Crna Gora i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) su, u godini između dva samita, značajno unaprijedili saradnju koja je rezultirala konkretnim projektima u oblasti modernizacije javne uprave, rekao je premijer Milojko Spajić.
&nbsp;On je na Fejsbuku /Facebook/ naveo da je, na marginama Svjetskog samita vlada u Dubaiju, razgovarao sa potpredsjednikom Vlade UAE i ministrom vanjskih poslova Abdulahom Bin Zajedom Al Nahjanom.&nbsp;
&nbsp;- Na temeljima čvrstog partnerstva i povjerenja, u godini između dva samita, a na bazi prošle godine potpisanog Memoranduma o razumijevanju, značajno smo unaprijedili saradnju Crne Gore i UAE, koja je rezultirala konkretnim projektima u oblasti modernizacije javne uprave- rekao je Spajić.&nbsp;
&nbsp;On je kazao da je intenzivan politički dijalog dvije države ključan za efikasno sprovođenje aktivnosti.
&nbsp;- Intenzivan politički dijalog na visokom nivou između naših zemalja predstavlja ključ za efikasno sprovođenje planiranih aktivnosti, od obostranog interesa za građane Crne Gore i UAE, kao i za rast naših ekonomija- naveo je Spajić.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Spajić: Saradnja sa UAE rezultirala konkretnim projektima u oblasti javne uprave

Rad na reformi javne uprave vidimo kao ključni temelj za funkcionalnu vladavinu prava i ekonomsko upravljanje, a ne samo kao tehnički uslov - &nbsp;poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj tokom zvanične posjete Briselu u okviru koje se sastao sa generalnim direktorom Gertom Janom Kopmanom DG ENEST-a.
Potvrdivši snažnu političku posvećenost Vlade Crne Gore punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, Dukaj je podsjetio da se fokus reformskih aktivnosti nalazi na ispunjavanju obaveza iz klastera 1 - Temeljna prava.
- Sastanak je bio prilika da se istakne i poseban značaj reforme javne uprave, sa fokusom na proces zapošljavanja u skladu sa kompetencijama i daljem jačanju administrativnih kapaciteta javne uprave - naveli su u MJU.
Kopman je, prema njihovim riječima, posebno potcrtao značaj administrativnih kapaciteta i profesionalne javne uprave.
- Naglasio je da je proces popunjavanja slobodnih radnih mjesta u narednom periodu od krucijalne vaznosti za ispunjavanje završnih mjerila u svim poglavljima. Važno je da CG administracija do septembra naredne godine bude spremna da preuzme obaveze koje proisticu iz clanstva CG u EU - naveli su oni.
Dukaj je naglasio tri ključna stuba reforme - digitalizaciju usluga, profesionalizaciju kadra zasnovanu na sistemu zasluga i optimizaciju uprave. Podsjetio je da Ministarstvo javne uprave predvodi proces digitalne transformacije države, dajući ključni doprinos Poglavlju 10 - Informatičko društvo i mediji, koje je privremeno zatvoreno u decembru 2024. godine.
- U nastavku sastanka ministar Dukaj je izvijestio da je MJU implementiralo obaveze u oblasti digitalne transformacije u kontekstu Plana rasta za Zapadni Balkan. Takođe je informisao da je na posljednjoj sjednici Vlade imenovan vd direktora Agencije za sajber bezbjednost - naveli su u saopštenju.

1084x550

Dukaj - Kopman: Administrativni kapaciteti javne uprave stub proces pristupanja EU

Crna Gora će do kraja 2027. godine imati bolju, efikasniju, transparentniju i digitalizovaniju javnu upravu - poručio je resorni ministar Maraš Dukaj.&nbsp;
On je, u podkastu Ministarstva javne uprave (MJU) „Puls Uprave“, kazao da svaka javna uprava treba da bude servis građana i privrede i da su zbog toga sistemski ušli u proces digitalizacije i sajber bezbjednosti. &nbsp;
- Napravili smo dosta lijepih stvari: novi portal e-Uprave, novi Metaregistar, jedinstven sistem koji se odnosi na čitavu upravu, nove elektronske servise, GSB i drugo - naveo je Dukaj.
On je podsjetio da je Crna Gora prva zemlja Zapadnog Balkana koja je potpisnica Digitalne Evrope i članica tog programa, poručujući da digitalizacija mora biti sveobuhvatan proces koji uključuje sve - od institucija, nevladinog sektora, akademske zajednice do građana.
Govoreći o sajber bezbjednosti, Dukaj je kazao da je ona u Crnoj Gori danas daleko iznad one 2022. godine, kada se dogodio sajber napad na Vladinu informatičku infrastrukturu.&nbsp;
- Tada kao država nijesmo bili pripremljeni. Zašto? Zato što se malo radilo u dijelu koji se odnosi na sajber bezbjednost. Danas je Crna Gora najmanje pet stepenica više u odnosu na tada, ali nije 100 odsto zaštićena, jer ni najnaprednije zemlje svijeta to nijesu - istakao je Dukaj.&nbsp;
On je, kako je saopšteno iz MJU, kazao da su dobili projekat iz Evropske komisije – CIRT i Government Security Operation System (GSOC), gdje štite državnu informacionu infrastrukturu 24/7.
- Zajedno sa Francuskom i Slovenijom formirali smo Regionalni centar za sajber kapacitete Zapadnog Balkana, koji je centar edukacije, obuke i treninga, ne samo za zemlje Zapadnog Balkana, nego i za mnoge evropske i svjetske zemlje - rekao je Dukaj.
Sajber bezbjednost, kako je ukazao, stalno se mora unapređivati, jer je sajber kriminal danas jedan od najopasnijih i najplaćenijih oblika kriminala od koga nijesu imune ni najrazvijenije države svijeta.
Prema riječima Dukaja, sajber ratovi nemaju granice.&nbsp;
- Moramo kao društvo, region, članica NATO-a i buduća članica EU dati doprinos tome. Pogotovo moramo u ovoj oblasti voditi računa o ljudskim kapacitetima - kazao je Dukaj.&nbsp;
On je rekao da najveće zemlje imaju ogroman manjak stručnjaka iz te oblasti.&nbsp;
- Mi sistemski rješavamo ovaj izazov kroz obuke, ali i kroz saradnju sa univerzitetima, gdje su formirani programi za sajber bezbjednost na osnovnim i master studijama - kazao je Dukaj.&nbsp;
Kako je naveo, digitalizacija i sajber bezbjednost su oblasti koje zahtijevaju punu pažnju i kontinuirani razvoj.&nbsp;
- Digitalizacija zahtijeva uključivanje cijelog društva, a sajber bezbjednost kontinuirano ulaganje - dodao je Dukaj.&nbsp;
On je u podcastu govorio i o reformi javne uprave na državnom i lokalnom nivou vlasti koja, kako je saopšteno, nosi bremenite izazove. &nbsp;

