Sindikat zaposlenih RTCG je o stanju u javnom servisu i apel da se uključe u rješavanje problema koji tište taj medij posalo na više relevantnih međunarodnih i domaćih adresa.&nbsp;
Apel je poslat svim ministrima i poslanicima, predsjednicima Crne Gore, Vlade i Skupštine, Sudskom savjetu, svim međunarodnim organizacijama i ambasadama Kvinte u Crnoj Gori.
Obraćanje Sindikata zaposlenih RTCG prenosimo integralno:
Poštovani, 
 
Apelujemo na predstavnike &nbsp;svake grane vlasti u čijoj nadležnosti funkcioniše nacionalni Javni servis, da se aktivno uključe u rješavanje nagomilanih problema unutar RTCG-a. Situacija u kojoj se nalazi nacionalni javni emiter više nije mjerljiva samo kroz nesuglasice na relaciji Sindikat zaposlenih - menadžment.&nbsp;
Ovdje se radi o mnogo dubljem i ozbiljnijem problemu, koji je predstavljen kao nemila situacija u kojoj su radnici, kako tvrdi menadžment, protiv sopstvenog boljeg materijalnog statusa. Istina je, međutim, da je lošim namjerama menadžmenta u produženom trajanju, Javni servis uspio u nemogućoj misiji - da Javni servis baci na koljena.
Dostojanstvo radnika, dostojanstvo pojedinačnih profesija, dostojanstvo same kuće koja bi trebalo da bude nedodirljivi bastion nezavisnosti i kvaliteta po svim osnovama - sve to je na koljenima. &nbsp;
Kontinuirani pritisci svih nivoa, degradacija profesionalaca koji decenijama rade svoj posao u našoj kući na najvišem nivou, sve to čeka zaposlene ukoliko se drznu da budu protiv.&nbsp;
A protiv čega smo? Protiv nelegalnih izbora generalnog direktora, protiv pojedinaca iz Savjeta koji (svjesno ili ne) kuću u koju su ušli, u saglasju s menadžmentom gaze do nepodnošljivih granica, ne birajući načine da uđu u zonu i krivične odgovornosti, što se u ovom trenutku izviđa od strane Tužilaštva i procesuira pred crnogorskim sudovima. Istovremeno, duže od šest mjeseci čekamo i pravosnažnu presudu Višeg suda, nakon prvostepene, u kojoj je osoba, koja se predstavlja generalnim direktorom, zaista i proglašena nelegalno izabranim direktorom.
I to se ne dešava prvi put, samo što je do sada, fingiranim ostavkama generalni direktor bio uvijek korak ispred sporog sudstva, nakon čega bi istog dana, pogađate, ponovo bio izabran za VD generalnog direktora, pa na unaprijed dogovorenim konkursima ponovo bio najbolji među najboljima. I tako u nedogled, pitajte tužilaštvo i pojedine članove Savjeta.&nbsp;
Protiv smo zloupotreba službenog položaja i neosnovane degradacije radnika, protiv smo nezasluženih beneficija pojedinaca iz menadžmenta. Protiv smo toga da velika većina zaposlenih – medijski profesionalci koji svakodnevno stvaraju program – rade za minimalac od 600 do 800 eura uprkos budžetu od skoro 24,5 miliona eura za prošlu godinu i gotovo 26,5 miliona za 2026. Protiv smo toga da rukovodioci i povlašćeni pojedinci primaju rekordno visoke varijabile koje, prema podacima Ministarstva finansija, idu i do 2000 eura. Protiv smo toga da zaposleni koji stvaraju program imaju manje zarade od većine svojih sagovornika. Protiv smo kolektivnog pregovaranja koje traje više od godinu dana bez rezultata, dok se menadžment oglušava o smjernice Ministarstva finansija i blokira povećanje zarada koje je inflacija već obesmislila. Protiv smo toga da se svake godine 735.000 eura u bruto iznosu netransparentno troši na varijabile, a preko 400.000 eura na ugovore za spoljne saradnike – što je trenutno predmet izviđaja Osnovnog državnog tužilaštva. Protiv smo toga da se novac iz budžeta u nepojmljivo velikim iznosima troši na građevinske radove.&nbsp;
Evo podataka za period 2023-2026: &nbsp;
843.314 eura, Finansijski izvještaj za 2023. &nbsp;
683.215 eura, Finansijski izvještaj za 2024. &nbsp;
1.395.000 eura, Finansijski plan za 2025.&nbsp;
1.690.000 eura, Finansijski plan za 2026.&nbsp;
Poštovani prijatelji, kolege, partneri, poštovana javnosti, ovo odavno nije borba jednog sindikata sa menadžmentom ili upravom. &nbsp;
Mi koji radimo u Javnom servisu, svi mi koji smo godinama unazad stoički podnosili niske udarce, samovolju i zloupotrebe službenog položaja pojedinaca iz menadžmenta, imamo ne samo pravo, već i obavezu da vas obavijestimo da nikada Javni servis nije bio oslabljen kao što je sada. Nikada zaposleni u Javnom servisu nisu imali manje dostojanstva. Nikada do sada se nije dogodilo da menadžment svojom politikom upravljanja sistemom napravi raskol među kolegama i prijateljima. Nikada se više ljudi nisu degradirali na niža radna mjesta ili ostajali bez radnih mjesta samo i isključivo zbog kritike menadžmenta - brojne prvostepene presude u korist radnika bolno svjedoče svemu navedenom. Da, dragi prijatelji, ovo je borba za ozdravljenje Javnog servisa, ovo je ultimativna borba za dostojanstvo i te kuće i svakog radnika pojedinačno, pripadao on ovom ili onom sindikatu. &nbsp;
Zemlja koja kuca na vrata Evropske unije ne može imati na sebi balaste ovakvog menadžmenta u Javnom servisu. U Crnoj Gori, kao budućoj ravnopravnoj članici porodice evropskih naroda, situacija u Javnom servisu mora biti riješena za 48h. Sigurni smo da Viši sud zna da je kod njih rješenje ili makar prvi korak tog rješenja - nakon više od pola godine čekanja, pravosnažni rasplet javnoservisne agonije u Crnoj Gori mora dobiti epilog, kakav god on bio. Nema većeg javnog interesa od toga. Sve ovo previše je važno da bi se ovoliko dugo sistemski ćutalo, jer posljedice su već bolne, a nastavak "ćutanja" mogao bi da skupo košta ne samo RTCG nego i cjelokupno crnogorsko društvo.&nbsp;
Komunikacija koju je prethodnih dana ostvarivao menadžment RTCG-a sa predstavnicama međunarodne i evropske federacije novinara predstavlja razlog za stid i veliku zabrinutost, ali je i potvrda svega navedenog. Crnogorski Javni servis u ratu je sa međunarodnim institucijama kojima logično pripada, pa bi u normalnim okolnostima, samo to bio dovoljan razlog da se menadžment razvlasti od strane Savjeta. To je još jedna tužna potvrda da nismo u normalnim okolnostima. Zato nas ne čudi što predsjednica Međunarodne federacije novinara, Dominik Pradali, i predsjednica Evropske federacije novinara, Maja Sever, u zajedničkom obraćanju crnogorskim zvaničnicima između ostaloga ističu “Kada do kršenja sindikalnih prava dolazi unutar same javne institucije, problem je dvostruko ozbiljan. Time se podrivaju sami principi koje bi javni servis trebalo da zastupa i o kojima izvještava — demokratija, transparentnost, odgovornost i poštovanje ljudskih prava. Emiter koji ne poštuje te vrijednosti u sopstvenom radnom okruženju ne može ih vjerodostojno promovisati prema široj javnosti. Ta kontradikcija narušava povjerenje u instituciju, slabi njen demokratski legitimitet i šteti međunarodnom ugledu Crne Gore”.&nbsp;
Sindikat zaposlenih RTCG-a osnovan je 2017. i istrajno se bori za radnička prava. Iako nismo politički obojeni, za vrijeme prethodnih direktora nazivani smo specijalnim odjeljenjem Demokratskog fronta, danas nas nazivaju specijalnim odjeljenjem DPS-a. Svaki direktor nam je od 2017.pripisivao političku angažovanost. Sa druge strane, svjesni smo da Sindikat zaposlenih neće ispraviti sistem, niti će moći da utiče na oslobađanje Javnog servisa od političkih stega. Svjesni smo da taj "tranzicioni paket" političkog uticaja na RTCG već decenijama funkcioniše kao uvriježena matrica, samo se mijenjaju uloge. Ali borba za slobodno novinarstvo i dostojanstven život svakog radnika u krovnom nacionalnom medijskom sistemu moraju biti imperativ i obavezujuća konstanta za svaku vlast koja želi suštinsku nezavisnost Javnog servisa. U ovom trenutku, nažalost, daleko smo od toga cilja. &nbsp;&nbsp;
Tražimo i da se hitno i bez odgađanja svi izjasne u vezi sa situacijom u Javnom servisu jer u suprotnom, imaćemo na snazi ovo što imamo proteklih godina - nelegalnost i nelegitimnost sa nesagledivim posljedicama po crnogorsko društvo. Javni servis ima 3 televizijska, dva radijska programa i portal, mora otvoriti svoje frekvencije za sve ove probleme, jer se nesumnjivo radi o javnom interesu i tiče se i samih vlasnika tog sistema - građana Crne Gore. Uz sva druga poglavlja koja otvaramo na evropskom putu, "poglavlje" Javni servis mora biti prioritet ukupnog društva, jer rješavanje nagomilanih problema unutar nacionalnog Javnog emitera rješava i mnoge druge probleme u društvu. &nbsp;
Ovo pismo jeste vapaj, ali i posljednje upozorenje ukupnom crnogorskom društvu - vrijeme je za skidanje maski. Vrijeme je da svi preuzmu odgovornost i da snose posljedice svojih odluka. Posljedice dosadašnjeg "ćutanja" sistema vidimo. Vrijeme je za političku elitu, vlast, opoziciju, izvršnu i sudsku vlast - vrijeme je za ozdravljenje nacionalnog javnog emitera. &nbsp;&nbsp;
Sindikat zaposlenih RTCG-a

