Crnogorski turizam je izrazito osjetljiv na ekonomska kretanja u Evropi, pa bi usporenje njihove ekonomije od 0,5 odsto, u Crnoj Gori moglo biti 0,9 odsto, kaže Branimir Jovanović sa Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WiiW) za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Očekuje da bi zbog nepovoljnije ekonomske situacije i straha od inflacije izazvane aktuelnim trgovinskim ratom, do koga je došlo povećanjem carina od strane Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Evropljani mogli trošiti manje na putovanja.
Da će Evropi podići carine na 20 odsto, američki predsjednik Donald Tramp objavio je 2. aprila. Sedmicu kasnije tu odluku je pauzirao na 90 dana ostavivši carine na 10 odsto.
Oko trećina turista u Crnoj Gori dolazi iz Evropske unije.
Svako slabljenje ekonomije na evropskom i globalnom nivou povlači smanjenje broja gostiju i njihove potrošnje.
A turizam Crnoj Gori donosi skoro 30 odsto bruto nacionalnog dohotka.
<h2>Evropljani se mogu okrenuti bližim morima</h2>
Jovanović kaže da postoji rizik da usporavanje evropske ekonomije bude i izraženije od 0,5 odsto, koliko je trenutna trenutna procjena WiiW.
Iako bi to moglo usporiti turističku aktivnost u Crnoj Gori, on smatra da postoje dva pozitivna rizika za Crnu Goru.
- Prvi je da bi ekonomska situacija u Rusiji mogla biti bolja od ranije očekivane, uz mogućnost ublažavanja ili čak ukidanja pojedinih sankcija, što bi moglo dovesti do povećanog broja ruskih turista u Crnoj Gori - rekao je Jovanović.
Kao drugi navodi da bi zbog krize Evropljani mogli manje putovati na daleke destinacije poput Maldiva ili Tajlanda, i birati bliže lokacije, kao što je Crna Gora.
- Ako bi se ovi pozitivni rizici ostvarili, usporavanje rasta u Crnoj Gori moglo bi biti manje od predviđenih 0,9 procenata u osnovnom scenariju - zaključuje Jovanović.
<h2>Dvojak uticaj carina</h2>
Efekat carina na turizam može biti dvojak – sa zapadno-evropskih i sa tržišta SžAD, kaže za RSE profesor ekonomije i turizma na Fakultetu za Biznis i turizam u Budvi Ivo Županović.
Jedan je da slabljenjem dolara, što je bio slučaj u prethodnih dana, u očima Amerikanaca poskupljuju aranžmani u Evropi, što može smanjiti njihova putovanja ka Starom kontinentu.
A drugi je, dodaje Županović, mogućnost da, ukoliko opstanu carine u sadašnjem obliku, članice EU zbog manjeg izvoza u SAD uđu u stagnaciju ili recesiju.
On ne očekuje da ekonomska nestabilnost utiče na već ugovorene aranžmane za ovu sezonu. No, ukoliko se ona nastavi, smatra da će uticati na postsezonu i naredne turističke godine.
U Crnoj Gori je prošle godine bilo preko 840.000 gostiju iz EU, što je oko trećina registrovanih turista, a iz SAD oko 50.000 – nešto više od dva odsto, podaci su Uprave za statistiku.
<h2>“Turizam je, ipak, žilav”</h2>
I u susjednoj Hrvatskoj carine su izazvale zabrinutost zbog mogućih posledica po turizam.
- Ako se budu primjenjivale na srednji i duži rok, uticaće na ekonomije najznačajnijih emitivnih tržišta EU – Njemačke, Italije, Austrije – pa je moguće da takve zemlje upadnu u recesiju, što bi se odrazilo na turistička kretanja - kaže za RSE Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.
Uz to, turizam je veoma žilav, što je pokazao i njegov brzi oporavak nakon pandemije, dodaje Ostojić.
- Turistička putovanja, godišnji odmori, postali su dio svakodnevice Evropljana, kojeg se jako teško odriču, i vjerujem da će neovisno o tome što će se događati prometa ipak biti - rekao je on.
Ostojić ne očekuje da bi u slučaju negativnog scenarija – recesije i manje putovanja – došlo do poskupljenja turističkog proizvoda.
- Ako vam je potražnja manja, nemate prostora za poskupljenje - dodao je on.
Kako kaže, u velikim hotelskim kompanijama za sada nema otkaza rezervacija ili usporavanja bukinga.
<h2>Odluke države veća prepreka od spoljnih uticaja</h2>
Ni u budvanskoj agenciji Guliver Montenegro, koja posluje sa stranim turoperatorima, ne očekuju otkazivanja aranžamana za sezonu koja počinje već krajem aprila.
Dodaju da su evropski turisti najvećim dijelom već odlučili gdje će i izdvojili sredstva za odmor.
- Teorijski, ekonomska nestabilnost može da utiče ako se ostvare sumorne prognoze o novoj ekonomskoj krizi. Ipak mislim da bi to više uticalo na buduće sezone, nego na ovu - kaže za RSE direktorica agencije Danica Kažanegra Gregović.
Prema njenim riječima, na ovogodišnju sezonu više utiče domaća cjenovna politika i državne odluke nego američke carine.
Osim što je PDV u turizmu povećan više nego duplo, navodi i da uoči sezone Nacionalni parkovi najavljuju poskupljenje ulaznica, a neke turističke organizacije razmišljaju o povećanju cijena boravišnih taksi.
- Takve odluke u nevrijeme mnogo više utiču na naš rad i rentabilnost nego trenutne svjetske ekonomske prilike - kaže Kažanegra Gregović.
Od ove godine porez je sa sedam povećan na 15 odsto za hotelski smještaj i određene proizvode i usluge u turizmu.
Kako je ta odluka donijeta kada je već bilo zaključeno preko 90 odsto ugovora sa turoperatorima, iz Privredne komore su je ocijenili “završnim udaracem” za konkurentnost domaćeg turizma.
Inače, prvi put od obnove nezavisnosti 2006, Crna Gora je prethodne godine zabilježila pad turističkih prihoda sa izuzetkom pandemijske 2020.
Pad je tokom 2024. u odnosu na godinu prije bio 3,6 odsto.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Turizam u Crnoj Gori u indirektnom riziku zbog američkih carina Evropi

