Jedna mitropolija, a dva mitropolita? Ili: dvije mitropolije i dva mitropolita?&nbsp; Bilo je i medija koji su, nakon što je obznanjeno da je Sinod Srpske pravoslavne crkve dodijelio titulu mitropolita Metodiju Ostojiću, postavili i još jedno pitanje: da li je imenovanje padobranca Metodija, odmazda Vučićevog Beograda prema Joanikuju, koji se, eto, drznuo da prozbori da su studenti u Srbiji bili u pravu? &nbsp; IZVRŠIOCI NA ZADATKU Uzaludna, retorička pitanja. Kao da niko ne vidi, ili neželi da vidi - sve ovo što se događa unutar Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori samo je dio iste agende - poništavanja crnogorske i crkvene, ali i državne samobitnosti. &nbsp; Nema nikakve razlike između Joanikija i Metodija, jedino što ovaj novoimenovani mitropolit zna da skače padobranom, dok Joanikija dovoze helikopterom. &nbsp; Obojica su samo izvršioci na istom zadatku: da utjeruju svetosavlje, da šire laži o antifašizmu, o Crnoj Gori kao srpskoj Sparti... I, naravno, &nbsp;da veličaju Moljevićevu Homogenu Veliku Srbiju, koja se danas zove - ,,srpski svet“. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051919050_7c3fe938526ab0cf753417e6ee2b525d908d5e6190966d60c0c0b6858381a3bc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051919050_7c3fe938526ab0cf753417e6ee2b525d908d5e6190966d60c0c0b6858381a3bc" data-rendition-name="original" width="1920" height="1081" loading="lazy" alt="CRKVA POD PATRONATOM POLITIKE: Porfirije i Vučić"> <figcaption>CRKVA POD PATRONATOM POLITIKE: Porfirije i Vučić</figcaption> </figure>  Ne, nemaju potrebe ni Aleksandar Vučić i njemu potčinjeni Porfirije Perić da nešto kažnjavaju Joanikija Mićovića, ili naprasno da uzdižu Metodija Ostojića. I jedan i drugi su dobri đaci i svojski se trude da pastvi u Crnoj Gori ubace u glavu. &nbsp; BRISANJE ISTORIJE RADI ,,BOLJE BUDUĆNOSTI” Prvo - reviziju istorije. &nbsp; Još avgusta 2022. godine u Gornjem Zaostru, tada episkop Metodije, vođe četnika u Drugom svjetskom ratu Dražu Mihailovića i Pavla Đurišića, odgovorne za ratne zločine i masovne pokolje civilnog stanovništva druge vjere i nacije, proglašavao je - srpskim junacima. &nbsp; Istu laž o Đurišiću kao junaku što je &nbsp;ovog aprila i za ovaj Dan pobede 9. maja - bezočno je pronosio i mitropolit Joanikije Mićović. &nbsp; Užasne su to poruke sveštenika Srpske pravoslavne crkve. Kao da je klanje žena, staraca i đece druge vjere uvod u beatifikaciju Đurišića, baš kao ono kada su proglasili svecima zločince - popa Macu Vukojičića i Obrada Šiljka. &nbsp; Zato priča o antivučeićevskom Joanikiju i provučićevskim Metodiju nema veze sa realnošću, nema uporišta u istorijdkim činjenicama. &nbsp; S razlogom, jer Crkva Srbije želi da kreira budućnost Crne Gore, bez crnogorske suštine. &nbsp; CIJEPANJE TERITORIJE &nbsp; Zato je odluka Sinoda Srpske pravoslavne crkve suštinski - nastavak cijepanja, komadanja, rasparčavanja državne teritorije Crne Gore. &nbsp; I ranije je Crkva Srbije – formirajući eparhije u Crnoj Gori – ignorisala crnogorske državne granice: eparhija Budimljansko nikšićka, ali i djelovi eparhija Mileševske i Zahumsko-hercegovačke, bili su van teritorije Crne Gore. &nbsp; Nije slučajnost i nije greška: tako je SPC poručivala da ne priznaje Crnu Goru kao nezavisnu državu. &nbsp; Dok je bila apsolutna vlast Đukanovićevog DPS-a, vrh Srpske crkve je preko Amfilohija uspijevao da održi svoju dominaciju, iako su strahovali da će crnogorska vlast konačno vratiti sakralnu imovinu i nasljeđe pod crnogorski pravni poredak. &nbsp; Nije se to desilo, niti je DPS umio da gleda van političkih nagodbi i dnevnih, prizemnih, stranačkih interesa. &nbsp; Skupo je to koštalo Crnu Goru. Nakon avgusta 2020. godine i nakon smrti Amfilohija Radovića, otkrilo se – čak i za one koji su odbijali da vide očigledno - pravo lice i pravi odnos Crkve Srbije prema crnogorskoj državi i autonomiji pravoslavne crkve u Crkvi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051919054_6a958aceb52ac88514ff5076f9f04e76bea488f0df76af5028266b97d2e7fb57.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051919054_6a958aceb52ac88514ff5076f9f04e76bea488f0df76af5028266b97d2e7fb57" data-rendition-name="original" width="1998" height="1500" loading="lazy" alt="BRISANJE SLAVNE ISTORIJE: Cetinjski manastir"> <figcaption>BRISANJE SLAVNE ISTORIJE: Cetinjski manastir(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  PONIŽAVANJE I PONIŠTAVANJE CETINJA Sve je završeno ekspresno: samo nekoliko mjeseci nakon smrti Amfilohija 2021, ukinut je Eparhijski savjet koji je postojao od 2006. godine. &nbsp; Tako valja gledati i na ovo imenovanje Metodija Ostojića. Ne kao kažnjavanje Joanikija ili zamjenu za njega, nego kao novi čin ponižavanja i poništavanja pozicije Crnogorsko-primorske mitropolije. I unižavanja Cetinjskog manastira koji je decenijama i stotinama godina održavao luču pravoslavlja na Balkanu. I kad Pećke patrijaršije nije bilo, što bi Crkva Srbije da izbriže iz koletivnog sjećanja Srba, u Srbiji ali i u Crnoj Gori. &nbsp; Kao da nije već bilo dovoljno ponižavajuće što je na tron Svetog Petra sio Joanikije Mićović, Sinod Srpske pravoslavne crkve sada je instalirao i drugog mitropolita. Pa Crna Gora danas ima dva mitropolita - koji nijesu crnogorski, nego srpski mitropoliti. &nbsp;&nbsp; I to je dio priče o umanjivanju značaja Cetinja, ne samo kao ishodišta pravoslavlja na Balkanu, već i luče crnogorske slobode: duhovno zarobiti, poniziti i pokoriti Cetinje - uvijek je bio dio velikosrpske svetosavske ideologije. &nbsp;&nbsp; ĐE JE NESTAO CRNOGORSKI OTPOR? &nbsp; I zato ona dvojica bestidnika, koja su se usudila na Kruševom ždrijelu da dižu i slikavaju se sa uzdignuta tri prsta pored Vesne Pejović - žene koja je u jednom mučnom cetinjskom danu avgusta 2022. godine ostala i bez kćerke i bez dva ujnuka – nijesu bili samo ljdi bez soja.&nbsp; Ne, oni su bili svetosavski vojnici zadojeni lažima Crkve Srbije. I oni su zamrzjeli i Belveder i Cetinje, baš zato što je – kao i uvijek u istoriji – odbilo da se pokori pred silnicima. Ovog puta pred svetosavskom, imperijavlnom ideologijom ,,krvi i tla” koja je toliko zla donijela ovim prostorima. &nbsp; Zato su protiv Cetinja i obični pješadinci svetosavlja, ali i Sinod Srpske pravoslavne crkve. &nbsp; I bez obzira na broj mitropolita koje Sinod Srpske pravoslavne crkve proizvede u Crnoj Gori, nema dileme – svi će oni biti protivnici nezavisne, samosvojne Crne Gore. &nbsp; Koja uporno ćuti, kao da će šapatom pasti u zaborav i antifašizam i prije toga Belveder, i prije toga stotine godina borbe za slobodu, kad su mnogi u okruženju stenjali pod čizmom onog jačega. &nbsp; Zašto ćuti Crna Gora? To je pravo pitanje, na koje za sada nema odgovora. &nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bajka o anti-vučićevskom Joanikiju i pro-vučićevskom Metodiju

