Odjekuje zgrada intenzivnim uvođenjem Integrisanog newsroom-a i paskom Strategije razvoja i digitalne transformacije. Bez društvenog konsenzusa, sveobuhvatne javne rasprave, transparentnih sjednica Savjeta RTCG i konsultacije sa radnicima. Drskom strukturalnom promjenom Javnog servisa od društvenog postaje servis vlasti. Brisanjem samoživosti segmenata bez dozvole nadležnog redakcije gube smisao. Neće planirati za sebe, istraživati, a kamoli objavljivati. Bukvalno se uvodi cenzura. Plastično, ukoliko izvještač hoće uživo reći nabasah na policiju kao „bije građane ili obratno“ moraće obavijestiti prvo centralu. Nema lica povjerenja, samostalnog reportera da saopšti uočeno. Uzalud mu ugled, minuli rad, bezgrešna prošlost. Bez prethodnog odobrenja ukida mu se i pomisao na priču. U takvoj situaciji RTCG postaje platforma za spinovanje, manipulacije i laži. Poput ove kampanje. Koliko je dobro govori što će vam preostati samo mreže i konkurencija da saznate iz prve ruke. Dok i njih ne disciplinuju. Kao što hoće u Rusiji. Parlamentarna sjednica, utakmica, muzički festivali, liturgije (!), saopštenja, prikazi, spotovi, su red vožnje, programska šema. Kontrolisane od Savjeta RTCG, preko direktora, sve izabranih u Administrativnom odboru Skupštine CG. Dakle političara. Samostalnosti pojedinaca u RTCG već 5 godina nema, sad se samo formalizuje. Ako pokušaš pisati mimo nacrtanog dobijaš aneks ugovora. Ne možeš prići etru. Dokaz je i ovaj osvrt. Zagovornici principa „sve iz jedne glave“ postoje diljem svijeta. Ali su za hvalu samo kod demokratski razvijenih. Mislite li da smo zreli za njihove forme, da će ovo RTCG objaviti? Realizator scenarija nije ovo učio na svojih četvrt vijeka prava, niti ima poznatog iskustva u novinarstvu s terena. Došapnuta mu je formula vjerovatno odozgo ili na kursevima (stranih sila) doniranih. Odatle recituje razloge ovako surovog obračuna sa bićem dosadašnjeg postojanja institucije koju je uzurpirao. Nabraja što će biti bolje, bez liste lošeg. Posebno kod sebe. <h3>Efikasno sakrivanje</h3> Prvi izgovor je tobožnja efikasnost: Umjesto da događaj obrađuju tri odvojene redakcije, Radio, TV i portal, i njihove pod-redakcije, postojaće jedna urednička da preoblikuje materijal u različite formate. Sami priznaju da nema slobode, da se istina zamjenjuje „jednom uredničkom odlukom“. Stvarnost će nam biti njihov prepak. Pokazatelj besmisla: mogu li se odobravati i obrađivati požari, sreće i nesreće? Obavještavanje zamjenjuju biranjem. Kao dalji razlog velike promjene u RTCG pominju i „bolju raspodjelu resursa, ljudi i opreme“ što „smanjuje dupliranje posla“. Zašto nije u startu tako ne pominju. Sadašnji reformator nema potrebno iskustvo da odlučuje ali mu se može, dokazano sudski a odobreno politički. Kritikuje multiredakcijski posao što bijaše garant narodnog povjerenja. Da više očiju bolje vide ne razumije. Višestruka provjera sigurno nema omaške. Zato im smeta. Pa „Mesija“ to ukida. Ubuduće neće biti drugačijeg pogleda u okviru kuće. Građanima će ostati privatne stanice za dobar ili loš muštuluk. I konačno, hvali „Digital-first pristup“, da se RTCG želi prilagoditi savremenim medijskim trendovima, gdje se vijesti prvo oblikuju za digitalne platforme, a zatim prilagođavaju za TV i radio. Smiješno. Vijest je kad prvi nešto saopštiš, kad preneseš. Za to postoji obuka koju on nije prošao. Dakle ako dovikneš nešto preko mikrofona ili kroz kameru šef je saznavao kad i ostali narod. Sad će narod čekati. Zgarišta. Uz rečeno možemo slobodno reći da je aktuelnom menadžmentu većinom „špansko selo“ posebnost Radijskog od TV izraza. Nijesu svjesni posebnih tehnika pokrivanja događaja. Misle da je po srijedi prilagođavanje. Nijesu svjesni zašto koji signal. Radio im je YouTube bez slike. Portal im kombinacija sa tekstom. Puna usta digitalizacije. Kad bi izraz ukinuli ne bi znali što će. <h3>Uvlačenje za budućnost</h3> U Strategiji razvoja RTCG 2026 - 2028 prepoznaju da tradicionalni model odvojenih redakcija više ne odgovara vremenu. Da su „znavali“ ne bi - prepoznavali. Floskulama maskiraju udvaranje političkoj eliti obećavajući kako će lako držati sve pod kontrolom. Ukinuti su programski kolegijumi na nižim nivoima, sastanci i konsultacije, na posao se od ljudi ne traži više dolazak sa zapažanjem, mišljenjem ili idejom nego da slušaju i odrađuju što im se kaže. Zar su za to škole učene? Stariji slušaoci i gledaoci pamte kako su nekad telefonom zvali novinara da prijave anomaliju. Podgoričkoj hronici, recimo. A on provjerivši lansirao bez pitanja ako je spoznao tačnost i važnost. Opominjao vlasti da nešto nije u redu. Takvim novinarima sad uzalud znate broj. Prema dostupnim informacijama, ideja o integrisanom newsroomu u Strategiji razvoja RTCG 2026 - 2028 razvijena je uz OSCE podršku, ali je ta organizacija samo oblikovala dokument na zahtjev. U skladu sa evropskim praksama javnih servisa. Isto bi asistirala i da je obratno. Dakle nije nametnuto nego se đavo u kući pomamio. <h3>Gubitničko šparanje </h3> Prema dokumentima Evropske unije Javni servis ne mora imati jednu zajedničku redakciju za televiziju, radio i portal. Niti Audiovisual Media Services Directive (AVMSD) (Direktiva 2010/13/EU sa izmjenama 2018/1808), niti European Media Freedom Act (EMFA) iz 2024. godine, niti bilo koji drugi obavezujući EU pravni akt ne propisuju obavezu da javni servis ima jedinstvenu/integrisanu redakciju (single integrated newsroom) koja bi objedinjavala TV, radio i online portal. Dakle radi se o ćefu aktuelnog rukovodstva RTCG uz aminovanje političke vrhuške. I uz neobjašnjivo ćutanje liberalnih NVO u zemlji. Vjerovatno nijesu još shvatile što se iza brda valja. Tačno je da Evropska radiodifuzna unija (EBU) i mnogi javni servisi (BBC, ARD/ZDF, RTÉ, SVT…) snažno zagovaraju integrisane modele kao efikasnije ali pod efikasnošću se kod njih smatra manji novčani trošak a ne brzina i sveobuhvatnost izvještavanja. Takođe Savjet Evrope (Recommendation CM/Rec(2012)1 o upravljanju PSM) i neke studije takođe preporučuju fleksibilnost i prilagođavanje digitalnom dobu, ali opet to su preporuke, ne obavezujući zahtjevi. Integritet, tačnost i nezavisnost moraju biti zaštićeni bez obzira na strukturu kažu svi oni. Istinitost, ističu, zavisi od uređivačkih standarda, nezavisnosti, kulture redakcije i zaštitnih mehanizama. Čega kod nas neće biti. Pošto su zaštitni mehanizam bile upravo te razdvojene redakcije. <h3>Dokazivanje osuđenih</h3> U nijednom poglavlju o pristupu ovo nije traženo. EU iza svakog projekta traži prvenstveno poštovanje zakona, i slijedi preispitivanje legata nelegalnog generalnog. Njegov menadžment, a ne redakcije, ionako funkcionišu od dolaska kao jedna. Brana svakoj slobodi iskaza pojedinca. I društvenoj. Zašto onda žurba za institucionalizacijom, osim neznanog šićara pojedincima? Ugrađuju dizgine Nacionalnom javnom emiteru. Jer približavaju se očekivane pravosnažnosti. Vjerovatno se planira odstupnica Raoniću i drugovima a oni zauzvrat finalizuju posao mecenama za poslije. Eventualno nepodobna zamjena neće moći tek tako i brzo poništiti političku kontrolu nad ovako „integrisanim“ (ukopanim) newsroom-om.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260228100216_3f3a9f2f04efdb263dffbe8f013d739c32b93b212b385027c11544b89e863b0e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260228100216_3f3a9f2f04efdb263dffbe8f013d739c32b93b212b385027c11544b89e863b0e" data-rendition-name="original" width="712" height="615" loading="lazy" alt="rtcg"></figure>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Digitalno politička kontrola RTCG: Samo jedna redakcija za državu