Po meni, da li ova situacija može reputaciono da utiče, može sigurno. Da li može da utiče čak u smislu opredjeljenja gostiju da dođu na samu destinaciju koji gledaju ovako nešto, takođe može. Ono što bih apelovao jeste da se to na jedan institucionalan, uređen način riješi što prije, prevashodno radi početka sezone - kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, prodekan za razvoj na Fakultetu za biznis i turizam prof. dr Ivo Županović.
Već duži vremenski period, kaže Županović, postoje razne kontroverze oko zakupa plaža, a trenutna dešavanja su, dodaje on, samo kulminacija tog stanja.
- Ja mislim, iz ugla nekog ko je stanovnik primorske opštine, odnosno Kotora, da tu postoji jedna poprilična neuređenost u nekim podzakonskim aktima, recimo sad je fokus konkretno na plažama, ali kao dio tog obalnog područja su i ponte koje su potpuno neuređene, u smislu njihovog korištenja, jer određeni stanovnici u Dobroti koriste to kao svoju dodatnu uslugu, ne dozvoljavaju građanima da koriste, i tako dalje. Po meni, da li ova situacija može reputaciono da utiče, može sigurno. Da li može da utiče čak u smislu opredjeljenja gostiju da dođu na samu destinaciju koji gledaju ovako nešto, takođe može. Ono što bih apelovao jeste da se to na jedan institucionalan, uređen način riješi što prije, prevashodno radi početka sezone, a drugo misli da u narednom periodu, ja sam zagovornik toga, treba da se to vrati u nadležnost opština, u prilog tome govori zajednički nastup svih predsjednika opština, unazad nekoliko mjeseci, da se obalno područje opet da opštinama na upravljanje, imamo slično rješenje i u Hrvatskoj, i mislim da bi se na taj način pospješila i koordinacija između određenih službi, dok je sad neko prebacivanje odgovornosti između komunalne inspekcije i morskog dobra, ko ja za šta odgovoran, i tako dalje - rekao je Županović.
Obalno područje je jako važno, kaže Županović, a lokalnoj zajednici treba omogućiti korištenje tog dijela, a da 50 odsto mora biti oslobođeno za korištenje, kako kaže, kada je privatno stanovništvo u pitanju.
U 2024. godini država je prihodovala 1,6 milijardi eura što je 3,6 odsto manje nego 2023.godine, a to ukazuje, kaže Županović, na dublje probleme sa kojima se suočava Cdna Gora u turističkoj industriji.
- Da u sektoru turizma nije postojala inflacija od oko 7 ili 8 posto, a na nivou svih djelatnosti je bila oko &nbsp;2,3 posto, taj iznos bi bio veći, u smislu pada, na prethodnu godinu. Ne treba zanemariti, i mislim da je to ključni razlog naše stagnacije u turizmu, da smo u zadnje tri godine imali preko 34,2 posto inflaciju u turizmu, kad uzmete od početka 2022.do kraja 2024.godine, što je sigurno odbilo određeni broj gostiju. U kolektivnom smještaju nijesmo imali pad prošle godine, čak smo imali rast od 1 posto, ali smo imali pad po tržištima gdje možemo u budućnosti da vidimo svoju progresiju, prevashodno tu vidim zemlje Beneluksa, na zapadnoevropske zemlje poput Njemačke i Francuske, većinu zemalja Skandinavije, nordijske zemlje. To su zemlje sa značajnim diskrecionim dohotkom, koje mi jednostavno ne možemo.da privučemo, iako smo fizički prisutni na najznačajnijim svjetskim sajmovima turizma, baš u Njemačkoj. S druge strane, kad je u pitanju privatan smještaj, imamo ogroman pad oko 900.000 noćenja kad je u pitanju rusko tržište, i sad to treba dublje analizirati šta je od toga stvarni pad broja noćenja, a šta je pad u smislu drugačijeg tretmana boravka ruskih državljana ovdje, da li je u pitanju bilo turistički boravak - istakao je Županović.
Ima i drugih tendencija, objašnjava Županović, kad je u pitanju privatan smještaj te napominje da je preko 100.000 noćenja manje kad je u pitanju tržište Kosova, a preko 50.000 noćenja manje kad je u pitanju tržište Poljske, te preko 60.000 noćenja manje kad je u pitanju tržište BiH i 30.000 noćenja manje kad je u pitanju tržište Njemačke.
- Ono što smo donekle kompezovali je rastom na tržište Velike Britanije, Turske, Kine i Azerbejdžana. Ono.što sad opet treba voditi računa da tu postoji određene turbulencije na globalnom nivou, da li ćete svjetske političke igre sa carinama uticati na diskrecioni dohodak kada su u pitanju kineski gosti, ali ono što je moja impresija je da je zbog prevashodno visokih cijena, s druge strane zbog neadekvatne saobraćajne dostupnosti, prevashodno vazdušne dostupnosti, mi jednostavno u ovom trenutku postajemo manje konkurentni u odnosu na zemlje Mediterana. Mi stalno pričamo da nam je Hrvatska konkurencija, Hrvatska je etablirana kad su u pitanju zapadno evropski gosti, to treba jasno reći, imaju cestovnu dostupnost i imaju razvijenu vazdušnu dostupnost, a mi nemamo to - zaključio je Županović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DHguTmdPm44s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Županović: Zbog visokih cijena, neadekvatne saobraćajne dostupnosti postajemo manje konkurentni

