Predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, Josip Broz Tito, odlikovan je posthumno Ordenom časti Republike Angole, saopštio je ministar vanjskih poslova Srbije, Ivica Dačić. Naime, Tita je predsjednik Angole, Žoao Manuel Lauerenso, odlikovao za zasluge u borbi naroda Angole protiv kolonijalizma i za oslobođenje, u čemu su Pokret nesvrstanih, i Tito kao jedan od njegovih vođa, dali veliki doprinos. Dačićje na društvenoj mreži Instagram podijelio i fotografiju ordena i pratećeg pisma predsjednika Angole.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251112131120_275bb9ddb5b87e3aab1e682a1be8b4d6222cc41440b49bac4b9c351d2ad2ed81.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251112131120_275bb9ddb5b87e3aab1e682a1be8b4d6222cc41440b49bac4b9c351d2ad2ed81" data-rendition-name="original" width="1080" height="849" loading="lazy" alt="Orden časti Angole za Tita"> </figure>  Podsjećamo, Josip Broz Tito jedan je od utemeljitelja Pokreta nesvrstanih, koji je okupljao države iz Azije, Afrike i Južne Amrike, uz Jugoslaviju i Kipar iz Evrope, sa ciljem da pronađu treći put, ne priklanjajući se ni Istočnom ni Zapadnom bloku.&nbsp; Mnoge od zemalja članica Pokreta nesvrstanih bile su kolonije velikih evropskih sila i u nesvrstanima su vidjele mogućnost da se izbore za konačnu slobodu i nezavisnost. Tokom djelovanja Josipa Broza Tita u okviru Pokreta nesvrstanih, 1960-ih i 1970-ih godina, Jugoslavija je bila saveznik afričkih oslobodilačkih pokreta, pa tako i onih u Angoli, koje je predvodio Roberto Holden u okviru Nacionalog oslobodilačkog fronta Angole. Otuda i Orden časti za nekadašnjeg jugoslovenskog predsjednika koji je tokom svoje političke karijere dao veliki doprinos borbi afričkih naroda za slobodu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tito posthumno odlikovan Ordenom časti Republike Angole