1250x600

Dukaj: Efikasnija i digitalizovanija javna uprava do kraja 2027. godine

Potrebna je prosto administracija koja ne služi partijama, već građanima - kazala je za Antenu M direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) Nevenka Vuksanović komentarišuući izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore, koji je objavljen prošle sedmice, odnosno konstataciju da se reformski procesi u oblasti javne uprave odvijaju sporo.
Iako je u dokumentu konstatovan određeni napredak, prije svega usvajanjem novog Zakona o državnim službenicima i namještenicima, Komisija ukazuje da je usljed netransparentnosti podataka o broju zapošljenih, te njihovim angažmanima i kompetencijama za pokrivanje određenih pozicija teško precizno procijeniti administrativne kapacitete državne uprave.
Vuksanović navodi da je sama ocjena u izvještaju EK umjereno pozitivna, ali bez neke euforije.
- Brisel priznaje napredak u tehničkim stvarima, neki pregovarački klasteri su zatvoreni, nova zakonska rješenja usvojena - rekla je Vuksanović.
Međutim, ključna poruka je da reforma javne uprave i vladavina prava ne mogu biti samo na papiru.
- U javnoj upravi je i dalje previše VD funkcija, previše zapošljavanja po političkoj liniji i nedovoljno profesionalizacije - ističe Vuksanović.
Komisija, kako dodaje, traži usvajanje Zakona o slobodnom pristupu informacijama i jasne mehanizme za meritokratska zapošljavanja.

Vuksanović: Potrebna administracija koja služi građanima, a ne partijama

Evropska komisija potvrdila je da Crna Gora napreduje u ključnim segmentima - reformi javne uprave, digitalnoj transformaciji i, u određenoj mjeri, sajber bezbjednosti, kazao je ministar javne uprave Maraš Dukaj na Iks mreži.&nbsp;
Prema njegovim riječima, cilj Ministarstva javne uprave je jasan: moderna, otvorena, bezbjedna i efikasna država koja funkcioniše po evropskim standardima.
- Reforme nijesu samo obaveza, već izbor koji vodi ka demokratizaciji – snažnijoj i digitalno otpornijoj Crnoj Gori - zaključio je Dukaj&nbsp;

Dukaj: Reforme nijesu samo obaveza, već izbor koji vodi ka demokratizaciji

Zakonom o lokalnim funkcionerima, službenicima i namještenicima precizno se definiše njihov položaj, status i odgovornost, kazao je ministar javne uprave Maraš Dukaj, dodajući da se na taj način uspostavlja transparentan i meritokratski okvir za upravljanje ljudskim resursima na lokalnom nivou.
&nbsp;Dukaj je, na otvaranju javne rasprave o Nacrtu zakona o lokalnim funkcionerima, službenicima i namještenicima, podsjetio da je to prvi zakon tog tipa u Crnoj Gori, ističući da se nada da će veoma brzo biti usvojen.
- To je još jedan reformski korak koji je Ministarstvo javne uprave (MJU) preduzelo u cilju suštinske i sveubuhvatne reforme sistema lokalne samuprave u Crnoj Gori - kazao je Dukaj, pojašnjavajući da zakon posebno uređuje lokalni službenički sistem.
&nbsp;Prema riječima Dukaja, Zakonom o lokalnim funkcionerima, službenicima i namještenicima jasno i precizno će se definisati ne samo položaj, nego i status, profesionalni razvoj i odgovornost lokalnih funkcionera, službenika i namještenika.
&nbsp;- Čime će se uspostaviti stabilan, transparentan i meritokratski okvir za upravljanje ljudskim resursima na lokalnom nivou - kazao je Dukaj.
&nbsp;On je rekao da je, u okviru pripreme tog zakona, prepoznata specifičnost lokalnog sistema i jasno uređen položaj lokalnih funkcionera, uz precizno definisane nadležnosti i odgovornosti.&nbsp;
&nbsp;- Usklađivanjem uslova zapošljavanja sa državnim nivoom obezbjeđujemo jedinstvene standarde u javnoj upravi i uklanjamo ranije postojeće pravne neujednačenosti između državne i lokalne službe - precizirao je Dukaj.
&nbsp;Kako je dodao, istovremeno se uvode i fleksibilni mehanizmi, poput mogućnosti jednostavnijeg angažovanja komunalnih policajaca tokom turističke sezone i stručnjaka za projekte Evropske unije (EU).
&nbsp;- Čime lokalne zajednice dobijaju mogućnost da brzo i efikasno reaguju na konkretne potrebe građana i privrede - dodao je Dukaj.&nbsp;
&nbsp;Prema njegovim riječima, posebno važna novina je predlog za stipendiranje kadra kako bi se obezbijedilo da najtalantovaniji mladi ljudi ostanu u svojim sredinama.&nbsp;
&nbsp;- Cilj je da stvorimo sistem u kojem će najbolji stručnjaci imati razlog da ostanu i doprinesu svojim lokalnim samoupravama - rekao je Dukaj.
&nbsp;On je istakao da je predviđena i analiza radnih mjesta, navodeći da to znači da će, na osnovu dokazanih podataka, svako zaposlenje biti zasnovano na stvarnim potrebama i principima racionalnog upravljanja.&nbsp;
&nbsp;- Ovim zakonom gradimo temelje moderne, profesionalne i održive lokalne samouprave, ali istovremeno i društva koje vrjednuje prvenstveno znanje, odgovornost i posvećenost svojoj zajednici - poručio je Dukaj.&nbsp;
Prema njegovim riječima, kada lokalne samouprave imaju sposobne i motivisane ljude, onda i država postaje jača, efikasnija i pravednija.
Dukaj je podsjetio i da je u prethodnom periodu sistem lokalne samuprave vraćen u fokus reformskih procesa, navodeći da je upravo taj nivo vlasti najbliži građanima.
- Odgovorno, transparentno i otvoreno radimo na kreiranju sistemskih rješenja. Ne radi forme, već radi suštine - naglasio je Dukaj.
&nbsp;Kako je naveo, u pravcu dalje decentralizacije pripremljen je novi Zakon o lokalnoj samupravi i kreiran model koji je realan i primjenljiv u trenutnim crnogorskim prilikama.
&nbsp;Dukaj je istakao i da je većina predloženih rješenja iz koncepta zakona o lokalnim izborima koji su pripremili već našla svoje mjesto u usvojenoj izbornoj reformi.
&nbsp;On je ponovio da izborna reforma još nije zaokružena.
&nbsp;- Nadamo se da će nadležni skupštinski odbor do kraja uvažiti naše sugestije koje imaju za cilj jačanje funkcije lokalne samuprave i kompletnog izbornog sistema - rekao je Dukaj.
&nbsp;On je naglasio da lokalna samuprava mora da ima poseban izborni zakon, da gadonačelnici i predsjednici opština treba da se biraju direktno, kao i da se moraju, u skladu sa zakonom, uspostaviti otvorene liste.&nbsp;
&nbsp;- Na taj način ćemo mi govoriti o suštinskim demokratizacijama lokalne vlasti - rekao je Dukaj, dodajući da aktivno rade i na digitalnoj transformaciji lokalnih samuprava.
&nbsp;Državni sekretar MJU Dragiša Janjušević kazao je da je lokalni nivo vlasti najbliži građanima, jer oni prvi kontakt sa sistemom ostvaruju upravo na tom nivou.
&nbsp;On je dodao da je lokalni nivo vlasti takođe i mjesto gdje građani mogu direktno da utiču na kreiranje određene politike.
&nbsp;- Od toga kako rade lokalni funkcioneri, službenici i namještenici zavisi kakav će biti kvalitet vlasti na lokalnom nivou, a isto tako i da li će građani imati povjerenje u institucije, da li će usluge koje pružamo biti kvalitetne i da li će svako u svojoj opštini zaista osjetiti da uprava postoji radi njih, a ne obrnuto - rekao je Janjušević.
&nbsp;Kako je naveo, zato je od presudne važnosti da Zakon o lokalnim funkcionerima, lokalnim službenicima i namještenicima bude kvalitetan, jasan i primjenljiv.
&nbsp;- Njegova osnovna svrha jeste da obezbijedi da lokalna samuprava bude stručna, odgovorna, nepristrasna i efikasna - istakao je Janjušević.
&nbsp;On je rekao da su zbog toga izradi tog zakona pristupili veoma pažljivo, odgovorno i inkluzivno, uz uvažavanje iskustava i potreba sa lokalnog nivoa.
&nbsp;Janjušević je podsjetio da su formirali radnu grupu u čijem su sastavu bili relevantni predstavnici državnih organa i Zajednice opština.
&nbsp;On je rekao da im je važno da javna rasprava bude kvalitetna, otvorena i interaktivana.
&nbsp;- Zato smo, pored centralne, predvidjeli i stručnu javnu raspravu, kao i fokus grupe - kazao je Janjušević i dodao da Ministarstvo planira da sprovede i dodatne konsultacije kako bi kroz otvoreni dijalog i razmjenu mišljenja maksimalno unaprijedili predložena rješenja.