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sindikat zaposlenih RTCG uputio apel državi i međunarodnoj zajednici: Borba za dostojanstvo, zakonitost i opstanak Javnog servisa

Jak javni servis je od krucijalne važnosti za svako demokratsko društvo koje brine o svojim građanima - ocijenila je u intervju za &nbsp;centralnu informativnu &nbsp;emisiju 24 sata, na Televiziji E, direktorica Radio Televizije Bosne i Hercegovine Nada Tadić.
Svjedoci smo, prema njenim riječima, medijskog pluralizma koji u suštini to i nije.
- Privatni mediji nameću neke formate i teme koje baš i nijesu u interesu građana. Mislim na sadržaje koje slobodno možemo podvesti pod frazu šund, koji ne čine ništa dobro ovom društvu, naprotiv degradiraju ga i umrtvljuju to kritičko razmišljanje i medijsku pismenost samih građana - ocijenila je Tadić.
Navodi da je pitanje dana do kada će Radio Televizija Bosne i Hercegovine moći obavljati svoju primarnu dužnost - proizvodnju programa - zato što prijeti zapljena imovine, gašenje električne energije, odlazak zaposlenih, a dolazi i do obustava programa zbog prokišnjavanja krova i pada elektro napona.
Javni servis BiH, kako objašnjava, nosi najveći teret višegodišnjeg kršenje Savjeta RTV Bosne i Hercegovine, jer je prije osam godina jedna od članica tog tijela iz Radio Televizije Republike Srpske samoinicijativno odlučila da će ući u kršenje zakona time što će, kako ističe, u potpunosti zadržavati novac od RTV taksi prikupljenih na teritoriji tog entiteta.
Ukazuje i na problem naplate takse na teritoriji Federacije BiH, odnosno ne naplaćuje se u drugom bosanskohercegovačkom entitetu, što je, kako dodaje, bacilo Javni servis BiH doslovno na koljena.&nbsp;
- Određeni procenat se mora proslijediti RTBH, određeni procenat RTV BiH Televiziji, tako zakon nalaže. Taj dug prema BHRT-u se do danas akumulirao na neki iznos od 102 miliona konvertibilnih maraka, to je oko 51 milion eura. Uprkos činjenici da imamo čak 11 sudskih sporova BHRT-a protiv RTRS uglavnom vezanih za ta dugovanja, mi još nijesmo uspjeli naplatiti niti jednu konvertibilnu marku od te cifre, iako je čak i Ustavni sud Bosne i Hercegovine presudio u korist BHRT-a i jasno i glasno rekao da RTRS krši zakon i da je dužan ta sredstva proslijediti nama - rekla je Tadić.
Dodaje da su se zaposleni u toj medijskoj kući odlučili izaći pred institucije BiH, pa su tako u državnom parlamentu postavili improvizovani studio i realizovali specijalni program u trajanju od gotovo šest sati i poručili da neće tolerisati dalje kršenje zakona.
Javni servis Bosne i Hercegovine sastoji se od tri servisa, objašnjava Tadić, od kojih je jedan državni - RTBH i dva entitetska, Radio Televizija Republike Srpske i Radio Televiziju Federacije Bosne i Hercegovine.
Smatra da je meta svih napada servis na državnom nivou, odnosno BHRT, zato što je uprkos pokušajima političara taj servis ostao nezavisan, dok na entitetskim servisima imaju snažnu političku kontrolu.&nbsp;
- Konkretan primjer opstrukcija je tolerisanje nepoštovanja zakona, pozivanje na neplaćanje RTV takse od visokih funkcionera u parlamentu čelnika političkih stranaka, pa do toga da donedavni predsjednik Republike Srpske otvoreno pred pripadnicima medija pred desetak kamera izjavi da BHRT treba ugasiti, jer to nije medij koji odgovara njemu i koji radi onako kako on želi da radi. To su samo neki primjeri pritisaka koje trpimo, ali svi se oni u konačnom odražavaju na to finansijsko, kadrovsko i svako moguće iscrpljivanje Javnog medijskog servisa kako bismo možda mi sami odustali od vlastitog posla i rekli da se to više ne isplati - naglasila je Tadić.
Kao ogroman problem ističe i nesprovođenje sudskih presuda, pa je Javni servis uputio otvoreno pismo pismo državnim institucijama i predstavnicima međunarodne zajednice.&nbsp;
- Iznijeto je nekoliko vrlo konkretnih zahtjeva, među njima je vrlo ozbiljno preispitivanje i javno objavljivanje razloga odugovlačenja sudskih procesa BHRT-a protiv RTRS-a - istakla je Tadić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dpjka3Vr8hkI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tadić: Jak javni servis od krucijalne važnosti za svako demokratsko društvo koje brine o svojim građanima

