovako visoko rangirani čelnik ICAO, što je i potvrda statusa Crne Gore u globalnom i regionalnom sistemu u ovoj oblasti te ugleda njene vazduhoplovne vlasti na međunarodnom nivou - rekao je Šćekić.
Uloga Agencije za civilno vazduhoplovstvo nije, kaže on, direktno u vezi sa privlačenjem avio-kompanije ili uspostavlja linije - već da reguliše, nadzire i osigurava uslove za sigurno, bezbjedno i efikasno funkcionisanje vazdušnog saobraćaja.&nbsp;
- ACV predano radi i doprinosi da država bilježi zavidne rezultate po efikasnosti u primjeni međunarodnih standarda i preporučene prakse Međunarodne organizacije civilnog vazduhoplovstva (ICAO) - naveo je Šćekić dodajući da su potpuno posvećeni konstantnom poboljšanju kvaliteta sistema sigurnosti i bezbjednosti civilnog vazduhoplovstva.
Doprinose, naglašava, boljoj povezanosti.
- Time što se osiguravamo da aerodromi i avio-kompanije ispunjavaju međunarodne standarde, donošenjem i primjenom regulative koja može unaprijediti rad avio industriji. U tom smislu, značajan je rezultat od 88 odsto ispunjenosti međunarodnih standarda i praksa ICAO koji je konstatovan tokom posljednje kontrole ove međunarodne krovne institucije - rekao je Šćekić.

Šćekić: Radimo na unapređenju regulatornih zahtjeva i internih procedura, važno da država mijenja Zakon o vazdušnom saobraćaju