Sindikat zaposlenih RTCG je o stanju u javnom servisu i apel da se uključe u rješavanje problema koji tište taj medij posalo na više relevantnih međunarodnih i domaćih adresa.&nbsp;
Apel je poslat svim ministrima i poslanicima, predsjednicima Crne Gore, Vlade i Skupštine, Sudskom savjetu, svim međunarodnim organizacijama i ambasadama Kvinte u Crnoj Gori.
Obraćanje Sindikata zaposlenih RTCG prenosimo integralno:
Poštovani, 
 
Apelujemo na predstavnike &nbsp;svake grane vlasti u čijoj nadležnosti funkcioniše nacionalni Javni servis, da se aktivno uključe u rješavanje nagomilanih problema unutar RTCG-a. Situacija u kojoj se nalazi nacionalni javni emiter više nije mjerljiva samo kroz nesuglasice na relaciji Sindikat zaposlenih - menadžment.&nbsp;
Ovdje se radi o mnogo dubljem i ozbiljnijem problemu, koji je predstavljen kao nemila situacija u kojoj su radnici, kako tvrdi menadžment, protiv sopstvenog boljeg materijalnog statusa. Istina je, međutim, da je lošim namjerama menadžmenta u produženom trajanju, Javni servis uspio u nemogućoj misiji - da Javni servis baci na koljena.
Dostojanstvo radnika, dostojanstvo pojedinačnih profesija, dostojanstvo same kuće koja bi trebalo da bude nedodirljivi bastion nezavisnosti i kvaliteta po svim osnovama - sve to je na koljenima. &nbsp;
Kontinuirani pritisci svih nivoa, degradacija profesionalaca koji decenijama rade svoj posao u našoj kući na najvišem nivou, sve to čeka zaposlene ukoliko se drznu da budu protiv.&nbsp;
A protiv čega smo? Protiv nelegalnih izbora generalnog direktora, protiv pojedinaca iz Savjeta koji (svjesno ili ne) kuću u koju su ušli, u saglasju s menadžmentom gaze do nepodnošljivih granica, ne birajući načine da uđu u zonu i krivične odgovornosti, što se u ovom trenutku izviđa od strane Tužilaštva i procesuira pred crnogorskim sudovima. Istovremeno, duže od šest mjeseci čekamo i pravosnažnu presudu Višeg suda, nakon prvostepene, u kojoj je osoba, koja se predstavlja generalnim direktorom, zaista i proglašena nelegalno izabranim direktorom.
I to se ne dešava prvi put, samo što je do sada, fingiranim ostavkama generalni direktor bio uvijek korak ispred sporog sudstva, nakon čega bi istog dana, pogađate, ponovo bio izabran za VD generalnog direktora, pa na unaprijed dogovorenim konkursima ponovo bio najbolji među najboljima. I tako u nedogled, pitajte tužilaštvo i pojedine članove Savjeta.&nbsp;
Protiv smo zloupotreba službenog položaja i neosnovane degradacije radnika, protiv smo nezasluženih beneficija pojedinaca iz menadžmenta. Protiv smo toga da velika većina zaposlenih – medijski profesionalci koji svakodnevno stvaraju program – rade za minimalac od 600 do 800 eura uprkos budžetu od skoro 24,5 miliona eura za prošlu godinu i gotovo 26,5 miliona za 2026. Protiv smo toga da rukovodioci i povlašćeni pojedinci primaju rekordno visoke varijabile koje, prema podacima Ministarstva finansija, idu i do 2000 eura. Protiv smo toga da zaposleni koji stvaraju program imaju manje zarade od većine svojih sagovornika. Protiv smo kolektivnog pregovaranja koje traje više od godinu dana bez rezultata, dok se menadžment oglušava o smjernice Ministarstva finansija i blokira povećanje zarada koje je inflacija već obesmislila. Protiv smo toga da se svake godine 735.000 eura u bruto iznosu netransparentno troši na varijabile, a preko 400.000 eura na ugovore za spoljne saradnike – što je trenutno predmet izviđaja Osnovnog državnog tužilaštva. Protiv smo toga da se novac iz budžeta u nepojmljivo velikim iznosima troši na građevinske radove.&nbsp;
Evo podataka za period 2023-2026: &nbsp;
843.314 eura, Finansijski izvještaj za 2023. &nbsp;
683.215 eura, Finansijski izvještaj za 2024. &nbsp;
1.395.000 eura, Finansijski plan za 2025.&nbsp;
1.690.000 eura, Finansijski plan za 2026.&nbsp;
Poštovani prijatelji, kolege, partneri, poštovana javnosti, ovo odavno nije borba jednog sindikata sa menadžmentom ili upravom. &nbsp;
Mi koji radimo u Javnom servisu, svi mi koji smo godinama unazad stoički podnosili niske udarce, samovolju i zloupotrebe službenog položaja pojedinaca iz menadžmenta, imamo ne samo pravo, već i obavezu da vas obavijestimo da nikada Javni servis nije bio oslabljen kao što je sada. Nikada zaposleni u Javnom servisu nisu imali manje dostojanstva. Nikada do sada se nije dogodilo da menadžment svojom politikom upravljanja sistemom napravi raskol među kolegama i prijateljima. Nikada se više ljudi nisu degradirali na niža radna mjesta ili ostajali bez radnih mjesta samo i isključivo zbog kritike menadžmenta - brojne prvostepene presude u korist radnika bolno svjedoče svemu navedenom. Da, dragi prijatelji, ovo je borba za ozdravljenje Javnog servisa, ovo je ultimativna borba za dostojanstvo i te kuće i svakog radnika pojedinačno, pripadao on ovom ili onom sindikatu. &nbsp;
Zemlja koja kuca na vrata Evropske unije ne može imati na sebi balaste ovakvog menadžmenta u Javnom servisu. U Crnoj Gori, kao budućoj ravnopravnoj članici porodice evropskih naroda, situacija u Javnom servisu mora biti riješena za 48h. Sigurni smo da Viši sud zna da je kod njih rješenje ili makar prvi korak tog rješenja - nakon više od pola godine čekanja, pravosnažni rasplet javnoservisne agonije u Crnoj Gori mora dobiti epilog, kakav god on bio. Nema većeg javnog interesa od toga. Sve ovo previše je važno da bi se ovoliko dugo sistemski ćutalo, jer posljedice su već bolne, a nastavak "ćutanja" mogao bi da skupo košta ne samo RTCG nego i cjelokupno crnogorsko društvo.&nbsp;
Komunikacija koju je prethodnih dana ostvarivao menadžment RTCG-a sa predstavnicama međunarodne i evropske federacije novinara predstavlja razlog za stid i veliku zabrinutost, ali je i potvrda svega navedenog. Crnogorski Javni servis u ratu je sa međunarodnim institucijama kojima logično pripada, pa bi u normalnim okolnostima, samo to bio dovoljan razlog da se menadžment razvlasti od strane Savjeta. To je još jedna tužna potvrda da nismo u normalnim okolnostima. Zato nas ne čudi što predsjednica Međunarodne federacije novinara, Dominik Pradali, i predsjednica Evropske federacije novinara, Maja Sever, u zajedničkom obraćanju crnogorskim zvaničnicima između ostaloga ističu “Kada do kršenja sindikalnih prava dolazi unutar same javne institucije, problem je dvostruko ozbiljan. Time se podrivaju sami principi koje bi javni servis trebalo da zastupa i o kojima izvještava — demokratija, transparentnost, odgovornost i poštovanje ljudskih prava. Emiter koji ne poštuje te vrijednosti u sopstvenom radnom okruženju ne može ih vjerodostojno promovisati prema široj javnosti. Ta kontradikcija narušava povjerenje u instituciju, slabi njen demokratski legitimitet i šteti međunarodnom ugledu Crne Gore”.&nbsp;
Sindikat zaposlenih RTCG-a osnovan je 2017. i istrajno se bori za radnička prava. Iako nismo politički obojeni, za vrijeme prethodnih direktora nazivani smo specijalnim odjeljenjem Demokratskog fronta, danas nas nazivaju specijalnim odjeljenjem DPS-a. Svaki direktor nam je od 2017.pripisivao političku angažovanost. Sa druge strane, svjesni smo da Sindikat zaposlenih neće ispraviti sistem, niti će moći da utiče na oslobađanje Javnog servisa od političkih stega. Svjesni smo da taj "tranzicioni paket" političkog uticaja na RTCG već decenijama funkcioniše kao uvriježena matrica, samo se mijenjaju uloge. Ali borba za slobodno novinarstvo i dostojanstven život svakog radnika u krovnom nacionalnom medijskom sistemu moraju biti imperativ i obavezujuća konstanta za svaku vlast koja želi suštinsku nezavisnost Javnog servisa. U ovom trenutku, nažalost, daleko smo od toga cilja. &nbsp;&nbsp;
Tražimo i da se hitno i bez odgađanja svi izjasne u vezi sa situacijom u Javnom servisu jer u suprotnom, imaćemo na snazi ovo što imamo proteklih godina - nelegalnost i nelegitimnost sa nesagledivim posljedicama po crnogorsko društvo. Javni servis ima 3 televizijska, dva radijska programa i portal, mora otvoriti svoje frekvencije za sve ove probleme, jer se nesumnjivo radi o javnom interesu i tiče se i samih vlasnika tog sistema - građana Crne Gore. Uz sva druga poglavlja koja otvaramo na evropskom putu, "poglavlje" Javni servis mora biti prioritet ukupnog društva, jer rješavanje nagomilanih problema unutar nacionalnog Javnog emitera rješava i mnoge druge probleme u društvu. &nbsp;
Ovo pismo jeste vapaj, ali i posljednje upozorenje ukupnom crnogorskom društvu - vrijeme je za skidanje maski. Vrijeme je da svi preuzmu odgovornost i da snose posljedice svojih odluka. Posljedice dosadašnjeg "ćutanja" sistema vidimo. Vrijeme je za političku elitu, vlast, opoziciju, izvršnu i sudsku vlast - vrijeme je za ozdravljenje nacionalnog javnog emitera. &nbsp;&nbsp;
Sindikat zaposlenih RTCG-a

