Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
Kao što Vam je vjerovatno dobro poznato, prije dva dana obilježena je godišnjica smrti Rajka Cerovića. Fakultet za crnogorski jezik i književnost upriličio je omaž tom velikom televizijskom stvaraocu, književniku i publicisti.
Mojoj generaciji Rajko je bio uzor, nepogrješivi orjentir kad smo se dvoumili i brižan stariji kolega čije smo savjete upijali. Njegove televizijske priče odavno su zavrijedile status antologijskih, a on sam, uvijek je bio paradigma intelektualne i građanske hrabrosti.
Rajko i njegovi savremenici stvarali su ovu kuću, u nju ugradili svoje živote i ostavili televizijska djela koja će teško nadmašiti buduće generacije. I pored toga RTCG nije se sjetila da upriliči omaž sličan onom koji je organizovao FCJK.
Jesam li iznenađena? Naravno da ne. Iznenadilo bi me, uvaženi Docentu, da je bilo drugačije.
I, na ovu temu, stavljam tačku.
Posvetiću nastavak pisma jednoj zanimljivoj uredbi. Slutim ko je autor, a sigurno znam ko je potpisao - naravno generalni Boris! Da pojasnim o čemu se radi. Na ulaznim vratima naše kuće osvanuo je, sa sve štambiljom, ukaz o garderobnim pravilima uposlenika RTCG. Elem, ukazom se propisuje da „lica koja borave u zgradi RTCG moraju biti prikladno odjevena, na način kojim se čuva dostojanstvo i ugled RTCG“!
E, sad, ako nekom nije jasno kako se garderobno čuva ugled i dostojanstvo Javnog servisa, naš generalni Boris je i to pojasnio. Pod jedan - na posao se ne dolazi u kupaćem kostimu!
Valjda je menadžment zapazio da djelatnici Javnog servisa, naročito tokom januara, listom navuku kupajuće gaće i dolaze na mjesto rada i službenog djelovanja. Ah, kakva slika. Zamišljam sa strahom članove menadžmenta, a bogami i Vas i Vaše kolege iz Savjeta - desetine obnaženih na prijavnici! Iskreno, to se ne gleda bez upozorenja + 18!
Valjda menadžment zna šta radi. Nijesu to, sigurno, bez neke isturili kao ključni problem koji utiče na ugled i dostojanstvo RTCG.
Dakle, kako uredba nalaže - protjerujemo iz kuće i patike i ostalu sportsku garderobu!
Pa, kako ste Vi shvatili ovo u vezi s patikama? Da sam na Vašem mjestu, ja bih doživjela vrlo lično. Mislim, toliko ste radova posvetili toj garderobnoj jedinici i sad odjednom one se pojavljuju kao remetilac ugleda i dostojanstva Javnog servisa. Baš nije fer. Ni prema Vama, a ni prema patikama.
Tačno slutim gdje je korijen problema. Svi mi, koji smo u ovoj kući počeli da radimo decenijama prije „oslobođenja“ garderobno sabotiramo ugled i dostojanstvo Javnog servisa. Evo, recimo ja.
Nema mi šta milije nego kad duva sjeverac da obučem kupaći, obujem patike i pravac posao. Samo da bih sabotirala ugled i dostojanstvo RTCG! Inače, opšte je poznato da kao i svaki „režimski OKG uposlenik“, koji nije bio biven i mučen tokom prošle diktature, imam sigurno nekoliko bundi i roleks satova! I šta bi falilo da popijem praškove, navučem bundu, turim roleks i dođem na posao?! Ali, neću. Eto, zbog čiste zlobe. Samo zato jer sam „plaćenik prošlog režima“ i namjerno oću da urušim ugled i dostojanstvo RTCG. I, što je još gore, nijesam jedina.
Ali, evo, imam ideju i konkretan prijedlog. Da se u rješavanje ove problematike ubaci i neki eksterni autoritet. Kako svjedočimo nema auoriteta koji se može mjeriti sa crkvenim. Vi ste, svima nam je dobro poznato, jako dobri sa njihovim djelatnicima. Toliko, da i Vas skoro možemo smatrati duhovnikom, pa ću Vas u nastavku pisma, sukladno tome i oslovljavati.
Dakle, Oče Veseline, da li bi mogli da uturite jednu urgenciju crkvenim ocima da nas stilizuju? Ili makar da se oformi komisija u kojoj bi u značajnom broju bili prisutni predstavnici crkvenog života i “Prijatelji Vraneša”, NVO koju ste osnovali . Pod uslovom da ova Vaša NVO ima kad, budući da se zanima televizijskim projektima i agitovanjem za Zakon o dvojnom državljanstvu. Ako nađete slobodnog vremena, prisustvo “Vranešana” bilo bi dragocjeno.
Elem, komisija bi se zvala - Odbor za garderobno upodobljavanje djelatnika RTCG. Vrlo jednostavno. Zadatak tog tijela bio bi utvrđivanje čvrstih garderobnih pravila, a sprovođenje bi pratio pododbor. Članovi pododbora bivstvovali bi i činodejstvovali na ulazu zgrade RTCG i procjenjivali garderobnu podobnost djelatnika.
U međuvremenu, dok to ne profunkcioniše, htjela bih da Vas pohvalim I istovremeno skrenem pažnju na jedno saznanje (ako nije tačno, laž čula laž prenijela). Pohvaljujem Vas zato što ste aktivirali razglas pa svi koji vole mogu, ispred zgrade RTCG, da slušaju Betovena, Mocarta I ostale klasike. Pomenuto saznanje odnosi se na sljedeće - Čula sam da se u popodnevnim satima, u prostorijama RTCG širi miris tamjana. Kade se kancelarije, a navodno i bife.Valjda da se poradi na ugledu I dostojanstvu!?
E, sad, ja brinem zbog shizofrenosti čitavog projekta. Betoven I tamjan, pa ne znam? Ako me razumijete šta hoću da kažem.
I na kraju moram da primijetim - vratili ste državnu zastavu na mjesto koje joj pripada. Eto, vidite, kako sve može, đe ima volje ima i načina.
Neka Vam Bog podari mudrost i strpljenje, blagodarim.
Tanja Šuković, novinarka RTCG

