Muž prijetio supruzi da će nju i djecu ubiti, sin napao majku i sestru, žena zlostavljala supruga sa invaliditetom, čašom udario suprugu - samo su neki od naslova koje smo posljednjih dana mogli pročitati o porodičnom nasilju. Pojava nasilja je učestala što potvrđuju i podaci Osnovnog suda u Podgorici i Suda za Prekršaje u Podgorici sa Odjeljenjima u Nikšiću, Danilovgradu i Cetinju. Za Portal ETV samostalna savjetnica za odnose sa javnošću u Osnovnom sudu u Podgorici Nađa Pešić saopštila je da je od 1. januara do 30. novembra u toj instituciji donijeto 173 presude zbog nasilja u porodici ili u porodičnoj zajednici iz člana 220 Krivičnog zakonika Crne Gore. <h2>KAZNE</h2> U nekim slučajevima optuženi su osuđeni na kazne zatvora od 92 dana do tri i po godine, dok je u nekim predmetima izrečena kazna zatvora u prostorijama za stanovanje - od četiri do šest mjeseci. Izrečene su i kazne rada u javnom interesu (120 časova za 4 mjeseca). Alarmante podatke o nasilju u porodici bilježi Sud za prekršaje u Podgorici sa Odjeljenima u Nikšiću, Danilovgradu i Cetinju. Od 1. januara do 30. septembra 2025. godine u tom Sudu bilo je u radu 916 predmeta zbog porodičnog nasilje. Ove podatke za naš Portal saopštila je sutkinja i portparolka Suda za prekršaje u Podgorici Ana Bokan. -Završeno je 354 predmeta. Novčana kazna izrečena je u 93 predmeta, kazna zatvora u 11, uslovna osuda u 71, opomena u deset predmeta, odbačena su dva zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i obustavljen je postupak usljed zastarjelosti u 49 slučajeva. Postupak je iz drugih razloga obustavljen u 63 predmeta, oslobađajuće odluke donijete su u 53 predmeta, dok su zaštitne mjere izrečene samostalno u dva slučaja – objasnila je Bokan. Ona je dodala i da su kazne ili mjere upozorenja izrečene u 112 predmeta - zabrana približavanja izrečena je u 44 predmeta, udaljenje iz stana u 11 predmeta, obavezno liječenje u zdravstvenoj ustanovi u šest, zabrana uznemiravanja i uhođenja u 37 predmeta, obavezno liječenje od zavisnosti ambulantskog tipa (alkohol, droga) u 14 slučajeva. Bokan je navela da je godinu ranije - u 2024. u radu bilo 1141 predmet zbog nasilja u porodici. Počinioci su, kako je objasnila, sadašnji i bivši bračni i vanbračni partneru, roditelji i djeca. Podaci Osnovnog suda o 176 presuda i gotovo hiljadu prekršajnih predmeta za nepunu godinu prema mišljnju socijalne radnice i ekspertkinje za rodnu ravnopravnost magistrice Ivane Raščanin Radičević pokazuju da je nasilje u porodici ozbiljan, rasprostranjen i duboko ukorijenjen društveni problem.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260104230132_cae0870db2b1005f32213c3621781dcabff7d21c0480bb2383046ec35069c423.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260104230132_cae0870db2b1005f32213c3621781dcabff7d21c0480bb2383046ec35069c423" data-rendition-name="original" width="516" height="736" loading="lazy" alt="roščanin sarić"> <figcaption>ZA NASILJE U PORODICI PREČESTO SE IZRIČU USLOVNE KAZNE: Ivana Raščanin Radičevićetv</figcaption> </figure>  <h2>O ZAKONIMA</h2> Ona ukazuje da među prijavljenim slučajevima najčešće žrtve su žene, što potvrđuje da je nasilje u znatnoj mjeri rodno uslovljeno i da pogađa žene disproporcionalno više u odnosu na muškarce. -Ovi podaci govore da imamo veliki broj slučajeva nasilja u porodici, ali i da su žrtve danas nešto spremnije da ga prijave nego ranije, uprkos činjenici da istraživanja i dalje pokazuju da žene nasilje prijavljuju tek nakon višegodišnjeg trpljenja, u prosjeku poslije sedam godina – kazala je Raščanin Radičević. Problem, kako je objasnila, nije u zakonima jer Crna Gora ima relativno dobro normativno uređen sistem zaštite, od zakona i podzakonskih akata, preko međunarodnih