Dukaj: Gradimo temelje moderne, profesionalne i održive lokalne samouprave

Stvorili smo pretpostavke da na mnogo veći nivo podignemo sajber zaštitu - jer samo digitalno bezbjedna država može razvijati održivu funkcionalnost. Dalji koraci na ovom planu zavise od Vlade, dok je Ministarstvo svoj dio posla završilo prije više od pola godine - poručio je resorni ministar Maraš Dukaj u autorskom tekstu povodom Međunarodnog dana javne uprave.
Ovaj dan je, ističe on, prilika da govorimo o cilju - efikasnoj i depolitizovanoj javnoj administraciji koja prati savremene trendove i služi građanima i privredi. Na tom putu, cijeni on, smo najdužu i najtežu dionicu ostavili za sobom.&nbsp;
- Pripremili smo sve pretpostavke za formiranje Agencije za sajber bezbjednost, zakonske, logističke i partnerske - čiji će zadatak biti zaštita kritične infrastrukture, privrede i građana u digitalnom prostoru. To smo jasno propisali Zakonom o informacionoj bezbjednosti, koji smo kao jedina država Regiona uskladili sa evropskim standardom, odnosno NIS 2 Direktivom - naveo je on.
Bez sumnje je, kaže, najveći uspjeh ono što daje smisao i održivost naporima koje ulažu - međusobno povjerenje sa partnerima.
- A naši partneri su svi oni sa kojima zajedno radimo na reformama i transformaciji društva. Međunarodne institucije i organizacije, naše institucije centralne i lokalne vlasti, stručnjaci iz zemlje i inostranstva, civilni sektor, akademska i IT zajednica, mediji i, naravno, građani - za koje i zbog kojih sve ovo i preduzimamo - naveo je Dukaj.
Partnerski odnos i povjerenje uklanjaju, kaže on, barijere međusobnih razlika i taba naš put da kroz otvorenu razmjenu ideja i iskustava nastavimo ka zajedničkom cilju. On je podsjetio na nekoliko značajnih događaja i aktivnosti, koje smo zajedno uspješno okončali u prethodnoj godini, a koje su javnoj upravi dale, kako je rekao, novi i snažan, u punom smislu riječi - reformski zamah.
- Djelovali smo sistemski - tako što smo ključne zakone iz djelokruga rada Ministarstva koncipirali u skladu s evropskim standardima, u cilju depolitizacije, optimizacije i racionalizacije javne uprave. Završili smo zakone o državnim službenicima, o slobodnom pristupu informacijama, i posebno važan jer je to po prvi put - Zakon o Vladi. Otvorili smo vrata digitalne transformacije i postavili dobre temelje za modernizaciju javne uprave. Uspostavili smo novi portal e-uprave, nove elektronske servise, EDMs, CA, GSB i sproveli druge važne aktivnosti ka potpunoj digitalizaciji javne uprave. Uspostavili smo Portal otvorenih podataka - nabrojao je Dukaj.
Formiran je, kako je istakao, i tim za odgovor na kibernetičke incidente (CIRT Cyber Incident Response Team – CIRT) i Vladin centar za kibernetičku bezbjednost (Government Security Operations Center – GSOC).
- Zajedno sa partnerima smo uspostavili i Regionalni centar za sajber bezbjednost (WB3C), dajući time našoj zemlji ono što joj je najpotrebnije - priliku da postane centar razmjene znanja i dobrih praksi iz cijelog svijeta. Iz Vladine Reformske agende završili smo, za osam mjeseci, sve obaveze Ministarstva - dodao je ministar javne uprave.
Decentralizacija, kao mjera demokratije, jedan je od ključhih ciljeva do kojeg smo, prema njegovim riječima, prevalili veliki dio puta.
- Pripremili smo novi Zakon o lokalnoj samoupravi, koji donosi niz suštinskih demokratskih iskoraka s ciljem da lokalne samouprave budu održive i funkcionalne. Saradnju s opštinama smo podigli na najviši nivo i kroz Memorandum - Opštine za EU, gdje smo precizirali obaveze ključnih ministarstava i lokalnih vlasti. Sa međunarodnim partnerima pomažemo opštinama da se pripreme za ubrzanu digitalnu transformaciju i razvoj - istakao je Dukaj.
Sa ekspertima iz relevantnih institucija i civilnog sektora pripremljen je Koncept zakona o lokalnim izborima i poslat Skupštini.
- Time smo dali konkretan doprinos i reformi izbornog zakonodavstva - što je jedna od najvažnijih političkih tema, koja je ključna za dalji evropski i demokratski put Crne Gore - poručio je Dukaj.
Naši rezultati su, cijeni on, prepoznati i van granica Crne Gore.
- U Estoniji, jednom od svjetskih digitalnih pionira, Crna Gora je proglašena „Partnerom godine '25“ u oblasti sajber bezbjednosti - naglasio je Dukaj.
Jedina su, kaže, institucija u Crnoj Gori koja je dobila status Efektivan korisnik modela CAF.
- Potpisali smo sa međunarodnim partnerima više memoranduma o saradnji. Bili smo domaćini visokim stranim zvaničnicima - predsjednici Evropske komisije, zamjenici Generalnog sekretara NATO-a i predsjednicima Češke, Estonije i Moldavije… Svi oni se interesuju dokle smo stigli u oblasti sajber bezbjednosti, jer je sajber prostor takoreći jedan i nedjeljiv - podvukao je Dukaj.
Uspjesi gode, ali se, upozorava on, ne treba u njima uspavati.
-Još je dosta posla pred nama. Ipak, optimista sam. Ovo nije samo priča o Ministarstvu javne uprave, već o partnerskom sistemu zasnovanom na povjerenju, o sistemu koji uči, prilagođava se i razvija. Ovo je priča o načinu na koji jedna zemlja koja hoće i može više, postiže ciljeve i ređa uspjehe. Bez politizacije, bez nepotrebne napetosti, bez suprotstavljanja po svaku cijenu, bez uskih i političkih interesa kao prioriteta - ocijenio je ministar.
Zajednički rezultati su, smatra Dukaj, dokaz da samo u punom međusobnom povjerenju, možemo dostići evropske standarde i uspješno savladati posljednju etapu na dugom putu u EU.
- Ne kao političkom cilju, već prvenstveno kao vrijednosnom i civilizacijskom okviru u kojem su građanin i društvo, odnosno javni interes, na prvom mjestu. Kao ministar, dugujem neizmjernu zahvalnost svim partnerima i saradnicima, i cjelom timu Ministarstva. Nastavljamo zajedno - zaključio je Dukaj.

