<p>Dvojica uhapšenih pripadnika Vojske Crne Gore koji se ravnaju u skladu sa zvaničnom politikom Beograda prema Prištini, a ne prema interesima domovine i činjenici da je Crna Gora još 2008. priznala Republiku Kosovo, nijesu jedini primjer nezamislivog ponašanja nekoga ko se zakleo da će časno nositi uniformu sa crnogorskim znamenjima. Početkom ovoga mjeseca vojni policajac <b>Vasilije Krgović</b> navodno je privođen zbog sumnje da je jedan od četvorice koji su u kasnim noćnim satima, 5. novembra, pokušali da slome jarbol sa crnogorskom zastavom, u mojkovačkom selu Štitarica.&nbsp;</p> <p>Prema pouzdanim saznanjima Antene M, odmah nakon što je u javnosti objelodanjeno njegovo učešće u incidentu u Štitarici, Vasilije Krgović uzeo je bolovanje koje još traje. Protiv njega nije pokrenut disciplinski postupak jer se, navodno, čeka izvještaj Uprave policije.</p> <p>Krgović je, prema saznanjima Antene M iz više kredibilnih izvora, vojnik po ugovoru koji je završio osnovnu pješadijsku obuku u kasarni u Danilovgradu, u maju ove godine. Nakon toga je, mimo propisanih procedura, veoma brzo raspoređen u Četu Vojne policije. Navodno, premještaj je učinjen na izričit zahtjev ministra odbrane <b>Dragana Krapovića</b>, uprkos činjenici da Krgović nije prošao ni elementarni nivo obuke potrebne za rad u jedinici Vojne policije!?</p> <p>Izvori Antene M kategorično tvrde da je privilegovan položaj Krgovića posljedica njegove bliskosti sa važnim ljudima iz Nove srpske demokratije, stranke predsjednika Skupštine <b>Andrije Mandića</b>. Fotografije koje objavljujemo dodatna su potvrda tih informacija ali i trag za još nešto jako važno i zanimljivo...</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241129071124_5cacfe2ed3a63ae2ff06ac75396b6e860c9434d0c24f82875b55af36be9b7102.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241129071124_5cacfe2ed3a63ae2ff06ac75396b6e860c9434d0c24f82875b55af36be9b7102" data-rendition-name="original" width="1179" height="679" loading="lazy" alt="Vasilije Krgović"> </figure>  <p><br/></p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241129071124_b1c965edb0a9ac37eac408c6808fb4c1eacd7dae675f9a048188b228e89e0579.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241129071124_b1c965edb0a9ac37eac408c6808fb4c1eacd7dae675f9a048188b228e89e0579" data-rendition-name="original" width="1179" height="1197" loading="lazy" alt="Vasilije Krgović"> </figure>  <p><br/></p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241129071124_26469fce3146c26a8c9b4cc2d1d31e961798981256042e5d691976de2fb41576.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241129071124_26469fce3146c26a8c9b4cc2d1d31e961798981256042e5d691976de2fb41576" data-rendition-name="original" width="1179" height="917" loading="lazy" alt="Vasilije Krgović"> </figure>  <p>Pretendent na mjesto prvog čovjeka Budve,<b> Nikola Jovanović </b>svojevrstan je insajder u ovoj priči i kao rođeni Mojkovčanin i kao dugogodišnji važan čovjek DNP, DF i ZBCG. U jednoj objavi na svom fejsbuk profilu Jovanović je poimenice prozvao aktuelnog predsjednika mojkovačke opštine <b>Veska Delića</b> zbog agitovanja za listu<b> Mladena Mikijelja</b> na ponovljenim izborima u Budvi, održanim 17. novembra. Istom objavom, nehotice je potvrdio informacije o bliskosti vojnog policajca Vasilija Krgovića sa ljudima iz Nove srpske demokratije. Prema našim izvorima, Jovanović po nadimku pominje jednog od Krgovićevih pajtaša sa fotografije.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241129071128_690bfa5dbf8f2aba8396d6910b27f297eb619a529e0cc7b3f63b4072e8ee319c.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241129071128_690bfa5dbf8f2aba8396d6910b27f297eb619a529e0cc7b3f63b4072e8ee319c" data-rendition-name="original" width="643" height="645" loading="lazy" alt="objava Nikole Jovanovića"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241129071128_6642e6e497e196696d28f19694ba4c42f8dde414b3ffaf20747bd766ecb557ab.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241129071128_6642e6e497e196696d28f19694ba4c42f8dde414b3ffaf20747bd766ecb557ab" data-rendition-name="original" width="660" height="630" loading="lazy" alt="objava Nikole Jovanovića"> </figure>  <p><br/></p> <p>A da niko ne pomisli kako su u Vojsci Crne Gore svi isti, treba znati i sljedeće. Svi iz generacije koja je završila pješadijsku obuku, proljetos u Danilovgradu, liše Vasilija Krgovića, po naredbi načelnika Generalštaba Zorana Lazarevića prekomandovani su u pješadijsku četu u Nikšiću. Učinjeno je to kako bi, po odluci Savjeta za odbranu i bezbjednost, učestvovali na najvećoj NATO vježbi u ovoj godini – „Saber Junction 24“, tokom avgusta i septembra u Njemačkoj.</p> <p>Za dostojanstveno i profesionalno učešće u ovoj vježbi general <b>Lazarević</b>, povodom Dana Vojske, nagradio je komandira kapetana <b>Denisa Radončića</b> i njegovu jedinicu. Zadatak koji su izvršili smatra se, i po ocjeni načelnika Generalštaba, najvećim dostignućem u procesu interoperabilnosti Vojske CG od njenog osnivanja. Bio je to iskorak u pogledu organizacije, logističke podrške, sinhronizacije kretanja kroz više država i, najvažnije, učešća više od 120 crnogorskih vojnika na prestižnoj vježbi koja je trajala preko 20 dana.</p> <p>Čime je ministar odbrane bio motivisan da vojnika Krgovića, kako tvrde &nbsp;izvori Antene M, odvoji od njegove generacije i, umjesto da učestvuje u velikoj NATO vježbi, zaglavi u (Vojnoj) policiji? Da li je Draganu Krapoviću neko došapnuo kakav je subjektivni ideološko-politički osjećaj osumnjičenog za šeganje jarbola sa crnogorskom zastavom na groblju u Štitarici? Konačno, da li je zaista ministar Krapović raščistio sam sa sobom – je li ministar odbrane države članice NATO ili vojnik partije koja sve dublje tone u procjep između zvaničnih stavova i intimnih političkih afiniteta? &nbsp;</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Da li je i šegač jarbola iz Štitarice „uzoran“ vojni policajac?