Sistematizacija, odnosno novi Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Agenciji za civilno vazduhoplovstvo doprinijeće sveobuhvatnijem i efikasnijem radu, jer ovaj akt „nije sistemski mijenjan iako to zahtijeva razvoj vazduhoplovstva“, i zastario je „u odnosu na radne aktivnosti i definisane oblasti nadležnosti u skladu sa nacionalnom i regulativom Evropske unije“, saopšteno je Portalu ETV iz ove ustanove. Pravilnik je usvojen na sjednici Savjeta ACV 21. oktobra, jednoglasno, ali dio zapošljenih je nezadovoljan i tvrde da je prilagođen interesima pojedinaca. Iz Agencije, međutim, za naš portal kažu, da su imali „situaciju da radne aktivnosti nijesu bile definisane u sistematizaciji, a neophodno ih je sprovoditi te su dodate opisom poslova“. - Među njima su, između ostalog, obaveze u vezi s inspektorima, jer ta pozicija i poslovi nijesu bili adekvatno, odnosno u dovoljnoj mjeri propisani, kako smo ranije ukazali, već su imali privremena ovlašćenja za rad. To znači da su inspektorima značajno poboljšani uslovi rada kao i povećani koeficijenti, čime su dobili uvećanje zarada – ističu oni. Dodaju da su promjene „uvedene u dijelu obaveza kod sajber bezbjednosti i prava putnika, SAFA inspekcija, preciznije su propisani poslovi praćenja i analize izgradnje objekata u blizini aerodroma, davanje mišljenja na planska dokumenta, nadzor nad promjenama kod vazduhoplovnih subjekata, kao i drugi opisi za poslove u svim odsjecima“. - Osim poslova koji nijesu bili definisani, brojne aktivnosti su sada preciznije propisane, s obzirom na to da su naslijeđene tužbe brojnih zaposlenih Agencije zbog obavljanja poslova za koje tvrde da im nijesu bili propisani – naglašavaju iz ACV. Kažu i da „zapošljeni u službama za finansije, računovodstvo, pravne i opšte poslove te međunarodnu saradnju nijesu imali rukovodioca, što je sada unaprijeđeno da bi se obezbijedila veća efikasnost u radu“. Ističu i da su „uzete su obzir brojne zakonske i podzakonske odredbe, ali i utvrđeni nalazi i preporuke međunarodnih organizacija poput ICAO, EASA, ECAC i EK“. - Sistematizacija nije bila u saglasju sa brojnim zakonima i podzakonskim aktima, te je sveobuhvatnom izmjenom usklađena, a među najznačajnijim su zakoni o vazdušnom saobraćaju, radu, inspekcijskom nadzoru, upravnom postupku, obligacionim odnosima i osnovama svojinsko-pravnih odnosa u vazdušnom saobraćaju, planiranju prostora i izgradnji objekata, prekršajima – objašnjavaju iz ACV. Kažu i da je prethodni akt o sistematizaciji sadržao oko 50 strana, dok novi ima oko 110. U izradi ovog dokumenta, ističu oni, „uzet je u obzir razvoj na tržištu, što je regulisano dodatnim opisom poslova“. - Takođe, došlo je do reorganizacije sektora i drugih organizacionih jednica, planirano povećanje ekspertskog kadra, poput inženjera i pilota, prije svega u obastima koje se bave sigurnošću i bezbjednošću – dodaju oni. Osim usko stručnog kadra sa iskustvom u vazduhoplovstvu, kažu iz ACV, „jednoj instituciji ovih nadležnosti i odgovornosti neophodna je jača prateća podrška pravnika vazduhoplovnom kadru i slično, odnosno opšteg stručnog kadra koji je potreban za sveobuhvatan i efikasniji rad ACV“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241202061216_cb984a2ed1eb7e81a91508b93519c16d2cff5f5cf0d6bbb952d9fa1787a8567b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241202061216_cb984a2ed1eb7e81a91508b93519c16d2cff5f5cf0d6bbb952d9fa1787a8567b" data-rendition-name="original" width="1434" height="2168" loading="lazy" alt="Ivan Šćekić (Foto: ACV)"><figcaption>Ivan Šćekić(Photo: ACV)</figcaption></figure>  Prema Statutu, kako su nam saopštili, direktor Agencije je odgovoran da predlaže sistematizaciju radnih mjesta. - To je i učinio nakon intenzivnog rada, uz podršku stručnog kadra ACV, od čega su pojedini bili i sami članovi Sindikata, i konsultacije sa onima koji imaju potrebna znanja i kompetencije – odgovorili su na naše pitanje ko je bio u timu koji je radio novi pravilnik, uz opasku da je direktor Ivan Šćekić „stručni kadar u crnogorskoj vazduhoplovnoj vlasti, upoznat sa gotovo svim razvojnim fazama ACV u periodu od skoro 14 godina“. Kategorični su i da je netačna informacija da je sistematizacijom predviđeno da menadžer za komunikaciju sa javnošću bude bolje plaćen od inspektora. - Nije tačno da se može raditi o primanju za tu poziciju od 3.000 eura i više, prema uslovima iz sistematizacije i koeficijentu koji pripada za ovu rukovodeću odgovornost, već o znatno nižem iznosu – naglasili su iz ACV i dodali da „prema posljednjim podacima, osnovna zarada inspektora iznosi od oko 2.500 do 3.000 eura“. Zaključili su i da rukovodstvo ACV, institucije koja se finansira iz Eurokontrola i ostalih izvora, poštuje striktna pravila EU za potrošnju i vodi računa o svakom euru u skladu sa finansijskim planom i utvrđenim limitima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241202061216_0eff520a448567a298a4bb422f91ee936ef32ee52a9bb81029a0daa930a61440.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241202061216_0eff520a448567a298a4bb422f91ee936ef32ee52a9bb81029a0daa930a61440" data-rendition-name="original" width="800" height="445" loading="lazy" alt="Aerodrom Tivat"><figcaption>U ACV ĆE BITI ANGAŽOVANO VIŠE PILOTA: Aerodrom Tivat(Photo: Aviportal)</figcaption></figure>