Srpska pravoslavna crkva je politički element u našoj stvarnosti, oni više ne poštuju vjeru - ocijenio je reditelj i predsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti Blagota Eraković.
On je, gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E, podvukao da su u SPC zanemarili svoje osnovne dužnosti.
- Neko od pametnih ljudi je rekao da ne vjeruje da Amfilohije vjeruje u boga. Prosto su zanemarili svoje osnovne dužnosti, bore se te da se što više crkava napravi, te da se uvede vjeronauka u škole, u multinacionalnu državu, gdje imaju 4 vrlo značajne religije - rekao je on.
Dukljanska akademija nauka i umjetnosti je objavila reagovanje povodom revizije istorije, dvije sedmice poslije skandalozne izjave mitropolita SPC Joanikija. Tada prvenstveno jer nijesu politička partija pa da, kako je rekao, da moraju odmah reagovati, ali i jer su čekali da vide kako će se izjasniti subjekti koji su dužni da reaguju.
- Niko se nije čuo, niko nije reagovao! Mi nemamo namjeru ni sa kim da ratujemo, nikoga da prozivamo, nema potrebe nikakve, prozvali su sami sebe. Onda smo napravili to saopštenje koje se poziva na Zakon o krivičnom postupku, u članu 370 doslovno piše govor mržnje, to je i prepravljanje istorije. To koliko se zalijeću na ovo malo jadne Crne Gore, mislim za mene najljepše zemlje na svijetu, ali moram je nazvati jadnom zato što je napadnuta evo već punih 100 godina iz svih mogućih oružja - rekao je Eraković.
Manje zemlje a da ima bogatu istoriju kao Crna Gora, smatra Eraković, nema nigdje. Sa sličnim se primjerom nije susreo, kako kaže, u 80 godina svog života.&nbsp;
Ukazao je da je ustoličenje mitropolita Joanikija na Cetinju 5. septembra 2021. godine bio potpuno antihrišćanski čin - jer je silom htio da se ustoliči u Cetinjski manastir.
- Isus Hristos u Bibliji kaže doslovno ,,moja crkva je tamo gdje sam ja”. Šta dalje od toga treba? Mogao se proglasiti za mitropolita na livadi, a kamoli u Hram Hristovog vaskrsenja ili Hram sv.Vladimira u Baru. Helikopteri, ćebad koja zadržavaju metke i tako dalje, u predvorju Cetinjskog manastira su bilo naoružani do zuba”- istakao je Eraković.
Za svakoga ko zdravo razmišlja bitnija je istorija, smatra Eraković, od bilo kakvih sporazuma, ali dnevna politika je, cijeni on, zavela sve - pa samim tim i crkvu.
- Ovo što oni izjavljuju, mitropolit, sveštenik Femić i drugi, to je politička rabota. Gospodin Joanikije je bio u Lijevče polju, vjerovatno su sve oko njega bili potomci četnika i da bi dobio kao dobar političar malo više ugleda on je počeo da hvali Pavla Đurišića… Ja sam 1944. godište, ja se sjećam mladih ljudi koji su išli do Austrije, iz Austrije su ih Englezi vratili Sloveniji, tako je nastao Zidani most. Nijesu Englezi htjeli da čuju da ih prime, zato što su znali da su bili fašisti, da su uništavali svoj narod. Crkva, pogotovu Srpska pravoslavna crkva je politički element u našoj stvarnosti, oni više ne poštuju vjeru. Neko od pametnih ljudi je rekao da ne vjeruje da Amfilohije vjeruje u boga. Prosto su zanemarili svoje osnovne dužnosti, bore se te da se što više crkava napravi, te da se uvede vjeronauka u škole, u multinacionalnu državu, gdje imaju četiri vrlo značajne religije - zaključio je Eraković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DV2kkRUZrTfQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