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Sindikat zaposlenih RTCG uputio apel državi i međunarodnoj zajednici: Borba za dostojanstvo, zakonitost i opstanak Javnog servisa

Jak javni servis je od krucijalne važnosti za svako demokratsko društvo koje brine o svojim građanima - ocijenila je u intervju za &nbsp;centralnu informativnu &nbsp;emisiju 24 sata, na Televiziji E, direktorica Radio Televizije Bosne i Hercegovine Nada Tadić.
Svjedoci smo, prema njenim riječima, medijskog pluralizma koji u suštini to i nije.
- Privatni mediji nameću neke formate i teme koje baš i nijesu u interesu građana. Mislim na sadržaje koje slobodno možemo podvesti pod frazu šund, koji ne čine ništa dobro ovom društvu, naprotiv degradiraju ga i umrtvljuju to kritičko razmišljanje i medijsku pismenost samih građana - ocijenila je Tadić.
Navodi da je pitanje dana do kada će Radio Televizija Bosne i Hercegovine moći obavljati svoju primarnu dužnost - proizvodnju programa - zato što prijeti zapljena imovine, gašenje električne energije, odlazak zaposlenih, a dolazi i do obustava programa zbog prokišnjavanja krova i pada elektro napona.
Javni servis BiH, kako objašnjava, nosi najveći teret višegodišnjeg kršenje Savjeta RTV Bosne i Hercegovine, jer je prije osam godina jedna od članica tog tijela iz Radio Televizije Republike Srpske samoinicijativno odlučila da će ući u kršenje zakona time što će, kako ističe, u potpunosti zadržavati novac od RTV taksi prikupljenih na teritoriji tog entiteta.
Ukazuje i na problem naplate takse na teritoriji Federacije BiH, odnosno ne naplaćuje se u drugom bosanskohercegovačkom entitetu, što je, kako dodaje, bacilo Javni servis BiH doslovno na koljena.&nbsp;
- Određeni procenat se mora proslijediti RTBH, određeni procenat RTV BiH Televiziji, tako zakon nalaže. Taj dug prema BHRT-u se do danas akumulirao na neki iznos od 102 miliona konvertibilnih maraka, to je oko 51 milion eura. Uprkos činjenici da imamo čak 11 sudskih sporova BHRT-a protiv RTRS uglavnom vezanih za ta dugovanja, mi još nijesmo uspjeli naplatiti niti jednu konvertibilnu marku od te cifre, iako je čak i Ustavni sud Bosne i Hercegovine presudio u korist BHRT-a i jasno i glasno rekao da RTRS krši zakon i da je dužan ta sredstva proslijediti nama - rekla je Tadić.
Dodaje da su se zaposleni u toj medijskoj kući odlučili izaći pred institucije BiH, pa su tako u državnom parlamentu postavili improvizovani studio i realizovali specijalni program u trajanju od gotovo šest sati i poručili da neće tolerisati dalje kršenje zakona.
Javni servis Bosne i Hercegovine sastoji se od tri servisa, objašnjava Tadić, od kojih je jedan državni - RTBH i dva entitetska, Radio Televizija Republike Srpske i Radio Televiziju Federacije Bosne i Hercegovine.
Smatra da je meta svih napada servis na državnom nivou, odnosno BHRT, zato što je uprkos pokušajima političara taj servis ostao nezavisan, dok na entitetskim servisima imaju snažnu političku kontrolu.&nbsp;
- Konkretan primjer opstrukcija je tolerisanje nepoštovanja zakona, pozivanje na neplaćanje RTV takse od visokih funkcionera u parlamentu čelnika političkih stranaka, pa do toga da donedavni predsjednik Republike Srpske otvoreno pred pripadnicima medija pred desetak kamera izjavi da BHRT treba ugasiti, jer to nije medij koji odgovara njemu i koji radi onako kako on želi da radi. To su samo neki primjeri pritisaka koje trpimo, ali svi se oni u konačnom odražavaju na to finansijsko, kadrovsko i svako moguće iscrpljivanje Javnog medijskog servisa kako bismo možda mi sami odustali od vlastitog posla i rekli da se to više ne isplati - naglasila je Tadić.
Kao ogroman problem ističe i nesprovođenje sudskih presuda, pa je Javni servis uputio otvoreno pismo pismo državnim institucijama i predstavnicima međunarodne zajednice.&nbsp;
- Iznijeto je nekoliko vrlo konkretnih zahtjeva, među njima je vrlo ozbiljno preispitivanje i javno objavljivanje razloga odugovlačenja sudskih procesa BHRT-a protiv RTRS-a - istakla je Tadić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dpjka3Vr8hkI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tadić: Jak javni servis od krucijalne važnosti za svako demokratsko društvo koje brine o svojim građanima