Kaćuša Krsmanović

Planirano povećanje ekspertskog kadra - inženjera i pilota, ali i pravnika

Iako je gotovo sve bilo dogovoreno da Narodna biblioteka ,,Radosav Ljumović“ bude izdavač drugog, proširenog izdanja knjige ,,Gradonačelnici“ novinara i publiciste Danila Burzana, do toga ipak nije došlo.
Razlog za to je što direktorica te javne ustanove Slavica Ilinčić nije prihvatila da knjiga bude štampana na jotovanoj varijanti crnogorskog jezika!?
RAZOČARENJE
- Nakon pet knjiga koje mi je ranije štampala Narodna biblioteka ,,Radosav Ljumović“, naravno, upravo na toj prokazanoj, jotovanoj vrijanti crnogorskoga jezika, više sam nego iznenađen, čak i uvrijeđen, ponižen, diskvalifikovan. Mislim da je ovo skandalozno ponašanje. Prosto ne mogu da vjerujem da Biblioteka koja se finansira iz budžeta za koji ja izdvajam jednako, ako ne i više od gospođe koja je trenutno direktorka, da se iz takvog budžeta svih nas neko može finansirati, a neko ne može samo zato što se to nekome sviđa – kazao je za Pobjedu Burzan.
Ističe da je od kompetentnih ljudi obaviješten da su po zakonu ravnopravne obje varijante crnogorskog jezika, te da nikakvih problema ovakve vrste ne bi smjelo da bude.
Kada se početkom novembra pismom obratio direktorki Biblioteke, između ostalog je podsjetio da je ta ustanova prije deceniju bila izdavač njegove monografske knjige ,,Gradonačelnici“.
- U međuvremenu su promijenjene tri ,,opštinske vlasti“ i procijenio sam da je vakat za novo, dopunjeno izdanje. Pored tri nova gradonačelnika, u drugome izdanju bi se još našle biografije svih zamjenika gradonačelnika, zatim svih predśednika/ca Skupštine glavnoga grada, kao i njihovih pomoćnika. Ovim putem nudim da budete izdavač i ovoga, dopunjenoga izdanja knjige ,,Gradonačenici“, pretpostavljajući da bi vaše prihvatanje trebalo da bude uneseno i u plan budžeta za iduću godinu. Kao autor, ni ovom prilikom nemam finansijskih zahtjeva, već samo da dobijem 50 primjeraka knjige – naveo je u pismu Burzan.
Ubrzo je, kaže, dobio pozitivan odgovor i poziv na razgovor oko pojedinosti u vezi sa pripremom i štampanjem knjige.
- Razgovoru sa direktorkom Ilinčić prisustvovala su i dva njena saradnika iz Biblioteke. Dvadesetak minuta vrlo ugodnoga razgovora rezultiralo je dogovorom da rukopis predam do kraja godine, a precizirali smo i detalje oko formata, izgleda korica, tiraža itd. Kad je sve dogovoreno i prije nego što su mi uručili neke knjige na poklon, direktorka mi je rekla da, ipak, neće biti štampanja knjige na jotovanoj varijanti crnogorskoga jezika, već da treba da je „preradim“, pošto Biblioteka pod njenim rukovodstvom ima takvu izdavačku politiku, da jotovana varijanta „ne prolazi“. Naravno da nijesam to prihvatio, rekao sam da bi to značilo odustajanje od samoga sebe i da ja treba da pogazim svo svoje dosadašnje stvaralaštvo. Uzalud sam ukazivao na ravnopravnost obje varijante crnogorskoga jezika, kao i da su sve moje knjige (pa i onih pet koje je izdala Biblioteka) pisane tom, jotovanom varijantom crnogorskoga jezika – navodi Burzan.
ĆUTANJE KAO ODOBRAVANJE
Smatrajući da nije dobro da odmah javno reaguje nakon susreta i razgovora sa direktoricom Biblioteke, želio je da provjeri da li iza ovakve politike stoji i Glavni grad.
- Narednoga dana sam se pismeno obratio gradonačelniku Podgorice, jer sam želio da vidim da li i on stoji iza takve politike, odnosno odluke da se budžetski novac ne može ravnopravno trošiti za potrebe svih građana, odnosno da li je direktorka Biblioteke, u stvari, samo produžena ruka politike gradske uprave - priča Burzan.
Od gradonačelnika je imejlom zatražio da ga primi na kratki razgovor povodom pripremljenog drugog, proširenog i dopunjenoga izdanja knjige ,,Gradonačelnici“, napomenuvši da je na ovu temu razgovarao sa direktorkom Biblioteke, koja je izdavač prvoga izdanja, ali i kako se ispostavilo da dogovor o drugom izdanju nije moguć. Nakon nekoliko dana obaviješten je da ga gradonačelnik nikako ne može primiti zbog velike zauzetosti, ali da ga može primiti njegov savjetnik Slavko Matković, što je prihatio. Detaljno mu je, kaže, saopštio sve pojedinosti, poručujući da očekuje odgovor gradonačelnika Mujovića o tome da li podržava odluku direktorke Biblioteke o zabrani izdavanja knjiga na zvaničnoj, dakle, zakonitoj varijanti crnogorskoga jezika.
- Od JU Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“, kao ustanove koja je bila izdavač prvog izdanja, zatražili smo i dobili potrebna pojašnjenja. Direktorica Biblioteke nas je upoznala sa tokom vašeg razgovora i potvrdila spremnost ustanove da podrži izdavanje novog izdanja, u skladu sa standardima i izdavačkom politikom koju primjenjuju na sve publikacije. Takođe je naglasila da je pitanje pravopisne varijante dio njihovih stručnih i uredničkih procedura, na koje Biblioteka, kao autonomna ustanova, ima zakonsko pravo i odgovornost. U tom kontekstu, ističemo da se Glavni grad i gradonačelnik ne uključuju u stručne i uredničke odluke ustanova kulture, već poštuju njihov profesionalni integritet i samostalnost. Smatramo da je neposredni dijalog između autora i izdavača najadekvatniji okvir za usaglašavanje svih tehničkih i uredničkih pitanja, uključujući i ovo – navodi se u odgovoru koji mu je dostavio savjetnik gradonačelnika.
Ovakav odgovor bio je još veće razočarenje, kaže ovaj istaknuti crnogorski publicista.
- Tako sam saznao da direktorka Ilinčić ima podršku gradonačelnika Mujovića za nezakonito ponašanje. Dakle, ranijih godina je Biblioteka mogla da štampa moje knjige na jotovanoj varijanti, ali sada ne može! To znači da se podržava, bolje reći – primjenjuje, korišćenje novca svih građana samo za projekte koji su politički prihvatljiviji aktuelnoj vlasti glavnoga grada… A, izvjesno i Crne Gore – zaključio je Danilo Burzan.
Ovim povodom Pobjeda se obratila Glavnom gradu za komentar, ali do zaključenja broja nijesmo dobili odgovor.
Ilinčić: Poslovna politika Biblioteke zasniva se na važećim propisima u svim segmentima rada
Odgovarajući na pitanja Pobjede, direktorka NB ,,Radosav Ljumović” Slavica Ilinčić je izjavila da ta ustanova sve svoje aktivnosti obavlja u skladu sa zakonom, te da se to odnosi i na izdavačku djelatnost.
- Poslovna politika Biblioteke zasniva se na važećim propisima u svim segmentima rada – bio je odgovor direktorice Narodne biblioteke ,,Radosav Ljumović".