Dukaj: Stvorili smo pretpostavke da na mnogo viši nivo podignemo sajber zaštitu, dalji koraci zavise od Vlade

Vlada premijera Milojka Spajića donijela je oko dvije hiljade imenovanja i razrješenja javnih funkcionera bez obrazloženja, više od polovine sjednica održala elektronski, a stotinu tačaka dnevnog reda označila tajnim, piše Radio Slobodna Evropa. Vlada je izabrana krajem oktobra 2023. Nakon sjednica, Vlada izdaje saopštenja, dok su konferencije za medije rijetkost. - Uzimajući sve u obzir - format sjednica, broj internih tačaka i izostanak javne komunikacije, može se zaključiti da je ovo jedna od najnetransparentnijih vlada u posljednjih nekoliko izbornih ciklusa - ocjenjuje za Radio Slobodnu Evropu Nikola Mirković iz Centra za građansko obrazovanje. U istom periodu, kako navodi, nekoliko članova Vlade uz minimalni radni učinak, zabilježili su maksimalno pređenu kilometražu službenim vozilima. Spajićeva i dvije prethodne Vlade izgubile su preko 15 miliona eura zbog sudskih postupaka u samo dva ministarstva - unutrašnjih poslova i odbrane. Crna Gora ima čak 32 člana Vlade, uključujući sedam potpredsjednika, više od bilo koje zemlje Evropske unije. Na pitanja RSE o načinu rada i nalazima analiza, iz Vlade nije stigao odgovor. <h2>Imenovanja javnih funkcionera u porastu</h2> Uprkos apelima Evropske unije za depolitizaciju i profesionalizaciju javne uprave, i činjenicu da se oko 40 odsto završnih mjerila u pregovorima sa EU odnosi na racionalizaciju - broj zaposlenih u crnogorskom javnom sektoru raste. U javnoj upravi radi 53.648, što je preko dvije hiljade više u odnosu na 2022. Spajićeva Vlada donijela je, od formiranja, 1.195 odluka o imenovanjima i 697 o razrješenjima javnih funkcionera, uglavnom bez ikakvog obrazloženja, evaluacije prethodnog učinka ili jasnih kriterijuma. - To podriva ionako slabe principe institucionalne odgovornosti i potvrđuje stihijsko i dnevno-politički upravljanje. Administracija raste, a ključne funkcije ostaju podložne partijskim interesima i ličnim vezama - ocjenjuje Nikola Mirković iz CGO-a. Ujedno, od početka Spajićevog mandata do kraja februara ove godine samo 41 osoba došla je na poziciju putem konkursa, podaci su Instituta Alternativa. Istovremeno preko 300 osoba je postavljeno za vršioce dužnosti. <h2>Elektronske sjednice</h2> Do kraja aprila Vlada je održala 146 sjednica, od čega su 104 bile u elektronskom formatu, bez fizičkog prisustva ministara i javne rasprave. Na njima su se, između ostalog, donosili sporazumi sa stranim državama, vizne olakšice… Riječ je o formatu koji bi trebalo da se koristi isključivo u hitnim ili vanrednim okolnostima, navode u CGO, koji je objavio ove podatke. - Neshvatljivo je da se o važnim stvarima, koja uključuju obrazovanje, zdravstvo, bezbjednost, budžet i kadrovska rješenja odlučuje putem telefona, e-maila, pa čak i aplikacija za dopisivanje, često noću i vikendima - kaže Mirković. Demokratija, navodi, ne funkcioniše na 'mute', "potrebni su otvorenost, argumentacija i odgovornost".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250304150340_76f9302db61038630436799ef165df785d30c2aac37a06b478e2eb3c0ca5487c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250304150340_76f9302db61038630436799ef165df785d30c2aac37a06b478e2eb3c0ca5487c" data-rendition-name="original" width="3648" height="5472" loading="lazy" alt="Nikola Mirković"> <figcaption>Nikola Mirković(Photo: Centar za građansko obrazovanje)</figcaption> </figure>  <h2>Interne i tajne tačke</h2> A nevladin Institut Alternativa problematizuje čestu upotrebu oznake "interno" ili "tajno" u tačkama dnevnog reda. Prema njihovoj analizi , za 15 mjeseci mandata čak 118 tačaka dnevnog reda Vlada je proglasila tajnim, pri čemu su javnosti uskraćeni čak i njihovi nazivi. - Nejasno je kako bi objavljivanje samih naziva tih tačaka moglo izazvati 'teže štetne posljedice po bezbjednost i interese države', što je zakonski uslov za određivanje statusa tajnosti - kazala je Nikolina Radonjić iz Instituta Alternativa. Na pitanja RSE-a o ovakvoj praksi rada iz Vlade nisu odgovorili. Na primjedbe nevladinog sektora o zabrinjavajućem broju elektronskih sjednica iz Spajićevog kabineta su ranije kazali da rade u skladu sa zakonom, te da su svi članovi Kabineta pravovremeno upoznati sa materijalima o kojima se odlučuje. "Oznaka "interno" štiti podatke čijim bi objavljivanjem mogle nastupiti štetne posljedice. Shodno Zakonu o tajnosti podataka, tačke pod oznakom ‘interno’ dostupne su javnosti istekom zakonskog roka", saopštili su ranije. Prema Zakonu o tajnosti podataka, dokumentima pod oznakom "tajno" tajnost prestaje za 15 godina, a onima označenima kao "interno" za dvije. <h2>Nedostatak konferencija za medije</h2> Vlada sa javnošću uglavnom komunicira putem saopštenja za javnost. - Odnos prema medijima je nedopustiv. Pres konferencije nakon sjednica su rijetke, a i kad se održe su ograničenog karaktera. Saopštenje na sajtu Vlade ostaje glavni izvor, često nekompletna, nekada i bez ključnih informacija - navodi Mirković. Raniji predlog CGO-a da sjednice budu otvorene za javnost je odbijen, uz objašnjenje da za otvorene sjednice nema tehničkih i finansijskih uslova. - Iako znamo da su takvi uslovi postojali u vrijeme prethodne Vlade Dritana Abazovića kada su se sve sjednice prenosile uživo - naglašava Mirković. <h2>Ignorisanje parlamenta</h2> Premijer Milojko Spajić, održao je sedam premijerskih sati za godinu i po iako je, po poslovniku Skupštine bio u obavezi, do održi 13. Premijerski sat je mehanizam kojim Skupština, kroz poslanička pitanja premijeru i ministrima, nadzire rad Vlade. Poslovnik predviđa da se održava jednom mjesečno tokom jesenjeg i proljećnjeg zasjedanja. Ove godine održana samo jedna sjednica, iako su trebalo da budu tri. Zakazane sjednice su otkazivane ili nisu realizovane. <h2>Milionski gubici zbog neadekvatnog upravljanja radnim sporovima</h2> Neadekvatna razrješenja Vlade uzrokovala su od 2020. do 2023. gotovo 6.000 radnih sporova. Država je do sada, prema podacima Državne revizorske institucije izgubila više od 15,5 miliona eura u sudskim sporovima - 11,6 miliona samo u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) i 4 miliona u Ministarstvu odbrane. Za druge resore nema podataka. <h2>Hiljade kilometara službenim vozilima</h2> CGO kao poseban problem u radu članova Vlade, ističe upotrebu službenih vozila. Analizirajući rad ministara naveli su dva primjera - potpredsjednika Vlade Budimira Aleksića iz Nove sprske demokratije i Miluna Zogovića iz Demokratske narodne partije. Ove partije bile su dio rasformiranog Demokratskog fronta. U Vladu su ušli nakon rekonstrukcije Spajićevog kabineta jula prošle godine. Oba potpredsjednika mjesečno su prelazi i do 5.000 kilometara službenim Mercedesima. Zajedničko im je da su na početku mandata službeno posjetili Beograd. Tokom više od devet mjeseci, na sajtu Vlade je zabilježeno da je Aleksić imao 13 sastanaka sa nešto više od 10 sagovornika. Najavljen je i njegov prvi službeni put poslije Beograda - krajem maja posjetiće Kinu. Zogović je, u istom periodu prema zvaničnoj statistici imao 16 aktivnosti, izuzimajući slanje čestitki i saučešća. Među njima su sastanci, radna posjeta Žabljaku, otvaranje Evropskog prvenstva u šahu, govor na konferenciji u Podgorici „Pojas i put“ oko saradnje sa Kinom... I ministar bez portfelja Milutin Butorović imao je tokom devet mjeseci tek par aktivnosti poput čestitki, gostovanja u medijima, dva sastanka i dva reagovanja. Imao je i jedno međunarodno putovanje. Išao je u Brisel na sastanak sa ambasadorom Crne Gore u EU, Petrom Markovićem. Istovremeno je u Crnoj Gori, službenim Mercedesom, dnevno prelazio skoro 300 kilometara. Dokumentacija o korišćenju vozila pokazuje nepravilnosti, uključujući nepotpune i moguće falsifikovane naloge, kažu u CGO. <h2>Gdje je rješenje?</h2> Nikola Mirković smatra da bi zakon o Vladi mogao ograničiti zloupotrebe i partijsku raspodjelu funkcija. - Osim što bi Zakonom o Vladi trebalo ograničiti široku organizaciju Vlade, taj mehanizam se mogao iskoristiti da se političke pozicije poput državnih sekretara svedu na minimum - istakao je Mirković. Crnogorska Vlada, osim 32 člana, ima i 54 državna sekretara. Prema posljednjem popisu Crna Gora ima 633.000 stanovnika.