Proslavismo ove godine 13. jul kao nikad do sada.
Potegao Joanikije da nas ubijedi da preko njegovih četničkih izbranika nema većih antifašista. Sve što se desilo u toku četvorogodišnjeg “oslobodilačkog” rata, o čemu postoji na stotine hiljada dokumenata, ili se smatra nepostojećim ili je okrenuto naglavačke. Kakvih smo se sve javnih izjava naslušali. Slavljenje dokazanih najvećih zločinaca i pljuvanje po istoriji. A to je za današnju vlast samo lično mišljenje pojedinaca i kao bezazleno se ignoriše. Ne znam na osnovu kojeg zakona ili moralnog kodeksa.
No, tako je to kad po naređenju Joanikija iz Ostroga sve mora biti uređeno po uzoru na Srbiju. Tako dobismo na visoke državne položaje političke brabonjke i bašibozluk da nas vode u civilizovani svijet Evrope. Iz njihovih govora jasno se prepoznaje da istovremeno galopiraju na dva konja. Pričaju o Evropi, a misle na Srbiju. U toj njihovoj poruci nema ništa ljudsko ni za razmišljanje. Samo se prepoznaje neograničeni, gotovo perverzni apetit za vlašću i preko nje kontrola nad narodom. A kroz sve to zrači, kao dominantna crta karaktera – podlost, primitivizam i blesavluk. Gluparenje je za njih jedini prirodni način razmišljanja.
Kad sam prvi put poslije raspada Jugoslavije (raspada koji se pripisuje stranim silama, a ne Slobodanu Miloševiću sa njegovom kamarilom i popovima) došao iz Amerike u Crnu Goru pita me jedan umni starac iz mojeg sela: 
“Viđe li, Banjo, što učinjesmo?” 
Odgovorih mu: “A što, đede?” 
“Prevrnusmo pun vagan gu*icom”, odgovori mi. 
 Bolje od toga ne čuh niti pročitah do danas!
Mora da je Tito bio genije, kad je od nas, ovakvih kakvi smo, napravio onako lijepu zemlju. 
Ja sam se u Americi uvijek predstavljao kao Jugosloven, sem ako bi neko pokazao da ima malo više znanja o Balkanu. Uvijek sam za 29. novembar, Dan Republike, išao u jugoslovenski konzulat u San Francisku, ispred kojeg bi bila grupa američkih policajaca koji su nas štitili od nasrtaja četnika. U to vrijeme Srbi u Americi bili su podijeljeni i imali dvije srpske crkve. Jednom se u Njujork tajmsu pojavio naslov: "Srbi brane puškama crkvu jedni od drugih." Posvađali su se oko para. Kad nemaju koga drugog da provociraju i potkradaju, onda to rade među sobom.
Pitam se da li su to sad na vlasti u Crnoj Gori sinovi onih koji su odstupali do Zidanog mosta, pa pokušavaju da operu biografiju? Ono što dođe poslije raspada Jugoslavije bilo je gore, ali ovo što danas imamo u mnogo čemu je za sprdnju.
Srbija, za kojom čezne i značajan broj ljudi iz Crne Gore, dio je Balkana đe đavo pokušava da napravi imperiju. I ostaće takva i kad Vučić ode. Ona ne može da prihvati činjenicu da se svuda oko nje nalaze međunarodno priznate nove države, pa bi pod plaštom izmišljene ugroženosti srpskog naroda htjela to nasilno da promijeni, a istovremeno prikrivaju na sve moguće načine već napravljene užasne zločine.
A našim crnogorskim Srbima pogoduje što se sve to dešava u skladu sa učenjem kleronaciste Nikolaja Velimirovića. Ponižavajuće je gledati i slušati na što su sve spremni da urade i izjave.
Ali dolazi vrijeme kad će i oni kao onaj četnički guslar, koji je u toku rata slavio uz gusle Dražu Mihailovića, Dimitrija Ljotića i Pavla Đurišića, a 1945. zaguslao: 
"Molim Tita i Moša Jevreja, da oproste što sam dosad bleja!"