Eraković: Crna Gora je napadnuta evo već punih 100 godina iz svih mogućih oružja

Od veličanja do odlikovanja i proglašavanja za svece.
Brojni su primjeri ovakvog odnosa Srpske pravoslavne crkve (SPC) i njenih predstavnika prema osuđenim ratnim zločincima iz bliže i dalje prošlosti.
- SPC istoriju posmatra kroz etnofiletističku (nacionalističku) prizmu u kojoj je srpska strana vječita žrtva - kaže istoričar Vladimir Veljković.
U tom se kontekstu, dodaje, može tumačiti revizionizam kako ratova devedesetih, tako i Drugog svjetskog rata.
- Kako se devedesete tumače kao "neminovni sukob" različitih etničkih grupa, onda se i u istoriji poseže za onim pokretima, ličnostima i sukobima koji su tom ratu prethodili. U oba slučaja se izbjegava uloga i odgovornost crkvenih djelatnika - navodi Veljković.
Iz SPC nijesu odgovorili na pitanja Radija Slobodna Evropa povodom odnosa prema ratnim zločincima iz Drugog svjetskog i ratova na prostoru bivše Jugoslavije devedesetih.
<h2>Odnos Srpske crkve prema saradnicima okupatora</h2>
Izjava mitropolita SPC u Crnoj Gori Joanikija, koji je četničkog komandanta Pavla Đurišića nazvao "velikim junakom nepobjedivog karaktera", posljednja je u nizu onih koje su izazvale oštre osude djela javnosti.
Đurišićeve jedinice odgovorne su za masakar muslimanskih civila na sjeveru Crne Gore, u Sandžaku i istočnoj Bosni tokom Drugog svjetskog rata, a njegova uloga potvrđena je brojnim dokumentima i izvještajima iz tog vremena.
Za "vojničke vrline", odlikovan je Hitlerovim gvozdenim krstom.
- To je taj anti-antifašizam o kojem je jako dobro pisao (sociolog) Todor Kuljić, gdje vama fašizam i nacizam kao ideologija nije problem zbog stavova koje zastupa, nego je problem samo onda kada su Srbi žrtve tih ideologija - kaže Branimir Đurović, istraživač nevladine Inicijative mladih za ljudska prava.
Istoričar Vladimir Veljković podsjeća i na primjere kanonizacije episkopa koji su u Drugom svjetskog ratu sarađivali sa okupatorima.
Među njima je Irinej Ćirić, koji je uz službu poglavara SPC Porfirija 2022. proglašen za sveca.
Crkva je saopštila da je tokom Drugog svjetskog rata iz mađarskog logora Šarvar "spasao 3.000 srpske djece, trudnica i majki sa odojčadima", a potom ih udomio u 55 eparhija u Vojvodini.
- Zanemarila se međutim činjenica da je Irinej Ćirić bio saradnik mađarskog okupatora i neko ko je i politički radio u korist okupatora - navodi Veljković.
Tadašnji lider Mađarske i Hitlerov saveznik Mikloš Horti imenovao je 1943. Ćirića za člana gornjeg doma mađarskog parlamenta, a episkop Srpske crkve ostao mu je lojalan i nakon rata.
- U Crnoj Gori imamo još drastičnije primjere kada su kanonizovani sveštenici za koje se zna da su počinili ratne zločine - dodaje Veljković.
Među njima je Milorad Vukojičić, poznatiji kao "pop maca" (macola) i "pop koljač", pripadnik četničkog pokreta koji je u Crnoj Gori počinio niz zločina zbog kojih je nakon rata osuđen i pogubljen. Proglašen je za sveca 2005. godine.
Iste godine za sveca je proglašen i sveštenik Slobodan Šiljak, koji je strijeljan 1943. pod optužbom da je učestvovao u teškim zločinima nad stanovništvom u Pljevljima.
Na odluku SPC tada su reagovale porodice ubijenih, a Crkva je odbacila navode da su njihovi sveci činili ratne zločine.
- Veličanja zločina iz Drugog svjetskog rata i iz devedesetih dio su ideologije koja se samo nadovezuje - kaže Branimir Đurović iz Inicijative mladih za ljudska prava.
<h2>Uloga Srpske crkve u ratovima devedesetih</h2>
- Neki procesi su tekli paralelno i SPC je u liku nekih sveštenika i vladika uzela učešće u ideološkoj pripremi za ratove od osamdesetih godina - navodi istoričar Vladimir Veljković.
Tokom sukoba koji su uslijedili, SPC je učestvovala u nacionalističkoj propagandi, a pojedini njeni predstavnici otvoreno su podržavali srpske oružane snage i ratne ciljeve tadašnjeg režima Slobodana Miloševića.
Snimak sveštenika koji blagosilja pripadnike paravojne formacije "Škorpioni" prije nego što će jula 1995. u Trnovu streljati šestoricu srebreničkih civila obišao je svijet.
- I pojedine vladike su se potpuno poistovjetile sa srpskom stranom, što je uključivalo i opravdanje te strane, ma šta da je ona činila. Imamo video zapis vladike Kačavende koji stiže u Srebrenicu u julu 1995 - podsjeća Veljković.
<h2>Podrška ratnim liderima</h2>
Uz druge kontroverze koje prate njegov lik i djelo, nekadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda ostaće upamćen po bliskim vezama sa srpskim ratnim liderima u Bosni i Hercegovini Radovanom Karadžićem i Ratkom Mladićem, koji u Hagu služe doživotne kazne zatvora zbog genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina.
Na suđenju Mladiću prikazan je snimak na kojem tadašnji zapovjednik Vojske Republike Srpske Milenko Živanović izvještava Kačavendu o "operaciji Srebrenica", izmamljujući mu osmijeh informacijom – da je minaret džamije "poravnat".
Kačavenda je čestitao "hrabrom generalu i srpskim Obilićima".
- Evo, dočekujemo radosne dane, polako se približavajući onom trenutku kada će se ponovo poslije kosovske bitke ujediniti i vaspostaviti srpska država - rekao je Kačavenda.
Crkva nije dovodila u pitanje njegovu visoku poziciju u hijerarhiji, a razriješen je tek 2013. nakon što je podnioeo ostavku "iz zdravstvenih razloga" u vrijeme kada su se protiv njega pojavile optužbe za pedofiliju.
Iste optužbe i drugi skandali pratili su nekadašnjeg vladiku mileševskog Filareta, koji se devedesetih u svešteničkoj odori slikao sa mitraljezom, ali i lobanjom za koju je u video snimku tvrdio da pripada "srpskom dečaku kojeg su ubile hrvatske ustaše".
Ni njegova pozicija nije dovođena u pitanje. Razriješen je dužnosti episkopa 2015, ali Crkva nikada nije objavila razlog.
<h2>Ordenje za osuđene ratne zločince</h2>
Prije nego što je razriješen, vladika Filaret je ordenom "Belog anđela prvog reda" odlikovao haškog osuđenika Vojislava Šešelja.
U obrazloženju eparhije mileševske tada je navedeno da se visoko odlikovanje dodjeljuje "četničkom vojvodi, pobjedniku Haškog tribunala".
- Dragi prijatelju, brate Vojo, vama je bog dao da operete ljagu sa srpskog naroda, koliko ste mogli, razumije se teško je bilo, ali mi smo pratili i čestitamo vam na vašoj hrabroj, srpskoj, junačkoj borbi - rekao je Filaret 2015. dodjeljujući Šešelju orden.
Vojislav Šešelj je u Hagu osuđen na 10 godina zatvora zbog podsticanja progona i prisilnog raseljavanja hrvatskog stanovništva u vojvođanskom selu Hrtkovci 1992. godine.
Do optuženičke klupe međunarodnog suda odvela ga je politika ujedinjenja "svih srpskih zemalja" u takozvanu veliku Srbiju, ratnohuškački govori i organizacija paravojnih jedinica tokom ratova devedesetih.
Odlikovao ga je još jedan predstavnik SPC poznat po podršci ratnoj politici Srbije, mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije.
- Nalazimo se vremenu velike nepravde, prelama se preko srpskoga naroda. Jedan od onih koji su branitelji pravde, božije pravde, jeste vi gospodine Šešelj - rekao je Amfilohije 2015. uručujući Šešelju orden.
Mitropolit SPC u Crnoj Gori, koji je umro 2020. tokom pandemije korona virusa, je tokom ratova u bivšoj Jugoslaviji otvoreno podržavao srpske snage u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
U januaru 1992. otvorio je vrata cetinjskog manastira komandantu srpske paravojne formacije Željku Ražnatoviću Arkanu, koji je sa svojim pripadnicima, naoružan dugim cijevima, "čuvao manastir" od Cetinjana.
Treće odlikovanje od Srpske crkve, Šešelj je dobio 2022. godine.
Orden mu je uručio bački vladika Irinej ispred eparhije novogračaničko-srednjezapadnoameričke, navodeći da mu je "pripao dio časti" i ta "prijatna dužnost".
Odlikovanje je iste godine dobio i general Vladimir Lazarević koji je u Hagu osuđen zbog pomaganja i podržavanja zločina protiv čovečnosti nad kosovskim Albancima.
Lazarević je odlikovan zbog "njegovanja čovjekoljublja i pravoslavnih vrijednosti", a orden mu je dodijelio tadašnji vladika Pahomije koji je svojevremeno optužen za pedofiliju.
Iako mu je nekoliko puta suđeno, Pahomije je oslobođen optužbi, a SPC ga je 2024. unaprijedila u mitropolita.
<h2>"Na liniji' vlasti"</h2>
- Danas se nastavljaju prakse poricanja i revizionizma koje predvode institucije, ali upravo zbog uloge koju je Srpska pravoslavna crkva imala u ratovima devedesetih - navodi Branimir Đurović iz Inicijative mladih za ljudska prava.
Poput vlasti, SPC negira genocid nad više od 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, ali i druge zločine srpskih snaga.
Tako je predsjednik Srbije pred odlazak na sjednicu Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 2024. dobio "blagoslov" patrijarha Porfirija za protivljenje Rezoluciji o Srebrenici.
Crkva i nakon rata na Kosovu prati državnu politiku odbijanja priznanja nezavisnosti te zemlje.
Prethodni poglavar Irinej poručivao je da "srpsku baštinu treba braniti milom ili silom".
Njegov nasljednik, patrijarh Porfirije izjavio je 2024. da SPC "ne može biti dio bilo kakvih političkih pregovora i sporazuma" o Kosovu.
Položaj SPC dio je Sporazuma o putu normalizacije odnosa, koji je postignut 2023. godine u pregovorima koji se vode pod okriljem Evropske unije.
Srpsku crkvu su 2023. pratile i optužbe da se u njenim prostorijama na Kosovu skladišti švercovano oružje, što je SPC negirala.
U manastir Banjska se nakon oružanog napada na kosovsku policiju u septembru 2023. sklonila grupa Srba predvođena Milanom Radoičićem.
Eparhija raško-prizrenska je tada saopštila da je zabrinuta jer je "grupa naoružanih, maskiranih ljudi upala blindiranim vozilom, razbivši zatvorenu kapiju manastira".
Crkva je odbila ponudu kosovskih institucija da finansiraju saniranje štete u manastiru.

1250x600

1084x550

Od veličanja do odlikovanja: Odnos Srpske crkve prema ratnim zločincima

Predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević, organizovao je svečanu večeru povodom praznika Svetog Vasilija Ostroškog na kojoj je dodjeljivao svetovasilijevske zahvalnice, ali se i osvrnuo na izjave mitropolita Joanikija Mićovića, ističući da mitropolit ''svjedoči istinu''.
Kovačević je kazao da se mitropolit sjeća svih žrtava podjednako, kako vjera zapovijeda, te da mu napadi na njega govore da ne smiju posustati, kao što ni ''ova nikšićka litija ne psoustaje već skoro 30 godina''.&nbsp;
Predsjednik Opštine Nikšić, svetovasilijevske zahvalnice uručio je posthumno nekadašnjem narodnom poslaniku Janku Milatoviću, koju je u njegovo ime primio sin Miloš Milatović, kao i Mirku Ćuriću, gradonačelniku Trebinja, za doprinos jačanju bratskih odnosa između Nikšića i Trebinja.
Kovačević se ponovo osvrnuo na odluku Ustavnog suda o neustavnosti odluke o slavi grada.
- Mi kao Opština Nikšić nijesmo te stvari formalizovali zato što je to bilo potrebno ovome narodu – jer je on i prije i poslije tih odluka izlazio na litiju, ne zato što je to bilo neophodno našoj crkvi – jer ona pomen na Svetog Vasilija čuva sa nama ili bez nas, već zato što je to bilo potrebno samoj Opštini Nikšić- kazao je Kovačević.