Spajićeva Vlada donijela oko 2.000 imenovanja i razrješenja javnih funkcionera bez obrazloženja

Broj bolovanja smanjen je za trećinu, a cilj je da do kraja godine smanjimo i broj angažovanih osoba po osnovu ugovora o djelu za 20 odsto, poručio je premijer Milojko Spajić koji je predsjedavao četvrtom sjednicom Savjeta za reformu javne uprave. Kako je saopšteno iz Vlade, na sjednici je konstatovan značajan napredak Crne Gore u ispunjavanju ključnih uslova za članstvo u Evropskoj uniji i definisan plan aktivnosti koji će biti realizovan u narednom periodu u cilju daljem progresa u ovoj oblasti. Spajić je istakao da su u prošlom periodu unapređen i usklađen normativni okvir u oblasti službeničkog sistema, intenzivirane aktivnosti na donošenju Zakona o slobodnom pristupu informacijama, usvojen i sprovođen Zakon o informacionoj bezbjednosti, sprovodi se završna faza izrade plana zapošljavanja u oblasti zaštite životne sredine i socijalne politike, uz podršku EU. Uz to, kako je rekao, pojačanom kontrolom smanjen je broj odsustva usljed bolovanja za trećinu. Dodatno, Komisija za analizu i praćenje ugovora o djelu za cilj ima da do kraja godine smanji broj angažovanih osoba po tom osnovu za 20 odsto. Spajić je rekao da je optimizacija javne uprave visoko na vladinoj agendi.&nbsp; - Moramo profesionalizovati sistem, privući najbolje da postanu dio javne administracije, kako bi stvorili osnov za stvaranje znatnog efikasnijeg sistema. Jako je teško kvalitetne ljude privući da preuzmu odgovornost, ako im ne omogućimo mehanizme da nagrade najbolje radnike I tako unaprijede ukupan rad. Progres u EU integracijama dao je signal onim vrijednim ljudima u sistemu, da se njihov rad isplati. Sa druge strane u nekim djelovima administracije imamo previše zaposlenih, a u drugim sektorima, koji su od velike važnosti za ekonomski napredak I jačanje vladavine prava, fali radnika. Zato sada želimo da popunimo praznine i one, koji trenutno nedovoljno doprinose svojim radom, uposlimo i iskoristimo njihove sposobnosti, na drugim pozicijama - naglasio je premijer Spajić. On je istakao da je efikasna javna uprava, koja će biti pravi servis građanima i privredi, apsolutni cilj 44. Vlade, naglašavajući njenu političku spremnost da ovaj proces sprovede.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250308100316_8bb82f1e746e7afc8d45157d5a6d43555c3fc31690218b302a1813df0165699b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250308100316_8bb82f1e746e7afc8d45157d5a6d43555c3fc31690218b302a1813df0165699b" data-rendition-name="original" width="2500" height="1667" loading="lazy" alt="Sa jučerašnje sjednice"> <figcaption>Sa jučerašnje sjednice(Photo: Vlada Crne Gore)Djordje Cmiljanic</figcaption> </figure>  - Crna Gora se, kao mala ekonomija, suočava sa nedostatkom radne snage u privredi, koja već na ovom nivou ekonomskog potencijala predstavlja ozbijnu barijeru ekonomskom rastu i razvoju. Takođe, posljednjih godina svjedočimo da su zarade u javnoj upravi veće nego u privredi što javnu upravu čini posebno atraktivnom i dovodi do transfera kadrova iz privrede u javni sektor. Sa druge strane, Crna Gora kao mala zemlja mora ispuniti sve zahtjeve Evropske komisije kojima se zahtijeva dodatno angažovanje kadra. Zato moramo naći način da napravimo balans između ovih zahtjeva i ujedno optimizujemo javnu upravu - saopštio je predsjednik Vlade, tokom sjednice kojoj je prisustvovao i ambasador EU u Crnoj Gori, Johan Satler. Ambasador Satler je naglasio da Evropska unija podražava i podstiče Crnu Goru da pojača napore u izgradnji moderne, efikasne javne uprave sposobne da pruži kvalitetne usluge svojim građanima.&nbsp; - Kako bi podržala ovaj proces, Evropska unija će finansirati zapošljavanje stručnih kadrova u ključnim sektorima kao što su zaštita životne sredine i socijalna politika, a ujedno će pomoći u razvoju strateškog pristupa planiranju i upravljanju ljudskim resursima, kako bi se rešavali problemi nedostatka veština i ispunile buduće potrebe. Ambicija Crne Gore da završi pregovore o pristupanju do kraja 2026. godine zahtijevaće snažno liderstvo i opipljive reforme u javnoj upravi i javnim finansijama. Angažovanje visokokvalifikovanih i obrazovanih menadžera, kao i obuka postojećih, biće ključni za uspješno sprovođenje ovih reformi - naveo je Satler. Dalji reformski koraci usmjereni su na implementaciju Strategije reforme javne uprave i Programa upravljanja reformom javnih finansija. Njihova realizacija biće prioritet Vlade u narednom periodu, uz podršku SIGMA-e i drugih međunarodnih partnera. Direktor SIGMA-e, Gregor Virant, predstavio je Monitoring izvještaj o Crnoj Gori, koji sadrži ključne preporuke za ispunjavanje standarda evropskog administrativnog prostora. Ovaj izvještaj će poslužiti kao vodič za dalju reformu javne uprave i jačanje administrativnih kapaciteta. Na sjednici mistar javne uprave, Maraš Dukaj, informisao je članove Savjeta o aktivnostima koje Ministarstvo preduzima u pripremi novog Zakona o lokalnoj samoupravi, koji će doprinijeti efikasnijem i transparentnijem funkcionisanju lokalne administracije. Posebna pažnja posvećena je jačanju decentralizacije, unapređenju saradnje između države i lokalnih samouprava, te povećanju njihove finansijske održivosti. - Vlada Crne Gore ostaje posvećena reformskim procesima koji će osigurati modernu, efikasnu i transparentnu javnu upravu na korist svih građana i u skladu s evropskim standardima - poručeno je iz Vlade.

Spajić: Broj bolovanja smanjen za trećinu, cilj da do kraja godine ugovora o djelu bude manje 20 odsto