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Garderobno čuvanje ugleda

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
Ovog puta pišem Vam o sudu, presudama, Strazburu i zastavi, a ostavljam prostor i za tačku razno.
Da krenemo, ali obrnutim redosljedom.
Zastava. Đe je? Od 26. decembra prošle godine, zastava koja inače stoji na jarbolu na krovu zgrade, volšebno je nestala. Nema je. Jarbol je tu, ali nje nema. Đe je?
Ajde, i da pretpostavimo da ste je makli jer je dotrajala, vala ste imali dovoljno vremena da je zamijenite. Da ste je ponovo šili i vezli, prali i sušili, bila bi spremna. Konačno, Vi ste dužni da držite državnu zastavu tamo đe treba da stoji. Dakle, đe je?
Idemo dalje.
Da ne bi kupili trunje, kao što ste već mnogo puta uradili, da vam lično uhvatim muštuluk – Ustavni sud odbio je moju žalbu na presudu da nijesam mobingovana u RTCG! Eto! Ali… Imam i jedan dodatak. Kao što sam i ranije govorila, u slučaju ovakvog ishoda, pripremamo žalbu za Strazbur! Ako 'oćete, možete da čestitate. 
I, da… Svoje sudske troškove plaćam ja. A, da vidimo ko plaća vaše? Nešto mi se čini - opet ja?
Ko zbilja plaća sudske troškove, konkretno ovog posljednjeg sudskog postupka protiv Vas i četvoro članova Savjeta? Odmah da vam kažem na mene ne računajte. Dovoljna mi je ova moja sudanija, izbrišite me slobodno. Ne zanima me i neću da plaćam! Dovoljno mi je što, ni kriva ni dužna, plaćam sudske egzibicije generalnog Borisa. Vaše vratolomije su Vaša stvar i ne interesuju me.
Pričaju mi kolege (ako nije tačno - laž čula, laž prenijela) da ste nestali u vidu „lastinog repa“ nakon odgađanja ročišta gdje ste „predmet“ tužbe Vi i kolege iz Savjeta. Ma, je li moguće? Kažu, izašli ste na neki drugi izlaz da bi izbjegli novinare? Ne mogu da vjerujem! Znači, napuštali ste sudnicu trasom - Za Nikšić preko Kragujevca? Tako nešto.
Kažu još - odgođeno ročište jer nije bilo dovoljno prostora da se smjeste svi zainteresovani koji su htjeli da prate sudski proces?
Rado bih onda predložila da sljedeća sudanija bude, recimo, u hramu Hristovog vaskrsenja, ali s obzirom na to da je tamo sad centar političkog i kulturnog života, pretpostavljam da su svi termini popunjeni, pa da vidimo neke druge varijante. Recimo neki Parohijski dom? Ili neki drugi crkveni prostor? Bogu hvala ima se toga dosta, pa da vidite nešto s njima? Znam da imate dobre relacije, pa nešto sredite, da zbog trivije ne očama ovo suđenje. 
Ukazali ste se, u krupnom planu, prije dva dana u prenosu svetosavske akademije na RTCG. E, sad ne znam, da li je prenos bio upriličen jer ste Vi nazočili događaju ili smo uveli vjerski program? 
Dok se to ne riješi, da pređemo na tačku razno. Vidim neke nove emisije i „nova“ lica na RTCG. Sad mi je jasno zašto stalno pominjete modernizaciju i savremene televizijske izraze. Posljednje novo lice koje ste doveli (odnosno ne Vi nego, kako čujem, Mandić lično) starije je od mene tri godine. A, ja uskoro punim 60. 
Bacih pogled na autorski projekat „novog“ lica. Koliko sam skontala iz prve epizode u ovoj emisiji crtamo goste, odnosno radimo njihove karikature i provjeravamo koliko dobro znaju japanski. Što japanski, pitaće neko? Pa zbog našeg predsjednika vlade, on se školovao u Japanu. 
Logično, premijer Spajić je gostovao prvi i briljirao je na japanskom. Ali, ako je ovo stalni koncept emisije, šta sa narednim gostima? Nema druge do da se ranije obavijeste pa neka ta dva tri dana uče japanski. Da se ne brukaju. Šta ćete Vi, ako Vas autor pozove? Mislim, bilo bi očekivano da budete ovjekovječeni jednim crtežom, ali šta ćete za japanski? Jer, znajući kako stojite s maternjim… strah me biće - hara-kiri! 
Neka Vam Bog podari mudrost i strpljenje, blagodarim.
Tanja Šuković, novinarka RTCG

Nova lica

„Određeni broj zaposlenih ponaša se suprotno Etičkom kodeksu RTCG“ okačeno je u RTCG u susret Danu novinara čime je generalni direktor, reklo bi se, prigodno nagovijestio postupke protiv takvih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250122120156_5db1396fcba638a29a2499f60e96d9655178185cf43537743810c4f411786a49.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250122120156_5db1396fcba638a29a2499f60e96d9655178185cf43537743810c4f411786a49" data-rendition-name="original" width="2000" height="1126" loading="lazy" alt="Etički kodeks RTCG"> </figure>  Ništa o većoj plati, varijabilnim izazovima, beneficijama, otključanim vratima svuda za poslenike javne riječi... Nema čak ni šifre za nuždu na šestom spratu. Običan radnik je odsad svuda nezaštićen. <h2>Sve nam je gore</h2> Vojnik, policajac, pop i pripadnik RTCG sada su jednako samostalni.&nbsp; Posljednji, fakat, ne nosi uniformu (evo biznis ideje za menadžment) ali ne smije slobodno pričati na mrežama! Sve može biti tabu. Ubuduće da se samocenzurišemo, prećutkujemo loše. Sklopimo oči za eventualna nova nepočinstva višestruko nezakonitog ili nekoga mu bliskog. Do sad smo o greškama rukovodstva alarmirali kod drugih ili na mrežama jer doma nijesmo mogli. Nije bilo gotovo ni slova na Radiju, TV ili Portalu - iako je svaki kritički tekst uredno proslijeđen prvenstveno redakcijama Javnog servisa. Sad već čuveni optuženik pokušava proširiti kontrolu na kompletan pojam javnosti. Proglasiće službenom tajnom ili narušavanjem ugleda sve što „ne legne“. Norma za suze i smijeh: što javno napišemo smatra se djelom RTCG. Ako ispričamo vic moramo etičare nasmijati. Inače aneks! Ne preciziraju može li masno. Dokle su dometi. U ljubavnim izjavama moramo paziti na radnje, izraze i subjekte. Ne daj bože da podržimo Kamo śutra, rizik je. Čini mi se nijesu dragi ni Bobiju ni Mačku.&nbsp; Smijemo li makar lajkovati objave? Pomen male naše plate biće vjerovatno oprošten, ali osudi naredbodavčeve - stop.&nbsp; Sve je odsad njihovo, naše misli, naši sni. Očekujem da se formira Redakcija za društvene mreže koja bi čitala postove radnika i dostavljala sumnjive tvitove. Ima i druga strana medalje. Ako sam već dio RTCG. Priznajem da su nelegalni! I u to ime očekujem da generalni i utuženi dio Savjeta makar ponude ostavku. Kao časni i odgovorni. Jer su na sudu zbog sumnjivih nekih radnji. Dokazaće oni, je li, svoju nevinost - pa dotad neka im ta ponuda obraz osvjetla. Bruka i sramota nije (kažem li da jeste fasovaću). Zasad im sve klizi u firmi. Iako se ročišta nižu, i krivične prijave, uglavnom gube ali - opstaju. Istražio bih. Ali … tajna? <h2>Ne dirati političare i javne službenike</h2> Građanina običnog visotina ne pominje. Nego da treba „političare, vladu, službenike, javne funkcionere“ paziti od uvrede. Stoga ne smijem napisati što mi pade na'm. Nije pežorativno, ali što znaš. Opasno je. Tako tamo piše. Umjesto novinari da kreiraju vijesti, nalaze skriveno, otkrivaju tajne, sada etički strecamo. Što javnim nastupima moguće ne čuvamo programske interese RTCG, čitaj volju establišmenta. Sada je ta volja promovisana kao takav interes. Ne pominjati ih ili hvaliti samo? Poštovanje poslovnih interesa me posebno zainteresovalo, koji su?&nbsp; Učestvovao bih, pospješio, borio se za veću platu, znam mnogo, ne samo ja. Ali došao je specifičan menadžment! Puno planira, tiho troši, ponešto oglašava, konspirativno dijeli, čak i putuju na američke izvore. Dok im sposobno pleme snom mrtvijem spava. Makar da su obavijestili urednike što ćute po kancelarijama kako im bi s Trampom! Saznasmo sa društvenih mreža o putešestviju. I zato nema više. Takvog saznavanja. Suzbijeno! Za prigodan komentar moraš im biti baš friend. Kad bude što važno biće nam rečeno preko novina. Kao o OTT platformi. Nema informisanja u okviru kolektiva, i kakve koristi imamo od toga. Ispade na kraju da je bilo mimo propisa i neke posebne potrebe. Molim da me ne kaznite jer sam pročitao. Da smo „prijatelji“ u reakcijama na slike sa posljednjeg skijanja bih dao pomen. Pomenuo kako se evo peta godina iščuđavamo dokle će radovi na fasadi i mušeme po podu. Bilo bi to ponašanje mimo direktive da se „ne smije ugroziti društveni ugled RTCG“. Što ne važi za aktuelni Drljevićev serijal o Vranešu. S teškim istorijskim falsifikovanjem. Protiv kojeg su listom pripadnici Muslimana i Bošnjaka. Ko će u kući pokrenuti postupak protiv generalnog kad srozava ugled firme nije jasno. Kao evo nedavno o novinarstvu. Toliko se loše na javnom skupu pravio znalcem, da su ga sagovornice pitale što je on došao o tome da priča? Smijemo li se javno nasmiješiti makar kad se priča o nečuvenom i neprimjerenom vođenju Montevizije. Ili o sudanijama i čudnim (ne)ostavkama umjetničkog kora? Možemo li lavirati na temu da predsjednik Savjeta dobar duh? Tako ga je častio privržen režiser u jutarnjem. Posmatram potom. Nit leluja nit je duhovit. Jedino je, dokazano, uredan. Pridjev je OK. Dobro ga prozivaju. <h2>Etička bodljikava žica</h2> „Ni preśednik države se ovako od javne kritike nije ogradio sa tri reda bodljikave žice“ piše mi jedan kolega povodom objave. Da se radi o klasičnom uvođenju cenzure, gašenju prava na javnu kritiku, a pošto etički kodeks on, tvrdi, prvi krši „kad će Raonić da se samodisciplinski samoizbičuje i samoprocesuira“. Druga koleginica je u dilemi „Je li ovo zastrašivanje, misli li na mene, jer sam preaktivna na mrežama?“. Treća se pribojava „Sprema nekome kaznu, a ja mislim da je ….. …….“. Rekoh: ne vjerujem jer je ta novinarka javno bliska sa predsjednikom Savjeta! Četvrti kolega je proširio kritiku i ka Savjetu RTCG podsjećajući da nije ispunio sudski nalog u roku od 15 dana pa umjesto toga najavljuju novi progon zaposlenih. Potom temeljito razložio. „RTCG mora poslovati transparentno i ne smije imati poslovnu tajnu. To je izmislio Raonić“. Ko određuje u ime RTCG što je poslovna tajna? Tačka 8 uskraćuje pravo na kritički stav, to je ugrožavanje ljudskih prava dodaje on, a član 13 je „čista diskriminacija“ jer probrani mogu reklamirati za druge medije i uzimati novac. „Na osnovu čega generalni selektuje zna samo on. Čista korupcija uticajem“. I na kraju „kompletan Etički kodeks je problematičan jer ga je donio nezakoniti direktor i kao takav ne može imati pravnu snagu“.&nbsp; Srećan svim kolegama Dan novinara. Posebno u RTCG.