<p>Ne tako davno imali smo Lovćenske straže a sada imamo i Štitaričke straže - naveo je nacionalni ekspert za zaštitu potrošača i nekadašnji potpredsjednik Liberalne partije <b>Jovo Rabrenović </b>na društvenoj mreži Iks (X).</p>
<p>- Čuvaju simbol Crne Gore, njenu slobodu i identitet - istakao je on.&nbsp;</p>
<p>Sem straže, kako dodaje, "gore se nalazi i specijalno iznenađenje za one koji ne dolaze čista srca i dobrih namjera".&nbsp;</p>
<p>- Ne brinite sve je legalno. Vječna Crna Gora - poručio je Rabrenović.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjovorabrenovic%2Fstatus%2F1853151716276875671%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Podsjećamo, u mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmjestani-stitarice-ponovo-postavili-jarbol-i-zastavu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p>
<p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p>
<p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p>
<p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p>
<p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Rabrenović: Ne tako davno imali smo Lovćenske straže, sada imamo i Štitaričke

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Kaćuša Krsmanović

U Štitaricama opet vijori crnogorska zastava

<p>Još jedan jarbol je pao. Noćas. Podmuklo, u mraku, skriveni u tišini, opet su došli i posjekli naš simbol, pokušali da rane naš ponos. Ali ne razumiju oni! Mogu srušiti hiljadu jarbola, ali ne mogu srušiti Crnu Goru! Ovo nije prvi put da su pokušali, niti će biti poslednji, ali neka znaju – svaki oboreni jarbol samo je još jedan razlog da ustanemo jači, još ponosniji!</p>
<p>Da li misle da će nas zaplašiti? Da će nas natjerati da se odreknemo onoga što nam znači sloboda, ljubav, život? Da se odreknemo onoga što smo krvlju branili i gradili? Ne razumiju oni šta znači biti Crnogorac! Mi ne odustajemo. Kad posijeku jedan jarbol, mi podižemo dva nova! Kad udare na našu zemlju, mi još jače grlimo naše planine, rijeke, svaki kamen ovog tla koje nam je sveto.</p>
<p>Pokušavaju da izbrišu naš ponos, ali ga samo umnožavaju. Pokušavaju da nas ućutkaju, ali mi postajemo glasniji! Ovo je više od borbe za zastavu. Ovo je borba za dostojanstvo, za naše pravo da hodamo svojom zemljom, uspravni, slobodni, ponosni.</p>
<p>Svakim činom mržnje, oni misle da nas dijele. Ali istina je suprotna: mi smo sve složniji, sve jači! Svaki posječeni jarbol, svaka oborena zastava, samo nas podsjeća ko smo. Zastava koju dižemo nije samo komad tkanine – ona je naš identitet, naš prkos, naša ljubav. Ona je Crna Gora, živa, nepokoriva, uspravna!</p>
<p>I gdje su sada ti "pomiritelji" koji govore o jedinstvu, a ćute kad nam skrnave simbole? Gdje su oni da jasno i glasno kažu: Crna Gora je dom svakome ko je voli, ko je poštuje. Ovo nije teritorija za podjele! Ovdje smo svi ravnopravni, svi jednaki. Oni nas dijele, ali mi, mi podižemo! Oni ruše, a mi gradimo!</p>
<p>Možda misle da je lako slomiti nas, ali mi smo narod koji ne kleči. Mi smo narod koji gleda pravo u oči onima koji prijete, koji poručuje: nećete nas zaustaviti! Možete srušiti svaki jarbol, ali naše srce je neosvojivo. Naša ljubav prema Crnoj Gori je nepokolebljiva!</p>
<p>Vrijeme je da Crna Gora bude mjesto mira, poštovanja i ljubavi – baš onako kako su naši preci sanjali, kako smo svi mi zaslužili. I nema te sile koja će nas spriječiti da se borimo za to, za nas, za našu djecu, za sve generacije koje dolaze.</p>
<p>Nikada nećemo prestati da dižemo zastave, jer one nijesu samo mi – one su Crna Gora. Neka nas pamte po hrabrosti, neka nas pamte po ljubavi i borbi! Svaki put kad nas napadnu, mi ćemo uzvratiti prkosom. Svaki put kad sruše jedan jarbol, podići ćemo stotinu novih. Crna Gora je vječna, i nikad, nikad neće pasti!</p>