standarda, do formalnih procedura. Ona ističe da je suštinski problem u nedosljednoj implementaciji, sporoj i često neadekvatnoj reakciji, neujednačenoj sudskoj praksi i nedovoljno kvalitetnoj procjeni rizika, naročito u situacijama u kojima postoji vjerovatnoća ponavljanja nasilja ili njegove eskalacije do femicida. -Ne smijemo zanemariti rodni aspekt, jer veliki broj slučajeva nasilja nad ženama proizlazi iz duboko ukorijenjenih rodnih stereotipa i društveno prihvaćenih rodnih uloga koje muškarcu ,,daju pravo“ nadzora i kontrole nad ženom, njenim životom i tijelom. Dolazimo do zaključka da to nije samo pravno, već prije svega društveno i kulturološko pitanje i zato samo zakon nije dovoljan, potrebna je promjena obrasca ponašanja i odnosa moći u društvu – kazala je Raščanin Radičević. <h2>MIJENJANJE OBRAZACA</h2> Ona smatra i da se prečesto izriču uslovne kazne i novčane sankcije i veliki broj slučajeva ostaje tretiran kao prekršaj, iako svojim intenzitetom i posljedicama imaju obilježja krivičnog djela. Zaštitne mjere, kako je objasnila, nedovoljno se koriste ili ne prate na način koji garantuje bezbjednost žrtve, a povratnici često ne dobijaju strože kazne koje bi ih spriječile da ponove djelo. -Kazne, dakle, ne treba da budu samo represivne, već moraju imati jasnu funkciju zaštite žrtve i prevencije ponovnog nasilja. To podrazumijeva obaveznu i kvalitetnu procjenu rizika za svaku žrtvu pojedinačno, obavezne i stručno vođene psihosocijalne tretmane počinilaca nasilja, kao i dosljednu kontrolu primjene zaštitnih mjera, posebno zabrane približavanja i udaljavanja nasilnika iz prostora za stanovanje. Bez toga kazna ostaje samo formalni čin, dok suštinska zaštita i sigurnost žrtve izostaju - decidna je Raščanin Radičević. Na pitanje što institucije treba da urade da se smanji nasilje naša sagovornica ukazuje da je na njima da djeluju brže, koordinisanije i odgovornije, posebno kada postoje indikatori visokog rizika, a sistem zaštite mora biti zasnovan na stvarnoj, a ne formalnoj procjeni opasnosti po život i sigurnost žrtve. Naglašava da psihosocijalni tretman počinilaca nasilja mora prestati da bude samo stavka u presudi i postati stvarna obaveza koja se sprovodi, prati, mjeri i procjenjuje po efektima. -Paralelno sa tim, društvo mora raditi na razgradnji rodnih stereotipa koji normalizuju mušku dominaciju, opravdavaju nasilje kao „privatnu stvar“ i nameću ženi obavezu da ćuti, trpi „zbog djece“, „zbog porodice“ ili „da ne bi izazvala sramotu“. Dok se ti obrasci ne počnu mijenjati, nasilje će se dešavati, bez obzira na zakone – smatra Raščanin Radičević. Ona je dodala da funkcionalni sistemi reaguju na vrijeme prije nego dođe do bilo kojeg vida nasilja, dok neefikasan reaguje tek nakon što se desi nasilje. -Onog trenutka kada pravda dođe tek nakon smrti žene, to prestaje biti pravda i postaje dokaz institucionalnog neuspjeha – jasna je naša sagovornica. Slučajevi nasilja i femicida kratko ostaju u centru pažnje, jer, kako je objasnila, dio društva ih i dalje, posmatra kao „porodičnu nesreću“, individualni tragični događaj, a ne kao posljednji čin sistemskog propusta i dugotrajne institucionalne tišine. -Mediji često pristupaju senzacionalistički, institucije reaguju privremeno, a zatim se stvara tišina, dok nasilje nastavlja da postoji u istim obrascima. Moramo biti svjesni da danas po istraživanjima, gotovo 10500 žena u Crnoj Gori trpi nasilje,a da od 2017. godine smo imali 22 femicida. Ne treba nam nužno potpuno novi zakon, nego dosljedna primjena postojećih mehanizama u skladu sa evropskim standardima i praksom – zaključila je Raščanin Radičević.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Žrtve spremnije da prijave nasilje, institucije moraju biti efikasnije