Strah od društvenih mreža: Kako Raonić za Dan novinara disciplinuje zapošljene u RTCG

Serija "Vraneš" koja se emituje na Javnom servisu predstavlja klasičnu propagandnu fabrikaciju s ciljem produbljivanja nacionalne i vjerske mržnje i aproprijacije crnogorskoga nasljeđa - ocijenili su iz Crnogorskog PEN centra.&nbsp;
Smatraju da se javnost imala prilike uvjeriti "do koje je mjere Javni servis Crne Gore doživio profesionalno posrnuće i u potpunosti se podredio političkim interesima aktuelnoga marionetskog režima" gledajući freško emitovane početne epizode serije "Vraneš: zemlja i ljudi".
- Kad se zanemari bizarno neprofesionalna produkcija i to što najveći dio emisije liči na katalog krsnih slava i katastarski popis, s upitnim toponimima za koje su rođeni Vranešani premijerno imali prilike čuti tek u toj emisiji, jedino čemu može poslužiti taj jeftini propagandistički pamflet je promocija teze da je u Vranešu sve srpsko. I staro stanovništvo, a i ono mlađe, a osobito groblja, čak kad ih i domicilno stanovništvo naziva "grčkim" - navode u saopštenju.&nbsp;
Tu velikosrpsku idilu, kako dodaju, kvari jedino umetak o "muslimanskom stanovništvu" koje se, prirodno za ideologiju kojoj služi, u seriji tretira kao strano tijelo - odnekud doseljeno na srpsku zemlju i nekud 1924. odseljeno.&nbsp;
- Nema u tome sramnom gebelsovskom uratku ni slova o zločinu iz 1924. godine kad je cjelokupno muslimansko stanovništvo Vraneške doline pobijeno ili raseljeno - ističu iz Crnogorskog PEN centra.
Pozivaju Agenciju za elektronske medije da u skladu sa svojim ingerencijama zabrani dalje emitovanje ove serije koja treba da reprezentuje istorijsko i kulturno nasljeđe Vraneša.

Serija "Vraneš" klasična propagandna fabrikacija s ciljem produbljivanja nacionalne i vjerske mržnje

Đorđe Šćepović, Adnan Čirgić, Aleksandar Radoman i Boban Batrićević oglasili su se povodom informacije da je nakon gotovo 29 godina rada u Radio-televiziji Crne Gore novinaru Siniši Adamoviću juče uručen otkaz.
Njihovo obraćanje prenosimo integralno: 
Pamti Javni servis mnoge direktore i novinare kojih se istorija stidi, ali bez sumnje Boris Raonić je onaj koji će svakog od njih nadmašiti za koplje. Za dva koplja. Za tri koplja. Toliko je nepočinstava ostavio za sobom ovaj nezakoniti generalni direktor, da će kad pravosudne institucije počnu raditi svoj posao, režimski izvršilac najprljavijih zadataka morati da odgovara pred zakonima države Crne Gore. Istorija beščašća Borisa Raonića ne počinje njegovim angažmanom u Javnom servisu, ali ukoliko bude tužilaštva i suda, tu će se okončati. Jer, ako nedjela režimskog direktora ne budu kažnjena, i tužioci i sudije svoje toge mogu zamijeniti crnim mantijama.
Baš onim crnim mantijama ispod kojih se Raonić krije. Svakom nedjelu pripada adekvatan sudski tretman. Za nauk svima kojima privid moći, uzrokovan političkim kišobranom, daje za pravo da se iživljavaju nad onima čija kičma nije povijena, i čiji jezik nije izgubio moć govora. Nad onima za koje sloboda nije roba koja se prodaje na buvljaku. Nad onima koji su slobodni danas, kao što su bili juče, i kao što će biti śutra. Bez obzira na režim.
I koji nijesu Raonićevi uzorni novinari i kolumnisti, čije je besprizorno poltronstvo bilo mučno gledati do 2020, a još mučnije danas. Otkaz novinaru Siniši Adamoviću samo je nastavak progona koji Raonić sistemski i sistematski sprovodi. Od Tanje Šuković, Žarka Božovića, Dragana Tomaševića, Slavice Balandžić, pa do Siniše Adamovića, Raonić dokazuje servilnost aktuelnom režimu. Sluganstvo na kojem bi pozavidio i Dragoljub Milanović, Miloševićev direktor RTS-a, koji je tokom NATO bombardovanja svjesno žrtvovao 16 radnika Radio-televizije Srbije. Ne bi li svom gospodaru dokazao odanost.
Koliko će još radnika Javnog servisa biti linčovano, ne bi li Raonić opravdao milost režima, i kupio još malo vremena za svoju strahovladu. No, istorija nas uči da od kompleksa autokrate, a uzrokovanog duboko ličnim frustracijama, pate notorne kukavice. Istorija nas uči, a Boris Raonić uvjerava da je zaista tako.