Javni servisi imaju ključnu ulogu u očuvanju i jačanju demokratskih standarda. Nezavisnost i profesionalizam medija, a posebno javnog servisa RTCG, predstavljaju osnovu za napredak Crne Gore na putu evropskih integracija, poručeno je tokom otvaranja konferencije „Ko ima moć nad RTCG i kome ona treba da pripada?“, koju organizuje Centar za građansko obrazovanje (CGO) u okviru projekta „Mediji za demokratiju: jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore“, uz podršku Vlade Kraljevine Holandije. Prvi sekretar Ambasade Kraljevine Holandije, Korvin van Strin, podsjetio je da Holandija pridaje veliki značaj slobodi medija i slobodi izražavanja, naglasivši da je u demokratskim društvima nezavisna kontrola vlasti nezamjenljiva, te da javni servis ima centralnu ulogu u očuvanju profesionalnih standarda i interesa građana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202101256_6ca9720ed476259e28ac6cfac12a684dc7ae64ae35f743919ed99c5635ceb2ad.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251202101256_6ca9720ed476259e28ac6cfac12a684dc7ae64ae35f743919ed99c5635ceb2ad" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="sa događaja"> </figure>  - Slobodni i kritički mediji su nezamjenljivi u svakom demokratskom društvu. U Holandiji, Vlada nema pravo da se miješa u ono što ljudi govore ili pišu… Sloboda medija omogućava novinarima da nadziru nosioce moći i građanima obezbijede nezavisne i tačne informacije. Omogućava im provjeru da li su postupci političara i privrednih aktera u suprotnosti ili ne sa nacionalnim ili evropskim zakonima. Zato nezavisni mediji imaju ključnu ulogu kao protivteža moćnim institucionalnim i političkim narativima i temelj su zdrave i funkcionalne demokratije - pojasnio je on. On je naglasio potrebu da se poštuju preporuke Evropske komisije, posebno u dijelu usklađivanja medijskog zakonodavstva sa Evropskim aktom o slobodi medija, hitnog imenovanja svih članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge, te zaštite uređivačke, institucionalne i finansijske nezavisnosti javnog emitera i same Agencije od neprimjerenog uticaja. - Naš cilj je da doprinesemo daljem jačanju slobode medija u Crnoj Gori, a u CGO-u smo našli odličnog i posvećenog partnera. Nadamo se da će rezultati ovog projekta i današnje diskusije doprinijeti još snažnijem i podsticajnijem medijskom okruženju i jačoj slobodi izražavanja - zaključio je van Strin.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202101256_7e5e47dfd1165cc84a42e09e1f16759506b83837d3d9e8f375fcf16ac627b304.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202101256_7e5e47dfd1165cc84a42e09e1f16759506b83837d3d9e8f375fcf16ac627b304" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="sa događaja"> </figure>  Izvršna direktorka CGO-a, Daliborka Uljarević, navela je „građani i građanke Crne Gore zaslužuju nezavisan i profesionalan javan servis kao jedno od svojih prava, a ne kao privilegiju“, te da je pitanje kontrole nad RTCG „pitanje karaktera društva koje živimo i oblikujemo“. Podsjetila je da Crna Gora nikada nije imala istinski javni servis, već određene iskorake u periodu kad su medijsku kuću vodili Andrijana Kadija i Vladan Mićunović, ocjenjujući da je „konstanta svake vlasti ambicija da javni servis drže pod kontrolom kroz kontrolu narativa, utišavanje ili marginalizaciju kritičkih glasova, kreiranje paralelnih realnosti i služenje partikularnim i partijskim interesima“. Posebno je upozorila na stanje oko izbora generalnog direktora RTCG, koje je „primjer otvorenog i beskrupuloznog kršenja sudskih odluka i sistematskog potkopavanja vladavine prava“. Uljarević je naglasila da, prema nalazima CGO-a koji će uskoro biti objavljeni, &nbsp;i u programskom radu RTCG postoje ozbiljni problemi. - Vidjećete kako se prikrivaju činjenice, kako se selektivno biraju sagovornici da bi se stvorio privid pluralizma i kako se pravi prostor za ideološki revizionizam opasan za građansko društvo - najavila je ona. Moć nad RTCG, poručila je, jedino može pripadati građanima, a ne političkim centrima ili partijama: „RTCG ne smije biti ni plijen, ni instrument, ni moneta za potkusurivanje, već stub informisanja i garant demokratskog prostora.“ Uljarević je zahvalila Ambasadi Kraljevine Holandije na podršci projektu CGO-a i istakla da je borba za nezavisne javne servise stalna, ali da se može dobiti, što pokazuju primjeri iz država EU. Konferencija je okupila oko 60 predstavnika/ca medijske zajednice, akademskog sektora, institucija i nevladinih organizacija.

Uljarević: Građani zaslužuju javni servis koji čuva pluralizam i demokratske standarde; Strin: Cilj da jačamo slobodu medija u CG