Vlada je u januaru prošle godine usvojila analizu o funkcionisanju sistema lokalne samouprave koja je pokazala brojne slabosti i ukazala na hitnu potrebu za promjenama, a jasno je da bez sveobuhvatne reforme izbornog sistema ne možemo napraviti suštinske promjene - kazao je ministar javne uprave Maraš Dukaj na panel diskusiji "Reforma izbornog zakonodavstva: jedinstven izborni dan, neposredni izbori predsjednika/gradonačelnika i otvorene liste – izazovi i prednosti". Dukaj je, na ovom događaju koji je organizovala Zajednica opština Crne Gore, naveo da je Vladina analiza pokazala da Crna Gora predstavlja jednu od najcentralizovanijih zemalja Evrope. - Vjerujem da je jaka i efikasna lokalna samouprava temelj snažnog i pravednog društva. Zato smo mi u Ministarstvu javne uprave visoko postavili prioritet reforme sistema lokalne samouprave. Poseban akcenat smo stavili na decentralizaciju i digitalizaciju lokalne samouprave - istakao je Dukaj.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250304130348_13bb5305d6a54cf10999c4e55c66fa6c5a480b2e7213c278796763093b92df76.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250304130348_13bb5305d6a54cf10999c4e55c66fa6c5a480b2e7213c278796763093b92df76" data-rendition-name="original" width="2048" height="1364" loading="lazy" alt="Maraš Dukaj"> <figcaption>Maraš Dukaj(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Naveo je da način izbora predsjednika opštine nije odgovarajući jer ne odražava izborni legitimitet. - Danas imamo predsjednike opština koji uopšte nisu bili na izbornim listama i imate rotirajuće predsjednike opština. Zbog toga se postavlja pitanje ko je prvi čovjek jedne opštine - kazao je Dukaj. Dodaje da odnos centralnih i lokalnih vlasti mora biti unaprijeđen, a da mehanizmi međuopštinske saradnje moraju biti osnaženi. - Sva ova pitanja mi smo adresirali kroz novi zakon o lokalnoj samoupravi. Moramo se svi zajedno uključiti. Još u maju prošle godine smo uputili dvije ključne inicijative Skupštini Crne Gore – uvođenje neposrednog izbora predsjednika opština i održavanje svih lokalnih izbora u jednom danu. Uvjeren sam da te inicijative jačaju demokratski karakter izbornog procesa i smanjuju političke tenzije, a samim tim direktno utiču na uspjeh reformskih procesa koje smo temeljno i sistematično započeli od 2022. godine - istakao je Dukaj. Generalna sekretarka Zajednice opština Mišela Manojlović istakla je da Ustavom zajamčeno pravo građana na lokalnu samoupravu u posljednjim godinama sve češće i sve očiglednije pokazuje svoju ranjivost. - Naravno da nešto treba mijenjati, ali ne bez prethodnog dijagnostifikovanja problema i njegove temeljne i stručne analize čemu će naš panel nadam se i doprinijeti. Smatraćemo da smo uspjeli ako učinimo očiglednom uzročno-posljedičnu vezu između različitih ideja za izmjenu izbornog zakonodavstva i njihovih posljedica i ako se danas usaglasimo oko modela koji će omogućiti efikasno funkcionisanje lokalnih samouprava u Crnoj Gori - istakla je Manojlović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250304130356_d70deb8554220353a791c5d01b69e48ed546b902f9f5a2abdc8c2f2b14199495.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250304130356_d70deb8554220353a791c5d01b69e48ed546b902f9f5a2abdc8c2f2b14199495" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Mišela Manojlović "> <figcaption>Mišela Manojlović(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju Dragan Koprivica podsjetio je da se ova nevladina organizacija već 25 godina bavi ovim temama. - Iz godine u godinu se izborna reforma ne dešava, a političari uz partitokratiju vrlo vješto uspijeva da izbjegnu to što im je ključni zadatak – da donose zakone u Skupštini koji treba da naprave napredak u našoj zajednici i to tako traje već nekih 15 godina - istakao je Koprivica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250304130348_179fdbef3132bc7a4d2397f51fb0624c97eb83bd2eece33909ada8c3d4f68082.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250304130348_179fdbef3132bc7a4d2397f51fb0624c97eb83bd2eece33909ada8c3d4f68082" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Dragan Koprivica"> <figcaption>Dragan Koprivica(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  On jeste za neposredni izbor gradonačelnika i jeste za lokalne izbore u jednom danu, ali da pažnju treba obratiti na detalje. - Po mom mišljenju jako je loša ideja da svi izbori – i parlamentarni i predsjednički i lokalni, budu u jednom danu, jer kod lokalnih izbora treba da se govori o lokalnim temama. Zaista ne možemo reći da su lokalni izbori dominantno imali obilježje lokalnih izbora u posljednjih pet godina. Tu su dominirale državne teme i jako je važno tu nešto uraditi. Postoji dosta otvorenih pitanja. Pitanje je je li to što se predlaže u skladu sa Ustavom i pravnim poretkom. Ključno je pitanje koji je optimalan momenat da se ti izbori u jednom danu dogode - kazao je Koprivica. Nina Blažić iz Ministarstva javne uprave istakla je da je u 2024. zabilježen izražen trend blokada lokalnih parlamenata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250304130356_73f8cc533fe48ef0bd7386db7ea3bac72013fbf61c1cb8f7360068e950dc83d5.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250304130356_73f8cc533fe48ef0bd7386db7ea3bac72013fbf61c1cb8f7360068e950dc83d5" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Nina Blažić"> <figcaption>Nina Blažić(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  - Sve to doprinosi nestabilnosti sistema lokalne samouprave. S druge strane, neposredan izbor predsjednika opštine bi osigurao stabilan sistem formiranja i legitiman izvršni organ koji ne zavisi isključivo od dogovora političkih partija koje čine skupštinu. Takođe, činjenica da za predsjednika opštine može biti izabrano lice koje se nije identifikovalo sa biračima i nije predstavilo svoju viziju lokalne zajednice biračima ukazuje na deficit legitimnosti ovog organa. Neposredan izbor bi osigurao da predsjednik opštine bude izabran voljom građana čime bi se osigurala njegova legitimnost i samim tim i odgovornost prema biračima za ono što je predstavio kao svoju viziju razvoja lokalne zajednice - kazala je Blažić.