Otkaz Siniši Adamoviću je kontinuitet progona u Javnom servisu

Nakon što je tokom utakmice Crna Gora - Island na Televiziji Crne Gore utišana himna, generalni direktor tog medija Boris Raonić večeras je izjavio da su nakon 15 minuta utvrdili što se desilo i koji pojedinac je napravio grešku - ali da on nije bio spreman da to prizna i time dozvolio da „strukture organizovanih kriminalnih grupa preko botova koji imaju svoje medije koje finansiraju iz vakumiranih vreća para“ pokrenu „orkestriranu kampanju“ protiv Javnog servisa.&nbsp;
Na konstataciju novinara da su to ozbiljne optužbe - rekao je da se stavlja na raspolaganje tužilaštvu.
- Nadam se da će me tužilaštvo pozvati da razgovramo na ovu temu - dodao je on.
Rekao je da su očekivali da osoba do koje su došli prizna grešku.
- Guraćemo ovaj proces do kraja i angažovati vještake. Spreman sam u svim ostalim situacijama da zaštitim naše radnike - rekao je on.&nbsp;
Nakon što su utvrdili o kome se radi - kaže da je krenula „apsurdna priča da se progoni jer je Crnogorac ili Crnogorka“.

Raonić: Osoba koja je utišala himnu dozvolila da strukture OKG - preko botova koji imaju svoje medije koje finansiraju iz vakumiranih vreća para - pokrenu orkestriranu kampanju

Dugogodišnja urednica u Radio Televiziji Crne Gore (RTCG) Vesna Pejović uputila je pismo ambasadoru Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johanu Satleru poručujući da ju je njegovo odsustvo sa proslave 80 godina Javnog servisa ohrabrilo jer to, kako je rekla, što god bio motiv - smatra pozitivnim jer bi svojim učešćem dao legitimitet nelegalnom generalnom direktoru Borisu Raoniću.
- Brojne generacije, među kojima i moja malenkost, decenijama su gradile imidž Javnog servisa koji je nikada kao sada ozbiljno narušen i može se porediti sa devedesetim godinama - navela je Pejović.
Ona je dodala da je proslava značajnog jubileja bila prilika da se, po ko zna koji put, ukaže na skandalozne odluke Savjeta RTCG.
- Dobrodošlicu u Crnu Goru sam Vam, zajedno sa mojim kolegama kandidatima za ombudsmana iz RTCG, već poželjela početkom septembra kada smo zatražili razgovor da bi smo Vam &nbsp;predočili zabrinjavajuću situaciju u toj medijskoj kući. Da li zbog zauzetosti ili nezainteresovanosti za ogromne probleme u nazovi javnom servisu tek za sada do razgovora nije došlo pa koristim mogućnost da Vam se javno obratim u nadi da ignorisanje pitanja koja Vam ne odgovaraju &nbsp;nije Vaš manir. U Crnoj Gori, samo na primjeru RTCG, to je uobičajena praksa i to od brojnih institucija koje evidentno neće da rade posao za koji su zadužene - istakla je Pejović u pismu Satleru.
<h2>Žmurenje na činjenice</h2>
Poručila je da joj je njegova promptna opravdana reakcija na nedavni napad na novinarku Pobjede Anu Raičković ulila nadu da će se, pored protokolarnih susreta, baviti i brojnim problemima u našem društvu na koje nas upozorava EU &nbsp;u izvještajima pa, kako je dodala, zašto da ne konačno i Javnim servisom.
Pošto je to izostalo, kaže da joj ne preostaje ništa drugo nego da mu postavi nekoliko pitanja u ime građana Crne Gore, iz čijih džepova se finasira Javni servis, i kako je kazala, naravno ne male apanaže članova Savjeta.
- Da li biste ćutali da se u Vašoj zemlji ne poštuju sudske odluke o nezakonitom imenovanju generalnog direktora što Savjet te kuće uporno ignoriše? - pitala je Pejović dodajući da je ironija još veća jer nas upravo EU stalno upozorava na probleme u sudstvu, kao i na korupciju.
Satlera je pitala da li bi, da je riječ o Austriji, žmurio na činjenicu da tužilaštvo, inspekcija rada, resorno ministarstvo i Direktorat za medije ostaju gluvi i nijemi na sve prijave i apele da Savjet postupi u skladu sa pravosnažnim presudama.
- Da li biste ignorisali i ćutali na neskriveno prilagođavanje Zakona o medijima osobi sa spornom diplomom kao i radnim iskustvom? Da li postoji sličan primjer tolike količine bahatosti i bezobrazluka igdje na svijetu a kamoli u Evropi? - pitala je jasno Pejović.
Dugogodišnju urednicu u Javnom servisu interesuje i da li bi se ambasador EU pretvarao da je nezainteresovan da u njegovoj zemlji javni servis voljom Savjeta mjesecima nema ombudsmana - a da se svakodnevno krši Kodeks novinara.
- Ne mogu a da se ne zapitam po čijim je to kriterijima u izvještajima EU isticano navodno „izbalansirano izvještavanje javnog servisa“ a svjedoci smo brojnih negativnih reakcija gledalaca, u posljednjih mjesec dana čak dva univerzitetska profesora koji su doživjeli neprijatnosti od takvog javnog servisa - „medija kome se najviše vjeruje“?! - podvukla je Pejović.
<h2>Po ukusu Savjeta</h2>
Istakla je da kao jedna od kandidata za ombudsmana RTCG sa dugogodišnjom novinarskom praksom, kao jedan od osnivača novinarskog samoregulatornog tijela - prvog u istoriji crnogorskog novinarsta, ali i kao jedan od autora i potpisnika Kodeksa novinara nije bila po ukusu Savjeta.
- I to s razlogom. U autorskom tekstu prije par godina kritikovala sam skandaloznu odluku novopostavljenog generalnog direktora uz podršku Savjeta o ukidanju Odjeljenja za italofonsku saradnju, čije je sjedište RAI-Rim, čime su demonstrirali i svoj stav o EU integracijama Crne Gore. Ogromna &nbsp;satisfakcija mi je što su dvoje uglednih kolega, uvažavajući moje iskustvo i rezultate, javno povukli svoje kandidature u moju korist (što je u Crnoj Gori gotovo nezamislivo), ali Savjet je imao plan da ugura prijatelja i poslovnog partnera predsjednika tog tijela &nbsp;koji je u javnosti označen kao plagijator... - pojasnila je Pejović.
U petom pokušaju nedavno je, kako je navela, izabrano NN (I.I.) lice koje sada nije angažovano u mediju.
- Jer četiri ugledna novinara i medijska radnika iz te kuće, među kojima i bivša ombudsmanka, ne odgovaraju kriterijima svemoćnog Savjeta, koji je očigledno iznad zakona, uprkos evidentnom pomanjanju opšteg obrazovanja pojedinih njegovih članova kao i nedovoljnog znanja kada je riječ o medijima - ocijenila je dugogodišnja urednica u RTCG.
Ona je Satlera pitala i da li bi ćutao da u javnom servisu njegove zemlje nelegitimni generalni direktor sankcioniše i suspenduje radnicu koja 28 godina profesionalno obavlja svoj posao optužujući je bez dokaza i disciplinskog postupka da je ugasila ton prilikom intoniranja himne, a uz to je, kako je ukazala, i napada na društvenim mrežama.
- Zbog evidentnog licemjerstva čelnika EU kada je u pitanju Crna Gora, koja je navodni lider u regionu, zbog nereagovanja na ove i mnoge druge nepravilnosti, bojim se da gubite povjerenje građana, moje malenkosti i mojih kolega - uprkos tome što smo decenije života i našeg profesionalnog rada posvetili upravo stremljenju ka evropskim vrijednostima - zaključila je Pejović u pismu Satleru.

Pejović Satleru: Da li biste ćutali da se u Vašoj zemlji ne poštuju odluke o nezakonitom imenovanju generalnog direktora Javnog servisa?