Aerodrom u Tirani imao 9,2 miliona putnika za 10 mjeseci 2024.godine, prije neki dan su imali deseto milionitog putnika, i aerodrom Dubrovnik, takođe je &nbsp;prije neki dan zabilježio tri milionitog putnika, i jednostavno mi u ovom smislu, i na ovaj način nijesmo konkurentni kad je u pitanju avio dostupnost - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, prodekan za razvoj na Fakultetu za biznis i turizam prof. dr Ivo Županović.
Ove zime je sa podgoričkog aerodroma uklonjeno 6 letova, u odnosu na prošlu godinu, a sa tivatskog 3, te iz Aerodroma Crne Gore kažu da nije svim avio kompanijama isplativo da lete za Crnu Goru tokom zimskih mjeseci.
Kad su u pitanju hoteli, kaže Županović, stabilan je trend posjećenosti u 10 mjeseci 2024.godine, dodaje on, odnosno na nekih 0,7 posto većeg broja dolazaka, kako navodi, u odnosu na 2023.godinu.
Hotelska posjećenost je produkovana, objašnjava Županović, značajnim rastom na tržištu Turske, Kine, navodi on, ali i dijelom Sjedinjenih Američkih Država.
- Imamo ozbiljan pad na nekoliko klastera! To su klasteri skandinavskih i nordijskih zemalja, to su klasteri baltičkih zemalja, to su klasteri dijela zemalja Beneluxa, Francuske i Njemačke, koje su za nas jako bitne zemlje. Sa druge strane, kad je u pitanju privatan smještaj, imamo izraziti pad kad su u pitanju tržišta Kosova i Bosne i Hercegovine, kao i tržišta Njemačke i Mađarske, naravno i tržište Rusije, iz poznatih razloga - rekao je Županović.
Na &nbsp;pad &nbsp;klastera utiče avio dostupnost, cijeni Županović, kao i cijene, ističe on, koje su nakon 10 mjeseci, u odnosu na isti period prošle godine, navodi on, 3,6 posto veće na nivou čitave ekonomije, a 8,8 posto veće cijene, kako kaže, na nivou turizma.
- Sve ovo ukazuje da smo u zadnje tri godine, od 2021. do 2024.godine, cijene u turizmu podigli preko jedne trećine, što je, smatram, tržišno veoma upitno, tržišno &nbsp;kontraproduktivno. Sa druge strane, kad je u pitanju avio dostupnost, svjedoci ste da je aerodrom u Tirani imao 9,2 miliona putnika za 10 mjeseci, prije neki dan su imali deseto milionitog putnika, da je aerodrom Dubrovnik, takođe prije neki dan zabilježio tri milionitog putnika, i jednostavno mi u ovom smislu i na ovaj način nijesmo konkurentni kad je u pitanju avio dostupnost. To seže od razloga koji su Aerodromi Crne Gore naveli, oni moraju da ulažu, ne u subvencionisanje određenih avio linija, nego u infrastrukturu, a da, prevashodno, država nacionalne turističke organizacije, kao što &nbsp;su slučajevi u nekim drugim zemljama i taj model radi uspješno, treba da se uključe, jer je logika i normalno je da dio tih prihoda treba da se odvaja za avio dostupnost, sa druge strane, zbog toga što te destinacije žive od dolaska tih turističkih konzumenata. Mi u zimskom periodu, ja nijesam pristalica toga da se oslanjamo.samo na zimske turističke centre, iz razloga što oni predstavljaju do 5 posto ukupnog turističkog prometa, druga stvar je što ne možemo da zavisimo da li će biti snijega ili neće, da taj proces &nbsp;vještačkog osnježivanja ide veoma sporo i neučinkovito, a sa druge strane ne poštujemo ono što smo napisali mi u našim strategijama, da to mora biti klasterska povezanost, dakle, da u okviru određenih klastera, ovamo Žabljak, Šavnik, Plužine, pa nadalje povezanost sa Nikšićem, i da u durmitorskom kraju mora biti tematski turizam, da &nbsp;se moraju povezati navedene destinacije, da se mimo toga ponude proizvodi ruralnog turizma, za koje, &nbsp;takodje, &nbsp;imamo program, da se poveže sa južnim dijelom destinacije. Podjela na zimski i ljetni turizam je vještačka. Danas mora turizam da živi 365 dana, ali da bi živio 365 dana mi moramo da imamo integrisan turistički proizvod, koji mora biti atraktivan turističkim konzumentima - istakao je Županović.
Evropska unija je ključno tržište za Crnu Goru, podsjeća Županović, i to treba da bude, dodaje on, kako zbog geografske blizine, tako i zbog, navodi on, diskrecionog dohotka koji imaju na raspolaganju, kako kaže, određene zemlje.
- Ako imate projektovan rast do 1 posto, ili nešto iznad toga, normalno je, sa budžetom kojim raspolažete, jednostavno, ne možete sebi da priuštite destinaciju gdje se bilježi konstantan rast cijena. S druge strane to dovodi do činjenice da samo sa tržišta Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova, već imamo, posmatrajući podatke za 11 mjeseci u Hrvatskoj, oni su imali rast od nekih 135.000 dolazaka, ili preko 300.000 noćenja, s ovih tržišta, što znači da smo negdje i taj dio platežno jačeg sloja sa tog emitivnog tržišta izgubili prelivanjem na tu destinaciju, da ne pričamo o Albaniji, koja nam postaje ozbiljna konkurencija, ne samo zbog avio dostupnosti, nego i zbog određene cjenovne diskrapance, u odnosu na nas - naglasio je Županović.
Za sljedeću sezonu, poručuje Županović, neophodno je zauzdati cijene, kako kaže, i prilagoditi ih tržištu.
- Kad je u pitanju avio dostupnost apsolutno sam za to da aerodromi moraju da se razvijaju i budu na nekom većem nivou, ne samo u smislu gabarita, nego i u smislu kvaliteta ponude i onoga što aerodromi zahtijevaju za ovako značajnu granu privrede, kao što je turizam. Jer, da podsjetim, turizam generiše, &nbsp;indirektno, gotovo 25 posto prihoda, ako govorimo sa indirektnim impaktom na druge grane, i ukoliko vidimo da smo za prva tri kvartala ove godine, po zvaničnim, projektovanim, ali zvaničnim podacima, imali određeni pad od 4, 5 posto, to će sigurno imati uticaja na cijelu ekonomiju, to ne smijemo dozvoliti sljedeće godine. Ali, ako me pitate za avio dostupnost, apsolutno sam za to da se to podigne na veći nivo, da se vidi u kom roku je to moguće, da li je to moguće iz sopstvenih sredstava, ako jeste, gdje bi aerodromi iz svog profita izdvajali novac za infrastrukturna ulaganja, ili bi se išlo na neki drugi vid, koncesije, itd. Ja sam uvijek za to da se ide na vid sopstvenog finansiranja, ukoliko je moguće, jer onda tu čitavu situaciju imate pod kontrolom - zaključio je Županović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5DzUmk7agUs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Županović: Turizam mora da živi 365 dana u godini, podjela na zimski i ljetni turizam je vještačka