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta, Uvaženi Okrivljeni, Godišnjica Javnog servisa nije mala stvar. Dapače! Zato, uvaženi Docentu, moram ponovo da se osvrnem na taj iznimno važan događaj I obilježavanje istog u Vašoj I Bobijevoj izvedbi. Dakle, osmislili ste, kako reče Nezakoniti, jedan vrlo bogat I nadasve zanimljiv program. A, ako kome, njemu svakako treba vjerovati na riječ. Elem, bilo je tu raznih izmišljaja od događaja, ali meni su mnogo zanimljivije poruke čelnih ljudi RTCG, izrečene tokom ovih svečarskih dana. Inače, svečanosti su zanimljiv sociološki fenomen, izazovu dosta emocija, a često I navalu inspiracije da se nešto prigodno kaže. Mislim, dešava se, ako kome basta, da održi neku mudru besjedu. Ako je, pak, situacija kao u Bobijevom slučaju – deficit maloprije navedenog, a izražen suficit ambicije, funkcije I volje, onda dobijemo umotvorine koje su smućkali ChatGpt I neki kum. Po uputama, naravno, našeg Bobija. Pa da citiramo tu misaonu eklektiku: “Nastavljamo da radimo da RTCG bude glas svih građana, a ne eho”. “Odradili smo fantastične stvari po pitanju organizacione strukture, kulture rada unutar kuće, što je možda bio jedan od većih izazova u posljednjih nekoliko godina, da radnu etiku i radnu kulturu popravimo, da probudimo i kreativnost kod naših kolega, koja je možda bila malo zapostavljena.” E, pa sad, da ne bih trošila mnogo riječi I analizirala šta nam o radnoj etici, radnoj kulturi I buđenju kreativnosti, kaže naš Bobi, samo ću, umjesto komentara, da podastrem nekoliko fotografija na kojima su zabilježeni djelovi teksta objavljenog juče na portalu rtcg.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251128061156_28c41cb0a877dd0277c5dc95fb0877d3d1f92694f5a0a1145024cbc058070ad3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251128061156_28c41cb0a877dd0277c5dc95fb0877d3d1f92694f5a0a1145024cbc058070ad3" data-rendition-name="original" width="623" height="628" loading="lazy" alt="rtcg"> </figure>  Ne bih išla dalje od naslova I jednog podnaslova. I, evo, sve Vam se samo reklo. Ako me razumijete šta sam htjela da kažem?! Inače, u posljednje vrijeme, našeg Bobija jako često srijećem. Za moj ukus susret češći nego jednom u deset godina je previše. Svejedno, što bi rekao gospodin Dragomir Despić zvani Desingerica, naš Bobi, voli da “baulja I čarlija” po hodnicima RTCG. Ali, zanimljivo, ne vidi ono što vidimo mi, djelatnici. Da ne objašnjavam, samo ću da podastrem svježe fotografije. Ne znam samo jesu li ovo ti “fantastični projekti” koje je opjevao doktor I profesor Dragan Koprivica?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251128061156_815282817701c2dd5341fcd9e85ce1f7023154ca6cc3cb70dee916fad7764908.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251128061156_815282817701c2dd5341fcd9e85ce1f7023154ca6cc3cb70dee916fad7764908" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt="hodnik rtcg"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251128061156_6dc0530a71d10222ff0f0d6aa4141c84ac925ffdfd694fa7d67ce7bbd6deba38.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251128061156_6dc0530a71d10222ff0f0d6aa4141c84ac925ffdfd694fa7d67ce7bbd6deba38" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="POZOR RTCG"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112807110_50ceba9011a9c5745b169d313789ef0fbe28f024042529e18d8537ef3c095d3e.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025112807110_50ceba9011a9c5745b169d313789ef0fbe28f024042529e18d8537ef3c095d3e" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="HODNIK RTCG"> </figure>  „Ako misliš da ćeš dobiti bitku, razmisli još jednom. Ako si razmislio još jednom — razmisli ponovo.” (Grunf, Alan Ford) Neka Vam bog podari mudrost I strpljenje, blagodarim! Tanja Šuković, generalni direktor RTCG I mis Jugoslavije 1989. godine

Primjeri “popravljene” radne etike i kulture po mjeri Nezakonitog

Savjet RTCG-a nije poštovao određene zakonske norme i to nije dobra praksa. Mislim da će u jednom trenutku to sve doći na naplatu u pravosudnom smislu, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u emisiji "Argumenti" osvrnuvši se na dešavanja u Javnom servisu.
Predsjednik države je dodao da upravo Savjet treba da u ime građana sprovodi najbolje moguće standarde.
- To izgleda nije slučaj, kao što znate imamo i presude Osnovnih sudova - poručio je Milatović.
Podsjetimo, Osnovni sud donio je presudu da je generalni direktor RTCG Boris Raonić nezakonito naimenovan na tu poziciju i u septembru prošle godine.

Milatović: Savjet RTCG nije poštovao zakon, a treba da sprovodi najbolje standarde - to će doći na naplatu

Crna Gora je u posljednjih pet godina postala primjer onoga što se u istraživanjima političke nauke svrstava u populističke režime. Vlasti od 2020. godine populizam ne vide kao svoj cilj, nego kao instrument putem kojeg će se odreći svake vrste odgovornosti i to rade koristeći modele koji su autoritarni, a unutrašnju i vanjsku politiku vode neliberalnim i nedemokratskim uzusima.
To je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, politikolog Marko Savić.
- Tako da danas govorimo o polarizovanom društvu i političkoj sceni, o manjku prostora za strateški dijalog &nbsp;i o dodatnom urušavanju institucija koje bi trebalo da čuvaju građanski karakter ove države - dodao je on.
Crna Gora se, navodi, nalazi na rubu afektivnog polarizma, što znači da je društvena atmosfera takva da je nemoguće da dođe do dijaloga koji bi uključio različite društvene aktere.
- Afektivni polarizam proizvodi nešto što može biti vrlo pogubno za građanski kapacitet ove države, a može dovesti do sukoba. Takođe, vidimo da je Crna Gora u posljednjih pet godina postala klasični primjer polarizovanog društva. Više ne govorimo o podjelama kao o nekakvoj inherentnoj karakteristici svakog demokratskog društva, već govorimo o polarizovanosti i ti polovi se sve više udaljavaju i na taj način nastaje zapravo ova atmosfera koju sam pomenuo - rekao je on.
Komentarišući najave o rekonstrukciji Vlade, koja bi dovela do smjene nekih ministara, uglavnom iz redova Demokrata, Savić kaže da vjeruje da će ona donijeti samo zamjene.
- Dobićemo zamjene, dobićemo najduže polugodišnje “zamazivanje” očiju međunarodnih partnera i Evropske unije da do određenih promjena dolazi, a u suštini, preusmjeravaćemo energiju na neke stvari koje nijesu ključne i bitne - istakao je Savić.y
Vjeruje da je uloga opozicije nemušta i da su propustili dosta vremena da stanu na branik ključnih vrijednosti građanskog identiteta.
- Čini mi se da oni nijesu kadri da u ovim vodama plivaju na način na koji to njihovi glasači očekuju. Napisao sam na twitteru da su trebali da budu oko postamenta Pavlu Đurišiću, da svaki dan budu na protestu sa Cetinjanima na Kruševom ždrijelu, da i ranije pokrenu vaninstitucionalnu borbu - dodao je on.
Savić kao jednu vrstu suptilnog fašizma komentariše nastup profesora Aleksandra Stamatovića u emisiji “Naglas” na Radio Televiziji Crne Gore (RTCG), u kojoj je gostovao sa akademikom Šerbom Rastoderom. Postavlja se pitanje, kaže, koja je u toj emisiji bila &nbsp;uloga Javnog servisa.
- Ne moramo da trošimo riječi na to kakva je uloga u ovome društvu, kakav je cilj nastupa i diskursa Stamatovića, ali možemo da govorimo o tome zašto je takvom diskursu dato vrijeme i prostor koji građani i građanke ove države plaćaju. Pokušaj je to da se gledaocima proda da se pod krinkom izbalansiranog izvještavanja dovode dva suprotstavljena gledišta na nešto što su utvrđene istorijske činjenice. Ovdje moram podvući da je profesor Rastoder vrlo elokventno i argumentovano branio poziciju prije svega nauke, što je iz moje perspektive kao politikologa jako važno da podvučem - istakao je Savić.
Podsjeća da je moderiranje emsije prepušteno, kako kaže, nesnađenom mladom novinaru koji je ostavio prostor za suptilnu verziju fašizma.
- U takvim diskusijama, kada dođe do pravljenja razlike po rezovima koje je Stamatović plasirao, a tiču se porodične istorije, porijekla, vjere to onda govori o jasnom fašizmu. Javni servis je imao ulogu promotera ovakvog diskursa. Ovo ne dolazi ad hoc, postoje određeni urednici koji su ovakvu formu uokvirili i koji su je nakon toga plasirali i na društvene mreže, obraćajući se upravo onim gledaocima kojima će taj segment emisije biti privlačan da ga u potpunosti pogledaju - naglasio je Savić.
Ako se govori iz perspektive analize medija Javni servis je, kaže, napravio ono što se naziva clickbait-om.
- A to je bio čitav koncept emisije, da se tema koja jeste istinski važna, predstavi kao još jedna u nizu nacionalističkih borbi dva nacionalna tabora. Tako su sebe vrlo svjesno svrstali u promotera ovog suptilnog fašizma - dodao je on.&nbsp;
Savić podsjeća i na drudge priče i emisije RTCG-a koji, kaže, promovišu suptilni fašizam, poput serijala “Vraneš - ljudi i događaji”, kao i “Sanjajte sa nama Crnu Goru” sa Slavišom Čurovićem gdje se plasiraju, kako tvrdi, apsolutno neistinite i neutvrđene istorijske činjenice o Crnoj Gori.
On je u doktorskoj disertaciji obrađivao spomeničku kulturu kao dio meke moći Rusije u Crnoj Gori. Došao je do zaključka da u Crnoj Gori &nbsp;postoje spomenici koji imaju takvo značenje.
- SPC se u prethodnih deset godina pojavljuje kao ključni uzurpator onoga što su zakonske norme i propisi kada je u pitanju spomenička kultura, kroz njima svojstvenu reviziju istorije. Institucije ove države su odgovorne. Zašto ne reaguju? &nbsp;Zato što je uloga u SPC u Crnoj Gori apsolutno politička. Postoji direktni uticaj koji se umnogome analizira, postoji i drugi koji govori o jednoj vrsti simbioze koja u tom obliku do 2020.godine nije postojala, na način da SPC postaje politički akter - rekao je Savić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D9i-v3WXTZJM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Savić: Javni servis je vrlo svjesno sebe svrstao u promotera suptilnog fašizma

