Uređena i efikasna politika zapošljavanja stranaca predstavlja važan stub konkurentnosti naše privrede i stabilnosti poslovnog ambijenta, poručila je šefica pravnog sektora UPCG, Rumica Kostić,sa današnjeg Savjetovanja ''O izmjenama i dopunama Zakona o strancima'', realizovano od strane Unije poslodavaca Crne Gore, a u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i Poreskom upravom.
Savjetovanje je obuhvatilo razmatranje aktuelnih pitanja u vezi sa izmjenama i dopunama Zakona o strancima, uključujući nove procedure za izdavanje dozvola za boravak i rad, unapređenje digitalnih prijava, kao i izmijenjene uslove za privremeni boravak stranih investitora i profesionalaca, uz fiskalne i administrativne aspekte primjene propisa.
Dragan Dašić, v.d. generalnog direktora Direktorata za građanska stanja i lične isprave, iznio je statistiku koja pokazuje da na 620.000 stanovnika, u Crnoj Gori 95.000 čine stranci, pa je država, kako je kazao, došla u situaciju kada je reforma apsolutno neophodna, s obzirom da je u zemlji trenutno 15% stranaca u odnosu na broj državljana. On je takođe naveo da je u protekloj godini izdata 40.657 dozvola za boravak rad, od čega 13.000 dozvola za izvršne direktore. Dozvola radi zapošljavanja davaće se na godinu dana, sa mogućim produženjem na dvije godine.
Ivan Komatina, načelnik Odsjeka za registraciju poreskih obveznika, obveznika doprinosa i osiguranika (CROO) u Poreskoj upravi osvrnuo se na promjene pri prijavi i odjavi zaposlenog lica, koje su dio novog programa koji je dostupan od 12.01. tekuće godine.
U vremenu predviđenom za diskusiju, prisutni poslodavci iz redova članstva UPCG pokazali su interesovanje za rješenje u situacijama kada jednom zaposlenom istekne Ugovor o radu, do perioda mogućnosti potpisivanja novog Ugovora, zatim o mogućnosti dobijanja vize D u zemljama u kojima Crna Gora nema svoja diplomatsko-konzularna predstavništva, a bilo je riječi i o tome kojoj strani će ubuduće pripasti obezbjeđivanje poreskih uvjerenja za zaposlene koji su radili kod prethodnog poslodavaca.
Odgovore na pitanja prisutnih poslodavaca davale su takođe Sanja Matan, načelnica Područne jedinice za građanska stanja i lične isprave Podgorica, Koviljka Tanjević, samostalna savjetnica I, Direkcija za strance, migracije i readmisiju, kao i Esma Mazreku, načelnica Sektora za operativu u oblasti naplate u Poreskoj upravi.
Savjetovanje je bilo značajno jer je omogućilo otvoren dijalog između institucija i privrede, razmjenu konkretnih iskustava iz prakse i identifikovanje rješenja koja mogu doprinijeti jasnijem, pravednijem i funkcionalnijem sistemu, u oblasti regulisanja statusa stranaca u Crnoj Gori. Unija poslodavaca, koja je učestvovala u izradi Nacrta Zakona o strancima, nastaviće, kao i do sada, da prati primjenu Zakona i da zastupa interese svojih članova.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

UPCG: Efikasna politika zapošljavanja stranaca važan stub konkurentnosti naše privrede i stabilnosti poslovnog ambijenta

Pokret Evropa sad ugostio je delegaciju Evropske narodne partije (EPP), najveće i najuticajnije političke porodice u Evropskoj uniji. Delegaciju od 31 predstavnika iz 19 zemalja predvodili su generalna sekretarka Dolors Monserat, potpredsjednica Marejd Mekginis i direktor za međunarodne odnose Patrik Voler, a u njenom sastavu bili su poslanici Evropskog parlamenta, ministri i predstavnici nacionalnih parlamenata. Tokom posjete održani su sastanci sa Predsjedništvom, članovima Vlade i poslaničkim klubom Pokreta.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2026022719024_8db5c5aa10bc6bf66619f796d733250a3da9152bd388aa5af48f62474b56908c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2026022719024_8db5c5aa10bc6bf66619f796d733250a3da9152bd388aa5af48f62474b56908c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1065" loading="lazy" alt="posjeta parlamentu"></figure>  Razgovarano je o reformskim rezultatima, evropskoj agendi i daljem međunarodnom pozicioniranju Pokreta. - Ova posjeta potvrđuje da je Crna Gora prepoznata kao najozbiljniji kandidat za narednu članicu EU i da uživa pažnju najuticajnije evropske političke porodice - saopšteno je iz PES-a. Kako su istakli, posjeta otvara prostor za snažnije političko umrežavanje Pokreta Evropa sad, razmjenu iskustava i dobrih praksi sa partijama koje upravljaju ili učestvuju u vlasti širom Evropske unije, kao i za konkretniju podršku reformskim procesima, posebno u oblastima vladavine prava, ekonomskih reformi i usklađivanja sa evropskim standardima.