Ministarstvo unutrašnjih poslova obratilo se Vladi zahtjevom da donese zaključak kojim će obavezati Radio-difuzni centar (RDC) da na infrastrukturi na Volujici ne naplaćuje naknadu opštini Bar za instalaciju i smještaj opreme za ranu detekciju požara.
Sistem se sastoji iz softvera i opreme: nadzor (ptz kamera, termalna kamera, industrijski svič, mrežni prekidač i ups) koji su smješteni na infrastrukturi Radio-difuznog centra na Volujici i monitoring centra (kompjuterski set i server), koji je smješten u prostorijama Službe zaštite i spašavanja Bar.
<h2>Rizično područje</h2>
Ukupna vrijednost ove opreme i softvera je 121.246 eura.
– Napominjemo da kamere troše euro struje mjesečno i ne zakupljuje se frekvencija. RDC je ponudio opštini da potpiše ugovor na godinu na iznos od 2.499 eura, plus jednokratno plaćanje 250 eura, sa opcijom produženja ugovora i plaćanje naknade po redovnom cjenovniku – navedeno je u informaciji.
Bar se, istaknuto je, nalazi na području izraženog rizika od požara na otvorenom i šumskih požara, naročito tokom sušnog i toplog ljetnjeg perioda te je rana detekcija od presudnog značaja za sprečavanje širenja, odnosno pravovremenog reagovanja, još u početnoj fazi, čime se ublažavaju posljedice i smanjuje šteta po ljude, materijalna i kulturna dobra i životnu sredinu.
Šumski kompleksi na planinama Rumije, Sutormana, Sozine, Lisinja i drugih planina ugroženi su zbog nedovoljne uređenosti požarnih prepreka, prolaska saobraćajnica i dalekovoda i slabe mogućnosti saobraćajnog prilaza. Posebno ugroženi su Ratac, Zeleni pojas, Pobrđe, Golo brdo, Sutorman, Volujica, Kufin, Mala Volujica, Pečurice, gdje se svakog ljeta dogodi po neki požar.
<h2>Savremeni sistem</h2>
Takođe, u okviru Luke Bar skladište se razne vrsta sirovina i proizvoda, robe široke potrošnje, preko žitarica, do raznih vrsta naftnih derivata i na kraju eksplozivnih materija, koje se skladište iza brda Volujica, što dodatno opravdava postavljanje savremenog sistema za detekciju požara na RDC-u.
– Ističemo da implementacija ovog savremenog sistema za detekciju požara predstavlja napredno rješenje koje omogućava brzu reakciju i pravovremeno djelovanje. Dodatno, ovaj sistem će biti i dio Crnogorskog informacionog sistema (CIS) za različite vrste rizika, koji je uspostavljen u Direktoratu za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova – kazali su iz MUP-a.
Sistem za ranu detekciju požara opština Bar je nabavila u okviru projekta „Razvijanje pametnih šuma – Building Smart Forests“, koji finansira Evropska unija u sklopu Programa prekogranične saradnje Crna Gora – Albanija 2014–2020.

MUP: Opštinu Bar osloboditi naknade za korišćenje predajnika na Volujici

Večeras u 19:54 sati &nbsp;na Marezi, na putu od Podgorice prema Danilovgradu, dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala dva vozila, od kojih se jedno prevrnulo na krov. Kako je Portalu ETV saopšteno iz Operativno-komunikacionog centra (OKC), za sada nema potvrđenih informacija o povrijeđenim osobama. Policija je potvrdila prevrtanje vozila, a uviđaj je u toku. Saobraćaj na pravcu prema Bandićima trenutno je u prekidu, a na mjestu nezgode formirane su kolone.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250913200948_4ea9e887fb5a95940f6a7b9b24c982fb047cb264e073772629125479c1e928f3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250913200948_4ea9e887fb5a95940f6a7b9b24c982fb047cb264e073772629125479c1e928f3" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="udes"> <figcaption>Foto: Portal ETVetv</figcaption> </figure>  &nbsp;

Saobraćajna nezgoda na Marezi: Vozilo se prevrnulo na krov

Više od 100.000 građana hodali su danas centrom Londona noseći britanske i engleske zastave na protestu koji je organizovao antiimigrantski i antiislamski aktivista Tomi Robinson.
Demonstranti su nosili britanske zastave i crveno-bijeli krst svetog Jurja, dok su drugi donijeli američke i izraelske zastave te nosili kape MAGA američkog predsjednika Donalda Trampa.
Uzvikivali su slogane kojima su kritikovali premijera Kira Starmera i nosili transparente, uključujući i neke na kojima je pisalo "pošaljite ih kući".
Neki učesnici doveli su djecu.
Robinsona navodno podržava Elon Mask
Robinson je protest Unite the Kingdom nazvao proslavom slobode govora.
- Stotine hiljada ljudi već pune ulice centralnog Londona dok se ujedinjujemo kao jedno za naše slobode - rekao je Robinson na X-u.
Robinson opisuje sebe kao novinara koji razotkriva državne nepravde i među svoje pristalice ubraja američkog milijardera Elona Maska.
Najveća britanska antiimigrantska politička stranka, Reform UK, koja je posljednjih mjeseci bila na vrhu anketa, drži se podalje od Robinsona koji ima nekoliko krivičnih presuda.
- Želimo našu zemlju natrag, želimo da se naša sloboda govora vrati na pravi put - rekla je Sandra Mitchell koja podržava skup.
-Moraju zaustaviti ilegalne migracije u ovu zemlju. Vjerujemo u Tomija - dodala je.
Policija je saopštila da je na Robinsonovom maršu pod nazivom "Ujedinimo kraljevstvo" učestvovalo oko 110.000 ljudi, dok se u blizini okupilo oko 5.000 kontrademonstranata na protestu "Ustanimo protiv rasizma".&nbsp;

U Londonu veliki protest protiv migranata: Želimo našu zemlju natrag

Na mjestu gdje je 2016. igrala finale Crna Gora će u januaru upisati još jedan nastup na Evropskom prvenstvu, a danas su naši vaterpolisti saznali i imena rivala u grupi.
Tako će se ekipa Dejana Savića za plasman u drugu fazu boriti protiv Mađarske, Francuske i Malte.
Grupa A: Mađarska, CRNA GORA, Francuska, Malta
Grupa B: Hrvatska, Grčka, Gruzija, Slovenija.
Grupa C: Španija, Srbija, Holandija, Izrael
Grupa D: Italija, Rumunija, Slovačka, Turska
Tri najbolje ekipe iz sve četiri grupe plasiraće se u drugu fazu, u kojoj će se formirati dvije grupe sa po šest selekcija, a bodovi iz prve runde se prenose u narednu. 
Nakon tri nove utakmice, dvije prvoplasirane reprezentacije nastaviće borbe za medalju, dok će se ostale boriti za plasman od 5. do 12. mjesta.