Kovačević: Joanikije svjedoči istinu i sjeća se svih žrtava onako kako vjera zapovijeda

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Slobodan Jovanović

Što je to u biografiji Pavla Đurišića herojsko i junačko?

Odgovarajući na pitanje brine li ga pokušaj revizije istorije Srpske pravoslavne crkve i kako gleda na izjavu mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija da je Pavle Đurišić bio veliki heroj, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je kazao da misli da je rekao sve organizujući veličanstvenu proslavu, u cilju promocije antifašističkih vrijednosti i tekovina na kojima se temelji i moderna Crna Gora.
- Borba za slobodu, borba za pravdu, za jednakost, ali istovremeno i borba za obnovu naše državnosti tada u okvirima jugoslovenske zajednice su temelji onoga što su nam upravo heroji antifašističke borbe u Crnoj Gori ostavili - naveo je Milatović.
On je poručio da je, u tom smislu, njegov stav potpuno jasan.
- Mogu da govorim riječima i djelima, a svima ostalima, naravno, ostavljam da sude o tome - dodao je Milatović.
Na pitanje da li je takva izjava Joanikija pokušaj mijenjanja istorije i osuđuje li takvu izjavu, Milatović je kazao da misli da je sve rekao, upravo svim svojim stavovima i svojim izjavama kada su u pitanju antifašističke vrijednosti i antifašističke tekovine na kojima se bazira i moderna Crna Gora.
- Tako da su moji stavovi tu vrlo jasni - poručio je Milatović.

Milatović o izjavi Joanikija: Sve sam rekao organizujući proslavu u cilju promocije antifašističkih vrijednosti

Jezivo mi je što postoji tolika količina bezbožništva u crkvi. To mi je nerazumljivo - poručio je beogradski književnik, novinar i kolumnista Tomislav Marković komentarišući ofanzivu koju u Crnoj Gori predvodi Crkva Srbije s ciljem da sluge okupatora u Drugom svjetskom ratu i ratne zločince rehabilituje i proglasi za antifašiste i mučenike.
Marković je, gostujući u Drugačijoj radio vezi Antene M, rekao &nbsp;da je to potpuno katastrofalno, ali istovremeno i logičan nastavak onoga što oni zagovaraju sve vrijeme - tu, kako je rekao, četničku priču u crkvi.
- I devedesetih su blagosiljali zločince, Škorpione i sve redom, Kačavenda je dočekivao Ratka Mladića kao oslobodioca Srebrenice... Tako da je meni ovo logičan slijed - istakao je Marković.
Jasno mu je, kaže, da se oni Boga ne boje.
- I da tu u Boga niko ne vjeruje. To je jasno kao dan. Ali mi je nevjerovatno da se ne pojavi neka grupa teologa i pruži neki otpor crkvenim vlastima. Čudo da nije rečeno svi smo mi Adolf &nbsp;Hitler ili Rudolf Hes ili nešto slično - ocijenio je on.
<h2>Svi su tamo gdje treba: Vučić u Moskvi, studenti u Briselu</h2>
Na pitanje da li je odlazak Aleksandra Vučića na Putinovu paradu u Moskvi, i pored jasnih upozorenja Brisela, jasna poruka Evropskoj uniji kojem je carstvu odlučio da se privoli predsjednik Srbije, Marković odgovara da on tu poruku šalje dugo.
- On tu poruku šalje već dugo, a oni nikako da ga shvate ozbiljno. Nego stalno pokušavaju da od njega naprave nekog saradljivog čovjeka koji bi da unapređuje demokratiju, da se bori protiv korupcije, da širi slobodu medija i sve ostale slobode... Što je besmisleno jer čovjek radi na zatiranju svega pomenutog od početka svoje vladavine, a i ranije, kroz cijelu svoju karijeru - rekao je Marković.
Misli, ipak, da je ovo crvena linija koju će u Briselu teško moći da ignorišu, pogotovo stoga što je sve sada jasno podijeljeno.
- Danas i sjutra svi su tamo gdje treba da budu: Vučić je u Moskvi sa ostalim agresorima i diktatorima, a studenti, koji su sada glavni motor promjena i njegov glavni protivnik, su u Briselu i u EU - kazao je Marković.
Stvari se kristališu i sve je, cijeni on, onako kako bi trebalo da bude. Nije siguran da će odmah biti radikalnih rezova, ali vjeruje da je Briselu već teško da ignoriše masovne studentske proteste u Srbiji, pogotovo što su evropski izaslanici konstatovali da nema suštinskih razlika između zahtjeva studenata i EU.
- S druge strane, stvari su iskristalisane jer Evropa mora da se brani od Rusije i svako ko bude otvoreno na ruskoj strani bojim se da neće imati šta dobro da očekuje u budućnosti, dodao je.
<h2>Neće samo EU dići ruke od Vučića</h2>
Gost Drugačije radio veze ističe da je dobro što je Tonino Picula izvjestilac, jer se ne libi da Evropskom parlamentu predoči istinitu sliku o stanju u Srbiji. Vučić nije legitiman predsjednik jer pobjeđuje na neregularnim izborima i krši Ustav, kaže Marković i još jednom naglašava da EU više "ne može da trpi ruske ljude".&nbsp;
Kaže da promjena odnosa prema predsjedniku Srbije možda ne ide željenom brzinom, ali da je konačno počela da se jasno pokazuje.
- U tom smislu ja nijesam nezadovoljan. Mislim da ovo ide u dobrom smjeru. I da, htjeli ne htjeli, na kraju će morati da dignu ruke od Vučića. I neće samo EU morati da digne ruke od Vučića, jer u ovakvoj situaciji, kada je po svim istraživanjima najmanje 60 odsto ljudi potiv njega a podržavaju studente, on više nije u stanju da bilo šta od onoga što je obećao isporuči svojim partnerima - istakao je Marković.
Na pitanje da li će Vučić prihvatiti zahtjev studenata za raspisivanje vanrednih izbora, Marković najprije ukazuje da i dalje nema uslova za njihovo regularno održavanje jer režim ima ogromnu prednost: medijsku, organizacionu, uvozi birače, spiskovi nijesu sređeni...
- Čak i po tim uslovima narodnjaci su u panici i kukaju: ne, ne, nipošto izbori! Miloš Vučević, bivši premijer - fikus poručuje: ne, ne propala bi država. Kod njih je velika panika tako da ja nijesam siguran da će Vučić popustiti mirno. Vjerovatno ima neku svoju računicu ali meni se čini da on više ne može da dobije izbore ni pod kojim uslovima. Prosto se promijenila atmosfera u društvu. Ljudi su se oslobodili tog straha... Mada ne znam čega su imali da se plaše, ali hajde sad - kazao je on.
Tomislav Marković ističe da bi Vučić, ukoliko odmah ne ispuni zahtjev studenata za raspisivanje vanrednih izbora, mogao da bude suočen sa masovnim demonstracijama i da će, na kraju, ipak morati to da uradi. Zahtjev studenata vidi kao izraz njihovog velikog samopouzdanja da mogu srušiti režim na izborima, uprkos svim prednostima koje neće moći da budu otklonjene kad god se izbori desili. Konačno, primjećuje da je tako bilo i sa padom Miloševića, kojega su u Srbiji mase iskreno voljele, za razliku od Vučića koji vlada dominantno ucjenama i strahom.
Problemi sa kojima se suočava u Srbiji neminovno se reflektuju na Vučićevu spoljnopolitičku poziciju. Marković smatra da je, možda, preuranjeno reći da je predsjednik Srbije izgubio sve četiri stolice na kojima je do skoro sjedio, ali da su i one na koje još računa "klimave", u to nema sumnje.
Ako mu je Putin jedini adut, pravoslavlje je osuđeno na propast
Ocijenio je i da je posjeta patrijarha Porfirija Perića Moskvi bila neka vrsta pripreme za Vučićev dolazak. Kaže da je prvi čovjek srpske crkve tamo bio u ulozi "kurira".
- Ono je bilo sramotno. Ajde na stranu sve, ali meni je bilo najstrašnije ono što je pričao iz razgovora sa jerusalimskim patrijarhom. Kao, pravoslavlje ima jedan jedini adut, a to je Putin! Sad razmišljam - pa, ako je tako, onda je pravoslavlje osuđeno na propast! Zar je toliko loša situacija? Znam da jeste loša, ali da je stanje baš toliko katastrofalno, nijesam znao! Putin je smrtan čovjek, umrijeće, što će poslije? Što je tu problem? Ajde, na stranu Porfirije, katoličanstvo i potestantizam već dugo rade nešto da se prilagode savremenom svijetu i da nađu neke odgovore na nova pitanja i izazove. Pravoslavlje, bogami, slabo. Kad smo već kod Rusije, ona ima veliku filozofsku i religijsku misao koja počinje Solovjevim, pa je nastavljaju Berđajev, Šestov, Fjodorov... Oni su sve to, praktično, odbacili a te ljude proglasili jereticima - kazao je Marković.
Ako se tako radi, kaže on, onda se na kraju stigne do Putina.
- Danas je najteže pravim vjernicima u Rusiji i Srbiji koji bi željeli da imaju svoju crkvu, a nemaju je - zaključio je Marković.