Tito je bio genije

Mitropolit budimljansko-nikšićki Metodije, po nalogu Višeg državnog tužilaštva (VDT) u Bijelom Polju je dao izjavu u Centru bezbjednosti u Nikšiću povodom krivične prijave koju je protiv njega podnijela NVO Centar za građanska prava i tom prilikom ocijenio da se radi o nastavku političkog progona Srpske pravoslavne crkve (SPC), tvrdio da nije veličao zločine, te poručio da Josipa Broza Tita smatra „monstruoznom pojavom“.
Ova NVO prijavu je podnijela zbog veličanja četničkog pokreta koje je Metodije iznio tokom liturgije u manastiru Podmaine, 7. juna – kada je poposlijeratni sistem na prostorima bivše Jugoslavije takođe nazvao „titoističko-ustaškom koalicijom“, optužujući ga za „genocid nad srpskim narodom“.
Kako je izvijestio Dan, u izjavi pred službenicima CB Nikšiću, Metodije je odbacio sve navode iz prijave, nazvavši ih „činjenično neosnovanim i pravno apsurdnim“.
- Kako mi je poznato iz sredstava javnog informisanja, podnosilac prijave je izvjesna NVO čiji osnivač u svakoj prilici i na svaki način vrlo bučno ispoljava vjersku i nacionalnu netrpeljivost prema vjernicima i kliricima SPC, što je vjerovatan motiv i u ovom konkretnom slučaju - rekao je on.
Smatra da ova, kao i brojne slične prijave, predstavljaju nastavak pokušaja da se kroz pravosuđe izvrši pritisak na Crkvu.
- Ove prijave držim za nastavak političkog progona SPC i pokušaja anticrkvenih krugova da se zloupotrebom pravnih sredstava kreira javno mnjenje i društveni ambijent u kome je samo za vjernike i sveštenstvo SPC uveden delikt mišljenja, a sloboda izražavanja ograničena po ideološkim mjerilima - tvrdi Metodije.
Kako piše Dan, on je podsjetio da su Evropski parlament, ali i brojne međunarodne institucije osudile zločine totalitarnih komunističkih režima, a da je u Crnoj Gori danas, paradoksalno, dovođenje u pitanje njihovog nasljeđa postalo predmet krivičnog progona.
- Josipa Broza smatram monstruoznom pojavom. Neshvatljivo je da se takva moja kvalifikacija uzima kao vrijeđanje zvaničnih simbola države Crne Gore, jer, koliko mi je poznato, Broz nije državni simbol, niti je zakonom zaštićen od kritike - naveo je Metodije.
Kazao je i da nema nijedne riječi u njegovoj besjedi koja bi predstavljala aboliranje bilo kog zločina ili zločinca. Naprotiv, smatra da je istakao da istorijsko sagledavanje ličnosti i pojava, uključujući i Dražu Mihailovića, mora ostati stvar slobodnog, Ustavom zaštićenog mišljenja.
- Iskaz o generalu Mihailoviću kao prvom gerilcu Evrope je ponavljanje tadašnjih stavova antihitlerovske javnosti. To nije krivično djelo. Ne postoji nijedna riječ u besjedi koja abolira zločince ili veliča zločine - kazao je on.
Ocijenio je da pokušaji da se istorijska analiza ograniči, predstavljaju ideološku kodifikaciju stvarnosti i da se pod plaštom borbe protiv revizionizma, zapravo uvodi „jednoumlje“.&nbsp;
Metodije je naveo i da je njegova pastirsku dužnost i pravo da vjerni narod poziva na privrženost Crkvi, što mu, kako navodi, niko ne može uskratiti bez narušavanja osnovnih sloboda.
- Ako je zalaganje za nacionalnu ravnopravnost, istinu i slobodu, krivično djelo u Crnoj Gori, neka tako bude. Ali ja u tome neću učestvovati ćutanje - zaključio je Metodije.

Metodije dao izjavu u CB Nikšić: „Ovo je nastavak političkog progona SPC, Broza smatram monstruoznom pojavom“

Stotine ljudi iz država bivše Jugoslavije danas su Kući cvijeća mimohodom odali počast nekadašnjem doživotnom predsjedniku Socijalističke Federativne Repubike Jugoslavije (SFRJ) Josipu Brozu Titu povodom 25. maja, koji se u tadašnjoj državi slavio kao zajednički državni praznik - Dan mladosti.
&nbsp;Brojni Titovi poštovaoci, delegacije Saveza udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata (SUBNOR), udruženja i organizacija koji baštine sjećanje na NOB i Tita, od jutros su se okupljali na platou ispred Muzeja istorije Jugoslavije, čiji je dio i Kuća cvijeća, poslednje Titovo počivalište. 
 
Nosili su zastave bivše SFRJ i Saveza komunista Jugoslavije, kape "titovke", bedževe s Titovim likom ili potpisom, ordenja i odlikovanja nekadašnje Jugoslavije. 
 
Hiljade ljudi iz bivše SFRJ pohodi Memorijalni centar Josip Broz Tito i Kuću cvijeća svake godine na dan njegove smrti 4. maja i 25. maja kad se u bivšoj Jugoslaviji slavio njegov rođendan, odnosno Dan mladosti. 
 
Titovo se ime, osim uz partizanski pokret i antifašističku borbu koja je tokom Drugog svjetskog rata presudno utjcala na formiranje i postojanje bivše SFRJ, vezuje i uz osnivanje Pokreta nesvrstanih, koji je okupljao zemlje trećeg svijeta i bio svojevrstan balans između Istoka i Zapada. 
 