Gledaoci TV prenosa utakmice Lige nacija Crna Gora - Island večeras nijesu mogli čuti najveći dio himne naše države, piše Portal Analitika.
Naime, na samom početku duela u Nikšiću, intonirana je himna Islanda, zatim i naša - samo što nju, za razliku od gostujuće, gledaoci TVCG 2 nijesu mogli čuti.
Preciznije, tišina u prenosu vladala je tokom pola minuta intoniranja himne, da bi se zvuk "vratio" neposredno pošto je ona završena.
U ostatku prenosa, makar do sada, više nije bilo nikakvih sličnih problema sa zvukom.
Portal Analitika dodaje i da se to ne dešava prvi put.&nbsp;

Gledaoci prenosa utakmice Crne Gore i Islanda na Javnom servisu nijesu mogli čuti našu himnu

Viši sud potvrdio je da je Savjet Radio televizije Crne Gore (RTCG) u junu prošle godine nezakonito imenovao Borisa Raonića za generalnog direktora Javnog servisa, kazao je za portal ETV advokat Dalibor Tomović.
Kako je Portalu ETV portvdila savjetnica za odnose sa javnošću Višeg suda Marija Raković, taj sud je donio odluku po žalbi RTCG na prvostepenu presudu Osnovnog suda u Podgorici, a po tužbi Nikole Markovića.
Markovićev advokat Dalibor Tomović kazao je Portalu ETV da je Viši sud potvrdio ono na šta su ukazivali nakon drugog izbora Raonića.
- To je bila očekivana odluka, ne sada, već odmah kad smo dali izjavu i komentarisali drugi izbor nakon druge pravosnažne presude. Savjet RTCG-a je tada opet izvršio izbor po konkursu iz 2021. za koji je već pravosnažnom presudom utvrđeno da je Raonić bio u konfliktu interesa. Tada je Savjet RTCG-a ušao u zonu krivične odgovornosti jer već ima pravosnažnu presudu koja je nesporna u pogledu činjenice da li je neko ili nije u konfliktu interesa. Druga stvar, zakon vrlo jasno kaže kad je neko u konfliktu interesa i jasno je da je tu bila namjera, a ne greška i neznanje da se drugi put Raonić izabe. Jasno je bilo i tada i nije bilo potrebe čekati godinu i po da se potvrdi ono što smo znali na početku - istakao je Tomović.
Problem je, napominje Tomović, što sve ostaje bez pravosudnog epiloga.
- Vidjećemo kako će se Tužilaštvo odrediti na sada već pet presuda samo po tužbama Markovića za poništaj odluka Savjeta RTCG-a - poručio je Tomović.
Osnovni sud je, odlučujući o tužbi Markovića, u aprilu donio presudu kojom je poništena kao nezakonita odluka RTCG o imenovanju Raonića.
- Usvaja se tužbeni zahtjev, pa se poništava kao nezakonita Odluka tuženog o imenovanju generalnog direktora Radio i Televizije Crne Gore broj 01-3576 od 1. juna 2023 godine i nalaze tuženom da izvrši ponovno imenovanje generalnog direktora tuženog izmedu prijavijenih kandidata, po slovima Javnog konkursa za imenovanje generalnog direktora RTCG od 17.06.2021 godine, raspisanog po odluci Savjeta RTCG broj 01-4182 od 17.06.2021 godine, u roku od 15 dana od dana pravosnaznosti presude, pod prijetjom prinudnog izvršenja - navedeno je u odluci suda.
Takođe, Viši sud je nedavno potvrdio odluku Osnovnog suda, a po tužbi Srđana Čovića, prema kojoj Raonić nezakonito reizabran za generalnog direktora Javnog servisa. Time je potvrđeno da Savjet RTCG nije sproveo prethodnu pravosnažnu presudu o nezakonitom izboru Raonića iz 2021. godine.
U presudi od 30. aprila, po tužbi Čovića, Osnovni sud je konstatovao, a Viši sud potvrdio da osporena odluka o imenovanju Raonića ne sadrži obrazloženje koji kriterijumi su prevagnuli u njegovu korist, u odnosu na ostale kandidate.
- I po ocjeni ovog suda, nasuprot žalbenim navodima, odluka o imenovanju generalnog direktora tuženog od 1. 6. 2023. suprotna je odredbi čl. 29 st. 1 tačka 2 Zakona o nacionalnom javnom emiteru RTCG kojom je propisano da članovi Savjeta ne mogu biti lica koja bira, imenuje ili postavlja predsjednik Crne Gore, Skupština i Vlada… Kako je Boris Raonić, u momentu prijave na predmetni oglas od 17. 6. 2021. godine bio član Savjeta Agencije za elektronske medije (SAEM), to isti nije mogao biti izabran na mjesto generalnog direktora RTCG, jer je za ocjenu ispunjenosti uslova oglasa relevantno stanje koje je aktuelno u momentu raspisivanja oglasa. U suprotnom bi se obesmislilo prikupljanje oglasne dokumentacije i utvrđivanje činjeničnog stanja u vezi sa tom dokumentacijom - navedeno je, pored ostalog, u presudi koju potpisuje predsjednik Vijeća sudija Milorad Marotić.
Sudovi su već konstatovali da Boris Raonić, na dan raspisivanja konkursa u junu 2021. godine, pa i 6. avgusta iste godine kada je izabran za direktora, nije ispunjavao uslove koji se tiču radnog iskustva, shodno članu 50 Zakona o javnom emiteru.
Utvrđeno je da je Raonić diplomirao na Pravnom fakultetu 2018. godine, te da je jasno da nije ispunjavao uslov koji se odnosi na deset godina radnog iskustva u nivou kvalifikacije VII1 nivoa obrazovanja.

Tamara Klikovac

Viši sud potvrdio da je Raonić nezakonito izabran; Tomović: Na potezu Tužilaštvo

Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazuje da izvještaj Evropske komisije (EK) za 2024, objavljen tokom sedmice, precizno i nedvosmisleno potvrđuje da je ovakav RTCG, uz postojeće rukovodstvo, a posebno činjenicu višestrukog nezakonitog izbora Borisa Raonića za generalnog direktora, jedan od balvana na evropskom putu Crne Gore.&nbsp;
- Pravni haos, čiji kreatori sjede u Savjetu RTCG-a, ali i na nekim važnim pozicijama u institucijama, nije do sada viđen u Crnoj Gori, a dobro što je konačno konstatovan i u Briselu - kazao je Nikola Obradović, saradnik na programima u CGO.
On je istakao da nezakonitost i netransparentnost rada RTCG, uz političko plivanje nizvodno sa vladajućim strukturama, kojima upravo takav RTCG treba a ne javni servis koji kritički pozicionira pitanja, ograničava objektivno i nepristrasno informisanje građana i građanki. Time se, navodi Obradović, osnažuje i neodgovornost donosilaca odluka koji znaju da RTCG, koji se finansira od novca svih poreskih obveznika, neće staviti pod adekvatnu lupu njihov rad.
- Kroz ovaj izvještaj, EK praktično poziva nadležne institucije da se probude i adresiraju nezakonitosti u RTCG, kao i da procesuiraju one koji su bili učestvovali u takvim radnjama. Takođe, jedna od tri preporuke EK za Crnu Goru, kad je riječ o slobodi medija, odnosi se isključivo na RTCG, odnosno snažno se preporučuje zaštita RTCG od bilo kakvog oblika neprimjerenog uticaja na uređivačku, institucionalnu ili finansijsku nezavisnost, uz napomenu da je neophodno u potpunosti poštovati zakon i najviše standarde profesionalnog integriteta i odgovornosti. To znači da se sada jasno i na međunarodnoj ravni prepoznaju ti neprimjereni politički uticaji i izigravanja zakona i profesionalnih standarda, a na koje kritički orijentisana javnost u Crnoj Gori kontinuirano ukazuje - napomenuo je on.
CGO podsjeća da smo godinama svjedoci "vratolomija" koje izvode Raonić, sa njim uvezani članovi i članice Savjeta RTCG, pravna služba RTCG i njegovi advokati, a sve uz podršku vlasti.&nbsp;
- Ironija je da su neki od sadašnjih zaštitnika Raonića u vlasti, dok su bili opozicija, obećavali da RTCG više nikad neće biti pod kontrolom vlasti - dodaje Obradović.
Zato su, naglašava on, dragocjene pravosnažne sudske presude, ali i mišljenje ASK-a, jer se njima, kako kaže, pokušavaju postaviti određene granice u ismijavanju prava i građana od strane interesno povezanih krugova koji svojim djelovanjem urušavaju pravni i institucionalni poredak umjesto da stvaraju ambijent u kojem bi se zakoni poštovali i neometano vršila distribucija pravde.
- Lični i partijski interesi, za sada, kad su u pitanju Raonić i RTCG, gaze pravni poredak, ali i izazivaju institucije EU i države članice, kojima je, izgleda, više stalo da Crna Gora bude dio EU nego donosiocima odluka u Crnoj Gori - naglasio je Obradović.
Poručuje da CGO ostaje na stavu da, uprkos činjenici što je Zakon o nacionalnom javnom emiteru RTCG prevarno krojen u posljednjem času, Raonić ne može biti na čelu RTCG-a.&nbsp;
- Uostalom, pravosnažne sudske presude su obesmislile i te izmjene zakona i učinile jasnim da Raonić, uz sve njegove i manipulacije saučesnika iz vlasti, ni danas nema uslove da obavlja funkciju na koju je ustoličen - zaključio je Obradović.