Dukaj: Bez sveobuhvatne reforme izbornog sistema ne možemo napraviti suštinske promjene

Sunčan dan, navijanje na plaži Raffaello, balun u vazduhu i aplauzi publike za atraktivne poteze u moru od 14 stepeni – u Herceg Novom se i ovog februara igrao picigin.
Već tradicionalno, deveti put, Praznik mimoze ponudio je jedan od najatraktivnijih sportsko-zabavnih programa u kojem je učestvovalo 11 ekipa, među kojima je prvi put bio i ženski tim – Galiotice. Turnir je imao i humanitarni karakter, kojem su se pridružili i osvajači prva tri mjesta i u cjelosti donirali svoje nagrade, navode u saopštenju iz Opštine Herceg Novi.
U poretku na vrhu tabele nije bilo promjena – četvrtu godinu zaredom pobjednik je ekipa Zeleničke tihe vale: Ivan Matović, Milan Kostić, Lazar Vuksanović, Dušan Vujinović i Vladimir Pavlović.
- Ove godine se, za razliku od prošlih, nismo nešto naročito spremali, ali opet smo pokazali da smo najbolji i da se picigin još igra u Zelenici. Imali smo dobru konkurenciju, posebno ističem ekipu iz Hrvatske koja igra drugačije picigin, ali ipak se, izgleda, sudijama i publici više sviđa naš stil igre - kazao je Matović.
Drugoplasirana ekipa Udruga Makarski picigin igrala je u sastavu: Roko Saničić, Mario Pihler, Nino Ravlić, Milan Grubišić, Mihovil Marinović i Marino Popović.
Došao sam čak iz Švedske samo radi ovoga, kao pojačanje ekipi, zato što sam čuo utiske od prošle godine i rekao sam da moram doći. I stvarno, nisam se razočarao, već oduševio ljudima, vremenom, provodom. Svaka čast na organizaciji, na gostoprimstvu, na svemu", kazao je Saničić i najavio da sljedeći put stižu sa još dvije ekipe i „ciljaju zlato, srebro i bronzu".
Treće mjesto osvojila je ekipa Blavori – Nemanja Mandić, Luka Ljubisavljević, Ivan Samardžić, Marko Božović i Rade Đukić.
- Ušli smo sa nula stresa i sto posto samopouzdanja, a ako nastavimo ovako, mislim da sljedeće godine možemo da osvojimo turnir - istakao je Mandić.
Pehar za najatraktivniji potez dodijeljen je Lazaru Vuksanoviću iz ekipe Zeleničke tihe vale, a priznanje za najmlađeg učesnika ponio je Aleksandar Dabović, član ekipe Got.
- Drugi put sam na takmičenju u piciginu i drugi put osvajam ovo priznanje, mada sam prošle godine preskočio jer mi je ruka bila povrijeđena. Mnogo sam uzbuđen. More je bilo hladno, ali je sunčan dan pa je lakše. Svaka čast svim učesnicima - kazao je Dabović.
Članica ženske ekipe Galiotice i najstarija učesnica turnira, Rada Đaković, kaže da je ideja o formiranju prve ženske postave u piciginu došla „sasvim spontano, slučajno i u zadnji vakat".
- Da je bilo malo više vremena, da se malo bolje konkuriše ovim muškima, bilo bi bolje, ali mi smo se odlično snašle. Ono što je najbitnije, htjele smo da pokrenemo malo prave novske ženske energije na, po meni, jednom od najatraktivnijih programa Praznika mimoze. Nadam se da će zaživjeti ženski picigin - kazala je Đaković.
Deveti turnir u piciginu nastupom su otvorili Gradska muzika, prvi i mlađi ansambl mažoretki i trombonjeri, što je jedan od noviteta, ističe organizator Vuksan Stamenković.
- Uz pehare pobjednicima, statue učesnicima, novitet je i to što su svi dobili članske karte kao uspomenu na ovogodišnji turnir. Bilo je izuzetno dobro, svi su se odazvali, i nebo i sunce su dali svoj doprinos. Ovogodišnje iznenađenje bila je ženska ekipa, Rada je napravila performans i doprinijela da turnir bude još bolji nego inače - kazao je Stamenković.
Naredna godina biće jubilarna, pa je organizacijski tim već počeo da razmatra kako da deseti turnir u piciginu bude još bolji, i kada je riječ o promociji i organizaciji. Vjeruju da će imati podršku da naprave još jedan februarski spektakl i iz Herceg Novog pošalju najljepše priče.