Gradska biblioteka ne podržava legalnu, jotovanu varijantu crnogorskog jezika: Ilinčić odbila da štampa Burzanovu knjigu

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša saopštio je da je sinoćnje glasanje u Skupštini o izboru sudija Ustavnog suda ogolilo političku realnost u kojoj, kako kaže, lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić „upravlja skupštinskom većinom“.
Mugoša tvrdi da je „namjerno promijenjen redoslijed glasanja“ kako bi se, kako navodi, rezultat prilagodio interesima Mandića.
– Namjerno je promijenjen redosljed glasanja o kandidatima za Ustavni sud, kako bi rezultat bio onakav kakav Mandiću odgovara. PES-u i predsjedniku Crne Gore ostalo je da i dalje slijepo vjeruju njemu – poručio je Mugoša na mreži Iks.
On je ocijenio da je još jednom postalo jasno ko zaista kontroliše političke procese unutar vladajuće većine.

Mugoša: Mandić ponovo pokazao da vodi većinu

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno sa mjestimičnom kišom, uglavnom u prvom dijelu dana, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Vjetar će biti slab do umjeren, pretežno južni.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od dva do 12, najviša dnevna od četiri do 16 stepeni.

Vrijeme promjenljivo oblačno, kiša povremeno

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, u razgovoru za portal Standard, kazao je da je izgradnja pete sanitarne kade od ključnog interesa i za preduzeće i za mještane, upozoravajući da bi eventualna obustava radova imala ozbiljne posljedice. Upitan o početku gradnje kolektora u Botunu, Mujović je istakao da je u toku procedura dobijanja neophodne saglasnosti pred Ministarstvom prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, što je jedini preostali preduslov za kompletiranje papirologije i početak radova.
Komentarišući izjavu predsjednika Opštine Zeta Mihaila Asanovića da “Glavni grad i Vodovod ne mogu odlučivati o parcelama u Botunu”, gradonačelnik Podgorice je istakao da poštuje stav kolege, te da mu ne može oduzeti pravo na mišljenje.
SITUACIJA DOVOLJNO KOMPLIKOVANA
- Da li je ono utemeljeno ili ne, druga je strana medalje. Nisam pristalica medijskog nadgornjavanja. Situacija je dovoljno komplikovana i dodatne tenzije ne vode rješenju - rekao je Mujović.
Kada su u pitanju protesti mještana Omerbožovića i Dinoše kod preduzeća Deponija, koji traje već 78 dana, gradonačelnik je istakao da je gradnja pete kade neophodna.
- Lično sam, zajedno sa ambasadorom EU u Crnoj Gori Johanom Satlerom, posjetio Deponiju i uvjerio se u stanje stvari. Ono što smo dogovorili i obećali na sastanku sa predstavnicima Opštine Tuzi, a to je čišćenje otpada oko postojećih kada, sprovedeno je u djelo u najkraćem vremenskom roku - kazao je Mujović.
PETA KADA NEOPHODNA
On je dodao da je peta kada neophodna, kao i da je važno da za radove postoji odobrenje resornog ministarstva, te da sama kada bude urađena po najstrožijim ekološkim standardima.
Gradonačelnik je naveo da će direktor Deponije Aleksandar Božović imati dodatne sastanke sa mještanima i da smatra da se do rješenja može doći.