Ajkule saznale imena rivala na EP u Beogradu

,,Saznala sam da je jedna osoba iz pravosudnog sistema, bliska glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću, povezana sa slučajem šverca cigareta.” &nbsp; Ova izjava Jelene Perović, bivše direktorice Agencije za sprečavanje korupcije, tokom jučerašnjeg iznošenja odbrane na ročištu u podgoričkom Višem sudu - uzburkala je crnogorsku javnost. &nbsp; Identitet te osobe otkrio je zviždač sa kojim se Perović ciljano sastala u Ljubljani prije dvije godine. Zanimljivo, u optužnom aktu protiv bivše direktorice ASK-a se i službeni put u Sloveniju tretira kao – zloupotreba službenog položaja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091220090_b9580cfccf9981c3a12c32fce5b4ab91aae835442c36fb4a9c6126929e38fdb2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025091220090_b9580cfccf9981c3a12c32fce5b4ab91aae835442c36fb4a9c6126929e38fdb2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1263" loading="lazy" alt='NA UDARU ,,KOLEGA": Jelena Perović, bivša direktorica Agencije za sprječavanje korupcije '> <figcaption>NA UDARU ,,KOLEGA": Jelena Perović, bivša direktorica Agencije za sprječavanje korupcije(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Na više upita Televizije E, juče i danas, Jelena Perović nije željela da otkriva ime i prezime osobe za koju ima informacije o povezanosti sa kriminalom krijumčarenja cigareta. No, prema navodima više izvora iz Uprave policije, ali i aktuelnog vrha Agencije za sprječavanje korupcije, ta – uslovno rečeno - sumnjiva osoba je aktuelni sudija, bivši tužilac, čiji identitet je poznat Televiziji E, ali ga neće, za sada, otkrivati. &nbsp;&nbsp; Prve sumnje na povezanost sa švercom cigareta nekadašnjeg tužioca, sadašnjeg sudije - pokrenute su nakon jedne policijske akcije 2017. godine kada je – tadašnji tužilac Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici - propustio da reaguje kada je zaplijenjen kamion švercovanih cigareta na putu Podgorica – Danilovgrad – Nikšić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091220094_b9baaa6efa6dfc6ccb1f74ea724ea1ea1be832bd0c9b8625bfd32fb01378f138.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091220094_b9baaa6efa6dfc6ccb1f74ea724ea1ea1be832bd0c9b8625bfd32fb01378f138" data-rendition-name="original" width="750" height="500" loading="lazy" alt="DA LI JE ŠVERC CIGARETA KAŽNJIV: Cigarete iz skladišta u Luci Bar "> <figcaption>DA LI JE ŠVERC CIGARETA KAŽNJIV: Cigarete iz skladišta u Luci Bar(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  POLICIJSKA AKCIJA I TUŽILAČKO ,,MIROVANJE” &nbsp; Policijskim provjerama na magistralnom putu Podgorica - Danilovgrad zaustavljen je kamion za kojeg se sumnjalo da transportuje nelegalne cigarete. Nakon policijske akcije koja je obavljena maja 2017. godine obaviješten je tužilac iz Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici koji je kasnije tog dana konstatovao da je policija zaplijenila cigarete bez porijekla i akciznih markica markice, količine više od 300 paketa. &nbsp; Iako je bilo riječ o klasičnom švercerskom poslu, tužilac je djelo kvalifikovao kao carinski prekršaj i naložio da se cigarete prebace u carinski magacin na Ćemovskom polju. &nbsp; Tako se ispostavilo se da je uspješna policijska akcija zapljene cigareta, kojom je komandovao načelnik Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad Marko Kalezić - bila uzaludna. Cigarete su, nakon što je plaćena kazna za carinski prekršaj, vraćene vlasnicima, odnosno švercerskoj ekipi koja je nastavila da se bavi unosnim poslom. &nbsp;&nbsp; MILJENIK STARE I NOVE VLASTI Postupanje podgoričkog tužioca nije tada bilo pod lupom vrha tužilaštva, a on je nastavio da povremeno radi u korist ljudi koji su se bavili krijumčarenjem cigareta. Nakon političkog potresa 2020. godine tužilac nije bio u nemilosti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091220098_ca0a0772cc0d8e55d9e233bdd9952ba145cd58581c2b94965bfd8fbeb16367a3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025091220098_ca0a0772cc0d8e55d9e233bdd9952ba145cd58581c2b94965bfd8fbeb16367a3" data-rendition-name="original" width="1009" height="638" loading="lazy" alt="PRIJATELJI SE (NE) NAPADAJU: Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović"> <figcaption>PRIJATELJI SE (NE) NAPADAJU: Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Naprotiv: nova ekipa u Speciijalnom tužilaštvu, posebno novoizabrani šef Vladimir Novović, pružao mu je &nbsp;punu podršku i postali su bliski prijatelji. &nbsp; Jelena Perović je na jučerašnjem ročištu u Višem sudu u Podgorici istakla da joj je zviždač u Sloveniji dao puno informacija, ali ne samo o upletenosti tužioca u krijumčarenje cigareta, več i nekim drugim nezakonitim radnjama. &nbsp; Osim ilegalnog posla sa cigaretama, tadašnja direktorica Agencije za sprječavanje korupcije dobila je informacije i o ljudima iz struktura vlasti koji su povezani sa pranjem novca u državama Balkana. &nbsp; ,,RUTA ŠVERCA” &nbsp;- Dobila sam informaciju da je Specijalno državno tužilaštvo imalo saznanja o tim aktivnostima, ali je zaštitio tu osobu. Dobila sam i rutu puta, kao i sadržaj cigareta, a dobili smo i podatke da iz Skaj komunikacije – za koju smatram da sama za sebe ne može biti dokaz nego putokaz za ozbiljna krivična djela - da su neke strukture iz vlasti povezane sa pranjem novca u zemljama regiona – tako je govorila na ročištu u četvrtak Jelena Perovi. Kakva će biti reakcija? &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091220094_f8ef79be5af807d9182c9a9b6eeced2511985b0d13702523d284fb88bb472583.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025091220094_f8ef79be5af807d9182c9a9b6eeced2511985b0d13702523d284fb88bb472583" data-rendition-name="original" width="768" height="552" loading="lazy" alt="NAJAVA: Portparol SDT-a Vukas Radonjić"> <figcaption>NAJAVA: Portparol SDT-a Vukas Radonjić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Portparol Specijalnog državnog tužilaštva Vukas Radonjić je, izjavi za Televiziju E, istakao da je od Višeg suda u Podgorici zatražio zapisnik sa jučerašnjeg ročišta kako bi, citiramo, ,,razmotrilo odbranu optužene i eventualno odlučilo o formiranju posebnog predmeta”. &nbsp; Koliko će daleko Specijalno tužilaštvo htjeti da istražuje - veliko je pitanje. I nije riječ o nesposobnosti, već o mogućem nedostatku volje. &nbsp; PRIJATELJSKA PODRŠKA &nbsp; Jer do sada je upravo vrh SDT-a, odnosno glavni specijalni tužilac Novović, štitio ali i promovisao svog druga iz tužilaštva. &nbsp; &nbsp;Prvo je Novović svog prijatelja, zajedno sa još dvoje tužilaca, predložio februara 2023. godine Tužilačkom savjetu da postanu tužioci u Specijalnom državnom tužilaštvu. Promovisao je Novović svog prijatelja iz redova tužilaca iako je, godinu ranije, 2022. godine disciplinska tužiteljka Danka Ivanović-Đerić otvorila disciplinski postupak protiv tog tužioca. &nbsp; Nije to spriječilo njegovo napredovanje u karijeri. Zahvaljujući dobrim leđima u vrhu Specijalnog državnog tužilaštva, ali i u vrhu politike, specijalni tužilac – kojem, ponavljamo, Televizija E za sada neće otkrivati identitet - &nbsp;izabran je u paketu sa još četvoro pravnika, u zvanje sudije Višeg suda u Podgorici. &nbsp; Zato će biti zanimljivo gledati – da li će stvarno, kako najavljuje porparol SDT-a Radonjić, krenuti akcija Specijalnog tužilaštva ili će opet biti onoga što smo gledali tokom posljenje tri, četiri godine – specijalne, selektivnog postupanja Specijalnog državnog tužilaštva. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Ko je nekadašnji tužilac, sadašnji sudija - povezan sa švercom cigareta?