Kad balun poleti, zima prestaje: Na Prazniku mimoze održan deveti turnir u piciginu

Bivši ministar spoljnih poslova Savezne Republike Jugoslavije i nekadašnji ambasador pri Ujedinjenim nacijama (UN) Vladislav Jovanović preminuo je sinoć u 93. godini života, saopštila je njegova porodica.
Diplomatsku karijeru je započeo 1957. godine u ministarstvu inostranih poslova Jugoslavije.
Bio je šef diplomatije u dva mandata, ambasador pri UN, Turskoj, službovao u Briselu, Londonu.
Četiri godine je proveo na položaju referenta ambasade u Briselu (1960-1964), zatim je bio drugi sekretar ambasade u Ankari (1967-1971), savjetnik ambasade u Londonu (1975-1979).
Bio je ambasador SFRJ u Turskoj od 1985. do 1989. godine.
Vodio je nekoliko delegacija Jugoslavije na mirovnim i drugim pregovorima tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

Preminuo Vladislav Jovanović, bivši ministar spoljnih poslova SRJ

Sljedeća runda razgovora između zvaničnika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana biće održana u četvrtak u Ženevi.
To je, kako prenose mediji, izjavio ministar spoljnih poslova Omana, ubrzo nakon što je šef iranskog diplomatskog tima rekao da očekuje da će se tada sastati sa američkim izaslanikom Stivom Vitkofom.
Ministar spoljnih poslova Omana, Badr el Busaidi rekao je na društvenim mrežama da je zadovoljan što može da potvrdi sastanak "sa pozitivnim naporima da se učini dodatni korak ka finalizaciji sporazuma".
Oman je ranije bio domaćin indirektnih razgovora o nuklearnom programu Irana i posredovao je u posljednjoj rundi u Ženevi prošle sedmice.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči je u intervjuu emitovanom danas rekao za američku televizijsku mrežu Si Bi Es (CBS) da postoji "dobra šansa" za diplomatsko rešenje nuklearnog pitanja, dodajući da je to jedino pitanje o kojem se razgovara.
Američka administracija insistira na ustupcima od svog dugogodišnjeg protivnika i izgradila je najveće američko vojno prisustvo na Bliskom istoku u posljednjih nekoliko decenija.
Predsjednik SAD Donald Tramp upozorio je u petak da su mogući ograničeni napadi na Iran, čak i nakon što je Arakči u to vrijeme rekao da Teheran očekuje da će predlog sporazuma biti spreman u narednih nekoliko dana.
Arakči je rekao da Iran još uvijek radi na nacrtu predloga. Dodao je da Iran ima pravo da obogaćuje uranijum. U petak je rekao da njegove američke kolege nisu tražile nulto obogaćivanje kao dio posljednje runde razgovora, što američki zvaničnici nisu javno rekli.
I Iran i SAD su signalizirali da su spremni za rat ako razgovori o nuklearnom programu Teherana propadnu.

Sljedeća runda razgovora između SAD i Irana biće održana u četvrtak

Evropska komisija zatražila je “punu jasnoću” od Sjedinjenih Američkih Država i pozvala svog trgovinskog partnera da ispuni preuzete obaveze nakon što je Vrhovni sud SAD-a poništio dio najširih carina koje je uveo predsjednik Donald Tramp.
Trump je oštro reagovao na odluku suda i u subotu poručio da želi globalne carine od 15 posto, što je povećanje u odnosu na 10 posto koje je najavio dan ranije.
Evropska komisija je saopštila da trenutna situacija ne pogoduje ostvarivanju "pravedne, uravnotežene i obostrano korisne" transatlantske trgovine i ulaganja, kako je dogovoreno i precizirano u Zajedničkoj izjavi EU-SAD iz augusta 2025. godine.
Američki i evropski zvaničnici prošle godine su postigli trgovinski sporazum kojim se uvodi uvozna carina od 15 posto na 70 posto evropske robe koja se izvozi u Sjedinjene Države. Evropska komisija vodi trgovinsku politiku za svih 27 država članica EU.
Visoki zastupnik u EU je u nedjelju najavio da će predložiti pregovaračkom timu Evropskog parlamenta da se proces ratifikacije sporazuma stavi na pauzu, prenose mediji.
- Čisti carinski haos od strane američke administracije. Više niko ne može da se snađe u svemu ovome. Samo otvorena pitanja i rastuća neizvjesnost za EU i ostale trgovinske partnere SAD-a - napisao je na društvenim mrežama Bernd Lange, predsjedavajući odbora Parlamenta za međunarodnu trgovinu.
Vrijednost trgovine robom i uslugama između EU i SAD-a iznosila je 1,7 biliona eura u 2024. godini, odnosno u prosjeku 4,6 milijardi eura dnevno, prema podacima statističkog ureda Eurostat.
- Dogovor je dogovor. Kao najveći trgovinski partner Sjedinjenih Američkih Država, EU očekuje da SAD ispune svoje obaveze iz Zajedničke izjave – baš kao što EU stoji iza svojih obaveza. Proizvodi iz EU moraju nastaviti imati najpovoljniji mogući tretman, bez povećanja carina iznad jasno definisanog i sveobuhvatnog plafona koji je ranije dogovoren - poručila je Evropska komisija.
Najveći evropski izvozni proizvodi u SAD su farmaceutski proizvodi, automobili, avioni, hemikalije, medicinski instrumenti te vino i žestoka pića. Među najvećim američkim izvoznim proizvodima u EU su profesionalne i naučne usluge poput platnih sistema i cloud infrastrukture, nafta i gas, farmaceutski proizvodi, medicinska oprema, aeronautički proizvodi i automobili.
- Kada se primjenjuju nepredvidivo, carine su po svojoj prirodi disruptivne, potkopavaju povjerenje i stabilnost na globalnim tržištima i stvaraju dodatnu neizvjesnost u međunarodnim lancima snabdijevanja - dodala je komisija.
Kao primarno trgovinski blok, EU ima snažan instrument za mogući odgovor, takozvani Instrument protiv prisile. On uključuje niz mjera za blokiranje ili ograničavanje trgovine i ulaganja iz zemalja za koje se utvrdi da vrše neprimjeren pritisak na države članice ili kompanije u EU.
Mjere mogu uključivati ograničavanje izvoza i uvoza roba i usluga, zabranu pristupa zemalja ili kompanija javnim tenderima u EU ili ograničavanje stranih direktnih investicija. U svom najtežem obliku, ovaj mehanizam bi praktično zatvorio pristup tržištu EU sa 450 miliona potrošača i nanio milijarde dolara gubitaka američkim kompanijama i ekonomiji SAD-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-kaze-da-uvodi-globalne-carine-od-15-odsto&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: javna-uprava