Nasilje nad ženama u javnom prostoru predstavlja ozbiljan društveni problem kojim se države regiona moraju sistemski baviti. Cilj mu je obeshrabrivanje žena da se uključe u javni život, a posljedice su smanjenje kvaliteta donijetih odluka i sužavanje demokratskog prostora - ocijenjeno je u podkastu "PROUDCAST" Centra za građansko obrazovanje (CGO).
O institucionalnim reakcijama na nasilje nad ženama u javnom prostoru, slabostima sistema i posljedicama koje digitalno nasilje ima po žene koje su politički ili kroz druge profesije javno aktivne, saradnica na programima u CGO-u Željka Zvicer, razgovarala je sa doskorašnjom povjerenicom za zaštitu ravnopravnosti iz Srbije Brankicom Janković i zaštitnikom ljudskih prava i sloboda Crne Gore Sinišom Bjekovićem.
&nbsp;Bjeković je predstavio rezultate istraživanja koje je institucija Zaštitnika sprovela u saradnji sa UNDP-jem, a prema kojima je u periodu od jula do oktobra prošle godine zabilježeno oko 300.000 slučajeva govora mržnje na internetu, od čega se oko pet odsto odnosi na rodno zasnovano nasilje.
&nbsp;- Kakav je to obim možete sagledati i iz ugla intervencije institucija koje bi trebalo time da se bave. Često je u Skupštini bilo riječi o tome da bi možda trebalo da reagujemo na svaki pojedinačan slučaj. Ako vam kažem da je to negdje između 5.000 i 7.000 predmeta mjesečno, onda je jasnije šta to konkretno znači. Zato se opredjeljujemo za preventivno djelovanje, posebno kada su u pitanju žene u javnom prostoru, koje su najčešće žrtve ovog oblika nedozvoljenog, odnosno nezakonitog ponašanja - rekao je Bjeković.
&nbsp;Janković je ukazala da različiti oblici diskriminacije, poput govora mržnje, ponižavajućeg ili uvredljivog govora, nijesu nove pojave, već stari problem premješten u digitalni prostor, „koji nudi nesagledive mogućnosti za vršenje ovih oblika nelegalnog, nedopuštenog i iznad svega neljudskog ponašanja“.
&nbsp;- Digitalni alati omogućavaju da se jednim klikom dosegne ogroman broj ljudi. Nekada su žene zakonima potiskivane iz javnog prostora, sada se to radi sofisticiranim digitalnim sredstvima. Veliki broj žena to ne može da izdrži i povlači se iz javnog prostora, posebno iz politike, &nbsp;čime se sužava demokratski prostor i smanjuje kvalitet odluka - ocijenila je Janković.
&nbsp;Bjeković smatra da je u posljednjih deset godina ostvaren određeni napredak u prepoznavanju i adresiranju nasilja, ali da se ono i dalje često relativizuje.
&nbsp;- Nekada nasilniku niste mogli objasniti u čemu je njegova odgovornost, jer je on i sud opominjao tvrdeći da se radi o njegovoj ženi. Od tog trenutka do danas smo prošli nekoliko stupnjeva u pogledu te odgovornosti i senzitivnosti pojedinih organa - rekao je Bjeković.
&nbsp;Posebno je ukazao na kontinuirani rast broja slučajeva nasilja, naročito pred krivičnim sudovima, te na duboko ukorijenjene stereotipe o ulozi žene u društvu. Nasilje, kako je naveo, korijene nalazi u stereotipizaciji i očekivanjima koja diktiraju što žena treba da bude.&nbsp;
- Moramo konačno prihvatiti da žena ima isto dostojanstvo kao i muškarac i da niko nema pravo da je javno diskredituje, naročito ne kroz nasilje - naglasio je Bjeković.
Govoreći o najčešćim oblicima digitalnog nasilja, Janković je istakla dijeljenje polno eksplicitnog sadržaja i ukazala na nedostatak senzibilisanih i obučenih kadrova u institucijama koje bi to morale procesuirati.&nbsp;
- Potrebno je jačati kapacitete tužilaštva, posebno odjeljenja za visokotehnološki kriminal, kao i policije i sudova, kako bi žrtve dobile adekvatnu zaštitu - navela je Janković.
Podsjeća da žene nasilje često ne prijavljuju zbog nepovjerenja u institucije i osjećaja sramote.
&nbsp;- Nijedno naše društvo nije došlo do faze da sramota pređe na stranu nasilnika. I dalje je žena ta kojoj se postavljaju pitanja poput: šta si radila da ga izazoveš, bilo da je riječ o fizičkom ili digitalnom nasilju. U digitalnoj sferi, kada je žena glasna, jasna i vidljiva, kada se odluči da govori o bilo kojoj temi, ukoliko se nekom ne sviđa, krene nešto što se kasnije pretvori u različite oblike digitalnog nasilja – sekstorstva, doksovanja, cyberfleshing-a. Znači, kreće se sa različitim oblicima nasilja koji su mnogim građanima i dalje poznati - ukazala je Janković.
Sagovornici su se saglasili da se nasilje nad ženama koje su javno aktivne dešava i u parlamentima, te da postoje mehanizmi etičke kontrole, ali da su oni nedovoljni i da zahtijevaju ozbiljnu reviziju. Takođe su naglasili da je ženama u javnoj sferi znatno teže nego muškarcima, te da se u pokušajima njihove diskreditacije rijetko kritikuje njihov rad, a mnogo češće pribjegava ličnim napadima.
Kao neki od ključnih preventivnih mehanizama istaknuti su obrazovanje i uloga medija.
- Mislim da je čak i preškolsko obrazovanje prilika da djeci usadimo razmišljanje da su svi ljudi jednaki, da svi imaju jednako dostojanstvo, da sve ljude treba prihvatiti kao takve - poručio je Bjeković.
Janković je zaključila da obrazovanje i mediji imaju presudnu ulogu u suzbijanju nasilja, podvlačeći odgovornost medija da ne normalizuju nasilje, već da promovišu društvene vrijednosti koje ga jasno osuđuju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DHn0_C9yqtBo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Digitalno nasilje kao novi mehanizam isključivanja žena iz javnog prostora