Javni servisi imaju ključnu ulogu u očuvanju i jačanju demokratskih standarda. Nezavisnost i profesionalizam medija, a posebno javnog servisa RTCG, predstavljaju osnovu za napredak Crne Gore na putu evropskih integracija, poručeno je tokom otvaranja konferencije „Ko ima moć nad RTCG i kome ona treba da pripada?“, koju organizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO) u okviru projekta „Mediji za demokratiju: jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore“, uz podršku Vlade Kraljevine Holandije. Prvi sekretar Ambasade Kraljevine Holandije, Korvin van Strin, podsjetio je da Holandija pridaje veliki značaj slobodi medija i slobodi izražavanja, naglasivši da je u demokratskim društvima nezavisna kontrola vlasti nezamjenljiva, te da javni servis ima centralnu ulogu u očuvanju profesionalnih standarda i interesa građana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202101256_6ca9720ed476259e28ac6cfac12a684dc7ae64ae35f743919ed99c5635ceb2ad.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251202101256_6ca9720ed476259e28ac6cfac12a684dc7ae64ae35f743919ed99c5635ceb2ad" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="sa događaja"> </figure>  - Slobodni i kritički mediji su nezamjenljivi u svakom demokratskom društvu. U Holandiji, Vlada nema pravo da se miješa u ono što ljudi govore ili pišu… Sloboda medija omogućava novinarima da nadziru nosioce moći i građanima obezbijede nezavisne i tačne informacije. Omogućava im provjeru da li su postupci političara i privrednih aktera u suprotnosti ili ne sa nacionalnim ili evropskim zakonima. Zato nezavisni mediji imaju ključnu ulogu kao protivteža moćnim institucionalnim i političkim narativima i temelj su zdrave i funkcionalne demokratije - pojasnio je on. On je naglasio potrebu da se poštuju preporuke Evropske komisije, posebno u dijelu usklađivanja medijskog zakonodavstva sa Evropskim aktom o slobodi medija, hitnog imenovanja svih članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge, te zaštite uređivačke, institucionalne i finansijske nezavisnosti javnog emitera i same Agencije od neprimjerenog uticaja. - Naš cilj je da doprinesemo daljem jačanju slobode medija u Crnoj Gori, a u CGO-u smo našli odličnog i posvećenog partnera. Nadamo se da će rezultati ovog projekta i današnje diskusije doprinijeti još snažnijem i podsticajnijem medijskom okruženju i jačoj slobodi izražavanja - zaključio je van Strin.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202101256_7e5e47dfd1165cc84a42e09e1f16759506b83837d3d9e8f375fcf16ac627b304.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202101256_7e5e47dfd1165cc84a42e09e1f16759506b83837d3d9e8f375fcf16ac627b304" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="sa događaja"> </figure>  Izvršna direktorka CGO-a, Daliborka Uljarević, navela je „građani i građanke Crne Gore zaslužuju nezavisan i profesionalan javan servis kao jedno od svojih prava, a ne kao privilegiju“, te da je pitanje kontrole nad RTCG „pitanje karaktera društva koje živimo i oblikujemo“. Podsjetila je da Crna Gora nikada nije imala istinski javni servis, već određene iskorake u periodu kad su medijsku kuću vodili Andrijana Kadija i Vladan Mićunović, ocjenjujući da je „konstanta svake vlasti ambicija da javni servis drže pod kontrolom kroz kontrolu narativa, utišavanje ili marginalizaciju kritičkih glasova, kreiranje paralelnih realnosti i služenje partikularnim i partijskim interesima“. Posebno je upozorila na stanje oko izbora generalnog direktora RTCG, koje je „primjer otvorenog i beskrupuloznog kršenja sudskih odluka i sistematskog potkopavanja vladavine prava“. Uljarević je naglasila da, prema nalazima CGO-a koji će uskoro biti objavljeni, &nbsp;i u programskom radu RTCG postoje ozbiljni problemi. - Vidjećete kako se prikrivaju činjenice, kako se selektivno biraju sagovornici da bi se stvorio privid pluralizma i kako se pravi prostor za ideološki revizionizam opasan za građansko društvo - najavila je ona. Moć nad RTCG, poručila je, jedino može pripadati građanima, a ne političkim centrima ili partijama: „RTCG ne smije biti ni plijen, ni instrument, ni moneta za potkusurivanje, već stub informisanja i garant demokratskog prostora.“ Uljarević je zahvalila Ambasadi Kraljevine Holandije na podršci projektu CGO-a i istakla da je borba za nezavisne javne servise stalna, ali da se može dobiti, što pokazuju primjeri iz država EU. Konferencija je okupila oko 60 predstavnika/ca medijske zajednice, akademskog sektora, institucija i nevladinih organizacija.

Uljarević: Građani zaslužuju javni servis koji čuva pluralizam i demokratske standarde; Strin: Cilj da jačamo slobodu medija u CG

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta, Uvaženi Okrivljeni, Godišnjica Javnog servisa nije mala stvar. Dapače! Zato, uvaženi Docentu, moram ponovo da se osvrnem na taj iznimno važan događaj I obilježavanje istog u Vašoj I Bobijevoj izvedbi. Dakle, osmislili ste, kako reče Nezakoniti, jedan vrlo bogat I nadasve zanimljiv program. A, ako kome, njemu svakako treba vjerovati na riječ. Elem, bilo je tu raznih izmišljaja od događaja, ali meni su mnogo zanimljivije poruke čelnih ljudi RTCG, izrečene tokom ovih svečarskih dana. Inače, svečanosti su zanimljiv sociološki fenomen, izazovu dosta emocija, a često I navalu inspiracije da se nešto prigodno kaže. Mislim, dešava se, ako kome basta, da održi neku mudru besjedu. Ako je, pak, situacija kao u Bobijevom slučaju – deficit maloprije navedenog, a izražen suficit ambicije, funkcije I volje, onda dobijemo umotvorine koje su smućkali ChatGpt I neki kum. Po uputama, naravno, našeg Bobija. Pa da citiramo tu misaonu eklektiku: “Nastavljamo da radimo da RTCG bude glas svih građana, a ne eho”. “Odradili smo fantastične stvari po pitanju organizacione strukture, kulture rada unutar kuće, što je možda bio jedan od većih izazova u posljednjih nekoliko godina, da radnu etiku i radnu kulturu popravimo, da probudimo i kreativnost kod naših kolega, koja je možda bila malo zapostavljena.” E, pa sad, da ne bih trošila mnogo riječi I analizirala šta nam o radnoj etici, radnoj kulturi I buđenju kreativnosti, kaže naš Bobi, samo ću, umjesto komentara, da podastrem nekoliko fotografija na kojima su zabilježeni djelovi teksta objavljenog juče na portalu rtcg.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251128061156_28c41cb0a877dd0277c5dc95fb0877d3d1f92694f5a0a1145024cbc058070ad3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251128061156_28c41cb0a877dd0277c5dc95fb0877d3d1f92694f5a0a1145024cbc058070ad3" data-rendition-name="original" width="623" height="628" loading="lazy" alt="rtcg"> </figure>  Ne bih išla dalje od naslova I jednog podnaslova. I, evo, sve Vam se samo reklo. Ako me razumijete šta sam htjela da kažem?! Inače, u posljednje vrijeme, našeg Bobija jako često srijećem. Za moj ukus susret češći nego jednom u deset godina je previše. Svejedno, što bi rekao gospodin Dragomir Despić zvani Desingerica, naš Bobi, voli da “baulja I čarlija” po hodnicima RTCG. Ali, zanimljivo, ne vidi ono što vidimo mi, djelatnici. Da ne objašnjavam, samo ću da podastrem svježe fotografije. Ne znam samo jesu li ovo ti “fantastični projekti” koje je opjevao doktor I profesor Dragan Koprivica?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251128061156_815282817701c2dd5341fcd9e85ce1f7023154ca6cc3cb70dee916fad7764908.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251128061156_815282817701c2dd5341fcd9e85ce1f7023154ca6cc3cb70dee916fad7764908" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt="hodnik rtcg"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251128061156_6dc0530a71d10222ff0f0d6aa4141c84ac925ffdfd694fa7d67ce7bbd6deba38.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251128061156_6dc0530a71d10222ff0f0d6aa4141c84ac925ffdfd694fa7d67ce7bbd6deba38" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="POZOR RTCG"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112807110_50ceba9011a9c5745b169d313789ef0fbe28f024042529e18d8537ef3c095d3e.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025112807110_50ceba9011a9c5745b169d313789ef0fbe28f024042529e18d8537ef3c095d3e" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="HODNIK RTCG"> </figure>  „Ako misliš da ćeš dobiti bitku, razmisli još jednom. Ako si razmislio još jednom — razmisli ponovo.” (Grunf, Alan Ford) Neka Vam bog podari mudrost I strpljenje, blagodarim! Tanja Šuković, generalni direktor RTCG I mis Jugoslavije 1989. godine