Marković: Jezivo je da postoji tolika količina bezbožništva u crkvi, čudo da nije rečeno „svi smo mi Adolf Hitler“

U kultnom Tarantinovom filmu Petparačke priče Harvi Kajtel briljira u ulozi Vinstona Vulfa - lika koji stiže na poziv i rješava probleme. U Petparačkim pričama problem je leš u urnisanom automobilu koji nakon Vulfove intervencije izgleda besprijekorno. U crnogorskom crkveno-političkom životu (ili obratno, simbioza je toliko jaka da se ova složenica izgleda ničim ne može odlijepiti) ulogu Vinstona Vulfa konstantno tumači isti glumac - pop Gojko.
Tako je i ovih dana naš Vinston Vulf uskočio da počisti bazdeljavi narativni leš Joanikija II o Pavlu Đurišiću kao velikom junaku i pravednom stradalniku.
A evo kako pop Gojko, opremljen neprobojnim pancirom pasivne agresije, čisti Mićovićeve pripovjedne lješine: "Mediji će prenijeti govor mitropolita Joanikija o Pavlu Đurišiću, a neće prenijeti bezbrojne primjere saradnje SPC i Islamske zajednice, pa i muslimanskih porodica u Crnoj Gori.
Za par dana ćemo imati Markovdansku litiju u kojoj ćemo, između ostalog, obići porodicu pokojnog Halida Đečevića, po višedecenijskoj praksi ustanovljenoj krajem prošlog vijeka. Da li će vaš medij govoriti o tome? Ni aktuelni govor mitropolita Joanikija nije prenijet integralno. Govorio je i o četničkim zločinima, i o potrebi da se svi zločini svih strana ispitaju. Da ni jedan zločin ne ostane sakriven."
Po popu Gojku, dakle, nije problematično slavljenje nositelja Hitlerovog gvozdenog krsta i osvjedočenog ratnog zločinca - to je u najgorem slučaju "prenaglašeno i neprimjereno", već je problematično to što mediji tobože vade iz konteksta. Popu Gojku je dakako normalno to što se veliča Pavle Đurišić, monstrum koji je odgovoran za ubistvo oko 15.000 muslimana na tromeđi Bosne, Crne Gore i Srbije, pri čemu sâm u jednom od izvještaja pominje 8.000 žrtava civila - žena, đece i staraca.
Kantarom Beogradske patrijaršije kojoj postojano služi naš Vinston Vulf Pavla Đurišića baš to kandiduje za titulu velikog junaka "nepobjedivog karaktera". Jer nijesu li baš te žrtve genocida, riječima Mićovićevog predšasnika - koji je prvo znao zapaliti masu a potom kobajagi braniti džamiju od bijesa kojim je naoružao nišče duhom - lažni ljudi lažne vjere. Ali, vidite, nije to sve baš tako crno-bijelo.
Nakon što ucijepe u svijest pastvi mrzilačke poruke o stranom tkivu, "gubi iz torine", onda se kao vrhunski odraz "saradnje SPC i Islamske zajednice, pa i muslimanskih porodica u Crnoj Gori" ima tumačiti to što nijesu tragom svog obožavanog velikog junaka Đurišića pozvali - a to im se može kad god zatreba - na neke nove Šahoviće ili Srebrenicu, već uredno na Markovdan obilaze Đečevića mahalu i njene stanovnike dobrohotno podśećaju da su tu na tuđem, na manastiru koji pripada Beogradskoj patrijaršiji i da im trebaju biti zahvalni što ih Đura nije tukao, a eto mogao je, osobito te 1992. kad su se u atmosferi linča i straha prošetali Mićenom i pokucali Đečevićima prvi put na prozor, pa sad žrtve stokholmskog sindroma poturaju kao blistavi primjer multikulturalnosti i suživota.
Veli uza sve to naš Vinston Vulf da su mediji izostavili - a nijesu - to da je Joanikije govorio i o četničkim zločinima. I odmah pomislite da je, eto, našao za shodno da pomene onih 15000 muslimana ili pjesnika Ivana Gorana Kovačića ili, pak, žrtve četničkog terora u Lazinama (koji su bili prinuđeni zaustaviti merhametu tradicionalno neskloni oficiri Vermahta), ali ništa od toga. Četnički su zločini eto tako, uzgred pomenuti, ne bi li Joanikije demonstrirao mimikrijske namjere opšteg nivelisanja.
Svi su, tako, pravili zločine i svi su, dakle, krivi pa ih sad sve đuture treba izmiriti, ali uz detaljan ekspoze o onima koji su krivlji i onima koji su stradalnici, zapravo - o partizanskim zločinima i četničkom mučeništvu. A za one što ipak nijesu skloni Joanikijevim podlim revizionističkim sofizmima, tu je pop Gojko da priskoči i objasni da nije do Joanikijevog slavljenja (pro)fašista, no do zlih medija koji tendenciozno prenose.
Klasičnim manirom mazanja očiju naš je The Wolf (u jagnjećoj koži) pokušao da slavljenje jedne od najsramnijih ličnosti crnogorske povijesti, zločinca Pavla Đurišića, prikaže kao odavanje počasti stradanju "velikog broja nevinih ljudi koje je vojska Pavla Đurišića bezuspješno pokušala da spase", aludirajući na nesretnu kolonu koju je Đurišić poveo na zli put, prvo im ućerujući strah da će stradati od partizana, a potom ih ostavljajući na ćedilu svojim manevrima na Lijevče polju, kad je nakon izdaje ustanka ali i kralja stupanjem u kolaboraciju s fašistima potkraj '41. pa izdaje Draže Mihailovića u jesen '44. napokon izdao i naci-fašističkog kolaboranta Sekulu Drljevića s kojim je koji dan ranije sklopio sporazum da svoje trupe - kojih se tad već odrekao i kralj Petar II pa se ne mogu zvati "kraljevom vojskom", kako bi htio pop Gojko - pretvori u tzv. Crnogorsku vojsku.
No pop Gojko, ali ni drugi komentatori Joanikijevog sramotnog istupa, nije našao za shodno da prokomentariše još jednu od bestijalnih laži mitropolita Beogradske patrijaršije koji administrira manjim dijelom Crne Gore. Pored niza drugih i komentarisanih podmetačina Joanikije je ustvrdio i da je Trinaestojulski ustanak koji su po njemu predvodili potonji četnički zločinci "srušio nacističku tvorevinu – Nezavisnu državu Crnu Goru pod Musolinijevom Italijom", krivotvoreći da to nije bio ustanak protiv okupatora, no protiv "Nezavisne države Crne Gore".
Nasuprot ovoj otrovnoj konstrukciji stoje istorijske činjenice da je odluka o pokretanju ustanka protiv okupatora (upravo tako - protiv okupatora) donešena na śednici Pokrajinskog komiteta KPJ za Crnu Goru, Boku i Sandžak 8. jula 1941. u Stijeni Piperskoj. Bilo je to četiri dana prije Petrovdanskog sabora kojemu je iz prvoga reda nazočio i onaj po kojemu je Jovan Mićović uzeo kaluđersko ime a kojega je Beogradska patrijaršija proizvela u sveca - kolaboracionist i slavitelj Vermahta Joanikije I Lipovac.
Premda profesionalno osposobljen i za čišćenja pizdarija najvećih razmjera, ono što čak ni crnogorski Vinston Vulf ovih dana ne može ukriti svojim verbalnim eskapadama jeste da i iza slavljenja fašista u režiji Beogradske patrijaršije i iza ogavnih napada na građane koji na Kruševu ždrijelu traže elementarnu odgovornost za urušavanje bezbjednosnog sistema i iza udara na novinare i pojedince koji razotkrivaju nepočinstva režima ali i iza predatorskih namjera otuđenja najvrednijih prirodnih i ekonomskih resursa u Crnoj Gori stoji dobro uvezana toksična kleromafiokratska klika na vlasti koja od ove države kani napraviti duhovno mržnjom osakaćenu i ekonomski opušćelu baruštinu u kojoj će do posljednjega vremena a za interese genocidnih velikodržavnih projekata iz suśedstva pop Gojko i družina ribariti duše potčinjenih i obespravljenih.