Priča o vetingu u policiji, koji mjesecima sprovode Demokrate Alekse Bečića, često je korišćena za bezobzirnu ličnu osvetu. &nbsp; To pokazuju i slučajevi disciplinskih postupaka koji se vode protiv Milovana Pavićevića, Milorada Žižića, Darka Mađarića, iskusnih, višestruko nagrađivanih policijskih funkcionera koji su sada na meti takozvanog vetinga. Ili, preciznije rečeno - lične osvete i progona aktuelnog čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića! NAGRADE ZA POLICAJCE CB NIKŠIĆA Dokumenta kojima raspolaže Televizija E, kao i podaci izvora iz policije, ukazuju da je Šćepanović svoj lični odnos prema Pavićeviću, Žižiću i Mađariću, iz 2013, 2014. i 2015. godine, odnosno iz vremena zajedničkog rada u Centru bezbjednosti Nikšić, praktično preselio u operativni izvještaj kada je postao član Komisije za bezbjednosne provjere. &nbsp; Nije poznato što su bili grijesi Pavićevića ili Žižića prema Lazaru Šćepanoviću, tadašnjem inspektoru za suzbijanje krvnih i seksualnih delikata. Izvjesno je da je &nbsp;Šćepanović policijski posao učio u odličnim uslovima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200912_3dbd08263a52b0024e6ef2ff7421cd2443fc726bfc07bc5cfbf6e13e4f7c627f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250911200912_3dbd08263a52b0024e6ef2ff7421cd2443fc726bfc07bc5cfbf6e13e4f7c627f" data-rendition-name="original" width="759" height="382" loading="lazy" alt='ČOVJEK NA METI ,,ZNAČKE": Milovan Pavićević'> <figcaption>ČOVJEK NA METI ,,ZNAČKE": Milovan Pavićević(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Centar bezbjednosti Nikšić je u periodu 2013. do 2015, &nbsp;pod rukovodstvom Pavićevića, tadašnjeg načelnika CB Nikšić i njegovih prvih saradnika – Žižića, šefa nikšićke kriminalističke policije i Mađarića, komandira nikšićke policije, bio je prepoznat po uspješnom i kvalitetnom odgovoru na bezbjednosne izazove, prijetnje i rizike.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200912_ca0e3a1c37527f07dbd3ceff6e44c199764db787328cbd2b3d42aee16f758801.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250911200912_ca0e3a1c37527f07dbd3ceff6e44c199764db787328cbd2b3d42aee16f758801" data-rendition-name="original" width="1070" height="1245" loading="lazy" alt="DOKAZ O DOBROM RADU: Odluka o nagradama ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića "> <figcaption>DOKAZ O DOBROM RADU: Odluka o nagradama ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  O tome svjedoče i nagrade koje su pripadnici Centra bezbjednosti Nikšić dobili maja 2013, od tadašnjem ministra unutrašnjih poslova Raška Konjevića za rasvjetljavanje napada na novinarku lista ,,Dan” Lidiju Nikčević. Tada je 15 policijskih službenika dobilo novčanu nagradu u iznosu jedne prosječne mjesečne zarade. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200916_420957b791e262107e46fa0f76f5e28d6078e286e6f60065431faec2ebc545dd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250911200916_420957b791e262107e46fa0f76f5e28d6078e286e6f60065431faec2ebc545dd" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="NAPAD NA NOVIANRKU I SLOBODNU RIJEČ: Lidija Nikčević u nikšićkoj bolnici "> <figcaption>NAPAD NA NOVIANRKU I SLOBODNU RIJEČ: Lidija Nikčević u nikšićkoj bolnici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Među njima Milovan Pavićević, tadašnji načelnik CB Nikšić, Milorad Žižić, načelnik Stanice kriminalističke policije CB Nikšić, Darko Mađarić, komandir stanice policije, kao i Lazar Šćepanović, tada samostalni policijski inspektor I klase za suzbijanje krvnih i seksualnih delikata. &nbsp; LIČNI ANIMOZITETI I ANONIMNA PRIJAVA &nbsp; Nikšić je tih godina karaktrerisao, kako se to policijskim žargonom kaže, &nbsp;stabilan javni red i mir. Bilježen je trend pada kriminaliteta i visok procenat riješenosti teških krivičnih djela iz oblasti krvnih delikata, požara, eksplozija, razbojništava i drugih teških imovinskih delikata… &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200916_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250911200916_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt='TRILING ,,OSVETNIKA": Šćepanović, Šaranović i Jokić'> <figcaption>TRILING ,,OSVETNIKA": Šćepanović, Šaranović i Jokić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Lazar Šćepanović je tada bio mladi inspektor u jedinici za suzbijanje opšteg kriminaliteta i u saradnji sa svojim kolegama davao je, tvrde izvori Televizije E, značajan doprinos u rešavanju teških krivičnih djela. Šćepanoviću je, bez sumnje, &nbsp;imponovao lični uspjeh, ali mu je, ističu sagovornici naše televizije, zasmetao uspjeh kolektiva jer je smatrao da tako drugi napreduju zahvaljujući - njegovom radu. &nbsp; Zanimljivo, upravo u to vrijeme sektor Unutrašnje kontrola policije dobio je anonimnu prijavu da rukovodstvo nikšićke policije fingira rezultate rada i prikazuje da su policijske akcije uspješne, kako bi napredovali u službi. Mnogi u Centru bezbjednosti Nikšić su tada bili ubijeđeni da je autor prijave – nezadovoljni inspektor Šćepanović. &nbsp; Na osnovu te anonimne prijave službenik Unutrašnje kontrole policije Mićo Radović je sproveo istragu i zatvorio slučaj sa nikšićkim Osnovnim državnim tužilaštvom. Kosntatovano je da prilikom kontrole nijesu registrovane nepravilnosti u policijskom radu. Tu se, međutim, nije završio posredni obračun Šćepanovića sa Pavićevićem, Žižićem i Mađarićem.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200916_9f047ac1c3cb106d01dc51d53ae13077139432dc7656e1cb6fbe5c6302034e84.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250911200916_9f047ac1c3cb106d01dc51d53ae13077139432dc7656e1cb6fbe5c6302034e84" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="UDAR NA INTEGRITET: Milorad Žižić"> <figcaption>UDAR NA INTEGRITET: Milorad Žižić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  NOVE OPTUŽBE I ,,PRIVATNA KOMISIJA” &nbsp; Gotovo isti spektar optužbi iz anonimne prijave koja je predata 2014. godine pojavio se deset godina kasnije u operativnim izvještajima predatim Komisiji za bezbjednosne provjere za Milovana Pavićevića, Milorada Žižića i Darka Mađarića. &nbsp; Prethodno je Lazar Šćepanović sebe predložio za člana Komisije dok je bio v.d. pomoćnika direktora Uprave policije. U Komisiji je bio i njegov kum Đođrije Peković, kao i dobra prijateljica Ljiljana Zejak. Na čelu Komisije je, na prijedlog ministra Danila Šaranovića bio Darko Vujović. Nakon Vujovićeve smjene Ljiljana Zejak je postala presjednica, kao osoba od ličnog povjerenja Lazara Šćepanovića i Danila Šaranovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250911200920_e0e7530813ff96798439c750d4ec324a339ea8718a4c9411d988189efca36419.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250911200920_e0e7530813ff96798439c750d4ec324a339ea8718a4c9411d988189efca36419" data-rendition-name="original" width="872" height="545" loading="lazy" alt="ŽRTVA LIČNE OSVETE: Darko Mađarić"> <figcaption>ŽRTVA LIČNE OSVETE: Darko Mađarić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Krajem jula Televizija E je objavila dokumenta koja su pokazala da je disciplisnki postupak protiv bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića baziran na lažnim informacijama, da su falsifikovana pojedina dokumenta i da je u svemu, osim Lazara Šćepanovića, vrlo negativnu ulogu imao Goran Jokić, načelnik regionalnog policijskog centra ,,Centar”. &nbsp; Izvori iz bezbjednosnog sektora pokazali su našoj medijskoj kući podatke da je Pavićević dobio pozitivno mišljenje ANB-a, ali da su operativnom izvještaju koji je, nezakonito, poslužio za otvaranje disciplinskog postupka - prikazane netačne informacije. &nbsp; &nbsp;Slična je situacija bila i sa Miloradom Žižićem i Darko Mađarićem, nagrađivanim policijskim službenicima protiv kojih je, po naredbi Lazara Šaranovića, pokrenut disciplinski postupak. &nbsp; PROGON PO POLITIČKOM I LIČNOM SPISKU &nbsp; Sve to ukazuje da se iza navodne akcije čišćenja policije od kiminalaca u njoj, vodi beskrupulozna politička akcija uklanjanja nepodobnih. &nbsp; Zato su Pavićević, Žižić i Mađarić psotali ključne mete u akciji kodnog imena "Značka" koju predvodi čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović a odobrava minstar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. &nbsp; Pitanje je, međutim, ko će sjutra, kada se nakon prijava advokata targetiranih policijskih službenika, na sudu dokažu da su procesi bili montirani – snositi krivicu: država ili Šćepanović i Šaranović kao kljčne figure besprizorne akcije političkog progona. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Šćepanovićev lični rat protiv bivših nadređenih policijskih oficira