Srušeni jarbol, ali ne i zastava: Otpor se nastavlja!

<p>Metalni jarbol, dugačak desetak metara, na kojem je vijorila crnogorska državna zastava, a koji je juče dio mještana sela Štitarice, kod Mojkovca, postavio ispred mjesne crkve i groblja tokom noći je posječen i ukraden?!</p>
<p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>
<p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p>
<p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p>
<p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p>
<p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

Jarbol sa crnogorskom zastavom odsječen i ukraden

<p>Jarbol sa crnogorskom zastavom postavljen je danas ispred mjesne crkve u selu Štitarice kod Mojkovca.</p> <p>Dio mještana organizovao se prethodnih dana, skupili su novac za jarbol i danas ga podigli ispred crkve, a na njemu vijori zastava Države Crne Gore.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FBxvf-obNa84&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo pisali, podjele u selu izazvala je Crkva Srbije kada su nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtYM3j3p2A3M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Očigledno informisani o ovoj namjeri putem društvenih mreža, veliki broj policijskih službenika iz Bijelog Polja, Mojkovca, Herceg Novog i Berana okupili su se kod groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p>Međutim, nije bilo prostora za bilo kakvu intervenciju jer su mještani civilizovano ostvarili zacrtan cilj.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f" data-rendition-name="original" width="666" height="707" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p><b>Svetozar Baković</b>, porijeklom iz mojkovačkog sela Štitarice, poručio je nakon podizanja crnogorske zastave ispred crkve da mještani neće dozvoliti nikom da Crnogorce svede na statističku grešku.&nbsp;</p> <p>- Došao sam da iskažem revolt i nezadovoljstvo postavljanjem zastava tuđe države i tuđe crkve na štitaričko groblje. Ovo je groblje Mjesne zajednice Štitarica, Opštine Mojkovac i groblje crnogorsko. Nikakve Srbije, nikakvih srpskih zemalja, nikakvog <b>Dritana Abazovića</b> i ostalih veleizdajnika - istakao je on nakon što su postavili zastavu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dio mještana mještana skupili novac za jarbol i podigli zastavu ispred crkve"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Baković, inače član SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, i Crkvenog odbora Mojkovac, rekao je da su na tom grobolju, koje je napravljeno prije 128 godina, sahranjeni njihovi preci.</p> <p>- Na natpisu gore piše: "Ovaj sveti hram napravi Opština štitarička pod vladom knjaza Nikole Petrovića Prvog Njegoša, 8. jula 1896. godine". Od tada 128 godina do dana današnjeg niko nije zabo nikakvu zastavu. Prođoše Turci, četnici, Italijani, Njemci - niko nikakvu zastavu ne zabode. Zbode je ova sad grupacija koja već četiri godine zavađa, muti i spaljuje Crnu Goru. U ovom selu nikad nikakvih problema nije bilo, do ovih sad momenata - šta je i kakva im je namjera? Što im gazda kaže, otrpilike, iz Beograda i Podgorice - oni to rade, slijepo slušaju i mislim da to ne vodi dobru - naglasio je Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f" data-rendition-name="original" width="720" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p>U Štitaricama je, kako je rekao, između 50 i 60 kuća koje se ne slažu sa postavljanjem bilo kakvih zastava. Revolt su izrazili postavljanjem crnogorskih zastava na ogradi ispred groblja i na brijestu.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Postavili smo ih namjerno da bi SPC uz svoj nacionalizam pokazala i šovinizam, da ne kažem fašizam. Ako su sjutradan pocijepali crnogorsku zastavu, a ostavili svoju to je odraz šovinizma. Borimo se i izborićemo se protiv toga. Ovo je je trenutno stanje u koje su se mnogi zanijeli i koje žele da iskoriste da plove u mutnom. Vremena prolaze, vjere ostaju.&nbsp;</p> <p>On je iznio podatak da je po popisu iz 1971. godine u ovom selu živjelo 444 stanovnika - 442 su se izjasnili kao Crnogorci, jedan kao Hrvat i jedan je bio neizjašnjenje vjeroispovijesti.</p> <p>- Na popisu 1981. godine 355 je bilo mještana. Od tog broja 350 je bilo Crnogoraca, a pet se nije izjasnilo. Kad sve sagledate, sve što se dešava je od 90-ih godina naovamo. Svakome je jasno da neko želi da nam baci trn u oko, da nas zgazi i svede na statističku grešku. Sa ovog najsvetijeg mjesta im poručujem da u tome neće uspjeti - poručio je Baković.</p>