Mujović: Kompletira se papirologija oko kolektora, početak radova čim Ministarstvo urbanizma da neophodnu saglasnost

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić optužio je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da je "otuđio" skaj materijal iz kancelarije Saše Čađenovića.
-To je bilo 2021. godine, cilj je bio da se Čađenović optuži za skrivanje i utre put da je postao član kriminalne organizacije - kazao je Katnić.
Njegov branilac, advokat Ljubomir Raković kazao je da Katnić naveo da u spisima predmeta postoje dokazi iz kojih proizilazi da je Saša Čađenović bio jedini kome je dostavljen obavještajni paket Europola i da su se ti podaci nalazili u njegovoj kancelariji odakle su i otuđeni s ciljem da se dostave određenim medijima, što je i učinjeno.
- Katnić je zatražio da se u svojstvu svjedoka sasluša glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i da se izjasni o curenju svih skaj komunikacija i njihovom objavljivanju u medijima, što je bio razlog za prekid saradnje fracuskih nadležnih organa sa Specijalnim državnim tužilaštvom Crne Gore - kazao je Raković.
On je dodao da je Katnić &nbsp;istakao da je tužilac Šoškić bio taj koji je dostavio podatke određenim medijima u Crnoj Gori, da bi mu na taj način nanio štetu i pripremio teren za njegovo hapšenje.

Raković: Katnić je ukazao da je Šoškić otuđio skaj komunikacije iz Čađenoviće kancelarije, dao ih medijima i tako pripremio teren za hapšenje

Bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katnić niko nije mogao da bude šef, niti da izdaje naređenja - kazao je u Višem sudu nekada prvi čovjek Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić.
On je ovo odgovorio na pitanje nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koji se, optužnicom SDT-a, tereti da formirao kriminalnu grupu čiji je član navodno bio Katnić. U ovom postupku sudi se i suspendovnom specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću. Oni se terete da su svoje službene položaje podredili kavačkom mafijaškom klanu.
Svjedok Radonjić kazao je da Katnića poznaje od 2016. godine i da "subjektivno ne može da doživi da je Katniću &nbsp;neko šef".
- Njemu niko ne može da izdaje naređenja..Ne može ni u porodici da mu bude šef - to je moje mišljenje kazao je Radonjić.
On je bio kategoričan da nikada od Katnić nije dobio neki nezakoniti nalog, da neku osobu ne procesuira ili da neko treba da bude privilegovan.
- Svakodnevno sam imao komunikaciju sa njim. Upravo je on forsirao da prikupljamo podatke, da se što više osoba obuhvati pretkrivičnim postupkom - kazao je Radonjić.
Objasnio je da kada je formirano Specijalno policijsko odjeljenje - 2016. bilo 20 službenika i da su 2018. godine proširili tim sa još deset službenika.
Formiranjem Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala na čijem čelu je bio Zoran Lazović, prema riječima svjedoka, dobili su veliko pojačanje u borbi protiv organizovnog kriminala.
U tom sektoru su, kako kaže Radonjić, bili najbolji i najiskusniji operativci &nbsp;među kojima su Milorad Žižić, Dejan Knežević...
Na pitanje Katnićevog branioca, advokata Ljubomira Rakovića svjedok je kazao da 2017/2018. nijesu raspolagali informacijama da je Ljubo Milović član kavačke kriminalne grupe.
Radonjić zna da je Milović bio policajac i da je čuo da ima neke konekcije sa Rusima u "vezi nepokretnosti i da posreduje u kupovini banke".
-Imao sam kontakte sa mnogim rukovodioca stranih službi i nikada nijesam dobio informaciju o Miloviću - kazao je Radonjić.
Nakon promjene vlasti kada je ušao u uži zbor za direktora policije Radonjić je naveo da nije "odgovarao određenim strukturama i malo po malo su ga izolovali i poslali kući".
On je na pitanje Lazovića kazao da se bivši pomoćnika direktora nikada nije interesovanje ni za jedan predmet.
- Kolega Lazović se nije miješao u rad SPO, niti je bila ugrožena autonomija koju sam imao sa SDT-om. &nbsp;Pojedini prije njega su znali da budu "napadni" - rekao je Radonjić.
Za Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, kako je naveo, prvi put je čuo kada su stigli u Crnu Goru. Nije imao saznanja da su u našoj državi počinili krivično djelo.
- Tokom moga rada imao sam stalne kontakte sa starješinama iz bezbjedbosnog sektora iz Srbije i nikada mi ih nijesu pomenuli - istakao je Radonjić.
On je dodao da je spriječena njihova likvidacija i da je ta akcija vođena profesionalno uz konstataciju " da nema što da doda, niti da oduzme".
- Rukovodilac akcije je bio iskusni operativac Milorad Žižić - kazao je Radonjić.
Nekadašnji službenik SPO i bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Cetinje Dalibor Šaban je ispričao da ga je Radonjić obavijestio da je u SPO došla osoba koja ima saznanja o organizovanim kriminalnim grupama.
U prostorije je došao Ivan Milović i, prema riječima Šabana, ispričao je da se osjeća ugroženo od grupe sa kojom je ranije sarađivao.
- Iznio je neke informacije o krijumčarenju droge u Crnoj Gori i to je bilo ono što je on čuo, u čemu nije učestvovao. Lično je, kako je naveo učestvovao u krivičnim dijelima u Francuskoj - ispričao je Šaban.
Kada su završili razgovor Šaban je o tome obavijestio Radonjića koji je dao nalog za mjere tajnog nadzora za Ljuba Milovića, Ivana Stamatovića i Miloša Mišurovića.&nbsp;
Te mjere nijesu dale rezultat jer, prema riječima svjedoka, nijesu dovele do osnovane sumnje da je neko počinio krivično djelo.
Šaban je ukazao da su se francuski istražitelji interesovali za krivična djela počinjena na njihovoj teritoriji i Ivanu Miloviću je bio ponuđen status svjedoka saradnika ali je "odustao od svega".
Šaban je odgovarajući na pitanje Lazovića kazao da nikada nije čuo da se bivši pomoćnik direktora interesovao za bilo koji predmet ili da je nekog pokušao privilegovati.
Svjedok Zdravko Nedović, koji je radio na imanju porodice Lazović u Bijelom Polju, potvrdio navode Lazovića da je imanje u Bijelom Polju naslijedio od oca 2012. godine.
Na tom imanju Nedović je radio fizičke poslove za dnevnicu od 20 eura. Uzgaja se povrće, a od šljiva i jabuka, kako je ispričao, pekli su veliku količinu rakije, a držali su i ovce, kokoške i svinje.
- Sve fizičke poslove tokom vikenda i praznika Lazović je radio sa mnom - ispričao je Nedović.
On je na pitanje advokata Nikole Martinovića rekao da bude oko 38 tona šljiva i 20 tona jabuka i da se od tog voća peče rakija.
Martinović je konstatovao da je samo od prodaje rakije mogao prihodovati od 20.000 do 80.000 eura u posljednjih 10 godina.
Suđenje se nastavlja 2. decembra kada će svjedok Radonjić odgovarati na pitanja Katnića. Sudija Veljko Radovanović kazao je da će pozivi za saslušanje biti poslati Sanji Jovićević i Nikoli Janičiću.