Titovoj sahrani u Beogradu 8. maja 1980. godine prisustvovalo je više od 200 šefova država ili vlada i visokih delegacija iz čak 127 zemalja svijeta. 
 
Od 1980. godine Kuću cvijeća je, po dostupnim zvaničnim podacima, posjetilo više od 17 miliona ljudi, među kojima je mnoštvo turista iz Zapadne Evrope, Amerike, a sve više je i posjetilaca iz azijskih zemalja - Kine, Japana, Južne Koreje i Vijetnama.

Stotine ljudi iz bivše SFRJ u Kući cvijeća odali počast Titu

Tačno je 45 godina od kada je na današnji dan, 4. maja 1980. godine, u 15:05 časova, u ljubljanskom Kliničkom centru, preminuo Josip Broz Tito - doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, vrhovni komandant Narodnooslobodilačke borbe i jedan od najznačajnijih političkih lidera 20. vijeka. Njegova smrt označila je kraj jedne epohe i početak političke nestabilnosti koja će deceniju kasnije dovesti do krvavog raspada države koju je gradio. Godinama nakon njegove smrti, svakog 4. maja, sirena u 15:05 sati zaustavljala je živote Jugoslovena na jedan minut. Fabrike su zaustavljale proizvodnju, saobraćaj bi stao, u školama bi nastala apsolutna tišina.&nbsp; Posljednji put sirene su se oglasile 4. maja 1990. godine. Jugoslovenska industrijska proizvodnja je te godine zabilježila pad od 18,2 odsto. Sljedeće godine je počeo rat u Jugoslaviji. Tito je bio simbol jedinstva i stabilnosti u višenacionalnoj i viševjerskoj zajednici jugoslovenskih naroda. Njegova uloga u osnivanju Pokreta nesvrstanih i vješto balansiranje između Istoka i Zapada učinili su ga globalno prepoznatljivom političkom figurom, cijenjenom čak i među ideološkim protivnicima. Dan njegove smrti pamtio se decenijama u kolektivnoj svijesti naroda bivše Jugoslavije. Vijest je prekinula direktan televizijski prenos fudbalske utakmice između Hajduka i Crvene zvezde, a glas legendarnog spikera Miodraga Zdravkovića objavio je: „Umro je drug Tito“.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DgyG7CzJbFHI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Milioni ljudi spontano su izašli na ulice, a plakanje odraslih postalo je simbol šoka koji je zahvatio naciju. Slike nepreglednih kolona ljudi koji su danima dolazili u Beograd da mu odaju posljednju počast i danas su svjedočanstvo o dubokoj emocionalnoj vezi naroda sa svojim vođom. Iako su kasniji istorijski procesi i propaganda bacali drugačije svjetlo na njegove političke metode i ličnu ulogu u jednopartijskom sistemu, Tito ostaje kompleksna figura koju je nemoguće svesti na jednostavne ocjene. Za jedne, on je bio diktator koji je gušio političke slobode, za druge - oslobodilac, državnik i ujedinitelj. Danas, 45 godina kasnije, Titov grob u Kući cvijeća u Beogradu i dalje posjećuju oni koji ga pamte, ali i mladi koji u njegovom nasljeđu traže odgovore na pitanja o pravdi, ravnopravnosti i suverenitetu. I dok se nekadašnja država čiji je tvorac bio više ne nalazi na mapama svijeta, sjećanje na Tita - sa svim kontradiktornostima koje nosi - ostaje duboko urezano u kolektivno pamćenje naroda Balkana. Sahrana Josipa Broza Tita, održana 8. maja 1980. godine u Beogradu, ostala je upamćena kao jedna od najvećih pogrebnih ceremonija u 20. vijeku. Na njoj se okupilo 218 delegacija iz 126 zemalja, od čega 33 predsjednika država, 21 premijer, četiri kralja i pet prinčeva, čime je postala jedna od najšire posjećenih sahrana jednog državnika u modernoj istoriji.