Tamara Klikovac

VIDEO: Ispred crkve u Štitaricama zavijorila i crnogorska zastava

<p>Crnogorska privreda u ovu godinu ulazi sa umjerenim optimizmom, uz dozu opreza, što potvrđuju i nalazi istraživanja koje je realizovala Privredna komora (PKCG), saopštila je njena predsjednica, <b>Nina Drakić</b>.</p>
<p>„Većina privrednika očekuje stabilizaciju ili blago unapređenje poslovnog ambijenta, te da će uslovi poslovanja biti na zadovoljavajućem nivou. Ipak, značajan dio privrede zadržava rezervu, imajući u vidu i dalje prisutne strukturne slabosti, spoljne neizvjesnosti i otvorena pitanja u pogledu brzine i dosljednosti sprovođenja reformi“, kazala je Drakić u intervjuu agenciji Mina-business.</p>
<p>Kako je navela, očekivanja su, stoga, pozitivna, ali jasno uslovljena konkretnim potezima ekonomske politike.</p>
<p>Prema riječima Drakić, ključni faktor stabilnog i održivog rasta u narednom periodu biće sposobnost države da sistemski odgovori na izazove tržišta rada.&nbsp;</p>
<p>„Jednako važan segment očekivanih reformi odnosi se na finansijsku i fiskalnu politiku. Privreda u ovoj godini očekuje dostupnije i raznovrsnije izvore finansiranja, posebno za mala i srednja preduzeća. Operacionalizacija kreditno-garantnih mehanizama, razvoj alternativnih izvora finansiranja i poreski podsticaji za reinvestiranje dobiti u proizvodnju i inovacije predstavljaju ključne preduslove za snažniji investicioni ciklus“, smatra Drakić.</p>
<p>Ona je saopštila da privreda očekuje i snažniju borbu protiv sive ekonomije kroz preventivno djelovanje inspekcija, dosljednije uključivanje privrede u proces izrade propisa, ubrzanje planske dokumentacije i razvoj infrastrukture za poslovanje i industriju.</p>
<p>„Poseban značaj ima i obezbjeđivanje nefinansijske podrške kompanijama kroz savjetodavne usluge, obuke i jačanje kapaciteta za prilagođavanje regulatornim i tržišnim promjenama, u čemu PKCG može dati značajan doprinos“, poručila je Drakić.</p>
<p>Digitalna transformacija i međunarodna integracija takođe se prepoznaju kao važni stubovi rasta u narednom periodu.</p>
<p>Privreda očekuje snažniju podršku digitalizaciji malih i srednjih preduzeća, unapređenje elektronskih servisa i dalju implementaciju savremenih sistema plaćanja.</p>
<p>„Istovremeno, integracija u međunarodne lance vrijednosti, razvoj proizvoda sa većom dodatom vrijednošću i pametna specijalizacija predstavljaju ključne prilike za dugoročno jačanje konkurentnosti crnogorske ekonomije“, rekla je Drakić.</p>
<p>Drakić je kazala da bez jasnog strateškog opredjeljenja ka razvoju proizvodnje i realnog sektora, nije moguće obezbijediti održiv rast.</p>
<p>„Podrška industriji, inovacijama, energetskoj stabilnosti i zelenoj tranziciji mora biti snažnija, ciljanija i dugoročnija. Samo kroz dosljednu podršku proizvodnji, izvozu i tehnološkom razvoju moguće je očekivati rast zaposlenosti, jačanje konkurentnosti i stabilan ekonomski napredak u ovoj i godinama koje slijede“, naglasila je Drakić.</p>
<p>Govoreći o kretanjima privrede u prošloj godini, Drakić je saopštila da je Crna Gora, sa stopom rasta od oko tri odsto, i dalje među brže rastućim ekonomijama u evropskim okvirima, posebno u poređenju sa zemljama EU koje stagniraju ili bilježe minimalni rast.</p>
<p>„Očuvana makroekonomska i fiskalna stabilnost, uz učešće javnog duga unutar održivih okvira, dodatno potvrđuje otpornost ekonomije, dok je finansijski sektor ostao stabilan i likvidan, sa nastavljenom kreditnom aktivnošću prema privredi, čak i u uslovima restriktivne monetarne politike EU“, rekla je Drakić.</p>