Pop Gojko - crnogorski Vinston Vulf

Sveštenik Srpske pravoslavne crkve (SPC) Gojko Perović, reagovao je na to što su brojni mediji, partije, organizacije, udruženja i pojedinci osudili izjave Mitropolita Joanikija da je četnički vojvoda Pavle Đurišić bio veliki junak nepobjedivog karaktera.
Perović kaže da mediji prenose i naglašavaju problematične i dvosmislene stvari, a one lijepe zaobilaze.
- Mediji će prenijeti govor mitropolita Joanikija o Pavlu Đurišiću, a neće prenijeti bezbrojne primjere saradnje SPC i Islamske zajednice, pa i muslimanskih porodica u Crnoj Gori. Za par dana ćemo imati Markovdansku litiju u kojoj ćemo, između ostalog, obići porodicu pokojnog Halida Đečevića, po višedecenijskoj praksi ustanovljenoj krajem prošlog vijeka. Da li će vaš medij govoriti o tome? Ni aktuelni govor mitropolita Joanikija nije prenijet integralno. Govorio je i o četničkim zločinima, i o potrebi da se svi zločini svih strana ispitaju. Da ni jedan zločin ne ostane sakriven - rekao je Perović.
Zašto, pita on, to niko ne prenosi.
- Povod mitropolitivog govora nijesu bili četnički zločini, koje je između ostalog pomenuo, nego veliko stradanje naroda i kraljevske vojske koje se zbilo u proljeće i ljeto 1945 na području današnje BIH, Hrvatske i Slovenije. U tom stradanju se našao i Pavle Đurišić, a vladika je sa sveštenstvom održao pomen za sve te nastradale ljude, medju kojima je najviše bilo civila - navodi Perović.
Svjesni su, dodaje on, da način na koji je mitropolit hvalio Đurišićeva dobra djela (što se čini na sahrani i pomenu svakom pokojniku) zvuči prenaglašeno i neprimjereno, pogotovu u kontekstu zločina koje je Đurišićeva vojska učinila godinama prije svoga sopstvenog stradanja.
- Ali, niti je mitropolitiva namjera bila da veliča zločine, niti da ih skriva. Na to ukazuje integralni tekst njegovog slova. Namjera je bila da se ukaže na veliko stradanje velikog broja nevinih ljudi koje je vojska Pavla Đurišića bezuspješno pokušala da spase, a svi ti dogadjaji su od javnosti decenijama skrivani - rekao je Perović.

Gojko Perović: Mediji prenose i naglašavaju problematične i dvosmislene stvari, a one lijepe zaobilaze

Odnos prema Duklji najprije proističe iz neznanja. Radi se o značajnoj civilizacijskoj tekovini, koja se ne može pripojiti Srbiji, zbog čega su najprije počeli da je negiraju, a kada ni to nije bilo moguće, onda su pribjegli prisvajanju - poručio je istoričar Dragutin Papović.
On je, gostujući na Drugačijoj radio vezi na Anteni M, podvukao da je jasno da srpska propaganda ima plan da nakon posrbljavanja Petrovića, pređe i na posrbljavanje Vojislavljevića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprijava-odt-u-i-vdt-u-protiv-spc-svestenika-derkovica-i-srpskog-ambasadora-zbog-neovlascenog-skupa-na-duklji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ovakve akcije otkrivaju da je to meta djelovanja, međutim u istoriografiji postoji dovoljno dokaza, činjenica za svakoga ko želi da o tome objektivno i nepristrasno promišlja, i ko želi da zna više o istoriji Duklje, vidjeće da to ne može da se održi. Bez obzira na količinu propagande, sve je uzalud kada se jasno saopšte istorijske činjenice - rekao je Papović.
Komentarišući prisustvo ambasadora Srbije u Crnoj Gori Nebojše Rodića na tzv. „tradicionalnom saboru“ na Duklji, Papović je rekao da je to dokaz potpune usklađenosti političkog djelovanja države Srbije i njene crkve.
- I to ne čudi, makar ne posljednjih četiri, pet godina, ali ono što čudi je, ili što ostavlja gorak utisak, što crnogorske institucije nijesu reagovale na to. Kada se ambasador jedne države, bez obzira na to koje, pojavi na manifestaciji koja prisvaja crnogorsko kulturno nasljeđe i niko ne reaguje, to je dokaz da oni koji rade u institucijama ne rade svoj posao - rekao je Papović. &nbsp;
Papović dalje navodi da je reakcija Ministarstva kulture na tzv. tradicionalni sabor - gora od ćutanja.
- Nedopustivo je da Ministarstvo kulture ne reaguje na način da jasno kažu da je to prvorazredno kulturno dobro Crne Gore, da je to arheološki lokalitet koji još nije dobro proučen, prije neki dan su otkriveni predmeti koji pripadaju antičkoj Duklji. Reagovati na onaj način je skandalozno i izgleda kao da se Ministarstvo kulture odriče kulturnog dobra - kazao je Papović.
Na pitanje kako objasniti novi talas revizionizma i prema periodima bliske prošlosti, Papović je istakao da je to nešto što smo gledali i u Srbiji, nakon što je tamo i zvanično izvršena revizija ili rehabilitacija četničkog pokreta.
- Da je to stvarno tako, a što se malo pominje u medijima, pokazuje i to što je potpredsjednik Vlade Budimir Aleksić prisustvovao ovom događaju, čiji je resor upravo obrazovanje i odnos sa vjerskim zajednicama - smatra Papović.&nbsp;
Papović dalje dodaje da se radi o pripremi terena kako bi se promijenili istorijski udžbenici, naglašavajući da "tamo đe je četnička ideologija na vlasti neminovno je etničko čišćenje".&nbsp;
- Ovo što je izjavio Joanikije slušamo godinama. Vjerujem da je to priprema terena kako bi se u udžbenicima našlo upravo ovo što priča Joanikije, onda bi to dovodilo do drugačijeg odnosa u društvu. Tamo gdje se promoviše četnička ideologija, neminovno je etničko čišćenje, a ako to postane zvanična politika Vlade onda je to priprema katastrofe Crnoj Gori - zaključio je Papović.