Primjeri “popravljene” radne etike i kulture po mjeri Nezakonitog

Savjet RTCG-a nije poštovao određene zakonske norme i to nije dobra praksa. Mislim da će u jednom trenutku to sve doći na naplatu u pravosudnom smislu, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u emisiji "Argumenti" osvrnuvši se na dešavanja u Javnom servisu.
Predsjednik države je dodao da upravo Savjet treba da u ime građana sprovodi najbolje moguće standarde.
- To izgleda nije slučaj, kao što znate imamo i presude Osnovnih sudova - poručio je Milatović.
Podsjetimo, Osnovni sud donio je presudu da je generalni direktor RTCG Boris Raonić nezakonito naimenovan na tu poziciju i u septembru prošle godine.

Milatović: Savjet RTCG nije poštovao zakon, a treba da sprovodi najbolje standarde - to će doći na naplatu

Crna Gora je u posljednjih pet godina postala primjer onoga što se u istraživanjima političke nauke svrstava u populističke režime. Vlasti od 2020. godine populizam ne vide kao svoj cilj, nego kao instrument putem kojeg će se odreći svake vrste odgovornosti i to rade koristeći modele koji su autoritarni, a unutrašnju i vanjsku politiku vode neliberalnim i nedemokratskim uzusima.
To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, politikolog Marko Savić.
- Tako da danas govorimo o polarizovanom društvu i političkoj sceni, o manjku prostora za strateški dijalog &nbsp;i o dodatnom urušavanju institucija koje bi trebalo da čuvaju građanski karakter ove države - dodao je on.
Crna Gora se, navodi, nalazi na rubu afektivnog polarizma, što znači da je društvena atmosfera takva da je nemoguće da dođe do dijaloga koji bi uključio različite društvene aktere.
- Afektivni polarizam proizvodi nešto što može biti vrlo pogubno za građanski kapacitet ove države, a može dovesti do sukoba. Takođe, vidimo da je Crna Gora u posljednjih pet godina postala klasični primjer polarizovanog društva. Više ne govorimo o podjelama kao o nekakvoj inherentnoj karakteristici svakog demokratskog društva, već govorimo o polarizovanosti i ti polovi se sve više udaljavaju i na taj način nastaje zapravo ova atmosfera koju sam pomenuo - rekao je on.
Komentarišući najave o rekonstrukciji Vlade, koja bi dovela do smjene nekih ministara, uglavnom iz redova Demokrata, Savić kaže da vjeruje da će ona donijeti samo zamjene.
- Dobićemo zamjene, dobićemo najduže polugodišnje “zamazivanje” očiju međunarodnih partnera i Evropske unije da do određenih promjena dolazi, a u suštini, preusmjeravaćemo energiju na neke stvari koje nijesu ključne i bitne - istakao je Savić.y
Vjeruje da je uloga opozicije nemušta i da su propustili dosta vremena da stanu na branik ključnih vrijednosti građanskog identiteta.
- Čini mi se da oni nijesu kadri da u ovim vodama plivaju na način na koji to njihovi glasači očekuju. Napisao sam na twitteru da su trebali da budu oko postamenta Pavlu Đurišiću, da svaki dan budu na protestu sa Cetinjanima na Kruševom ždrijelu, da i ranije pokrenu vaninstitucionalnu borbu - dodao je on.
Savić kao jednu vrstu suptilnog fašizma komentariše nastup profesora Aleksandra Stamatovića u emisiji “Naglas” na Radio Televiziji Crne Gore (RTCG), u kojoj je gostovao sa akademikom Šerbom Rastoderom. Postavlja se pitanje, kaže, koja je u toj emisiji bila &nbsp;uloga Javnog servisa.
- Ne moramo da trošimo riječi na to kakva je uloga u ovome društvu, kakav je cilj nastupa i diskursa Stamatovića, ali možemo da govorimo o tome zašto je takvom diskursu dato vrijeme i prostor koji građani i građanke ove države plaćaju. Pokušaj je to da se gledaocima proda da se pod krinkom izbalansiranog izvještavanja dovode dva suprotstavljena gledišta na nešto što su utvrđene istorijske činjenice. Ovdje moram podvući da je profesor Rastoder vrlo elokventno i argumentovano branio poziciju prije svega nauke, što je iz moje perspektive kao politikologa jako važno da podvučem - istakao je Savić.
Podsjeća da je moderiranje emsije prepušteno, kako kaže, nesnađenom mladom novinaru koji je ostavio prostor za suptilnu verziju fašizma.
- U takvim diskusijama, kada dođe do pravljenja razlike po rezovima koje je Stamatović plasirao, a tiču se porodične istorije, porijekla, vjere to onda govori o jasnom fašizmu. Javni servis je imao ulogu promotera ovakvog diskursa. Ovo ne dolazi ad hoc, postoje određeni urednici koji su ovakvu formu uokvirili i koji su je nakon toga plasirali i na društvene mreže, obraćajući se upravo onim gledaocima kojima će taj segment emisije biti privlačan da ga u potpunosti pogledaju - naglasio je Savić.
Ako se govori iz perspektive analize medija Javni servis je, kaže, napravio ono što se naziva clickbait-om.
- A to je bio čitav koncept emisije, da se tema koja jeste istinski važna, predstavi kao još jedna u nizu nacionalističkih borbi dva nacionalna tabora. Tako su sebe vrlo svjesno svrstali u promotera ovog suptilnog fašizma - dodao je on.&nbsp;
Savić podsjeća i na drudge priče i emisije RTCG-a koji, kaže, promovišu suptilni fašizam, poput serijala “Vraneš - ljudi i događaji”, kao i “Sanjajte sa nama Crnu Goru” sa Slavišom Čurovićem gdje se plasiraju, kako tvrdi, apsolutno neistinite i neutvrđene istorijske činjenice o Crnoj Gori.
On je u doktorskoj disertaciji obrađivao spomeničku kulturu kao dio meke moći Rusije u Crnoj Gori. Došao je do zaključka da u Crnoj Gori &nbsp;postoje spomenici koji imaju takvo značenje.
- SPC se u prethodnih deset godina pojavljuje kao ključni uzurpator onoga što su zakonske norme i propisi kada je u pitanju spomenička kultura, kroz njima svojstvenu reviziju istorije. Institucije ove države su odgovorne. Zašto ne reaguju? &nbsp;Zato što je uloga u SPC u Crnoj Gori apsolutno politička. Postoji direktni uticaj koji se umnogome analizira, postoji i drugi koji govori o jednoj vrsti simbioze koja u tom obliku do 2020.godine nije postojala, na način da SPC postaje politički akter - rekao je Savić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D9i-v3WXTZJM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Savić: Javni servis je vrlo svjesno sebe svrstao u promotera suptilnog fašizma