Obradović: Izvještaj EK potvrdio da je ovakav RTCG balvan na evropskom putu Crne Gore

Vršilac dužnosti direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Ivica Janović je, u novom izvještaju Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK), prijavio da sa suprugom na računima ima blizu 100.000 eura i 14.000 eura gotovine. Kao čelnik ANB-a prima platu od 1.700 eura.
Janovićev imovinski karton ne razlikuje se mnogo od onog iz decembra prošle godine. I u posljednjem izvještaju Janović je prijavio da je stopostotni vlasnik firme "LA Bottega Company" doo iz Bara koja se bavi nespecijalizovanom trgovinom na veliko.&nbsp;
U novom dokumentu ASK-a stoji i da Janović nema nijedan odsto udjela u firmi "Gvardija" d.o.o. iz Tivta koja se bavi uslužnim djelatnostima u kopnenom saobraćaju. Janović je bio izvršni direktor, suosnivač i ovlašćeni predstavnik firme.&nbsp;
Vlasnik je kuće sa dvorištem u Budvi od 352 kvadrata koju je dobio na poklon, a nasljedstvom mu je pripao nestambeni prostor površine 22 kvadrata, čija namjena nije precizirana u izvještaju. Takođe, posjeduje njive od 89 i 267 kvadrata i pašnjak od 311 kvadrata koje je kupio.&nbsp;
Janović je prijavio da ima i pištolj marke HS produkt h11 iz 2023. godine, kao i audi A4 35 TDI koji je kupio prošle godine.
Gotovine ima 14.000 eura, na tekućim računima 46.800 eura, a vraća kredit od 10.000 eura od decembra 2020. godine.
Njegova supruga Zvezdana, koja je kao predsjednica Upravnog odbora Morskog dobra pijavila platu iz decembra prošle godine od 3.176 eura, na računima ima 50.000 eura, a oročila je štedni ulog od 1.178 eura.
Janović je prijavio i mjesečni prihod od rente koji je u decembru prošle godine iznosio 150 eura, kao i 290 eura od redovnog posla u privrednom društvu.
Janović je postavljen na čelo ANB-a 12. decembra prošle godine nakon što je njegov prethodnik Boris Milić podnio ostavku. On u tom momentu nije bio poznat široj javnosti, nije imao iskustva u bezbjednosnom sektoru zbog čega je njegovo imenovanje izavalo burnu reakciju javnosti. Mediji su pisali da su ga za tu poziciju preporučile rodbinsko-kumovske veze.
Rođak je Tonćija Janovića poslanika Pokreta Evropa sad čiji je lider premijer Milojko Spajić, kao i kum Spajićevog šefa kabineta Branka Krvavca, koji je najviše insistirao na tome da se baš on nađe na čelnoj poziciji ANB-a.
Završio je Pomorski fakultet, a prethodno je radio u italijanskoj kompaniji MSC. U njegovoj biografiji, koju je objavila Vlada, navodi se da je privatni preduzetnik 20 godina i zastupnik više italijanskih kompanija.

Janović sa suprugom ima više od 100.000 eura, posjeduje kuću, audi, pištolj...