Centar za građansko obrazovanje (CGO) pozdravlja odluku Skupštine Crne Gore kojom su, na jučerašnjoj sjednici, izabrani novi članovi Savjeta Radio Televizije Crne Gore Marijana Camović Veličković, Janko Ljumović i Nikola Tatar.
 - Posebno ističemo imenovanje Marijane Camović Veličković, kandidatkinje koju su CGO, Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP), uz podršku još 26 NVO, predložili kao zajednički izraz potrebe za jačanjem integriteta i profesionalizma unutar javnog servisa - naveli su iz ove nevladine organizacije.
Svjesni su, kako navode, da vladajuća većina ovim izborom ne mijenja postojeći odnos snaga u Savjetu RTCG, što je vjerovatno uticalo na različit odnos prema kandidatima za ovaj Savjet u poređenju sa onima za Savjet Agencije za audio-vizuelne medijske usluge.
 - Ipak, očekujemo da će novi članovi doprinijeti većoj transparentnosti, zakonitosti i odgovornosti u radu RTCG, što je ključno u trenutku kada se javni servis nalazi pod pritiskom sve izraženije instrumentalizacije za uskostranačke interese. Umjesto stabilnog evropskog kursa, svjedočimo obrascu gdje Crna Gora napravi korak naprijed - kao što je ovaj izbor - pa odmah zatim dva unazad, poput opstrukcija oko medijskog regulatora. To podriva povjerenje javnosti u iskrenost namjera vlasti i kompromituje kredibilitet EU integracionog procesa - zaključili su iz CGO.

CGO: Oči javnosti uprte u nove članove Savjeta RTCG-a

Raste naglo broj presuda protiv RTCG ovih dana. Međutim Boris Raonić ne haje. Podržan od Savjeta kuće neprekidno uglednim profesionalcima bez razloga i konsultacije ukida radna mjesta. Ili emisije. Kontra Pravilniku o specifikaciji degradira kad mu god na nekog „padne pik“. Ili išćeruje.
Sve više zapošljenih suočeno je s onim što su mislili da ih neće snaći. Džaba su žmurili. Stižu ih neželjene izmjene radnog ugovora po principu „uzmi ili ostavi“. Beskrupozno se ignorišu vrijednosti i sudbine. Širi se revolt spolja i unutra, među do juče neutralnim, domaćim ili stranim.
<h2>Popovi može, đeca ne</h2>
Preko trideset godina RTCG je pratila dječiji festival u Kotoru. Manifestacija od nacionalnog interesa. Za ovo ljeto bila je u planovima, programsko produkcionom i finansijskom, usvojenim i obavljenim čak na Portalu. Trebalo je da gledamo sedam polusatnih "Hronika dječjeg festivala". Uzalud. Decenijska tradicija ne znači ništa generalnom. I obavezujući dokumenti. Kad se može posprdavati sa presudama može i s njima. Odlučuje samostalno, bezrazložno, kako mu se ćefne. Jer vlast ne reaguje.
Upravo su stradala đeca, ako se može reći, pošto eliminiše emisiju koja im je godinama posvećivana. Sa festivala obilježja Dječje redakcije RTCG i zaslužnih ljudi iz prošlosti kuće. Osnovali su ga između ostalih Dragan Radulović i Bato Dukaj. Neće biti praćen.
„Kad se male ruke slože“ naziv je ovogodišnjeg izdanja manifestacije. Te ručice ne interesuju mogula poznatog kao Raonikije. Sa budžetom da isprati festival pa da je u Americi. Osmijeh tih mališana, pjesma, radost, igra, neće više biti na Javnom Servisu. Nelegalni predvodnik, kako reče koleginica iz Kotora, „TV škatule“ riješio je da to ne treba Crnoj Gori.
Isto kao što je mimo pravila, ugovora, planova uveo da treba afirmacija nekih drugih, ne ručica, nego ruku. Ručerdi reće neko. Što vodeći nam političari ljube. „Svetosavska akademija“ da, dječji festival ne. Nije ovo sukob vrijednosti nego apsurd. Dešava i jedno i drugo. Ignorisati oboje je medijski pomašaj. Za sve treba naći mjesto. Propratiti primjereno je vještina koju ne zna odlučivač u RTCG. On ima svoje interese. Kontra društvenih.
Nadam se da će crkveni oci ovo razumjeti. Isto zatražiti da se slike iz Kotora prikazuju. Makar poput đece sa metanija iz Bara.
„Javni servis napreduje“ Evropska Unija je platila analizu medija u Albaniji, Crnoj Gori, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Turskoj a rezultat je 181. strana „komparativnih perspektiva“ i „longitudinalnih analiza“, grafikona, stručnih izraza i insinuacija nejasnih običnom čovjeku. Piše da su isključivo mišljenje autora i ne odražavaju nužno stavove EU ili EK. Malo će ko prečešljati osim kome treba.
Takav radi na Portalu Javnog servisa. Ne da rastumači. Tražio je nešto fino o sebi i nadređenima. Kako nije našao precizno, RTCG je samo dva put nabrojana, jedan načelan sud je prilagodio. Da istakne sebe i ekipu. Da „pojača utisak“, na početku su mu Centar za medijski pluralizam i Rober Šuman Institut, oglašivači pomenute analize, „vodeća medijska organizacija Evrope“. Na internetu fali u čemu to. Đe su ti sadržaji, dnevnici, podkasti, sportski prenosi, ili … crtani filmovi od ogromnog značaja. Bave se medijima, tačno, ali baš da vode - u kojoj trci? Ili je možda Raonićev kolumnista mislio da su te osobe obdarene izvanosjetilnim zapažanjem vizija iz sfere onostranog?
Tražio je nešto da ublaži izvještaje iz Evrope da je RTCG podložna političkom pritisku uprkos sprovedenim reformama. I naišao je na pasus „Što se tiče Crne Gore, neuravnoteženo izvještavanje bilo je vidljivije u glavnim komercijalnim medijima nego u nacionalnim javnim medijskim servisima, koji su pokazali napredak“. Pominje se množina, al je objavio na Portalu RTCG u jednini. Kamo sreće da je tako.
Zaobišao je važnije za državu, ka i vazda, kako je politička kontrola medija u Srbiji značajna i da se preliva na medije u Crnoj Gori koji su u srpskom (stranom) vlasništvu, te da pokušavaju uticati na distribuciju informacija u toj zemlji. Ili da je inkluzivni pristup medijima Albaniji, Crnoj Gori, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji visokorizičan, a pristupačnost programa za osobe s invaliditetom ograničena. Pomenuo je, što jes - jes, da u Crnoj Gori nije implementirana Mreža za borbu protiv govora mržnje, online uznemiravanja i dezinformacija. Ima li dezinformacija u RTCG zaboga, čekamo analizu. To znači i sakrivanje. Ako ovaj tekst izbace na Portalu biće iznenađenje. Uredno dostavljam.