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250504070552_68ecde0ffb70dca2b711d8c2da76828eb09fc20fdf7cfd5ac4eb5101e6d86cce.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250504070552_68ecde0ffb70dca2b711d8c2da76828eb09fc20fdf7cfd5ac4eb5101e6d86cce" data-rendition-name="original" width="800" height="450" loading="lazy" alt="Leonid Brežnjev"> <figcaption>Mnogi državnici sa Zapada pokušali su da izbjegnu susret sa sekretarom Komunističke partije Sovjetskog saveza Leonidom Brežnjevim na shrani(Photo: Getty Images)</figcaption> </figure>  Među onima koji su došli da odaju počast bili su i lideri iz dijametralno suprotstavljenih političkih blokova. Od Tita su se, između ostalih, oprostili i generalni sekretar Centralnog komiteta Komunističke partije Sovjetskog Saveza Leonid Brežnjev, britanska kraljica Elizabeta Druga i premijerka Margaret Tačer, indijska premijerka Indira Gandi, predsjednik Rumunije Nikolae Čaušesku, prvi predsjednik Sjeverne Koreje Kim Il Sung, predsjednik Iraka Sadam Husein, Jaser Arafat iz nekadašnje Palestinske narodne samouprave... Pored lidera nesvrstanih zemalja, došli su i predstavnici naroda i država koje su s Titom često bile u ideološkom, pa i diplomatskom sukobu. Čak i u smrti, Tito je uspio okupiti svijet u simboličnom trenutku globalnog primirja - barem na jedan dan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250504070552_17d05d6221ecb91d44795e387d38bba89d7c972cb9319c58e7f2b5172e0dc925.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250504070552_17d05d6221ecb91d44795e387d38bba89d7c972cb9319c58e7f2b5172e0dc925" data-rendition-name="original" width="800" height="543" loading="lazy" alt="Margaret Tačer"> <figcaption>Sahrani je prisustvovala i britanska premijerka Margaret Tačer, prva žena na čelu Velike Britanije(Photo: Getty Images)</figcaption> </figure>  Takva posthumna demonstracija poštovanja pokazala je koliki je međunarodni autoritet Tito uživao, ne samo kao vođa Jugoslavije, već i kao ličnost koja je znala da uspostavi dijalog između Istoka i Zapada, Sjevera i Juga, u najturbulentnijim godinama Hladnog rata. I riječi kojima je voditelj CBS-a obavijestio američku javnost o smrti Josipa Broza svjedočile su o tome: „Ruzvelt, Staljin, Čerčil, Čiang Kai Šek, De Gol, Tito... velikih saveznika iz Drugog svjetskog rata više nema. Posljednji među njima, jugoslovenski predsjednik Tito, umro je danas“. Tog dana, barem simbolično, Beograd je bio privremena prijestonica svijeta, a sahrana jugoslovenskog vođe – pozornica na kojoj su najdublje globalne podjele ustuknule pred smrću čovjeka koji ih je decenijama znao držati u ravnoteži.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250504070552_ec24d987699e2300dfd8e174a62f8ea553ad9dd941154c3d5e1d8129b5ca0ea6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250504070552_ec24d987699e2300dfd8e174a62f8ea553ad9dd941154c3d5e1d8129b5ca0ea6" data-rendition-name="original" width="1024" height="818" loading="lazy" alt="Svjetska štampa"> <figcaption>Svjetska štampa </figcaption> </figure>