Evropa ne smije popustiti pred velikim društvenim mrežama kojima širenje dezinformacija donosi profit i globalnim akterima koji dezinformacije koriste kao sredstvo uticaja, poručeno je sa CDT-ove konferencije „Budućnost borbe protiv dezinformacija: Pravila igre ili igra bez pravila“, posvećenoj provjeri činjenica. Programska direktorica CDT-a Milica Kovačević ocijenila je da fakt-čekeri sve češće postaju mete jer pokušavaju počistiti prostor u kojem se informacije sve rjeđe koriste za razumijevanje i u kojem dezinformacije dominiraju. Ona je podsjetila da se velike društvene mreže povlače iz programa za provjeru činjenica a da se nova američka administracija distancira od onoga što je podrška fakt-čekingu. - Globalni akteri poput Rusije sistemski koriste dezinformacije kao sredstvo vanjskog uticaja i unutrašnje kontrole. Fakt-čeking postaje često rizičan ali suštinski važan - rekla je Kovačević. Direktorica Faktografa, hrvatske fakt-čeking platforme, Ana Brakus, navodi da je u trenucima nekih novih direktiva i regulativa koje je usvajala EU postojalo očekivanje i nadanje da će one biti korisne prvenstveno za građane EU i da će postati primjer dobre prakse i da će se njihovom implementacijom situacija poboljšati. - Budući da su promjene koje su nastupile proteklih nekoliko mjeseci tektonske, čini mi se da smo nažalost ponovo postali samo jedan čip na pregovaračkom stolu i da je pitanje fakt-čekinga i slobode medija postalo samo još jedno od pregovaračkih alata - rekla je Brakus i dodala da se primjećuje da cijela fakt-čeking zajednica izuzetno zagovarara da se sprovedu mjere predviđene evropskim Aktom o digitalnim uslugama (DSA) i da se implementiraju na najbolji mogući načn. Iako taj akt, kako kaže nije savršen, postoje razlozi zašto se EU odlučila na te poteze.&nbsp; - Dugo vremena su se pokušavali pronaći blaži načini rješavanja dezinformacija, bilo je puno dijaloga. Međutim, čini se da kod velikih platformi nije postojala iskrena volja da se taj problem riješi na najbolji način po korisnike i nažalost to je dovelo do toga da se ponešto mora primjenjivati snažnije. Situacija u kojoj se nalazimo trenutno je takva da izuzetno veliki uticaj na informisanje i razmišljanje, pa čak i ponašanje ljudi u regionu i na kontinentu, imaju ljudi u čijem su vlasništvu društvene mreže i one su prepuštene potpunom rasulu - kazala je Brakus. Brakus dodaje da je EU shvatila da treba ulagati više u slobodne medije, kvalitetno izvještavanje, sisteme preko kojih građani mogu dolaziti do ispravnih informacija. - Ali, EU nije poznata po tome da je brza. Nadam se da će se to promijeniti, jer vremena nema previše - poručila je ona. Direktor Udruženja građana i građanki „Zašto ne?“, koja je osnivač bosanskog Raskrinkavanja, Darko Brkan, kazao je da promjene koje su se desile u Americi i ostatku svijeta nisu bile neočekivane. - Vlasnici platformi su bili i dio kampanje, znali smo da će se to desiti. Platforme su tu isključivo radi profita - rekao je Brkan i dodao da Fejsbukov program za provjeru činjenica nije ukinut u Evropi već samo u Americi jer postoji DSA i i da se kompanija Meta boji od gubitka novca. Brkan smatra da borba protiv dezinformacija nije u rukama fakt-čekera, niti onih koji se bave medijskom pismenošću, već u rukama velikih platformi, kojima širenje dezinformacija donosi profit. Smatra da DSA legislativa ne može pomoći mnogo, ukoliko ne budu postojale i lokalne inicijative koje su njen dio. - Sa inicijativom DSA počelo se razgovarati o tome da je širenje dezinformacija globalni problem. Samim tim se diskurs promijenilo. Ranije je bilo sve u rukama fakt-čekera i onih koji se bave medijskom pismenošću, a suštinski nijesmo mi ti koji to mogu da zaustave. Mi možemo donekle “stavljati vreće na nasip” ali mi ih ne možemo spriječiti i zato je važno govoriti o ulogama platformi. Platfome ne žele da se bore protiv dezinformacija, jer im to smanjuje profit. Ne treba se zanositi da će bilo koja platforma biti za borbu protiv dezinformacija, osim ako ta borba bude donosila novac, tada bi se platforme sigurno uključile u to”, rekao je Brkan. Brkan vjeruje da je problem dezinformacija regionalni i da se ne može puno postići, ako mjere nijesu dio DSA paketa.&nbsp; - Lokalnim praksama se mogu tretirati dezinformacije, ali lokalne legislative, ako bi htjele da naprave slične efekte kao DSA bi morale ući u restrikitvne mjere, koje bi bile ono što se trenutno spočitava DSA, a to je cenzura. Ako bi lokalna legislativa išla tim putem napravila bi medveđu uslugu. Kako regulisati nešto gdje nemamo poluge kao EU, mi moramo ići metodama poput blokiranja Tik toka u Albaniji, što opet nijesu dugotrajna rješenja - stav je Brkana. Ipak, pomak predstavlja, smatra on, što se danas u regionu veći broj ljudi bavi dezinformacijama, nego što je to bio slučaj prije par godina.&nbsp; - Prije par godina, postojalo je svega par ljudi sa kojima se o tome moglo razgovarati. To je dobar pomak, da postoji neki broj ljudi koji to radi i da ima neku ulogu svrhu i moć. Kako će se to razvijati, iz te perspektive sam optimističan, a ključna stvar je kako će EU reagovati na sve ovo i da li ćemo biti oružje u ratu protiv svega što se dešava ili uteg na stolu kojim će neko da trguje i to je ključno pitanje - zaključio je Brkan. Kovačević je podsjetila je i da je Crna Gora zatvorila poglavlje informaciono društvo i mediji, ali da nam zakonodavstvo i dalje kasni za EU. - Urađeno je usklađivanje sa direktivom iz 2018. i potpuno je ignorisano da se u Evropi desila digitalna revolucija - rekla je Kovačević. Brkan je ocijenio da civilno društo, mora biti otvorenije prema ostalim organizacijama i napraviti širu koaliciju, umjesto zadržavanja u uskom krugu ljudi koji se bavi fakt-čekingom. Brakus je kazala da META pokušava da balansira i razmišlja se - na koji način zadovoljiti administraciju u SAD, a na koji ostatak svijeta. - Kao kod META-e, tako i kod Gugla, najveći broj korisnika je van SAD. EU će morati da izabere do čega joj je stalo i šta joj je bitno. Ne postoji jasna politika u ovom trenutku, previše stvari se dešava u isto vrijeme, svako vuče na svoju stranu. U zemljama regiona se ne dešava ništa novo, približavamo se trenutku gdje njihovo nečinjenje neće prolaziti bez investicija nekih drugih strana. Svijet se mijenja i nekakva borba za prevlast se vodi na svim područjima - poručila je Brakus. <h2>Suštinsko pitanje je ko će i kako sprovoditi zakone o medijima i društvenim mrežama</h2> Crna Gora lako može uskladiti zakonodavstvo sa EU, ali suštinsko pitanje je kako će sprovoditi zakone kojima se reguliše rad medija i društvenih mreža, poručeno je sa drugog panela CDT-ove konferencije „Budućnost borbe protiv dezinformacija: Pravila igre ili igra bez pravila“. Neđeljko Rudović, državni sekretar u Ministarstvu kulture i medija, rekao je da je cilj njegovog resora da se do kraja ljeta, pripremi inicijalni dokument, mapa puta, kako bi se utvrdilo šta se od normi iz evropskog Akta o digitalnim uslugama (DSA) i Direktive o digitalnim tržištima (DMA), nalazi u crnogorskom zakonodavstvu. - Naš osnovni posao je da utvrdimo šta se od normi koje se nalaze u ta dva akta već nalazi u našem pravnom poretku, jer smo prošle godine donijeli nove medijske zakone i norme, koje se odnose na medijsku nezavisnost i transparentnost vlasništva. Sve to je već u jednom dijelu u našim zakonima, a naš cilj je da u najkraćem roku napravimo tabelu usklađenosti da vidimo šta imamo, a od toga šta nemamo da vidimo kako ćemo to ugraditi u naš pravni sistem - rekao je Rudović na panelu “Šta evropska pravila donose Crnoj Gori”. Rudović je kazao da će, prema preliminarnim analizama, da bi se sve to prenijelo u pravni poredak, morati mijenjati ne samo medijski, već i drugi zakoni. - Zato je važno pripremiti radni materijal, a to moramo da pripremimo do kraja ljeta. Efektivno na tome radimo sa četvoro ljudi, od čega se time bavi jedan čovjek, uz moju podršku - istakao je Rudović. Obaveza Crne Gore je, kaže, da u idealnim okolnostima, do kraja 2026. godine, Crna Gora ispuni privremena mjerila za zatvaranje poglavlja” - Tako da mi moramo da završimo kompletan posao, ne u decembru 2026, nego mnogo ranije, makar nekoliko mjeseci ranije što znači da nas čeka posao koji je jednako važan u odnosu na posao kada smo pripremali medijske zakone - naveo je Rudović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250402120424_cf3d34e49f3593712ef6a09f5a1692323615e52c80ae9543811e4e843ef6926d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250402120424_cf3d34e49f3593712ef6a09f5a1692323615e52c80ae9543811e4e843ef6926d" data-rendition-name="original" width="1280" height="961" loading="lazy" alt="Sa panela"> </figure>  Direktorica Agencija za audiovizuelne medijske usluge Sunčica Bakić podsjetila je da je samo jedan od evropskih regulatora uspio da razvije kapacitete za primjenu DSA, da su ostali u fazi razvoja, te da će Crna Gora jako brzo morati da ide u tom pravcu. Ona je kazala da je bitno da EU sprovede procese protiv X-a i TikToka i pokaže da je spremna da pokaže da se implementacija DSA ne dovodi u pitanje. - Ne smijemo da čekamo da vidimo kako će se taj proces završiti. DSA obuhvata više oblasti i tržišta, nama je ključna informacija ko su institucije koje će ovo sprovoditi za šta su zadužene. Ključna stvar je odrediti mrežu institucija i ko će koordinirati tu mrežu. Postoje dvije – ja vjerujem da je AMU prvi izbor. Da je našoj Vladi jasno kakav je to proces ne bi u Ministarstvu kulture i medija samo dvoje ljudi radilo na tome. Jako će teško naći ljude koji će biti spremni da suoče sa tim izazovom. Irski regulator privukao je ljude iz platformi da dođu da rade kod njih, mi to ne možemo - rekla je Bakić. Advokat Siniša Gazivoda, govoreći o DSA, kazao je da se radi o aktu koji ima neposrednu primjenu u državama članicama, za razliku od direktiva. Kada je u pitanju Crna Gora, Gazivoda kaže da je pred zemljom nekoliko opcija, kada je u pitanju borba protiv dezinformacija i zakonske regulative. - Jedna varijanta je da radimo nešto radikalno, poput cenzure, što neće dati efekte, druga da se sakrijemo u podrum i čekamo da prođe, a treća da se koliko-toliko pripremamo za to - rekao je Gazivoda. Govoreći o registru medija i transparentnosti vlasništva u medijima Bakić je kazala da je jako teško riješiti to pitanje. „Dvadeset godina imamo jedan pristup, imamo subjekte koji imaju date pozicije, licence, dozvole, ne mogu se njihova stečena prava tek tako revidirati. Što se tiče AMU, ono što možemo da radimo je da podstičemo transparentnost, radimo digitalnu mapu i učinimo javnosti dostupnim podatke zvaničnih vlasnika i sa njima povezanih lica. Nadamo se da će to da podstakne debatu i pokrene teme i da se vidi da li su zaista neki ljudi vlasnici nekih medija u Crnoj Gori“, rekla je ona. Rudović je kazao da svi mediji koji posluju u Crnoj Gori, nezavisno ko im je vlasnik, moraju da imaju 25 posto sopstvene produkcije, što, prema njegovim riječima, znači da će program morati da prave u Crnoj Gori i da se bave temama u Crnoj Gori. - Po prvi put smo uveli tu obavezu, ona do sada nije postojala. Drugo, svi mediji koji trenutno imaju dozvole, tj nacionalnu pokrivenost, neće je dobijati automatski, nego će je dobijati ako AMU procijeni da nam je potrebna još jedna televizija sa nacionalnom frekvencijom - rekao je Rudović. Napominje da će AMU na osnovu elaborata vidjeti ima li potrebe da imamo toliko televizija. - Mijenjamo puno toga u javnom interesu, a suštinsko pitanje je kako ćemo da sprovodimo zakon. AMU ima veliku odgovornost i zato je važno da dobru reputaciju koju je izgradila posljednjih godina sačuva i da bude istinski nezavisni regulator koji odluke donosi shodno zakonskim ovlašćenijima, a ne shodno političkim prilikama - naveo je Rudović. Komentarišući tužbe koje imaju za cilj da medije i nevladine organizacije opterete finansijski i odvrate ih od kritika (SLAPP tužbe), Gazivoda je rekao da naš pravni sistem čak i ne identifikuje SLAPP tužbe.&nbsp; - Mi nemamo institucionalno prepoznavanje. Kada se vidjelo da to vodi ka ugrožavanju slobode izražavanja imali smo niz akata iz EU šta bi na nacionalnom nivou trebalo raditi, kao što je akt iz 2024. o prekograničnim SLAPP tužbama i razvijanje prakse Evropskog suda za ljudska prava gdje je SLAPP prepoznat kao nešto što ima odvraćajući efekat u slobodi izražavanja. Od onoga što bi imalo smisla u našem sistemu je rano ocjeniti da li se radi o SLAPP-u i da se odbacuju takve tužbe. Loše je što nemamo nikakav mehanizam za to - kazao je Gazivoda.