Hidrološka situacija u Crnoj Gori jutros je povoljnija nego prethodnih dana, a na većini mjernih stanica zabilježen je pad vodostaja - saopštio je hidrolog Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore Ervin Kalač.
On je za Javni servis rekao da je na svim mjernim stanicama na kojima se bilježe vodostaji došlo do pada nivoa rijeka, izuzev Skadarskog jezera, gdje je registrovano blago povećanje.
- Jutros je stanje bolje nego prethodnih dana. Na stanici u Podgorici, na rijeci Morači, od juče od 12 sati do danas zabilježen je pad vodostaja od oko metar i 15 centimetara. U Danilovgradu je, u istom periodu, vodostaj opao za oko 45 centimetara - kazao je Kalač u Jutarnjem programu RTCG-a.
Dodaje da je jedino povećanje zabilježeno na Skadarskom jezeru, gdje je nivo vode od juče u podne porastao za oko 25 centimetara.
Govoreći o situaciji na sjeveru zemlje, Kalač ističe da je došlo do stabilizacije i da su glavni vodotoci u tom dijelu Crne Gore trenutno prilično stabilni.
Reporterka RTCG javlja da je situacija na Skadarskom jezeru mirna. Nakon obilnih padavina, hidrološka situacija se pažljivo prati, ali za sada nema razloga za paniku.
Kako javlja, iz Službe zaštite i spašavanja poručuju da je nivo Skadarskog jezera trenutno u granicama povoljnog i da situacija nije alarmantna.
Ipak, nadležne službe rade u pojačanom režimu, s obzirom na to da se posebna pažnja posvećuje mogućem prilivu vode iz regiona, prije svega iz rijeke Drim, gdje je najavljeno kontrolisano ispuštanje vode iz hidroelektrana.
Građanima se savjetuje da se ne zadržavaju na obali Skadarskog jezera, iako je trenutno stanje stabilno, te da prate preporuke nadležnih službi.