Na RTCG đeci nije mjesto

Sindikalna organizacija Javni radio-difuzni servis Radija i Televizije Crne Gore (RTCG) pisala je tamošnjem Savjetu tražeći da se poništi odluka o otkazu dugogodišnjoj novinarki Nevenki Macan, koja joj je uručena poštom, tokom bolovanja i pred neposredni odlazak u penziju.
Ovaj čin otpuštanja smatraju nedobronamjernim i neprofesionalnim činom aktuelnog menadžmenta RTCG.
- Naglašavamo da je Nevenka Macan svoj radni, a samim tim i životni vijek provela u RTCG. Višestruko nagrađivana za svoj rad i profesionalan odnos prema svom pozivu rezultirao je otkazom na dohvat penzije. Tim povodom obratili smo se i Savjetu Javnog servisa, tražeći da se ova odluka poništi i da koleginica Macan bude kad za to dođe vrijeme ispraćena u penziju kako zaslužuje i dolikuje - istakli su u Sindikalnoj organizaciji.
Stavljanjem ove odluke ad acta menadžment RTCG će, smatraju oni, pokazati da poštuje Nevenu Macan i poziv novinara.
- U suprotnom naša Sindikalna organizacija preduzeće sve kako bi zaštitila interes koleginice i naše članice Nevenke Macan, a samim tim i naše ugnjetavane profesije - zaključili su u saopštenju.
<h2>Nastavak zabrinjavajuće prakse</h2>
I grupa novinara uputila je protestno pismo ovim povodom ukazujući da otkaz Nevenki Macan nije izolovan slučaj, već nastavak zabrinjavajuće prakse sistematskog uklanjanja iskusnih i profesionalnih novinara iz Javnog servisa.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3477%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fslucaj-nevenke-macan-zloupotreba-javnog-servisa-za-obracun-sa-nepodobnim-novinarima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ovakva praksa nije samo štetna za zaposlene – ona predstavlja direktan udar na profesionalne standarde, institucionalnu memoriju i samu misiju RTCG kao servisa koji bi trebalo da radi u službi i na korist građana - naveli su, između ostalog, oni.
<h2>Protivljenje apsurdu i neproduktivnoj odluci</h2>
Javnost je, inače, još u aprilu saznala da se gasi dopisništvo RTCG u Herceg Novom, a otvara u Tivtu od 1. marta. &nbsp;Macan je juče za Portal ETV izjavila da je razlog otkaza upravo to što se usprotivila apsurdnoj, nelogičnoj, neproduktivnoj odluci menadžmenta, nepotpisivanjem aneksa ugovora da iz dopisništva u Herceg Novom pređe u Tivat.
Ona je za Portal ETV, nakon što joj je uručen otkaz, koji je obrazložen time da je odbila da potpiše aneks, ponovila stav da je odluka menadžmenta apsurdna, nelogična i neproduktivna, smatrajući to razlogom prekida saradnje uoči dobijanja penzije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fdugogodisnja-novinarka-rtcg-nevenka-macan-dobila-otkaz-tokom-bolovanja-usprotivila-sam-se-apsurdnoj-nelogicnoj-i-neproduktivnoj-odluci-menadzmenta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe i da psihički i fizički nije mogla da podnese i prihvati odluku da svaki dan putuje preko trajekta u Tivat na mjesto rada.
Macan je 8. aprila poslala dopis svim članovima Savjeta i generalnom &nbsp;direktoru RTCG.
Ukazala je na neopravdanost preseljenja dopisništva u &nbsp;Tivat, tražeći preispitivanje takve odluke. Odgovor, osim uručenog otkaza preporučenom poštom, nije dobila.

Sindikalna organizacija RTCG: Tražili smo Savjetu da poništi odluku o otkazu Nevenki Macan i da u penziju bude ispraćena kako zaslužuje

Opšta Bolnica Moj Lab je počela sa radom, tim povodom menadžment bolnice, sa timom domaćih i međunarodnih stručnjaka u oblasti medicine sastao se i održao radni doručak sa predstavnicima medija.&nbsp;
Događaju je prisustvovalo 29 predstavnika crnogorskih medija, koji su imali priliku da u direktnom razgovoru sa rukovodstvom i ljekarskim timom bolnice dobiju detaljne informacije o kapacitetima, planovima i strateškim pravcima razvoja ustanove.
Radnom doručku prisustvovali su direktor Opšte bolnice Moj Lab Damir Davidovic, medicinski direktor Prof. dr Marko Ercegovac, kao i šest ljekara različitih specijalnosti, koji su predstavili ključne medicinske segmente bolnice i odgovarali na pitanja novinara.
Među govornicima su bili i prof. dr Ljiljana Mirković, specijalista ginekologije i akušerstva, koja je predstavila kapacitete i savremeni koncept rada porodilišta. Posebno je istakla značaj najsavremenijeg aparata STAN 41, posljednje generacije tehnologije iz sjeverne Evrope, koji omogućava napredno praćenje stanja ploda tokom porođaja. Primjena ovog sistema značajno smanjuje rizik od komplikacija, naročito u situacijama kada zbog nedostatka kiseonika može doći do posljedica po zdravlje novorođenčeta, uključujući i one koje se manifestuju kasnije u životu.
Dr Sanja Čejović, specijalista radiologije, govorila je o primjeni tehnoloških inovacija u oblasti radiološke dijagnostike, naglašavajući njihov značaj u prevazilaženju ključnih izazova domaćeg zdravstvenog sistema. Tom prilikom predstavljen je Siemens-ov skener posljednje generacije, jedinstven na Balkanu, koji se odlikuje izuzetnom brzinom i mogućnošću snimanja cijelog tijela za svega dvije sekunde, uz minimalnu dozu zračenja. Ukazala je na njegove napredne dijagnostičke performanse, koje otvaraju nove mogućnosti za ranu detekciju i prevenciju malignih oboljenja.
O savremenim pristupima u ortopediji i formiranju Centra izvrsnosti za ortopediju i traumatologiju govorio je dr Predrag Živanović, ističući značaj multidisciplinarnog pristupa, savremene opreme i visokospecijalizovanog kadra u tretmanu najkompleksnijih stanja iz ove oblasti.
Prof. dr Aleksandra Aranđelović predstavila je interventne kardiološke procedure i nove mogućnosti liječenja, naglašavajući da je objedinjavanjem usluga ostvaren značajan iskorak u razvoju kardiologije. Ono što ranije nije bilo moguće realizovati u okviru Poliklinike Moj Lab, sada je dostupno u Opštoj bolnici Moj Lab, čime je pacijentima obezbijeđena potpuna i sveobuhvatna kardiološka usluga – od savremene dijagnostike do najsloženijih interventnih procedura.
Dr Darko Mirković, specijalista opšte i vaskularne hirurgije sa subspecijalizacijom iz onkologije, govorio je o novim standardima savremene abdominalne hirurgije, sa posebnim osvrtom na liječenje bolesti jetre i želuca, kao i na primjenu minimalno invazivnih operativnih tehnika. Istakao je značaj savremenih onkoloških protokola u tretmanu oboljenja jetre, pankreasa i digestivnog trakta, naglašavajući da primjena najmodernijih procedura omogućava precizniji, bezbjedniji i efikasniji pristup liječenju pacijenata.
Dr Milan Mijović, specijalista grudne hirurgije, ukazao je na važnost saradnje sa državnim institucijama i podrške Ministarstva zdravlja, ističući da je Opšta bolnica Moj Lab opremljena u skladu sa savremenim evropskim standardima, čime su stvoreni uslovi za pružanje visokokvalitetne i pouzdane zdravstvene zaštite.
Odgovarajući na pitanja novinara, direktor Opšte bolnice Moj Lab Damir Davidović istakao je da je ovaj zdravstveni sistem u potpunosti otvoren za saradnju sa javnim sektorom, sa ciljem unapređenja dostupnosti i kvaliteta zdravstvene zaštite. Poseban akcenat stavljen je na društveno odgovorne aktivnosti, koje su započete već prvog dana rada bolnice. Tim povodom, građanima su tokom cijelog dana omogućeni poklon pregledi u okviru poliklinike bolnice, kao simbol posvećenosti zajednici i brige o zdravlju stanovništva.