<p>Tržište rada nastavlja da bilježi pozitivne trendove. Rast zaposlenosti i zarada, te dalji pad nezaposlenosti, doprinijeli su povećanju potrošnje i ukupne ekonomske aktivnosti, istovremeno doprinoseći daljoj formalizaciji tržišta rada.</p>
<p>Ona smatra da je posebno ohrabrujući podatak o rastu prihoda od turizma u trećem kvartalu, nakon izazovne 2024. godine i prva dva prošlogodišnja kvartala, što je imalo pozitivne efekte na unutrašnju trgovinu i rast u vazdušnom saobraćaju, uz rekordni broj prevezenih putnika.</p>
<p>„Ovi rezultati potvrđuju otpornost privrede na globalne i regionalne turbulencije i njenu sposobnost da zadrži stabilan rast u izazovnim okolnostima“, dodala je Drakić.</p>
<p>Ipak, kako smatra, u godini za nama zadržale su se značajne strukturne slabosti.</p>
<p>„Analiza BDP-a ukazuje na dalji pad učešća proizvodnih djelatnosti dok istovremeno raste dominacija uslužnih sektora. Takav model rasta, koji se gotovo u potpunosti oslanja na potrošnju i fiskalne efekte uvoza, ne doprinosi dugoročnoj otpornosti ekonomije i ograničava potencijal za jačanje domaće proizvodnje“, rekla je Drakić.</p>
<p>Dodatno zabrinjava visoka uvozna zavisnost, posebno u sektoru hrane, kao i nizak nivo pokrivenosti uvoza izvozom, koji je u prvih deset mjeseci prošle godine pao na istorijski minimum.</p>
<p>„Ovo ukazuje na nedovoljnu konkurentnost domaće proizvodnje i njenu ograničenu sposobnost da zadovolji domaće i međunarodno tržište. Dodatno, inflatorni pritisci ostaju visoki, uprkos globalnom usporavanju cijena, što je rezultat kombinacije uvoznih i unutrašnjih faktora, uključujući strukturne slabosti domaće proizvodnje“, navela je Drakić.</p>
<p>Stoga, prioriteti za naredni period ostaju jasni - snažnija podrška proizvodnim djelatnostima, jačanje domaće konkurentnosti, smanjenje uvozne zavisnosti i stvaranje održivog i otpornog modela rasta.</p>
<p>Drakić je saopštila da analiza sektorskih kretanja u prošloj godini ukazuje na jasno diferencirane performanse privrede, pri čemu su neki sektori pokazali značajnu otpornost i potencijal rasta, dok drugi ostaju ranjivi i zahtijevaju snažnu institucionalnu podršku.</p>
<p>Među sektorima koji su u prošloj godini pokazali najveću otpornost izdvajaju se trgovina, promet nekretninama, finansijski sektor i drugi uslužni sektori koji se oslanjaju na domaću i ličnu potrošnju.</p>
<p>„Trgovina bilježi rast prometa i prihoda u odnosu na prethodnu godinu, uz stabilnu investicionu aktivnost i pozitivan efekat na zaposlenost. Promet nekretninama i finansijski sektor bilježe pojačanu aktivnost, podstaknutu rastom potrošnje, prisustvom stranih rezidenata i povećanom tražnjom za finansijskim i pratećim uslugama. Turizam, kao ključni oslonac crnogorske ekonomije, preokrenuo je negativni trend iz prethodne godine potvrđujući otpornost sektora“, istakla je Drakić.</p>
<p>Sektor proizvodnje hrane nije pokazao istu mjeru otpornosti kao navedeni uslužni sektori. Njegov razvoj i dalje je ograničen strukturnim izazovima – visokim lokalnim i državnim nametima, nedovoljnim obimom domaće proizvodnje, slabijom konkurentnošću u odnosu na uvoz i otežanim pristupom finansiranju.</p>
<p>„Uprkos tome, riječ je o sektoru sa značajnim potencijalom, posebno u kontekstu jačanja prehrambene sigurnosti, turizma i regionalnog plasmana“, dodala je Drakić.</p>
<p>S druge strane, industrijski sektori, posebno metalurgija, metaloprerađivačka industrija i energetski sektor, ostaju najranjiviji. Industrijska proizvodnja je smanjena, uz izražen pad u sektoru snabdijevanja električnom energijom prvenstveno zbog ekološke rekonstrukcije Termoelektrane (TE) Pljevlja i nepovoljnih hidroloških prilika.</p>