Radonjić: Katniću niko nije mogao biti šef, nikada od njega nijesam dobio nezakoniti nalog

,,Dvadeseti novembar je jedan od najtragičnijih dana u Pljevljima i zbog poštovanja prema civilnim žrtvama i njihovim porodicama, ne prisustvujem Danu opštine“. Ako ste povjerovali da je ovu rečenicu izgovorio neki Pljevljak, u namjeri da podsjeti na tragično vrijeme Drugog svjetskog rata kada su, prvo Italijani i četnici, a potom Njemci, četnici i balisti, činili zločine – nijeste pogodili. Opet, ako ste pomislili da se danas javno prisjetio mučne ‘43. godine kada su četnici Pavla Đurišića i Draže Mihailovića u pljevaljskom srezu za samo četiri krvava februarska dana ubili 678 ljudi, uglavnom muslimana - od čega dvjesta đece u dobi do osam godina – opet ste pogriješili. Citat s početka je ponosno vlasništvo Daria Vraneša, predsjednika opštine Pljevlja. Iako je prethodne dvije godine uredno obilježavao Dan opštine, Vraneš je ove naprasno ustanovio da mu je Dan oslobođenja od fašista i njihovih slugu - i mučan i tragičan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951" data-rendition-name="original" width="1000" height="660" loading="lazy" alt="VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine "> <figcaption>VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ANTIFAŠISTIČKA I PROFAŠISTIČKA CRNA GORA I još se, veli Vraneš, njegovim obilježavanjem prave podjele u narodu. Ali ne na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, kako lažno govori Vraneš. Dan oslobođenja Pljevalja pravi podjelu na one koji podržavaju antifašizam i one koji bi da vaskrsavaju fašizam; pravi razdjelnicu između dobra i zla.&nbsp; Dario Vraneš ne krije da je na ovoj drugoj, mračnoj strani, na strani četničkih koljača. I valjda je zato u kabinetu, odmah iza svoje fotelje, postavio statuetu Draže Mihailovića, da svima pokaže kome se divi i za što se zalaže. Da mu može biti, vjerovatno bi u zgradu opštine - ili možda ispred zgrade - postavio i onaj veliki kip četničkog koljača Pavlja Đurišića.&nbsp; Sramota je današnje Crne Gore da je na čelu Pljevalja, jednog od najvećih crnogorskih gradova, čovjek koji ne poštuje sjene boraca koji su pali u borbi protiv fašizma i nacizma tokom Drugog svjetskog rata; junaka koji su svijetu pokazali snagu crnogorske zvijezde petokrake... Ali, to je crnogorska realnost: u vrhu vlasti, ne samo Pljevalja, ne samo Nikšića, već države Crne Gore nalaze se ljudi koji ne poštuju ni crnogorski 13. jul, ni vrijednosti antifašističke Crne Gore iz Drugog svjetskog rata. Niti žele da poštuju crnogorsku istoriju. POČASNA STRAŽA NA STRAŽICI&nbsp; ,,Pred veličinom vaše žrtve, pred zamahom vašeg pregnuća, mi savijamo naše borbene zastave i kažemo: vječna vam hvala drugovi.“ Tako je 21. decembra 1941, samo dvadeset dana nakon traumatične Pljevaljske bitke Glavni štab Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda za Crnu Goru i Boku odao pomen palim borcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38" data-rendition-name="original" width="512" height="615" loading="lazy" alt="U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici "> <figcaption>U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Dvije decenije kasnije, 1961. godine, na Stražici iznad Pljevalja otvoren je Spomenik palim borcima u Plјevalјskoj bici ali i svim žrtvama fašističkog terora tokom Drugog svjestkog rata. U centralnoj prostoriji spomenika na Stražici, nalaze se dva velika mozaika, koje su zajedno izradili čuveni crnogorski slikari Aleksandar Aco Prijić i Branko Filo Filipović, a na spoljnom zidu kripte, sa desne strane od ulaza nalazi se