Duško Mihailović

Dan kada je stalo srce Jugoslavije

Nekadašnji predsjednik SFR Jugoslavije, Josip Broz Tito, dobiće spomen-bistu na Cetinju, odlikom odbornika Skupštine Prijestonice, a na inicijativu Udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašista Cetinja.
- Podizanjem spomen-biste Josipu Brozu Titu trajno se čuvaju uspomene na istaknutu ličnost, revolucionara, borca protiv fašizma, jednog od najvećih svjetskih državnika XX vijeka, čije je djelo od međunarodnog značaja i predstavlja doprinos u borbi za mir, razumijevanje i saradnju naroda u svijetu- navodi se u obrazloženju odluke.
U prijedlogu odluke, između ostalog, navodi se da će sredstva za postavljanje spomen-obilježja obezbijediti Prijestonica, dok će o konačnom umjetničkom rješenju odluku donijeti stručna komisija koju će imenovati gradonačelnik Nikola Đurašković. O lokaciji će odlučiti organi lokalne uprave nadležni za uređenje prostora i zaštitu životne sredine.
Takođe, odbornici su dali saglasnost da se jedna ulica na Cetinju zove po oficiru JNA Krstu Đuroviću.

Josip Broz Tito dobija spomen-bistu na Cetinju

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je za Politiko da grobnica nekadašnjeg predsjednika SFRЈ Јosipa Broza Tita neće biti izmještena iz Muzeja Јugoslavije i da će Tito ostati dio srpske i jugoslovenske istorije.
- To se neće dogoditi. Nikada nisam bio veliki fan komunista i komunističkog režima, ali Јosip Broz je dio naše istorije, on je ovdje živio i ovdje je sahranjen, i on će ostati dio srpske i jugoslovenske istorije - rekao je Vučić.
Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić najavio je na prošloj sjednici Skupštine grada da će pokrenuti inicijativu da se izmjesti grobnica Јosipa Broza Tita, kao i da se podigne spomenik vođi Ravnogorskog pokreta Draži Mihailoviću na Terazijskoj terasi.
- Ne mogu da utičem na tu odluku, niti grad Beograd može pravno-formalno na to da utiče, ali mislim da je izmještanje Јosipa Broza iz Muzeja Јugoslavije izuzetno važna stvar za srpski narod i za budućnost ove zemlje - rekao je Šapić.
Politiko dodaje da ulice u Sarajevu, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Sloveniji i dalje nose Titovo ime, pa čak i ulice u zemljama poput Alžira, Brazila i Egipta ili zemljama EU kao što su Francuska i Italija.
Premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk u aprilu je reagovao na izjave Aleksandra Šapića koji je najavio inicijativu da se kosti Josipa Broza Tita izmjeste iz Kuće Cveća u Beogradu, te premjeste u njegov rodni Kumrovec. Uk je rekao da Tito neće ostati bez doma jer je Sarajevo grad koji se ponosi nasljedstvom partizana.

Vučić: Nijesam fan komunista, ali Titova grobnica neće biti izmještena iz Srbije

Američki predsjednik Donald Tramp otputovaće u Kinu krajem marta gdje će se sastati sa predsjednikom Si Đinpingom.
Tramp će u Kini boraviti od 31. marta do 2. aprila.
Putovanje je najavljeno u trenutku kada je Vrhovni sud poništio široki spektar carina koje je on uveo prošle godine za veliki broj zemalja.
Očekuje se da će fokus lidera dvije najveće ekonomije svijeta biti na produženju trgovinskog primirja, koje je spriječilo obje zemlje da dodatno povećavaju carine, prenosi Rojters.