Stvarni razlog službenog putovanja u Ljubljanu bio je sastanak sa zivždačem, koji mi je ukazao na korpuptivne radnje u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). To je danas tokom iznešenja odbrane pred podgoričkim Višim sudom ispričala bivša direktorica Agencije za sprječavanje korpucije (ASK) Jelena Perović.
Bivša direktorica ASK-a, negirala je krivična koja joj se stavljaju na teret.
Perović je kazala da joj je zviždač ispričao njegova saznanja da osoba iz pravosudnog sistema, a koja je bliska glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću, omogućava šverc cigareta.
“Dobila sam podatak da, pored toga što je o svemu tome SDT imalo podatke, zaštitilo je tu osobu. Takođe dobila sam rute puta i informacije o cigaretama koje su trebale da budu švercovane kao i podatak da u SKY aplikaciji postoje podaci za ozbiljna krivična djela. Takođe, dobila sam informacije da su važni ljudi iz tužilastva povezani sa pranjem novca u zemlji i okruženju. Naglašeno mi je i da SDT u radu krši administrativne propise, zbog čega sam otvorila poseban postupak. Kada sam to uradila znali smo da sam pod posebnim pritiscima bezbjednosnih struktura.”
Službenu zabilješku o tome, kaže Perović nije sastavila jer je za takve optužbe željela da sačeka materijalne dokaze koji joj još nisu dostavljeni.
Istakla je da su "varijabile određivane &nbsp;prema visini i učinku zaposlenih u ASK-u, koji su svi dali svoj maksimum u radu".&nbsp;
"Tako da su dobijali varijabilno dio pa sam smatrala da taj dio pripada i meni“, istakla je ona.
Dodala je da je svako putovanje koje je zabilježeno se i desilo.
Perović je navela da je tokom svog mandata od dijela pravosuđa doživljavala razne pritiske.
„Tužiteljka Maja Janković je rekla Aleksi Bečiću iz Demokrata da ću biti uhapšena, što je on javno objavio u 10 sati, a slobode sam lišena u 15 sati pred svojim zaposlenima“, rekla je bivša direktorica ASK-a.
Nakon toga, tužiteljka Janković je od sudije zatražila da joj se, nakon završenog ročišta, dostavi zapisnik sa današnjeg suđenja, kako bi ga proslijedila nadležnim organima.
Nastavak suđenja zakazan je za sjutra.
Podsjećamo, Specijalno državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Perović i njene pomoćnice Nine Paović zbog sumnje da su počinile krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
Iz Specijalnog državnog tužilaštva ranije je saopšteno da je optužnica protiv Perović predata za sedam produženih krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, dva krivična djela zloupotreba službenog položaja i produženo krivično djelo falsifikovanje službene isprave.
Tužilaštvo je tereti da navodno sebi i drugima nezakonito pribavila korist veću od 60.000 eura od avgusta 2020.do februara 2024. godine.