Otvorena Opšta bolnica Moj Lab: Stručnost, odgovornost i napredna medicinska tehnologija kao temelj rada

Pregovori o članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji ušli su u završnu godinu i vrijeme je da se počne sa razgovorima o Ugovoru o pristupanju - ocijenila je komesarka za proširenje Marta Kos.
Ona je za Politiko kazala da su pregovori između Brisela i Podgorice o članstvu Crne Gore u EU ušli u završnu godinu.
 - Vrijeme je da počnemo razgovore o Ugovoru o pristupanju sa Crnom Gorom - rekla je Kos, dodajući da je Evropska komsiija “trenutno u završnoj fazi pripreme nacrta ugovora”.
Prema njenim riječima, sljedeći korak je utvrđivanje koje su zaštitne mjere potrebne kako bismo osigurali da buduće članice nastave da poštuju svoje obaveze i nakon pristupanja.
- To je važna lekcija iz prethodnih proširenja - navela je Kos.
Neimenovani razlog za takav oprez je Mađarska, primljena u posljednjem velikom talasu proširenja 2004. godine, piše Politiko.
- Potrebna nam je polisa osiguranja protiv rizika od trojanskih konja u EU, zemalja koje djeluju protiv naših zajedničkih ciljeva - rekla je Kos.
List navodi da se među ograničenjima koja Komisija predlaže nalaze „inovativne“ zaštitne mjere za budžet Unije, ključne politike i strukture odlučivanja, uključujući obavezu lojalne saradnje.

Kos: Vrijeme je da počnemo razgovore o Ugovoru o pristupanju Crne Gore

Odnosi između Skupštine Crne Gore i Narodne skupštine Republike Srpske bilježe kontinuiran napredak i da se saradnja odvija uzlaznom putanjom, te da je upravo to način kako da se očuva i osnaži mir, stabilnost i dijalog u regionu, kazao je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić danas u Banja Luci tokom sastanka sa predsjednikom Narodne Skupštine bosansko-hercegovačkog entiteta Republike Srpske &nbsp;Nenadom Stevandićem.
Kako je navedeno u saopštenju, Mandić je sa Stevandićem razgovarao o aktuelnoj političkoj situaciji u regionu i svijetu.
Tokom razgovora, Mandić je upoznao svog sagovornika da je Crna Gora u maju ove godine domaćin velikog Samita predsjednika parlamenata država članica Parlamentarne skupštine Mediterana, gdje će fokus biti upravo na skorom članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji, ali i na podršci svim državama u regionu, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.&nbsp;
Mandić je dodao da je upravo na ovu temu nedavno razgovarao sa Generalnim sekretarom PAM-a Serđom Pjacijem. U tom kontekstu Stevandić je iskazao zainteresovanost da i dom na čijem je čelu, u narednom periodu, u svojstvu posmatrača, učestvuje u radu ove međunarodne organizacije.
- Na kraju sastanka sagovornici su izrazili spremnost za dalje produbljivanje parlamentarne saradnje i tom prilikom predsjednik Mandić je domaćinu uručio sliku tvrđave Žabljak, prijestonice gospodara srednjovjekovne Zete Ivana Crnojevića - zaklkučuje se u saopštenju.&nbsp;
Podsjećamo, Prva sjednica Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2026. održava se danas u zgradi Skupštine Prijestonice Cetinje na kojoj se predsjednik Skupštine Andrija Mandić nije pojavio.&nbsp;

Umjesto na Cetinje, Mandić otišao u Banja Luku: Stevandiću uručio sliku tvrđave Žabljak

Nalazi istraživanja Centra za građansko obrazovanje (CGO) pokazuju stabilno visok nivo saglasnosti da je potrebno dodatno unaprijediti medijsku pismenost, uz istovremeno smanjenje protivljenja toj ideji.
Kako stoji u analizi, podrška raste jer je udio onih koji smatraju da medijsku pismenost treba unaprijediti porastao sa 58,1 odsto u 2024. na 61,9 odsto u 2025. godini.&nbsp;
Ovo, dodaje se, potvrđuje da jasna većina prepoznaje koliko su vještine kritičkog razumijevanja informacija važne u savremenom medijskom okruženju.
- Otpor opada, imajući u vidu da je procenat onih koji misle da ovakvo jačanje nije potrebno smanjen sa 16 odsto na 10,3 odsto, što ukazuje na šire prihvatanje potrebe za edukacijom u ovoj oblasti. Podatak da blago raste broj neodlučnih (sa 25,8 odsto na 27,7 odsto) može značiti da dio javnosti još nema dovoljno jasnu sliku o tome šta medijska pismenost podrazumijeva, pa je to zato potrebno više informisanja i sistemskog rada na ovoj temi - navodi se u analizi.&nbsp;
Ukupno posmatrano, medijska pismenost postaje prepoznata kao važno društveno pitanje.
- To dodatno osnažuje inicijative civilnog društva i potrebu da nadležne institucije ovoj oblasti pristupe snažnije, strateški i dugoročno. Nalazi su dio dva talasa istraživanja sprovedenog u okviru projekta „Mediji za demokratiju: jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore“, koji je CGO sproveo uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije - zaključuje se u analizi.&nbsp;

CGO: Građani i građanke Crne Gore sve više prepoznaju značaj medijske pismenosti

Društvo

Tender potvrdio da je Rudnik obmanjivao javnost - novo korito Ćehotine je puklo

Kolumne

,,SLUČAJ MEDENICE”: Zloupotreba državne sile u političke svrhe

Politika

Nikolić: Ako policija može čuvati Cetinjski manastir i Botun, može nadzirati i osumnjičene; Šćepanović: Ako nijedan sudija ne bude sankcionisan zbog bjekstva Medenice, neće ni policajac

Tag: javni-servis