Centar za građansko obrazovanje (CGO) pozdravlja odluku Skupštine Crne Gore kojom su, na jučerašnjoj sjednici, izabrani novi članovi Savjeta Radio Televizije Crne Gore Marijana Camović Veličković, Janko Ljumović i Nikola Tatar.
 - Posebno ističemo imenovanje Marijane Camović Veličković, kandidatkinje koju su CGO, Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP), uz podršku još 26 NVO, predložili kao zajednički izraz potrebe za jačanjem integriteta i profesionalizma unutar javnog servisa - naveli su iz ove nevladine organizacije.
Svjesni su, kako navode, da vladajuća većina ovim izborom ne mijenja postojeći odnos snaga u Savjetu RTCG, što je vjerovatno uticalo na različit odnos prema kandidatima za ovaj Savjet u poređenju sa onima za Savjet Agencije za audio-vizuelne medijske usluge.
 - Ipak, očekujemo da će novi članovi doprinijeti većoj transparentnosti, zakonitosti i odgovornosti u radu RTCG, što je ključno u trenutku kada se javni servis nalazi pod pritiskom sve izraženije instrumentalizacije za uskostranačke interese. Umjesto stabilnog evropskog kursa, svjedočimo obrascu gdje Crna Gora napravi korak naprijed - kao što je ovaj izbor - pa odmah zatim dva unazad, poput opstrukcija oko medijskog regulatora. To podriva povjerenje javnosti u iskrenost namjera vlasti i kompromituje kredibilitet EU integracionog procesa - zaključili su iz CGO.

CGO: Oči javnosti uprte u nove članove Savjeta RTCG-a

Raste naglo broj presuda protiv RTCG ovih dana. Međutim Boris Raonić ne haje. Podržan od Savjeta kuće neprekidno uglednim profesionalcima bez razloga i konsultacije ukida radna mjesta. Ili emisije. Kontra Pravilniku o specifikaciji degradira kad mu god na nekog „padne pik“. Ili išćeruje.
Sve više zapošljenih suočeno je s onim što su mislili da ih neće snaći. Džaba su žmurili. Stižu ih neželjene izmjene radnog ugovora po principu „uzmi ili ostavi“. Beskrupozno se ignorišu vrijednosti i sudbine. Širi se revolt spolja i unutra, među do juče neutralnim, domaćim ili stranim.
<h2>Popovi može, đeca ne</h2>
Preko trideset godina RTCG je pratila dječiji festival u Kotoru. Manifestacija od nacionalnog interesa. Za ovo ljeto bila je u planovima, programsko produkcionom i finansijskom, usvojenim i obavljenim čak na Portalu. Trebalo je da gledamo sedam polusatnih "Hronika dječjeg festivala". Uzalud. Decenijska tradicija ne znači ništa generalnom. I obavezujući dokumenti. Kad se može posprdavati sa presudama može i s njima. Odlučuje samostalno, bezrazložno, kako mu se ćefne. Jer vlast ne reaguje.
Upravo su stradala đeca, ako se može reći, pošto eliminiše emisiju koja im je godinama posvećivana. Sa festivala obilježja Dječje redakcije RTCG i zaslužnih ljudi iz prošlosti kuće. Osnovali su ga između ostalih Dragan Radulović i Bato Dukaj. Neće biti praćen.
„Kad se male ruke slože“ naziv je ovogodišnjeg izdanja manifestacije. Te ručice ne interesuju mogula poznatog kao Raonikije. Sa budžetom da isprati festival pa da je u Americi. Osmijeh tih mališana, pjesma, radost, igra, neće više biti na Javnom Servisu. Nelegalni predvodnik, kako reče koleginica iz Kotora, „TV škatule“ riješio je da to ne treba Crnoj Gori.
Isto kao što je mimo pravila, ugovora, planova uveo da treba afirmacija nekih drugih, ne ručica, nego ruku. Ručerdi reće neko. Što vodeći nam političari ljube. „Svetosavska akademija“ da, dječji festival ne. Nije ovo sukob vrijednosti nego apsurd. Dešava i jedno i drugo. Ignorisati oboje je medijski pomašaj. Za sve treba naći mjesto. Propratiti primjereno je vještina koju ne zna odlučivač u RTCG. On ima svoje interese. Kontra društvenih.
Nadam se da će crkveni oci ovo razumjeti. Isto zatražiti da se slike iz Kotora prikazuju. Makar poput đece sa metanija iz Bara.
„Javni servis napreduje“ Evropska Unija je platila analizu medija u Albaniji, Crnoj Gori, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Turskoj a rezultat je 181. strana „komparativnih perspektiva“ i „longitudinalnih analiza“, grafikona, stručnih izraza i insinuacija nejasnih običnom čovjeku. Piše da su isključivo mišljenje autora i ne odražavaju nužno stavove EU ili EK. Malo će ko prečešljati osim kome treba.
Takav radi na Portalu Javnog servisa. Ne da rastumači. Tražio je nešto fino o sebi i nadređenima. Kako nije našao precizno, RTCG je samo dva put nabrojana, jedan načelan sud je prilagodio. Da istakne sebe i ekipu. Da „pojača utisak“, na početku su mu Centar za medijski pluralizam i Rober Šuman Institut, oglašivači pomenute analize, „vodeća medijska organizacija Evrope“. Na internetu fali u čemu to. Đe su ti sadržaji, dnevnici, podkasti, sportski prenosi, ili … crtani filmovi od ogromnog značaja. Bave se medijima, tačno, ali baš da vode - u kojoj trci? Ili je možda Raonićev kolumnista mislio da su te osobe obdarene izvanosjetilnim zapažanjem vizija iz sfere onostranog?
Tražio je nešto da ublaži izvještaje iz Evrope da je RTCG podložna političkom pritisku uprkos sprovedenim reformama. I naišao je na pasus „Što se tiče Crne Gore, neuravnoteženo izvještavanje bilo je vidljivije u glavnim komercijalnim medijima nego u nacionalnim javnim medijskim servisima, koji su pokazali napredak“. Pominje se množina, al je objavio na Portalu RTCG u jednini. Kamo sreće da je tako.
Zaobišao je važnije za državu, ka i vazda, kako je politička kontrola medija u Srbiji značajna i da se preliva na medije u Crnoj Gori koji su u srpskom (stranom) vlasništvu, te da pokušavaju uticati na distribuciju informacija u toj zemlji. Ili da je inkluzivni pristup medijima Albaniji, Crnoj Gori, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji visokorizičan, a pristupačnost programa za osobe s invaliditetom ograničena. Pomenuo je, što jes - jes, da u Crnoj Gori nije implementirana Mreža za borbu protiv govora mržnje, online uznemiravanja i dezinformacija. Ima li dezinformacija u RTCG zaboga, čekamo analizu. To znači i sakrivanje. Ako ovaj tekst izbace na Portalu biće iznenađenje. Uredno dostavljam.