<p>„Metalurgija i metaloprerađivačka industrija nastavile su da funkcionišu u okvirima dugotrajnog zastoja. Sektor je dodatno opterećen nedostatkom kvalifikovane radne snage i slabom povezanošću obrazovnog sistema sa potrebama industrije, dok institucionalni okvir ne pruža dovoljnu podršku, koordinaciju i finansijske mehanizme“, kazala je Drakić.</p>
<p>Ona smatra da oporavak i održivi rast ovih ranjivih sektora zahtijevaju odlučne institucionalne mjere - jačanje industrijske politike, podsticaje za modernizaciju i inovacije, poboljšanje energetske efikasnosti, razvoj kadrovskih kapaciteta i olakšice u finansiranju.</p>
<p>„Samo kroz takav sveobuhvatan pristup moguće je povećati konkurentnost domaće proizvodnje, smanjiti uvoznu zavisnost i stvoriti održiv izvozni potencijal, čime bi se obezbijedila dugoročna otpornost crnogorske privrede“, saopštila je Drakić.</p>
<p>Prema njenim riječima, protekla godina je za crnogorske privrednike bila obilježena nizom dugotrajnih izazova, koji su značajno uticali na poslovanje i planove rasta.</p>
<p>Na osnovu ankete koju je PKCG realizovala tokom marta, poslovna zajednica je jasno identifikovala sivu ekonomiju i nelojalnu konkurenciju i dalje kao najozbiljnije prepreke.</p>
<p>„Iako postoje određene mjere za suzbijanje neformalne ekonomije, one se i dalje ne percipiraju kao dovoljno efikasne od strane formalnog sektora, što direktno utiče na konkurentnost i stabilnost privrednih subjekata“, rekla je Drakić.</p>
<p>Drugi ključni izazov je nedostatak kvalifikovane radne snage, koji je dodatno pojačan migracijom kadrova i neusklađenošću obrazovnog sistema sa potrebama tržišta.</p>
<p>Ograničena dostupnost radne snage sa adekvatnim znanjima i vještinama direktno utiče na produktivnost, inovacije i sposobnost kompanija da odgovore na tržišne zahtjeve.</p>
<p>„Sve izvjesnije pridruživanje EU moglo bi dodatno produbiti ovaj problem, jer će rast standarda i prilagođavanje regulativi povećati potražnju za kvalifikovanim kadrom, što domaće tržište rada trenutno teško može zadovoljiti“, upozorila je Drakić.</p>
<p>Visoki fiskalni i parafiskalni nameti i dalje ostaju među vodećim barijerama poslovanja, iako su zabilježena poboljšanja u pojedinim oblastima. S druge strane, sve izraženiji postaje problem neadekvatnih zakonskih rješenja i njihove nedosljedne primjene, što je po prvi put ušlo među pet najčešće identifikovanih prepreka.&nbsp;</p>
<p>Drakić je saopštila da prethodna iskustva pokazuju da su sistemska rješenja, iako djelimično prisutna, i dalje nedovoljna da odgovore na složene izazove poslovanja.</p>
<p>Kontinuitet u izraženim barijerama potvrđuje da, uprkos pojedinačnim poboljšanjima u određenim oblastima, inflacija, visoki troškovi poslovanja, nedostatak radne snage i regulatorna neefikasnost i dalje snažno opterećuju privredu i ograničavaju njen razvojni potencijal.&nbsp;</p>
<p>„PKCG stoga ističe potrebu za sveobuhvatnijim i koordiniranim institucionalnim pristupom, koji bi uključivao dalje smanjenje fiskalnog opterećenja, poboljšanje pravne sigurnosti, unapređenje administrativnih procedura i razvoj ljudskih resursa kao temelja za održiv rast“, naglasila je Drakić.</p>
<p>Na pitanje kako ocjenjuje odnos države i privrede u prošloj godini, Drakić je odgovorila da se on može ocijeniti kao funkcionalan i uglavnom konstruktivan, ali u određenim segmentima reaktivan.</p>
<p>Dijalog je bio prisutan i institucionalno uspostavljen kroz radne grupe, javne rasprave i kontakte sa resornim ministarstvima.</p>
<p>&nbsp;„Crnogorska privreda nema nerealna očekivanja da se svi sistemski izazovi mogu riješiti brzo i jednostavno. Ono što se, međutim, s pravom očekuje jeste da se izazovi sagledavaju realno, da se poruke privrede pažljivo razmatraju i da se, kroz otvorenu saradnju, gradi jasan razvojni pravac i stabilan regulatorni okvir, u cilju jačanja konkurentnosti i diversifikacije crnogorske ekonomije“, rekla je Drakić.</p>