CDT: Evropa ne smije popustiti pred dezinformacijama i onima koji od njih zarađuju

Suđenje optuženima u slučaju „Tunel“ počinje 17. aprila u Osnovnom sudu preed sudijom Borkom Lončarom.
&nbsp;Osnovni sud je potvrdio optužnicu protiv osam optuženih koji se terete da su u julu 2023. postali članovi grupe koja je odgovorna za obijanje i pljačku depoa Višeg suda.
Na optužnici su srpski državljani Veljko i Milan Marković, Dejan Jovanović, Vladimir Erić, zatim crnogorski državljani Marjan Vuljaj, Predrag Mirotić, Nikola Milačić i Katarina Baćović.
Viši sud odbio je žalbu odbrane izjavljenu na odluku vijeća Osnovnog suda koje je donijelo je rješenje da se trojici srpskih državljana Veljku i Milanu Markoviću i Jovanoviću sudi u odsustvu.
Prema navodim optužnog akta, iz depoa je 11. septembra nestalo 19 komada vatrenog oružja, 11 telefona i manje količine kokaina, heroina i marihune.
Tužilac Marko Mugoša je na ročištu za kontrolu optužnic kazao da je Tužilaštvo na zakonit način prikupilo dokaze i da su okrivljeni počinili krivična djela kako je to opisano u optužnici. Odbrana je bila kategorična da Tužilaštvo nije pružilo nijedan dokaz protiv njihovih klijenata. Istakli su i da je optužni akt „plod neviđenog pritiska politike“.
Iako je optužni akt napisan na 40 strana istražitelji nijesu uspjeli da rasvijetle ključne detalje nezapamćenog skandala kada je u centru grada više od mjesec kopan tunel, dug 30 metara, iz podruma susjedne zgrade.
Rekonstrukcija događaja je nemoguća, jer je tadašnja Vlada premijera Dritana Abazovića nakon mjesec naložila betoniranje tunela i time zakopala eventualne tragove ili dokaze koji bi pomogli za rasvjetljavanje ovog događaja.
&nbsp;

Mirotić, Baćović, Milačič, Vuljaj i Erić pred sudom 17. aprila

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović svečano će sjutra otvoriti ulicu posvećenu dr Petru Orahovcu u Loveču u Bugarskoj, saopšteno je iz njegovog Kabineta.
Ovim činom, kako navode, odaje se počast velikom humanisti, ljekaru i političaru čiji je rad ostavio neizbrisv trag u istoriji Bugarske i Crne Gore.
- Dr Petar Orahovac, rođen je 1857. godine u selu Orahovo u Kučima. U periodu 1875-1878. bio je učesnik hercegovačkog ustanka. Medicinu je 1883. godine završio u Moskvi. Po povratku u Crnu Goru, radio je u Baru i Ulcinju, ali je već 1884. godine otišao u Bugarsku gdje je dao nemjerljiv doprinos razvoju bugarskog zdravstvenog sistema- podsjećaju iz Kabineta.
Dodaju da je Orahovac, kao jedan od osnivača Bugarskog ljekarskog saveza, unaprijedio zdravstvenu zaštitu u toj zemlji i bio primjer posvećenosti ljekarskoj profesiji. Aktivno je učestvovao u političkom životu Bugarske, gdje je u periodu 1910-1911. godine bio predsjednik Narodne skupštine Bugarske, kao jedini stranac na toj funkciji.
- Otvaranjem ulice u Loveču koja nosi njegovo ime, izražava se poštovanje prema njegovom radu i dostignućima koja nadilaze državne granice, podsjećajući na zajedničku istoriju i vrijednosti koje povezuju Crnu Goru i Bugarsku- navodi se u saopštenju.
Ovaj događaj, naglašavaju, potvrda je odličnih i prijateljskih veza dvije zemlje, koji dodatno ističe odnose međusobnog povjerenja i partnerstva. Takođe, u Loveču se nalazi počasni konzulat Crne Gore u Bugarskoj.
- Dr Petar Orahovac most je saradnje i razumijevanja između naših zemalja, a njegovo ime i djelo ostaju kao trajna inspiracija budućim generacijama -poručuju iz Kabineta predsjedniika Crne Gore.

Milatović u Bugarskoj otvara ulicu posvećenu Petru Orahovcu

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: javni-servis