Papović o saboru na Duklji: Priprema se teren za promjenu istorijskih udžbenika, reakcija MKM gora od ćutanja

Neformalna grupa građana “Zeleni kvart”, predstavnici NVO sektora i građanski aktivisti poručili su danas iz Beogradske ulice da neće dozvoliti gradnju zgrade u tom dijelu Gorice, za šta investitor danilovgradska kompanija Eurozox i ne posjeduje potrebnu dokumentaciju. Apelovali su na Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, da što prije revidira DUP za Novu Varoš 2, i između ostalog ovu parcelu proglasi za zelenu površinu.&nbsp; Pozvali su i gradonačelnika Sašu Mujovića da na ovom primjeru pokaže odlučnost da stvara, kako je rekao, "humanu i zelenu Podgoricu".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519170552_cbac654f9277adfb0234b03a87dac9b01ec5f02a8dcc665bbf7ed89c0d2270a7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250519170552_cbac654f9277adfb0234b03a87dac9b01ec5f02a8dcc665bbf7ed89c0d2270a7" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest Gorica "> </figure>  <h2>Loše upakovan tetris</h2> Podjećamo, danilovgradska kompanija Eurozox je 13. maja bez ijednog papira izvela mehanizaciju na teren s namjerom pripreme gradilišta na kojem bi trebalo da "nikne" nova zgrada. Tada se spontano okupilo 15ak građana koji žive na Gorici kako bi spriječili izvođenje radova. Na teren su tada izašle policija i inspekcija koje su zabranile nastavak radova. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsqKLTOzw9og&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Danilovgradska kompanija je tražila od Službe glavnog gradskog arhitekte saglasnost na idejno rješenje projekta na urbanističkoj parceli 18 koja se nalazi u okviru važećeg Detaljnog urbanističkog plana – DUP “Nova Varoš 2”. Međutim, glavni gradski arhitekta je odbio kao nepotpun i neuredan zahtjev za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova. Prema idejnom rješenju, planirana zgrada ispod Gorice sastojala bi se od podruma, prizemlja i dva sprata, a imala bi ukupno 11 stanova i 13 garažnih mjesta. Ukupna bruto površina objekta sa podrumom iznosi 2.021 kvadratnih metara.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519170548_240fd00068ee18faaad8ad58c35b7dfa7a3df2632f894de5194324bcfe853f3e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250519170548_240fd00068ee18faaad8ad58c35b7dfa7a3df2632f894de5194324bcfe853f3e" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt="Protest Gorica "> </figure>  Vuk Pejović, stanar ovog dijela grada, kazao je da ovaj prostor u Berogradskoj ulici nije naminjen za stambenu jedinicu i zato je pozvao nadležne da reaguju. - Ovaj loše upakovani tetris definitivno ne pripada ovdje i ovo nije prostor za stambenu jedinicu. Mi se okupljamo i protestujemo protiv nehumane gradnje u centru Podgorice. Sa ovog mjesta se direktno obraćam Ministarstvu prostornog planiranja, ministru Slavenu Radunoviću i njegovoj ekipi da ne dozvoli da ovaj prostor postane stambena gradnja i da se trajno zaštiti i trajno zaštiti zelena površina. Trenutno je loptica u njihovom dvorištu i samo treba da potvrde ono što je već grad odlučio - poručio je Pejović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519170552_388095d388530a1e8b7103603d28a1665ab0836961fb50a78e216779928eafc7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250519170552_388095d388530a1e8b7103603d28a1665ab0836961fb50a78e216779928eafc7" data-rendition-name="original" width="1350" height="1800" loading="lazy" alt="Protest Gorica"> </figure>  Obratio se i gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću, poručujući mu da mu je ovo idealna prilika za početak stvaranja "humane i zelene Podgorice", kako je to ranije kazao da bi želio da napravi od glavnog grada. - Mi ćemo učestvovati u doniranju sadnica, investitor može one mašine da dovuče ovdje da zasadimo još čempresa is tabala, kako bi ozelenili dodatno ovaj prostor, a od nas će dobiti još tetrisa da nauči dalje da slaže kockice kakve je zamislio - poručio je Pejović. On je kazao, da ukoliko ne budu dobili nikakav odgovor, da će se ponovo skupiti u većem broju, kao i da Podgorica ima dovoljno prostora za sve investitore da se širi u svim mogućim pravcima, "a da ne trpamo zgrade jednu na drugu - đe im nije mjesto".&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D7lI8r71S4Io&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <h2>Natrpavanje grada i narušavanje kvaliteta života</h2> Predstavnik Udruženja ljubitelja prirode i Gorice Sreten Radulović kazao je da je ovo za Podgoricu situacija sa katastrofalnim posljedicama, ako se uzme u obzir šira slika.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519170552_f99a2c21990fff6d726cd6f9b599e512fe8c33d901977e7376c0051fdb11d4d5.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250519170552_f99a2c21990fff6d726cd6f9b599e512fe8c33d901977e7376c0051fdb11d4d5" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest Gorica"> </figure>  - Grad u kotlini, koji se sve više naseljava, sa porastom stambenih jedinica i automobila morao bi da ima ogromno povećanje zelenih površina da bi se zadovoljio minimalni kvalitet osnovne ljudske potrebe, a to je vazduh. A radi se upravo suprotno. Prenatrpavaju se stambenim objektima naselja koja su nekad davno logično isplanirana da imaju neki minimum zelenih površina oko sebe, i makar nekakav protok vazduha. Centar grada je nažalost već prenatrpan, i ovakvi projekti prijete da ga učine totalno nefunkcionalnim. Mi već imamo situaciju da u većem dijelu dana nemamo gdje da parkiramo vozila. Grad je kritično zagađen u zimskim mjesecima, nekim danima, što je nevjerovatno, ali mjerenja zagađenosti svjedoče da je među najzagađenijim gradovima na svijetu - rekao je Radulović. Dodaje da su se stanari ovog kvarta pridružili borbi za isto jer im se ovakvim radnjama dodatno narušava kvalitet života. Postavlja se, napominje on, i pitanje bezbjednosti bilo kakve gradnje u blizini zgrada koje su stare preko 70 godina.&nbsp; Radulović je podsjetio da je prošlogodišnjom odlukom Glavnog gradskog arhitekte odbijeno idejno rješenje za izgradnju objekta, a da je investitor uprkos tome krenuo sa pripremom terena za izgradnju.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519170552_c89d444d50e71fafba53836da4af135c0b31d7c066612ed9762d69f47784de6b.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250519170552_c89d444d50e71fafba53836da4af135c0b31d7c066612ed9762d69f47784de6b" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest Gorica"> </figure>  - Zbog toga apelujemo na Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, da što prije revidira DUP za Novu Varoš 2, i između ostalog ovu parcelu proglasi za zelenu površinu, što bi bila najlogičnija moguća odluka. Takođe bi trebalo preispitati i vratiti se malo unazad, kako je došlo do toga da dio parcele koji je tik uz stambenu zgradu je privatna svojina. Kao predstavnik Udruženja ljubitelja prirode i Gorice, koje svojim akcijama koje traju više od deceniju i koje u svojoj biti imaju borbu za očuvanje i uređenje najveće park šume u gradu, u ime Udruženja dajem jaku podršku ovom protestu, zbog svega navedenog. A kao stanar ovog kvarta, biću istrajan u sudjelovanju u daljoj borbi za očuvanje ovog životnog prostora - poručio je Radulović. Stanarka Irena Radusinović poručila je da će kampovati u Beogradskoj ulici ako bude trebalo i ako se njihovi zahtjevi ne ispune. - Ukoliko biste pitali bilo koga od stanara, sigurno će vam reći da će kampovati ovdje. Ovo nije samo protest nas koji živimo tu, već svih građana koji ne žele da se devastira prostor, koji žele da šetaju Goricom - kazala je ona. <h2>Ljiljanić: Ne smijemo dozvoliti neplansku gradnju zarad bilo kog investitora</h2> Zamjenica gradonačelnika Podgorice Nađa Ljiljanić pridružila se okupljenima, navodeći da im daje punu podršku opravdanim zahtjevima građana. - Porasla sam u ovom kvartu i smatram da su zahtjevi građana opravdani. Pogledala sam svu dokumentaciju, njihovi zahtjevi su zaista opravdani s obzirom da je ovo jedini zeleni dio koji je ostao u kvartu i ne smijemo dozvoliti neplansku gradnju zarad bilo kog investitora. Puna podrška građanima - poručila je Ljiljanić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519180552_ffa80dd8b6cd620d423b093aa747a31176df4f068258577966720b77285862a9.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250519180552_ffa80dd8b6cd620d423b093aa747a31176df4f068258577966720b77285862a9" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Nađa Ljiljanić na protestu"> <figcaption>Nađa Ljiljanić na protestu(Photo: Portal ETV/Tamara Klikovac)</figcaption> </figure>  Kao što je glavna gradska arhitektica odbila gradnju, Ljiljanić se nada će i ostali koji dođu u dodir sa dokumentacijom pravilno postupati i da neće narušiti jedini zeleni dio u ovom kvartu. Očekuje da će nadležno Ministarstvo postupiti u skladu sa svim pravnim propisima. - Ovo nema veze sa politikom, već pravim vrijednostima koje su ostale u centru grada - poručila je ona. Mještani su u razgovoru sa Nađom Ljiljanić poručili da je trebalo da stopiraju projekat jer je loš.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D2m8CdkBECHY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <h2>Bitni svako stablo i travka</h2> Nevena Petković iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) kazala je da joj je žao što se nakon godinu okupljaju na istom mjestu i što moraju da napominju koliko je bitno da se sačuvaju mikro zelene lokacije u gradu. - Svako stablo i travka je bitna za održivi ekosistem. Pružaćemo pomoć sve dok nadležne institucije jasno ne kažu da će stati sa ovakvom devastacijom, jer ovakvim projektima zaista ovdje nije mjesto - poručila je Petković.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250519170548_42384f6dacc4a41a1ec8c46c59fd49092dc7d43569cfb5c6b00c6f403e83b32a.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250519170548_42384f6dacc4a41a1ec8c46c59fd49092dc7d43569cfb5c6b00c6f403e83b32a" data-rendition-name="original" width="1800" height="1350" loading="lazy" alt="Protest Gorica "> </figure>  Građani su sa današnjeg protesta i sa transparenata poručili da "zgrada nije mjera grada", da "Ministartsvo treba da zaštiti prostor", te da grad i njegovi stanovnici zaslužuju "zeleni centar, a ne sivi haos".