monumentalni bronzani reljef, poznatog crnogorskog vajara Draga Đurovića. A u bronzanom sarkofagu u kripti su posmrtni ostaci posmrtni ostaci 412 osoba stradalih od ruku fašista i domaćih kolaboranata. Zar je moguće da - osamdeset i četiri godine od Pljevaljske bitke, osam decenija od 9. maja 1945, Dana pobjede - prvi čovjek Pljevalja ne zna da taj Spomenik na Stražici nije samo počast partizanima, već simbol pobjede nad fašizmom? PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE Ali, nije ovđe riječ o nepoznavanju istorijskih fakata. Dario Vraneš - koji ima odlične pozicije i kod Andrije Mandića u Podgorici i Aleksandra Vučića u Beogradu - dobro zna što radi i zbog čega besprizorno ignoriše istorijske istine. Na djelu je svjesni, planirani istorijski revizionizam. Ne samo čelnika Pljevalja i funkcionera Mandićeve stranke, već najvećeg dijela parlamentarne većine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81" data-rendition-name="original" width="2560" height="1706" loading="lazy" alt="PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović "> <figcaption>PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  To je igranje po taktu velikosrpskog projekta u kojem nema mjesta za partizane, za antifašizam i, uopšte, za slobodarsku, građansku Crnu Goru. U osnovi tog imperijalnog programa je velikosrpski nacional-šovinistički projekat, uobličen u programskom dokumentu ,,Homogena Srbija" Stevana Moljevića. Koji je opet izveden iz onog ,,Načertanija“ Ilije Garašanina, nacrta spoljne, ali prvenstveno nacionalne imperijalne politike Srbije. I koji je osnova ovog što se danas nad Crnom Gorom sprovodi – kroz maligni ruski i srpski uticaj: obezličenje crnogorskog identiteta da bi se Crna Gora uklopila u projekat ,,Ruskog mira“, odnosno ,,Srpskog sveta“. Nije to novost: velosrpski projekat podrazumijeva pokornu Crnu Goru, Intrigantno je, međutim, ćutanje ljudi iz vrha Evropske unije. EVROPSKA (NE)DOSLJEDNOST Da, djeluje čudno ta evropska šutnja. Državu, u kojoj većina u vlasti koketira sa klerofašizmom; u kojoj popovi sve manje propovijedaju, a sve više zapovijedaju; državu koja je postala zavisna od politike Beograda i Moskve - ovakvu Crnu Goru - Evropa žuri da primi u naručje. Po svaku cijenu, i ne pitajući za cijenu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531" data-rendition-name="original" width="1024" height="538" loading="lazy" alt="VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije "> <figcaption>VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I zaista liči na političku farsu kada komesarka za proširenje Marta Kos poručuje, sjedeći pored crnogorskog premijera Milojka Spajića, da je Crna Gora tako mala država da se njen ulazak u Evropsku uniju – i neće osjetiti. ,,Znate li koliko je mala Crna Gora? Kao trećina Beča, kao Tuluz ili Štutgart. Naravno da možemo da integrišemo Crnu Goru i bez velikih reformi“, poručila je Kos protekle sedmice na Forumu o proširenju u Briselu. Ali, nije bila farsa; niti se komesarka šalila. Već je poslala jasnu poruku: ubacićemo vas u Uniju kakvi kod da budete, kakve god klerofašističke ideje bile dominantne u Crnoj Gori. Mučna je to poruka za Crnu Goru. Jer, na kraju te evropske balade ispada da su Vraneš i družina na vlasti koja glorifiuje četnike, kvislinge iz Drugog svjetskog rata - u pravu kada revidiraju istoriju, kada veličaju ratne zločince i naciste – jer sve to nije prepreka na putu za Evropu?! Ispada da je evropskoj birokratiji potrebna Crna Gora, kakva god bila, samo da bi štrikirali sebi jedan uspjeh u evropskim integracija. Baš mučna poruka iz Brisela.&nbsp;