Delegacija Evropske narodne partije u posjeti PES-u: Crna Gora prepoznata kao najozbiljniji kandidat za narednu članicu EU

Bivša ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić kazala je da je bivšeg premijera Zdravka Krivokapića doživljavala kao oca, ali smatra da iznevjerio "narodno nadanje".
Bratić je istakla kako je u jednoj sinoćnjoj TV emisiji njen pravobranilac Mitar Šušić dobio pitanje vezano za bivšeg premijera.
- Pitanje se odnosilo na moje pominjanje bivšeg premijera Krivokapića u kontekstu nekih kriminalnih radnji ili nepočinstava. Da se ne bi spinovalo, moram da se oglasim opet. Ja sam posljednja osoba koja bi znala bilo šta o takvim radnjama. Povjereno mi je veliko i komplikovano ministarstvo, a ministar sam bila nešto više od godinu dana, uključujući i tehnički mandat. Pravo da vam kažem - ni sad, a kamoli tada ne bih povjerovala - navela je ona na mreži X.
Krivokapić je, dodaje, bio samo njen nadređeni.
- Doživljavala sam ga kao rod najrođeniji, kao oca. Onako kako ga je doživljavao i narod s litija. Zdravko Krivokapić kojeg sam ja upoznala bio je čestit i dobar čovjek. Trebalo mi je duže nego mnogima da se pomirim s činjenicom da taj čovjek (više) nije onakav kakvim sam ga ja vidjela. Sad, nažalost, moram da priznam sebi da je je taj meni nekad drag čovjek iznevjerio "narodno nadanje". Da ponovim, profesore, kako se zaklesmo na Vavedenje: "Tako mi Bog pomoga(o)" - zaključila je Bratić.

Bratić: Krivokapića sam doživljavala kao oca, ali je iznevjerio "narodno nadanje"

Pred članovima Odbora za nadzor Predstavničkog doma SAD počelo je svjedočenje bivšeg američkog predsjednika Bila Klintona u okviru istrage o osuđenom seksualnom prestupniku Džefriju Epstinu.
Ovo prenosi CNN, pozivajući se na dobro obaviješteni izvor.
Saslušanje Klintona počelo je iza zatvorenih vrata u njegovom rodnom gradu Čapakvi, u saveznoj državi Njujork.&nbsp;
Ovaj postupak uslijedio je nakon što je juče saslušana njegova supruga, bivša prva dama i bivša državna sekretarka Hilari Klinton, koja je pred Odborom svjedočila više od šest sati.
U okviru istrage, Klinton će se suočiti sa pitanjima o svom odnosu sa Epstinom, sa kojim je putovao privatnim avionom najmanje 16 puta. Takođe, pojavljuje se na fotografijama sa ženama u Džefrijevim bazenima, kao i sa Gilejn Maksvel, nekadašnjom Epstinovom partnerkom i saučesnicom u trgovini ljudima.
<h2>Kontroverzna pitanja</h2>
Pitanja koja su postavljana Klintonu i njegovoj supruzi izazvala su političke tenzije, a dio članova Odbora, naročito iz redova republikanaca, iznosio je i kontroverzna pitanja o teorijama zavjere, poput UFO (NLO) i "Picagejta", prema kojoj su visokopozicionirani političari i javne ličnosti, uključujući i članove Demokratske stranke, bili su umiješani u krijumčarenje djece kroz restoran Comet Ping Pong u Vašingtonu, što je osudila opozicija.
Klinton, koji je bio na čelu Bijele kuće između 1993. i 2001. godine, letio je Epstinovim avionom nekoliko puta početkom 2000-ih nakon što je napustio funkciju.