<p>Iako je dijalog bio kontinuiran, Drakić smatra sa postoji prostor da on bude intenzivniji, sadržajniji i sistematičniji, posebno kada je riječ o ranom uključivanju privrede u proces kreiranja propisa.</p>
<p>U određenim oblastima saradnja je rezultirala konkretnim pomacima, dok su u drugim segmentima potrebni dodatni napori kako bi se preporuke privrede dosljednije i brže pretočile u praktična rješenja.&nbsp;</p>
<p>„Godina za nama pokazala je da postoji prostor i jasna osnova za dalje jačanje partnerstva države i privrede. Uz unapređenje kvaliteta dijaloga i njegovo dosljednije pretvaranje u konkretne politike i odluke, mogu se stvoriti stabilni uslovi za održiv ekonomski rast i jačanje konkurentnosti crnogorske privrede“, navela je Drakić.</p>
<p>Na pitanje koliko su evropske integracije i usklađivanje sa EU standardima uticale na poslovni ambijent, Drakić je odgovorila da evropske integracije i usklađivanje sa standardima EU imaju složen, ali suštinski pozitivan uticaj na poslovni ambijent u Crnoj Gori.</p>
<p>„Harmonizacija propisa sa pravnom tekovinom EU doprinosi stvaranju stabilnijeg, transparentnijeg i predvidljivijeg regulatornog okvira, jačanju pravne sigurnosti, unapređenju tržišne konkurencije i većem povjerenju domaćih i stranih investitora. U tom smislu, proces evropskih integracija otvara crnogorskim kompanijama pristup jedinstvenom tržištu EU, mogućnost uključivanja u evropske lance vrijednosti, kao i korišćenje pretpristupnih fondova i programa podrške koji mogu značajno doprinijeti modernizaciji proizvodnje, digitalnoj transformaciji i razvoju ljudskih resursa“, poručila je Drakić.</p>
<p>Istovremeno, usklađivanje sa EU standardima nosi i značajne izazove, naročito za mala i srednja preduzeća.</p>
<p>Prema riječima Drakić, uvođenje novih tehničkih, ekoloških, administrativnih i digitalnih zahtjeva često podrazumijeva dodatne troškove, potrebu za sertifikacijom, ulaganja u opremu i obuku zaposlenih, kao i prilagođavanje poslovnih procesa.</p>
<p>„Povećana konkurencija sa tržišta EU dodatno pojačava pritisak na domaće kompanije, posebno one koje posluju pretežno na lokalnom tržištu i imaju ograničene finansijske i kadrovske kapacitete. Evropske integracije treba posmatrati kao proces koji zahtijeva pažljivo planiranje, fazno uvođenje standarda i snažnu institucionalnu podršku privredi“, smatra Drakić.</p>
<p>Na pitanje koja bi bila njena poruka privrednicima, ali i mladima koji tek ulaze u svijet biznisa, Drakić je odgovorila da je početak nove godine prilika da se poruči da razvoj crnogorske ekonomije zavisi od hrabrosti da se mijenja, ali i odgovornosti u donošenju odluka.</p>
<p>“Privrednici treba da nastave da ulažu u unapređenje produktivnosti, inovacije i kvalitet, jer se dugoročna konkurentnost ne gradi kratkoročnim rješenjima, već stabilnim i održivim poslovnim modelima. U uslovima globalne neizvjesnosti, ključne vrijednosti postaju prilagodljivost, saradnja i strateško razmišljanje”, poručila je Drakić.</p>
<p>Mladima koji tek ulaze u svijet biznisa poručila je da ne čekaju idealne uslove, već da koriste znanje, tehnologije i podršku koja im je dostupna.</p>
<p>Preduzetništvo, kako je istakla, nosi rizik, ali i veliku priliku za lični i društveni napredak.&nbsp;</p>
<p>“Upornost, spremnost na učenje i otvorenost ka novim idejama danas su jednako važne kao i dobra poslovna ideja. Mladi ljudi, kroz inovativne i odgovorne biznise, mogu dati snažan doprinos modernizaciji ekonomije i stvaranju održivih radnih mjesta u Crnoj Gori”, zaključila je Drakić.</p>