Na RTCG đeci nije mjesto

Sindikalna organizacija Javni radio-difuzni servis Radija i Televizije Crne Gore (RTCG) pisala je tamošnjem Savjetu tražeći da se poništi odluka o otkazu dugogodišnjoj novinarki Nevenki Macan, koja joj je uručena poštom, tokom bolovanja i pred neposredni odlazak u penziju.
Ovaj čin otpuštanja smatraju nedobronamjernim i neprofesionalnim činom aktuelnog menadžmenta RTCG.
- Naglašavamo da je Nevenka Macan svoj radni, a samim tim i životni vijek provela u RTCG. Višestruko nagrađivana za svoj rad i profesionalan odnos prema svom pozivu rezultirao je otkazom na dohvat penzije. Tim povodom obratili smo se i Savjetu Javnog servisa, tražeći da se ova odluka poništi i da koleginica Macan bude kad za to dođe vrijeme ispraćena u penziju kako zaslužuje i dolikuje - istakli su u Sindikalnoj organizaciji.
Stavljanjem ove odluke ad acta menadžment RTCG će, smatraju oni, pokazati da poštuje Nevenu Macan i poziv novinara.
- U suprotnom naša Sindikalna organizacija preduzeće sve kako bi zaštitila interes koleginice i naše članice Nevenke Macan, a samim tim i naše ugnjetavane profesije - zaključili su u saopštenju.
<h2>Nastavak zabrinjavajuće prakse</h2>
I grupa novinara uputila je protestno pismo ovim povodom ukazujući da otkaz Nevenki Macan nije izolovan slučaj, već nastavak zabrinjavajuće prakse sistematskog uklanjanja iskusnih i profesionalnih novinara iz Javnog servisa.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3477%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fslucaj-nevenke-macan-zloupotreba-javnog-servisa-za-obracun-sa-nepodobnim-novinarima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ovakva praksa nije samo štetna za zaposlene – ona predstavlja direktan udar na profesionalne standarde, institucionalnu memoriju i samu misiju RTCG kao servisa koji bi trebalo da radi u službi i na korist građana - naveli su, između ostalog, oni.
<h2>Protivljenje apsurdu i neproduktivnoj odluci</h2>
Javnost je, inače, još u aprilu saznala da se gasi dopisništvo RTCG u Herceg Novom, a otvara u Tivtu od 1. marta. &nbsp;Macan je juče za Portal ETV izjavila da je razlog otkaza upravo to što se usprotivila apsurdnoj, nelogičnoj, neproduktivnoj odluci menadžmenta, nepotpisivanjem aneksa ugovora da iz dopisništva u Herceg Novom pređe u Tivat.
Ona je za Portal ETV, nakon što joj je uručen otkaz, koji je obrazložen time da je odbila da potpiše aneks, ponovila stav da je odluka menadžmenta apsurdna, nelogična i neproduktivna, smatrajući to razlogom prekida saradnje uoči dobijanja penzije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdugogodisnja-novinarka-rtcg-nevenka-macan-dobila-otkaz-tokom-bolovanja-usprotivila-sam-se-apsurdnoj-nelogicnoj-i-neproduktivnoj-odluci-menadzmenta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe i da psihički i fizički nije mogla da podnese i prihvati odluku da svaki dan putuje preko trajekta u Tivat na mjesto rada.
Macan je 8. aprila poslala dopis svim članovima Savjeta i generalnom &nbsp;direktoru RTCG.
Ukazala je na neopravdanost preseljenja dopisništva u &nbsp;Tivat, tražeći preispitivanje takve odluke. Odgovor, osim uručenog otkaza preporučenom poštom, nije dobila.

Sindikalna organizacija RTCG: Tražili smo Savjetu da poništi odluku o otkazu Nevenki Macan i da u penziju bude ispraćena kako zaslužuje