Bil Klinton započeo svjedočenje o Epstinu: Pitanja izazvala tenzije

Godinu od prodaje hotela Igalo, od koje su se naplatili povjerioci u iznosu od 11, 3 miliona eura, nisu donijete pravosnažne presude na osnovu 18 prigovora koji su uloženi Osnovnom sudu u Herceg Novom. Jedan od prigovora uložio je advokat Ljubiša Matković, zastupnik porodice Šabović u dugogodišnjem postupku za povrat ili obeštećenje za oduzeto zemljište na kojem je izgrađen hotel Igalo, prenosi RTHN. Hotel je prodat Bratislavu Pidžuli, vlasniku firme Herc gradnja, a od 11,3 miliona eura naplatila se država oko četiri miliona eura, zatim opština oko dva miliona, porodica Acović 4,4 miliona, kao i jedan broj povjerilaca sa manjim iznosima. Među neisplaćenim povjeriocima je porodica Šabović koja potražuje oko dva miliona, ali za advokata Ljubišu Matkovića to nije najveći problem. - Mislim da je manji problem što ta porodica nije naplatila potraživanje, a mnogo veći problem je zbog čega sud nije do danas, godinu dana, evo, prvi rođendan od prodaje hotela Igalo, do danas nije imao snage da odluči o prigovorima raznih stranaka na nepravilnosti urađene u tom postupku. Razlozi zbog čega godinu dana sudu treba da to upućuju na nešto što je mnogo krupnije od toga da li će Šabović dobiti pare ili ne, na nešto što govori o uopšte o zakonitosti rada suda i o nekim uticajima negativnim na rad suda - kazao je Matković. Prodaja hotela, po riječima advokata Matkovića, nije sporna već iznos za koji je kupljen kao i sporost suda u odlučivanju po prigovorima. - Kao punomoćnik uložio sam prigovor o kome do danas nema rješenja, to je da se hotel nije mogao na tom ročištu prodati za 11 miliona eura, već za 16. Još važnije od toga je kako se dijeli 11 miliona. Naš prigovor je jedan od 18 koliko je uloženo nakon prodaje hotela. Sud je tih 18 razvuko na 18 predmeta, umjesto da riješi sve kao jedan predmet, jer postoji jedan izvršni postupak, jedna prodaja hotela Igalo i zahtjev za otklanjanje nepravilnosti u tom jednom postupku, a sud je napravio 18 od toga. Naš prigovor je bio da je 11 miliona trebalo podijeliti tako da Acovići i drugi u tom redu dobiju 66 odsto svojih potraživanja, a ne 100 odsto, i da u ovih 33 odsto ulazi i porodica Šabović. Do danas odluke nema - rekao je Matković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260227180232_92643a8abe084b31d09eee6951e567b71962aedcb69de5fecf4297535d5c1e39.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260227180232_92643a8abe084b31d09eee6951e567b71962aedcb69de5fecf4297535d5c1e39" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Ljubiša Matković"><figcaption>Ljubiša Matković(Photo: RTHN)</figcaption></figure>  Prigovor je uložen u zakonskom roku a na prvom ročištu održanom u junu sudija je saopštio da je izgubio predmet. Tek nakon što je, kako kaže Matković, u avgustu uzbunio javnost predmet je pronađen. - Tada, krajem avgusta, početkom septembra, predmet stiže iz kancelarije predsjednice suda. Znači, do tada je bio kod nje, u najboljem slučaju, ali bio je tu gdje ne treba da bude. Sudija nije znao za njega i spriječila je ovog sudiju da donosi odluku u našu korist ili na našu štetu.Tada se predmet šalje u Kotor zbog onog prvog prigovora u kome mi nismo ni učestvovali, niti nam je ko dostavio rješenje, a za jednu najobičniju stvar da li se hotel mogao prodati, i sudu u Kotoru je trebalo toliko mjeseci da donese rješenje. Na današnji dan i dalje imate 18 neriješenih prigovora na prodaju hotela Igalo, kao što ste imali prošle godine a sudu je rok bio za svaki prigovor tri dana da odluči - kaže Matković. Advokat Matković smatra da ovakvo postupanje nanosi veliku štetu ugledu Suda ali nepovjerenje u zakonitost njegovog rada. - Jedan dio suda, u ovom slučaju polovina, je pod uticajem nekim i pojedinog advokata, jednog advokata. I moj utisak je takav. I ta zagušenost suda utiče da se koristi da se ovakve neke mutne stvari sakriju i da se obrazlože sa: „Nemamo vremena da radimo, preopterećeni smo" - kazao je on. Iz Osnovnog suda u Herceg Novom su 13. februara, odgovarajući na pitanja RTHN, a prije oglašavanja advokata Matkovića, potvrdili da je jedan od dva predmeta povodom zahtjeva za otklanjanje nepravilnosti a koja su poslata Osnovnom sudu u Kotoru, vraćen ovom sudu na ponovni postupak. - Ne radi se o pravosnažno donijetoj odluci povodom zahtjeva za otklanjanje nepravilnosti. U Osnovnom sudu u Kotoru se nalazi još jedan predmet u kojem nije donijeta odluka po prigovoru. Imajući u vidu složenost i kompleksnost samog predmeta, kao i činjenicu da odluka povodom zahtjeva za otklanjanje nepravilnosti još nije pravosnažna, to u ovom trenutku nismo u mogućnosti u potpunosti odgovoriti na vaša pitanja - kazali su iz Osnovnog suda Herceg Novi. Pitanja na osnovu tvrdnji advokata Matkovića, RTHN je danas ponovo uputio Osnovnom sudu u Herceg Novom.

Tag: izmjene-i-dopune-zakona-o-strancima

UPCG: Efikasna politika zapošljavanja stranaca važan stub konkurentnosti naše privrede i stabilnosti poslovnog ambijenta

Delegacija Evropske narodne partije u posjeti PES-u: Crna Gora prepoznata kao najozbiljniji kandidat za narednu članicu EU

Bratić: Krivokapića sam doživljavala kao oca, ali je iznevjerio "narodno nadanje"

Bil Klinton započeo svjedočenje o Epstinu: Pitanja izazvala tenzije

Bez pravosnažnih rješenja ni godinu nakon prodaje hotela Igalo

PRATITE TVe UŽIVO