Perović: Bečiću tužiteljka rekla da ću biti uhapšena

Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Boris reagovao je povodom izjava predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića prilikom susreta sa vaseljenskim patrijarhom Vartolomejom juče u Istanbulu, navodeći da je to još jedan otvoreni udar na interese pravoslavnih Crnogoraca i na istorijski identitet Crne Gore. 
Smatra da je Milatović, umjesto da govori u ime svih građana i zastupa državne interese, izabrao je da se ponovo stavi na stranu Srpske pravoslavne crkve, hvaleći neustavni Zakon o slobodi vjeroispovijesti iz 2021. godine i štetan takozvani Temeljni ugovor koji je tadašnja Vlada sklopila sa SPC. 
- Time je poslao jasnu poruku da ne priznaje ni istorijsko ni savremeno pravo pravoslavnih Crnogoraca i Crnogorske pravoslavne crkve - ističe Boris.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-upoznao-vartolomeja-da-je-crna-gora-donijela-zakona-o-slobodi-vjeroispovijesti-i-temeljne-ugovore-sa-vjerskim-zajednicama&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Reagovanje prenosimo u cjelosti:
"Izjava kabineta predśednika Jakova Milatovića povodom njegove pośete Carigradskoj patrijaršiji predstavlja još jedan otvoreni udar na interese pravoslavnih Crnogoraca i na istorijski identitet Crne Gore. Umjesto da govori u ime svih građana i da zastupa državne interese, Milatović je izabrao da se ponovo stavi na stranu Srpske pravoslavne crkve, hvaleći neustavni Zakon o slobodi vjeroispovijesti iz 2021. godine i štetan t.z.Temeljni ugovor koji je tadašnja Vlada sklopila sa SPC. Time je poslao jasnu poruku da ne priznaje ni istorijsko ni savremeno pravo pravoslavnih Crnogoraca i Crnogorske pravoslavne crkve.
Posebno zabrinjava činjenica da predśednik Crne Gore, i to baš u Carigradskoj patrijaršiji, nije pomenuo ni jednu riječ o diskriminaciji kojoj je CPC godinama izložena. Već pune dvije godine Ministarstvo pravde, protivno zakonima i Ustavu, donosi odluke na štetu CPC. Ta rješenja dva puta je oborio Upravni sud Crne Gore, potvrđujući jasno da je riječ o nezakonitom i pristrasnom postupanju. U oba slučaja sud je presudio u korist Crnogorske pravoslavne crkve i njenog zakonito izabranog poglavara, Mitropolita Borisa, potvrđujući njegov legitimitet na mjestu poglavara CPC. I pored tih presuda, Ministarstvo pravde i dalje odbija da postupi po obavezujućim sudskim odlukama, što predstavlja skandal neviđenih razmjera i otvoreno kršenje pravnog poretka.
Ovakvo ponašanje ima i ozbiljnu krivičnopravnu dimenziju. Svako svjesno odbijanje da se sprovede odluka suda i donošenje novih nezakonitih rješenja sa ciljem pogodovanja SPC predstavlja klasičan primjer zloupotrebe službenog položaja. Ministar Bojan Božović i njegovi saradnici moraju znati da time ne samo da diskriminišu CPC i njene vjernike, već i urušavaju temelje pravne države u Crnoj Gori, što ih direktno izlaže krivičnoj odgovornosti.
Pored pravnog, ovdje je ključno i kanonsko pitanje: Po pravoslavnim pravilima, svaki narod ima pravo na svoju autokefalnu crkvu, a granice crkve prirodno se poklapaju sa granicama države. Tako danas postoje , Grčka, Bugarska, Rumunska, Gruzijska, Ukrajinska, Makedonska, Poljska, Albanska, Srpska i Ruska pravoslavna crkva. Ako svi ti narodi uživaju to pravo, po čemu se ono jedino osporava Crnogorcima?
Podśećamo da Crnogorska pravoslavna crkva nije nikakva improvizacija, već autentična naslednica Crnogorske - Cetinjske mitropolije, koja je stoljećima bila nezavisna i autokefalna. Njena autokefalnost nije ukinuta nikakvim crkvenim saborom niti kanonskim postupkom, već političkim dekretom kralja Aleksandra Karađorđevića 1920. godine, kao dio okupacije i nasilne integracije Crne Gore u Kraljevinu SHS. Dakle, riječ je o klasičnom činu političke represije, a ne o crkvenom aktu.
U tom kontekstu, Milatovićeva izjava ne samo da je politički neodgovorna, već i uvredljiva za sve građane koji vjeruju u Crnu Goru kao sekularnu i pravnu državu. On se ponaša kao portparol SPC , a ne kao predśednik države.
Hvaleći rad Amfilohija Radovića da li je u to ubrojao prolivanje krvi na Petrovdan 1991.godine pred Cetinjskim manastirom, dovoćenje Arkana i njegove paravojske u manastir, zakivanje Crnogoraca na Vezirov most, negiranje genocida u Srebrenici, dovođenje raznih saradnika obavještajnih službi iz regiona, pośete Palama, skrivanja Radovana Karadzića u manastirima... sa ovim i mnogo čime nas je "zadužio" "pukovnik" -Amfilohije - Risto Radović.
 Milatović umjesto da iskoristi pośetu Carigradskoj patrijaršiji da ukaže na višegodišnju nepravdu prema CPC i da traži podršku za njenu ravnopravnost, on se stavlja u službu tuđih interesa, veličajući veleizdajnički akt Dritana Abazovića, odnosno potpisani tememeljni ugovor sa Crkvom Srbije.
Zbog svega navedenog, jasno je da predśednik Milatović nastavlja da vodi politiku potčinjavanja Crne Gore, dok njegovi saradnici u izvršnoj vlasti, predvođeni ministrom pravde, uporno gaze zakone i presude suda. Ali jedno moraju znati: svaki pokušaj ponižavanja i brisanja crnogorskog identiteta naići će na snažan i odlučan otpor pravoslavnih Crnogoraca i svih slobodnih građana Crne Gore.
Crna Gora nikada neće biti tuđa prćija, niti će crnogorski narod odustati od prava na svoju Crnogorsku Crkvu, svoj Crnogorski jezik i svoje dostojanstvo."

Tag: ivo-zupanovic