Drakić: Crnogorska privreda u ovu godinu ulazi sa umjerenim optimizmom

<p>U zvaničnom saopštenju Libanska vojska tvrdi da je postigla cilj državnog monopola nad oružjem na jugu zemlje na "efikasan i opipljiv način", ali dodaje da je potrebno uraditi još posla kako bi se uklonila neeksplodirana ubojna sredstva i raščistili tuneli u tom području.</p>
<p>Oružane snage Libana su postavile rok do kraja godine za uklanjanje oružja "koje nije državno" na području južnog Libana, što je oznaka za oružje koje pripada terorističkoj grupi Hezbolah koju podržava Iran.</p>
<p>U saopštenju libanske vojske navodi se da je vojska proširila operativnu kontrolu nad jugom, osim nad nekoliko područja koja su još pod kontrolom izraelskih trupa.</p>
<p>Proces razoružavanja Hezbolaha je dio mirovnog procesa između Libana i Izraela prema kojem se pogranični dio mora očistiti od snaga i infrastrukture Hezbolaha.</p>
<p>S druge strane, izraelske vazdušne snage napale su prije nekoliko dana više položaja širom južnog Libana, navodeći da su meta bile postrojenja i infrastruktura Hezbolaha.</p>

Libanska vojska tvrdi da je razoružala Hezbolah na jugu zemlje pod pritiskom Izraela

<p>Ministar energetike Ukrajine<b> Artem Nekrasov</b> saopštio je javnosti da je više od 800.000 korisnika u regijama Zaporožje i Dnjepropetrovsk ostalo bez električne energije.</p>
<p>Ruski napadi na ukrajinsku energetsku infrastrukturu u srijedu naveče ostavili su velike djelove Dnjepropetrovska, Zaporožja i okolnih regija bez struje, vode, grijanja ili komunikacija, što je izazvalo strah od humanitarne katastrofe jer se očekuje da će temperature pasti ispod nule.</p>
<p>Vlasti su upozorile da bi situacija mogla postati mnogo opasnija u narednim danima ako se ne obnove struja i grijanje, jer prognoze pokazuju da će noćne temperature pasti na minus 8 stepeni Celzijusa ovog vikenda.</p>
<p>- Tokom noći neprijatelj je izveo još jedan udar na ukrajinsku energetiku. Usljed napada su gotovo potpuno isključene Dnjepropetrovska i Zaporoška oblast. Još od noći počeli su radovi na obnovi. Ujutro je u Dnjepropetrovskoj oblasti bez električne energije ostalo oko 800.000 potrošača - rekao je Nekrasov.</p>
<p>U ovim regijama se nastavljaju radovi na popravci kako bi se vratila struja potrošačima. Objekti socijalne i kritične infrastrukture djelimično su snabdjeveni.</p>
<p>Takođe, usljed neprijateljskog udara na Dnjepropetrovskom području isključeno je osam rudnika. Svi radnici su ujutro izvučeni na površinu.</p>
<p>Sve bolnice u Dnjepropetrovsku su prebačene na generatore i nastavljaju s radom, rekli su zvaničnici. Vodovodni i kanalizacijski sistemi se održavaju korištenjem rezervnog napajanja.</p>

Gotovo milion Ukrajinaca bez struje: Bolnice i domaćinstva bez grijanja

<p>Podgoričko gradsko preduzeće "Vodovod i kanalizacija" saopštilo je da su posljednji rezultati fizičko-hemijskih analiza pokazali značajno povećanje mutnoće vode na izvorištu Vučji Studenac (potrošači sa teritorije Komana i Bandića).</p>
<p>Kazali su da voda sa tog izvorišta i dalje nije za piće.</p>
<p>- Za potrebe pića neophodno je koristiti bezbjedne alternative, odnosno vodu iz kontrolisanih izvora vodosnabdijevanja (flaširanu vodu, na odgovarajući način dopremljenu zdravstveno ispravnu vodu iz drugog vodovodnog sistema, izvorišta i slično) - piše u saopštenju.</p>
<p>Kazali su da se, prema kontinuiranim mjerenjima koje sprovodi to preduzeće, bilježi trend postepenog smanjivanja vrijednosti mutnoće na vodoizvorištu Mareza.</p>
<p>- U skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje Crne Gore, kao mjera predostrožnosti preporučuje se prokuvavanje vode za piće prije upotrebe, naročito za djecu, trudnice, starije osobe i osobe sa oslabljenim imunim sistemom - piše u saopštenju.</p>
<p>Rekli su da "Vodovod i kanalizacija" nastavlja sa redovnim praćenjem kvaliteta vode i pravovremenim informisanjem građana.</p>

Tag: jarbol