Sprem’te se, sprem’te – Evropa vas zove

Jovan Jovanović izabran je za sudiju Ustavnog suda na današnjoj sjednici Skupštine Crne Gore.
Od ukupno 54 glasa, 50 poslanika je bilo za njegov izbor, jedan protiv, a tri uzdržana.
Mirjana Radović nije izabrana pošto je od 52 glasa, 47 bilo za, dva protiv, tri uzdržana - a za izbor sudija u drugom krugu glasanja je bila potrebna podrška 49 poslanika.
Mirjana Vučinić, koju je predložio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, nije izabrana za sutkinju Ustavnog suda. Od 56 glasova, 45 poslanika se izjasnilo da je za njen izbor, niko nije bio protiv, a bilo je 11 uzdržanih.
Ovi kandidati 14. oktobra nijesu dobili neophodnu dvotrećinsku podršku, odnosno 54 glasa u Skupštini Crne Gore nakon višesatne rasprave. Za izbor Vučinić tada je glasalo 16 poslanika, dok su čak 44 poslanika bila uzdržana. Za izbor Jovanovića tada je glasalo njih 45, jedan je bio protiv, a pet uzdržano, a za Radović su ranije glasala 44 poslanika, jedan je bio protiv, a pet uzdržanih.
Jovanović i Radović su kandidati su za sudije po prijedlogu Ustavnog odbora, a Vučinić je za tu poziciju predložio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je, nakon što nije izabran nijedan kandidat u prvom krugu, organizovao konsultacije sa partijama većine i opozicije kako bi dodatno mogao da odgovori na svako pitanje koje ima svaki poslanik u vezi kandidatkinje koju ju predložio.&nbsp;
- Vrata su otvorena ne za svakog šefa poslaničkog kluba, već za svakog poslanika pojedinačno, da odgovorim na svaku nedoumicu - poručio je Milatović prije mjesec u Skupštini.
Istorija, kako je tada rekao, sve pamti.
- Ova generacija će biti upisana ili kao ona koja je uvela Crnu Goru u EU ili ona koja ju je prodala. Ja sam izbor napravio - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-ustavni-sud-stit-od-samovolje-vecine-i-posljednja-linija-odbrane-prava-i-pravde&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Aktuelna ustavna kriza traje od ljeta prošle godine - kad je sudija Milorad Gogić ispunio uslove za starosnu penziju. Skupština od tada nije izabrala novog sudiju da popuni njegovo mjesto.
Osim toga, Ustavni odbor je u decembru prošle godine nezakonito i neustavno penzionisao sutkinju Draganu Đuranović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 51.5385%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-nema-vladavine-prava-bez-zaokruzenog-ustavnog-suda-podrska-ce-u-drugom-krugu-glasanja-biti-znacajnije-veca&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Opozicija je na to reagovala blokadom parlamenta, nakon čega je napravljen dogovor pod pokroviteljstvom EU o rješavanju ustavne krize - odnosno odlukom da se primijene preporuke Venecijanske komisije, koja je i ocijenila da je Skupština bila dužna da poštuje proceduru prilikom penzionisanja sutkinje Đuranović.

Tag: ivan-scekic