Sindikat zaposlenih RTCG optužio je menadžment Javnog servisa za brutalne pritiske, pokušaje razbijanja sindikalnog organizovanja i prijedlog Kolektivnog ugovora kojim se, kako tvrde, produbljuju nepravde među zaposlenima.&nbsp; Na današnjoj konferenciji za medije poručeno je da se rukovodiocima povećavaju plate i dodjeljuju varijabile koje prelaze osnovne zarade, dok većina zaposlenih ostaje na državnom minimalcu. Posebnu zabrinutost izaziva klauzula kojom se omogućava otkaz bez disciplinskog postupka, a sindikat upozorava da se preko prijetnji, ucjena i sistemskog zastrašivanja pokušava spriječiti njegovo djelovanje. Predsjednica Sindikata zaposlenih RTCG Jadranka Drobnjak precizirala je da je prijedlog Kolektivnog ugovora nepravedan i da ne donosi realno povećanje plata većini zaposlenih, naročito srednjoškolcima koji praktično ostaju bez bilo kakvog povećanja. Većina visokoškolaca, kako je rekla, dobijaju od 60 do 80 eura povećanja, dok rukovodioci sa već četvorocifrenim primanjima dobijaju čak 200 i više eura. - Većina zaposlenih, uključujući i one koji svakodnevno stvaraju programski sadržaj, i dalje je na minimalnim državnim primanjima - kazala je Drobnjak, ističući da rukovodioci sebi dodjeljuju varijabilne plate veće od osnovne zarade, što je nedavno i Ministarstvo finansija kritikovalo kao praksu koja narušava transparentnost i obesmišljava sistem zarada - rekla je Drobnjak.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610100656_e8be8dfe0ae29037cdbe34ca9412559c2e1eaa616197a33421ac4f59feb957dd.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250610100656_e8be8dfe0ae29037cdbe34ca9412559c2e1eaa616197a33421ac4f59feb957dd" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Jadranka Drobnjak"> <figcaption>Predsjednica Sindikata zaposlenih RTCG Jadranka Drobnjak(Photo: Portal ETV/J.B.)</figcaption> </figure>  Predsjednica sindikata posebno je istakla da menadžment uvodi u Kolektivni ugovor klauzulu o mogućnosti otkaza bez vođenja disciplinskog postupka, što smatra opasnim zastrašivanjem zaposlenih i načinom da se disciplinuju „neposlušni“. - Borimo se za društvo u kojem postoji sistem odgovornosti i zalažemo za to da svako ko prekrši zakon odgovara. Međutim, ovakav način uvođenja principa "kadija te tuži, kadija ti sudi" u Kolektivni ugovor vidimo kao veoma opasnu intervenciju koja služi zastrašivanju zaposlenih, disciplinovanju "neposlušnih", što je već duže vrijeme ključna upravljačka strategija - kazala je Drobnjak. Ona je kritikovala menadžment RTCG i da nije spreman za pravi socijalni dijalog, te da Kolektivni ugovor mora biti odraz pažljivih pregovora, a ne jednostrane odluke menadžemnta i to je jedno od osnovnih načela koje rukovodstvo Javnog servisa, prema riječima Drobnjak, očigledno još nije naučilo. - Od osnivanja našeg sindikata 2017. godine nijedan menadžment RTCG nije blagonaklono gledao na našu aktivnost, najčešće nas optužujući za političku obojenost. A ovoga puta je usred pregovaračkog procesa menadžemnt formirao novi sindikat. Istovremeno, generalni direktor je zarpijetio rukovodstvu našeg sindikata da će nam ispisati trećinu članstva - ističe Drobnjak. Dodaje da njihovi članovi svakodnevno trpe pritisak, ucjene i prijetnje od menadžmenta kako bi izašli iz sindikata i ugrozili im reprezentativnost. - Za veoma kratko vrijeme pod pritiskom se isčlanilo 50 sindikalaca, a onima koji se odupiru uskraćuju se zadaci odobreni produkcijskim i finansijskim planom, ukidaju se radna mjesta, a neposlušni TV novinari se prebacuju sa televizije na radio i portal - naglasila je Drobnjak. Podsjetila je da je Sindikat zaposlenih RTCG 2023. godine organizovao prvi štrajk upozorenja u istoriji te kuće, tražeći povećanje plata, ali da 80 odsto zaposlenih i dalje prima minimalne državne zarade. - Nakon višegodišnjeg ulaganja u zgradu RTCG vrijeme je da se konačno obezbijedi minimum profesionalnog dostojanstva za zaposlene, čijim se radom menadžment rado i često hvali - navela je Drobnjak. Pozvala je na poštovanje Ustava Crne Gore i Zakona o radu, podsjećajući da su garantovane sloboda sindikalnog organizovanja i zabrana diskriminacije, te upozorila da Krivični zakonik predviđa zatvorske kazne za sprječavanje sindikalnog djelovanja. - Nismo besompoćni - rekla je Drobnjak. Na pitanje novinara kakvi su im idući koraci odgovorila je da obično slijedi štrajk. - Ovo je konferencija za medije, poslije ovoga obično ide štrajk. Tako je bilo i prošli put. Vidjećemo da li je menadžment nešto naučio - poručila je Drobnjak. Jedna od zaposlenih Snežana Radusinović poručila je da traže da se izađe iz zone minimalca te da znanje i vještine ljudi sa Televizije moraju biti adekvatno plaćeni. - Kad smo 2017. osnovali ovaj sindikat - i tada i danas smo imali poruku koja se nerado čuje: Da je televizija ovi ljudi koji rade, njihovo znanje i vještine i sve što tražimo je da se to plati - navela je Radusinović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025061011068_ba81a9cc7cdad5d7ea54f36ebaa80af099bb23b18b55c06e36cc82bd4a966977.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025061011068_ba81a9cc7cdad5d7ea54f36ebaa80af099bb23b18b55c06e36cc82bd4a966977" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Snežana Radusinović"> <figcaption>Snežana Radusinović(Photo: Portal ETV/J.B.)</figcaption> </figure>  &nbsp;Vrlo često im je govoreno da su politički obojeni, ističući da su zaposleni profesionalci koji se bave svojim poslom, te da bilo koja priča o političkoj instrumentalizaciji ne stoji.&nbsp; - Po našoj procjeni je oko 80 odsto zaposlenih, među kojima ogromna većina koji proizvode program, u zoni je minimalca. Ako odrade nedjelju ili imaju staž možda dobiju 50ak eura više - rekla je Radusinović. Ponovila je da im se u kratko vrijeme iščlanilo oko 50 članova iz sindikata, ali ono što vide kao razlog su konstantni pritiscci koje ljudi svakodnevno trpe, pozivi od rukovodilaca sektora, a posebno nestabilnost u sistemu radnih mjesta. - Gotovo na svakoj sjednici Savjeta RTCG imamo neku izmjenu u sistematizaciji, tako da više ne možemo da pohvatamo u kom pravcu idu te izmjene i može vam se desiti da u bilo kom trenutku dobijete poziv da idete na neko drugo radno mjesto, a za televizijske novinare kaznena jedinica je radio - kazala je Radusinović. U Ministarstvu finansija se našao jedan prijedlog za koji menadžment tvrdi da je usaglašen, ali članstvo ovog sindikata ne podržava taj prijedlog. - Niti imamo informaciju od sindikalnih vođa da je u bilo kom trenutku bio formalizovan proces pregovora. Mislim da priča koja ide u tom pravcu ima veze sa jednim od transparenata danas - "Zavadi pa vladaj" – poručila je Radusinović. Sindikalci su nosili transparente sa porukama; „Zavadi pa vladaj“, „Prvo etika pa estetika“, „U svoju pet plata zbije! A na našu muku krije!“, „24 miliona“ i „Ko je gladan a kome rastu epiteti“.

Jasmina Beharovic

Sindikat zaposlenih RTCG: Neprihvatljiv Kolektivni ugovor, pritisci i diskriminacija zaposlenih

Vijeće Vrhovnog suda produžilo je pritvor za još tri mjeseca Rožajcu Ahmetu Kujeviću (26) zbog sumnje da je pokušao da ubije A.F.
Okrivljenom je pritvor produžen zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo teško ubistvo u pokušaju.
Prema navodima iz naredbe o sprovođenju istrage i spisima predmeta, Kujević se sumnjiči da je 3. decembra prošle godine, oko 14:50 sati, u ulici Mustafe Pećanina u Rožajama, pokušao da ubije A.F. na, kako su rekli iz Vrhovnog suda, naročito svirep način i pri bezobzirnom nasilničkom ponašanju.
Kujević je automobilom namjerno udario oštećenog dok se kretao trotoarom, prislonivši ga uz betonsku ogradu. Potom je izašao iz vozila i držalom od sjekire više puta udario u predjelu gleve i ruku A.F. koji nije mogao da se kreće, nanoseći mu teške tjelesne povrede.&nbsp;
Dalje nasilje spriječili su prolaznici. Pritvor je okrivljenom produžen zbog opasnosti od bjekstva.
&nbsp;Sud je takođe cijenio da bi okrivljeni, boravkom na slobodi, mogao ometati krivični postupak, naročito uticajem na svjedoke koji tek treba da budu saslušani, kao i da bi njegovo puštanje na slobodu moglo izazvati uznemirenje javnosti, imajući u vidu naročitu težinu krivičnog djela i način njegovog izvršenja, odnosno činjenicu da je krivično djelo učinjeno danju, na javnom mjestu.
Okrivljenom Kujeviću pritvor je prvobitno određen rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Bijelom Polju 6. decembra 2025. godine, a produžen rješenjem Krivičnog vijeća tog suda 30. decembra 2025. godine.&nbsp;
Po ovom rješenju Vrhovnog suda Crne Gore, pritvor može trajati do 3. juna 2026. godine.

Protužen pritvor Rožajcu osumnjičenom za pokušaj ubistva

Nakon Andrije Nikolića, i poslanica Aleksandra Vuković-Kuč reagovala je povodom toga što još nije poznato da li će sjutra biti sjednice Skupštine Crne Gore.
- Je l’ se to śednica priprema u tajnosti, poslanici drže u neizvjesnosti, a javnost u mraku da bi se progurala dva ključna zakona kojima bi Crna Gora bila i formalno pretvorena u zarobljenu policijsku državu - naglasila ona.
Vuković-Kuč se time osvrnula na činjenicu da je iz Vlade saopšteno da su utvrđeni amandmani na Zakon o unutrašnjim poslovima i Zakon o ANB-u.