Tramp ide u Kinu, sastaće se sa Sijem

Službenici Uprave policije uhapsili su R. P. (18) iz Nikšića kod kog su pregledom, prilikom ulaska na stadion "Pod Goricom", pronašli i oduzeli baklju i petarde, dok su pregledom autobusa "Vojvoda", kojim su navijači fudbalskog kluba "Sutjeska" doputovali u Podgoricu, pronašli pirotehnička sredstva, nož, palicu i drogu, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako su istakli, fudbalska utakmica održana u Glavnom gradu, sa početkom u 14 sati, protekla je u najboljem redu bez narušavanja javnog reda i mira.
Navijač iz Nikšića, R. P, će zbog pokušaja unošenja pirotehničkih sredstava u stadion, u skraćenom postupku, uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, biti priveden Sudu za prekršaje u Podgorici. On se tereti da je prekršio Zakon o sprječavanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama.
- Policijski službenici su pregledom dva autobusa kojim su "Vojvode" doputovali na utakmicu u Podgoricu sakriveno u bunkerima pronašli i oduzeli: 13 komada pirotehničkih sredstava, odnosno baklje, petardu "mamba", kuhinjski nož, drvenu palicu, te ručno pravljenu cigaretu sa biljnom materijom zelene boje za koju se sumnja da je marihuana i PVC zamotuljak sa biljnom materijom zelene boje za koju se sumnja da se radi o marihuani - precizirano je u saopštenju.
Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su, uz podršku policijskih službenika drugih organizacionih jedinica, danas preduzimali preventivne mjere i radnje u vrijeme prije odigravanja utakmice, za vrijeme odigravanja i nakon završetka utakmice.
- Ovu utakmicu je Fudbalski savez Crne Gore proglasio utakmicom povećanog bezbjednosnog rizika, te su iz tog razloga policijski službenici danas bili prisutni na ključnim tačkama sportskog objekta, u njegovoj neposrednoj okolini, kao i na pravcima kretanja navijača, kako bi se sportski događaj realizovao u bezbjednoj, fer i sportskoj atmosferi - navodi se u saopštenju.

Utakmica između Budućnosti i Sutjeske: Uhapšena jedna osoba zbog pokušaja unosa pirotehničkih sredstava, pronađene baklje, nož, palica i droga

Autobus s turistima iz Kine je propao kroz led na ruskom jezeru Bajkal, pri čemu je poginulo osmoro, saopštili su danas zvaničnici.
Jedan od kineskih turista uspio je da pobjegne iz autobusa koji je zaleđeno jezero prelazio u petak, napisao je regionalni guverner Irkutska Igor Kobzev u Telegram postu. Rekao je da je među poginulima sedam kineskih turista i vozač.
Autobus je propao u ledenu pukotinu širine tri metra, saopštilo je Ministarstvo za vanredne situacije.
Jezero je duboko 18 metara na mjestu nesreće, dodalo je Ministarstvo koje kaže da su spasioci koristili podvodne kamere tokom potrage.
Regionalno tužilaštvo je saopštilo da je pokrenuta krivična istraga.
Turistička kancelarija Irkutska je danas izvjestila da je autobusku turu vodio neregistrovani operater.
Bajkalsko jezero, najdublje slatkovodno jezero na svijetu, jedna je od ključnih turističkih atrakcija Rusije.
U Rusiji je posljednjih godina naglo porastao broj posjetilaca iz Kine pošto su Moskva i Peking uzajamno uveli bezvizni režim.

Autobus s turistima iz Kine propao kroz led na ruskom jezeru Bajkal, poginulo osmoro

Marija Vuković osvojila je zlatnu medalju na dvoranskom prvenstvu Balkana, koje se održava u Beogradu, <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/marija-vukovic-prvakinja-balkana">prenosi Portal Pobjeda</a>.
Crnogorska atletičarka slavila je da rezultatom 189 centimetara u skoku uvis. Marija je iz prvog pokušaja preskočila 181, zatim je visinu 185 „savladala“ u drugoj seriji, da bi 187 i 189 preletjela bez problema. Ostala je sama na zaletištu, jer je Rumunka Federika Apostol zastala na 187 (osvojila srebro), a istu visinu imala je i Lia Apostolovski iz Slovenije, ali Vuković na 192 nije bila uspješna.
Marija je prije samo deset dana, takođe u Beogradu, imala izuzetan nastup kada je osvojila drugo mjesto na 11. Beogradskom dvoranskom mitingu sa preskočenih 194 centimetra.
Marija Vuković je na sigurnom putu ka plasmanu među 12 najboljih skakačica svijeta za nastup na Svjetskom dvoranskom prvenstvu u Poljskoj (20-22.mart).&nbsp;

Tag: josip-broz-tito