FOTO/VIDEO: Zeleni centar, a ne sivi haos: Građani zahtijevaju da se planirani prostor za zgradu proglasi zelenom površinom

Grupa nevladinih organizacija i građanskih aktivistkinja najoštrije su osudile nacionalistički pir glorifikacije ratnog zločinaca Pavla Đurišića u podgoričkom restoranu „Radovče“ ocjenjujući da je ovaj sramotni incident posljedica kontinuiranog ohrabrivanja desničarskih aktera u društvu, uključujući velikodostojnike Srpske pravoslavnice crkve (SPC) koji, kako su naglasili, prednjače u krivotvorenju istorije u vezi sa ovim pitanjem.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 72.3529%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fu-restoranu-radovce-pjevaju-i-klicu-pavlu-durisicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Pobornici četničke ideologije, koji uporno ulažu napore da operu nečasnu biografiju ovog četničkog vojvode, kreirali su ambijent u kojem se grupe osjećaju slobodno da slave ratne zločince i pjevaju „Đurišiću, mlad majore“ - poručili su Akcija za ljudska prava (HRA), Antifašisti Cetinje, Centar za građansko obrazovanje (CGO). Centar za demokratsku tranziciju (CDT), Udruženje profesora istorije Crne Gore – HIPMONT, građanske aktivistkinje Dina Bajramspahić, Jovana Marović i Marija Backović
Oni su decidni da izostanak odlučnih osuda iz vlasti za ovaj, ali i sve prethodne slučajeve, samo podstiče različite aktere da na ovaj način raspiruju podjele u društvu.
- Školski restoran „Radovče“, koji je bio kultno mjesto u ovom gradu i već 50 godina dio uspomena mnogih građana različite nacionalne i vjerske pripadnosti, nije smio sebi da dozvoli ovakvu kompromitaciju - dodali su oni.
Oni su pozvali rukovodstvo restorana i direktora JU Škola za srednje i više stručne obrazovanje „Sergije Stanić“, koja je vlasnik restorana, da upute izvinjenje građanima zbog slavljenja kolaboranta fašističkog okupatora u njihovim prostorijama.
- Dužnost je ovog restoran, koji ima obrazovni karakter, kao i svih obrazovnih ustanova, da osiguraju prostor u kojem se ne raspiruje nacionalna i vjerska netrpeljivost i širi govor mržnje, te da proaktivnim javnim odnosom pokažu da su u restoranu dobrodošli svi, bez obzira na bilo koje lično svojstvo - poručili su u NVO sektoru.
Niti jedna javna ustanova, koju finansiraju svi građani i građanke, ne smije, podvlače oni, ni u kojem obliku javno odobravati, negirati postojanje i umanjivati težinu zločina koji su saradnici okupatora počinili.
- Zato očekujemo od odgovornih lica iz restorana i škole da se vrjednosno odrede o nemilom događaju i započnu promjene internih procedura kojima se uređuje organizacija proslava u restoranu kako bi se preveniralo ponavljanje nekog sličnog kontroverznog događaja - istakli su oni.
Pozvali su i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija da osudi ovaj nacionalistički ispad i preduzme mjere nadzora kako se u objektima koja pripadaju obrazovnom sektoru ne bi promovisale politike mržnje i etničkog čišćenja.

Rukovodstvo restorana „Radovče“ i direktor SS „Sergije Stanić“ da se izvine građanima zbog slavljenja Pavla Đurišića u njihovim prostorijama

Veljko Vasiljević izabran je za predsjednika Odbora Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti (REGAGEN), a Milica Petrović-Simonović i Momir Škopelja za članove.
Njihov izbor podržalo je 38 poslanika, a &nbsp;četiri su bila uzdržana.
Administrativni odbor je Skupštini predložio ova imenovanja, a prijedlog je 10. aprila stavljen u skupštinsku proceduru.
Gordana Kalezić i Milan Remiković danas nijesu izabrani za viceguvernere Centralne banke Crne Gore pošto za to nijesu dobili potrebnu većinu u Skupštini.
Za izbor Kalezić je glasao 21 poslanik, a isto toliko ih je bilo uzdržanih. Za Remiković je glasalo njih 15, a uzdržanih je bilo 28.

Vasiljević predsjednik Odbora REGAGEN-a, za članove izabrani Škopelja i Petrović-Simonović

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Tag: joanikije-micovic

Bajka o anti-vučićevskom Joanikiju i pro-vučićevskom Metodiju

Eraković: Crna Gora je napadnuta evo već punih 100 godina iz svih mogućih oružja

Od veličanja do odlikovanja: Odnos Srpske crkve prema ratnim zločincima

Kovačević: Joanikije svjedoči istinu i sjeća se svih žrtava onako kako vjera zapovijeda

Što je to u biografiji Pavla Đurišića herojsko i junačko?

Milatović o izjavi Joanikija: Sve sam rekao organizujući proslavu u cilju promocije antifašističkih vrijednosti

Marković: Jezivo je da postoji tolika količina bezbožništva u crkvi, čudo da nije rečeno „svi smo mi Adolf Hitler“

Pop Gojko - crnogorski Vinston Vulf

Gojko Perović: Mediji prenose i naglašavaju problematične i dvosmislene stvari, a one lijepe zaobilaze

Papović o saboru na Duklji: Priprema se teren za promjenu istorijskih udžbenika, reakcija MKM gora od ćutanja

FOTO/VIDEO: Zeleni centar, a ne sivi haos: Građani zahtijevaju da se planirani prostor za zgradu proglasi zelenom površinom

Bajka o anti-vučićevskom Joanikiju i pro-vučićevskom Metodiju

Rukovodstvo restorana „Radovče“ i direktor SS „Sergije Stanić“ da se izvine građanima zbog slavljenja Pavla Đurišića u njihovim prostorijama

Vasiljević predsjednik Odbora REGAGEN-a, za članove izabrani Škopelja i Petrović-Simonović

PRATITE TVe UŽIVO