Vuković-Kuč: Priprema li se to sjednica u tajnosti kako bi Crna Gora bila pretvorena u policijsku državu

Dr Šerbo Rastoder, istoričar, univerzitetski profesor i akademik govorio je u <a href="https://www.antenam.net/clanak/rastoder-u-drv-rijetko-ima-vecih-crnogorskih-patriota-od-bosnjaka-jedinstvo-bosnjaka-i-crnogoraca-temelj-je-ove-crne-gore">Drugačijoj radio vezi</a> o kontroverzama koje je izazvala nedavna izjava o BiH kao matičnoj državi Bošnjaka iz Crne Gore.
Njegova je poruka da se crnogorsko-bošnjački odnosi ne smiju remetiti zbog jedne izjave i da ga ljute, jer nemaju nikakvoga utemeljenja, sumnje u patriotska osjećanja Bošnjaka prema Crnoj Gori.
- U ovoj eri testiranja crnogorskog patriotizma, moram priznati da ponekad i nemam dovoljno živaca za objašnjavanja. Jer mislim, tvrdim, svjedok sam da većih crnogorskih patriota od Bošnjaka rijetko ima - dodao je. 
Rastoder je podsjetio da je 1993. na Svebošnjačkom kongresu, u Sarajevu, vraćeno istorijsko ime Bošnjak, a da je deset godina kasnije, u Podgorici usvojena Deklaracija o imenu, koju je potpisalo preko 160 bošnjačkih intelektualaca iz crne Gore.
No, kao na fundamentalno važnu činjenicu, gost DRV podsjeća da su se svi učesnici toga skupa založili za građanski koncept uređenja Crne Gore.
Objašnjava, potom, i zašto u Ustavu CG nema sintagme "nacionalne manjine, nego je zapisana formulacija "manjinski narodi" i naglašava:
- Mi smo tada definisali stav: Bosna je država našeg matičnog ili većinskog naroda. Mi smo autohtoni stanovnici države Crne Gore. Naša matična država je Crna Gora - ističe Rastoder. 
Akademik Rastoder, dalje, objašnjava da je BiH država tri naroda i da, kao takva "ona meni ne može biti matica".
Ilustruje to i još jednim primjerom: Srbija finasira Srpsku kuću u Podgorici, ali BiH ne može finansirati Islamski centar jer bi to bila "odluka jednoga naroda u trojednoj državi".
Ugledni istoričar kaže da je Bošnjačka stranka "ukrala ime od naroda" i da bez osnova pretenduje da bude jedini njegov politički predstavnik.
Aktuelnu vlast upoređuje sa dioničarskim društvom u kojem BS ne prepoznaje šta će biti konačan ishod tih "transakcija".
Rastoder kaže da su predstavnici BS, prije ulaska u vlast, razgovarali i sa njim na tu temu.
Kaže da im je, tada, poručio da u vlasti moraju biti "partneri a ne poltroni".
- U ovim izjavama, koje se izvlače iz konteksta, zlonamjerno ili namjerno, ima nešto što nije interes Bošnjaka. Interes Bošnjaka nikad nije bio da dođu u konflikt sa Crnogorcima. Ili da u bilo čemu dovedu u pitanje svoj crnogorski patriotizam! kome je to u interesu? Nekom drugom."
Dr Rastoder smatra da će i zahtjev za formiranje redakcije na bosanskom jeziku, koji je Javnom servisu uputilo BNV, poslužiti samo da "pojača apeti" nekome drugome.
- Hvatanje u četničko kolo u Crnoj Gori, iako sad izgleda primamljivo i isplativo, dugoročno će se Bošnjacima vratiti na onaj način koji istorija potvrđuje! Kratkoročno, možda će neko biti ministar, Dugoročno, ovaj će narod izgubiti perspektivu u jednoj građanskoj državi!" 
Sagovornik Antene M ističe i neprihvatljivost izostanka Crnogoraca iz vlasti.
Kaže da, onako kako bi mu smetalo da u njoj nema Bošnjaka, tako mu smeta što u njoj praktično nema predstavnika najbrojnijeg naroda u državi.
Ugledni istoričar, pomalo ironično, kaže da "ako hoćeš da upropastiš Bošnjaka, stavi ga u vlast".
Zamjera BS što prihvata da sjedi u vlasti sa predstavnicima politike koja i dalje negira genocid u Srebrenici, slavi Karadžića i Mladića...
- Biti ja sa tobom koji imaš takav sistem vrijednosti, e to nije normalno", kategoričan je Rastoder.
Gost DRV saglasan je sa ocjenom da neke strukture u i oko Bošnjačke stranke, kao svojevrstan alibi za saradnju sa DF-om, sve češće traži povode za konfrontaciju sa Crnogorcima, u sadašnjosti i prošlosti.
- U jedinstvu Bošnjaka i Crnogoraca temelj je ove države... Bošnjaci su od početka 90-ih, jedine saveznike imali u Crnogorcima. Ja to poštujem!"
Rastoder, takođe, ukazuje i na manir DPS da privatizuje crnogorstvo, da je crnogorstvo "deponovani kapital" te stranke.
I da se svaki napad na DPS interpretira kao napad na crnogorstvo. Smatra to pogrešnim jednako kao pokušaj BS da monopolizuje bošnjaštvo.
Na kraju, prof. Šerbo Rastoder podvači važnost očuvanja građanskog karaktera Crne Gore, upozorava na opasnost od etnofederalizacije i poručuje da država može sa Andrijom Mandićem ući u EU (što je, možda, strateški interes EU - dodaje), ali ne može biti građanska.

Rastoder: Rijetko ima većih crnogorskih patriota od Bošnjaka, jedinstvo Bošnjaka i Crnogoraca temelj je ove Crne Gore

Ministar finansija Novica Vuković kazao je proširivanjem roditeljskog odsustva sa 12 na 14 mjeseci, od čega su dva mjeseca predviđena za očeve, podrazumijevaće i dodatni trošak za budžet.
Vuković je na početku osudio linč ministarke Naide Nišić zbog prvobitnog predloga izmjena Zakona o radu po kojem je porodiljsko odsustvo za majke skraćeno sa 12 na 10 mjeseci, dok su dva mjeseca odsustva planirana za oca bez prava prenosa na majku. 
Vlada je danas utvrdila amandmane na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, kojima se uvodi roditeljsko odsustvo u trajanju od 14 mjeseci od dana rođenja djeteta.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 51.2%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fvlada-utvrdila-amandmane-roditeljsko-odsustvo-14-mjeseci-12-za-majke-dva-za-oceve&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Novina predviđa da majkama pripada 12 mjeseci, dok su dva mjeseca namijenjena očevima kao neprenosivi dio prava, a primjena ove odredbe vezana je za dan pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
Vuković je rekao da ni jedno zakonsko rješenje nije predloženo bez najbolje namjere. 
- Sva zakonska rješenja koja na neki način šire i prolongiraju prava zahtijevaju dodatna budžetska sredstva. Vidjećemo kako će zakonsko rješenje na kraju izgledati - kazao je Vuković.

Tag: javni-servis