Kalač: Vodostaji u padu širom Crne Gore, Skadarsko jezero jedino bilježi rast

U Crnoj Gori se tokom jutra ili prijepodneva mjestimično očekuju snijeg i susnježica, u nižim predjelima na jugu kiša, a u drugom dijelu dana postepeno razvedravanje.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti povremeno umjeren do jak, sjevernih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha od minus deset do osam, a najviša dnevna od minus sedam do 11 stepeni.

Na sjeveru veoma hladno, u drugom dijelu dana razvedravanje

Budžet Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije za 2026. godinu iznosi 282 miliona eura. U toj godini biće obezbijeđeno dovoljno sredstava za redovne i pravovremene isplate. Finansijski plan je pažljivo pripremljen, uz realne projekcije, što daje stabilnu osnovu za izvršavanje svih obaveza.
To je u razgovoru za Portal ETV kazao ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić, odgovarajući na pitanje da li građani treba da brinu hoće li u 2026. godini biti dovoljno sredstava za socijalna davanja, koliko je novca predviđeno budžetom za ovu namjenu i da li su ta sredstva dugoročno fiskalno održiva.
Budžet Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije za 2026. godinu iznosi 282 miliona eura.
„U toj godini biće obezbijeđeno dovoljno sredstava za redovne i pravovremene isplate“, rekao je ministar.
<h2>Demografski izazovi prijete dugoročnoj održivosti</h2>
Govoreći o demografskim izazovima, ministar je kazao da su, sa aspekta demografske politike, svjesni izazova sa kojima se Crna Gora suočava, a koji prijete dugoročnoj održivosti društvenog i ekonomskog razvoja.
„Svjesni smo izazova sa kojima se Crna Gora suočava, a koji prijete dugoročnoj održivosti društvenog i ekonomskog razvoja“, kazao je Gutić.
Negativni prirodni priraštaj, kontinuirani pad nataliteta, starenje stanovništva, iseljavanje mladih i radno sposobnih lica, pražnjenje ruralnih i pograničnih područja, naročito u sjevernom regionu, kao i rastuće regionalne razlike u populacionim potencijalima, zahtijevaju sveobuhvatan i koordinisan pristup na državnom nivou. Kako kaže, demografske promjene su spore, a problemi sa kojima se danas suočavamo rezultat su višedecenijskog zanemarivanja ovog pitanja.
„Zbog toga ne možemo očekivati rezultate u kratkom roku, ali možemo i moramo postaviti temelje za dugoročne, održive rezultate“, naveo je on.
Prema njegovim riječima, formiranjem Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije napravljen je važan iskorak, jer sada postoji resor čija je osnovna uloga da povezuje sektore i postavi demografiju kao razvojni prioritet. Jedan od ključnih razloga zašto efekti demografskih mjera do sada nijesu bili dovoljno vidljivi jeste to što je institucionalni okvir bio fragmentiran. Demografija je po svojoj prirodi međusektorska oblast – oblikovana je stanjem i politikama u obrazovanju, tržištu rada, zdravstvu, stanovanju, javnim finansijama i regionalnom razvoju. Ako ne postoje snažni mehanizmi koordinacije, svaka pojedinačna politika ostaje parcijalna i ograničenog dometa.
„Demografska politika ne može biti politika jednog ministarstva, ona mora biti prioritet Vlade“, istakao je ministar.
<h2>Nacionalna demografska strategija kao ključni prioritet</h2>
Ministar je naglasio da je Direktorat za demografiju formiran prije svega šest mjeseci i da se trenutno nalaze u fazi uspostavljanja sistemskog okvira i pripremnih aktivnosti za izradu Nacionalne demografske strategije, što predstavlja strateški prioritet Ministarstva.
„Ministarstvo je započelo detaljan i inkluzivan konsultativni proces sa svim relevantnim akterima, kako bi strategija obuhvatila sve ključne aspekte demografskog razvoja. U planu su sveobuhvatne mjere usmjerene na podsticanje rađanja, regulaciju migracionih tokova, unapređenje uslova za život starijeg stanovništva i smanjenje regionalnih razlika“, poručio je on.
Cilj je kreiranje održivih politika koje će doprinijeti stabilizaciji i revitalizaciji demografske slike Crne Gore, u skladu sa najvišim standardima i potrebama građana.
Sa druge strane, svjesni su složenosti demografskih promjena i činjenice da nijedna mjera populacione politike ne daje trenutne rezultate, već se planiraju i sprovode kao dugoročne, sinhronizovane i sveobuhvatne.
„Demografska politika mora biti državna politika, a ne povremena inicijativa“, podvukao je on.
Demografski izazovi sa kojima se suočava Crna Gora dugoročni su i kompleksni. Upravo zato zahtijevaju jasnu političku posvećenost, kontinuitet i koordinaciju na nivou Vlade.
„Bez stavljanja demografskih pitanja u sam vrh državnih prioriteta, nijedna pojedinačna politika neće dati željene rezultate“, kazao je Gutić za Portal ETV.

Gutić za Portal ETV: Građani da ne brinu, ima novca za socijalna davanja

Društvo

(FOTO) Rijeke "s brijega u brijeg": Pogledajte kako danas izgledaju Morača i Zeta i njihove pritoke

Ekonomija

Vukićević: Iz Crne Gore će se letjeti ka više od 130 destinacija, Air Montenegro će uzeti u zakup još jedan avion

Politika

Lekić krenuo u konačni obračun sa Vranešom

(VIDEO) U Gusinju nabujale rijeke Grnčar i Ljuča, mjesto Dosuđe najpogođenije

vipSubnav

mainNavigation

footerNavigation

Tag: ivana-rocanin-radicevic

Žrtve spremnije da prijave nasilje, institucije moraju biti efikasnije

Digitalno nasilje kao novi mehanizam isključivanja žena iz javnog prostora

Kalač: Vodostaji u padu širom Crne Gore, Skadarsko jezero jedino bilježi rast

Na sjeveru veoma hladno, u drugom dijelu dana razvedravanje

Gutić za Portal ETV: Građani da ne brinu, ima novca za socijalna davanja

PRATITE TVe UŽIVO