U jutarnjem programu TVCG danas je o nasilju među mladima i prevenciji govorio ni manje, ni više nego Mitar Radonjić - čovjek koji je osuđivan zbog protivpravnog lišavanja slobode maloljetnika, nasilničkog ponašanja, a poznat je i po targetiranju i vršenju pritiska na novinare i slobodu izražavanja.
Radonjić je jutros uključen u Jutarnjem programu kao koautor knjige "Inicijativa mladih u svijetu kriminala".
Na bizarni postupak Javnog servisa ukazao je građanski aktivista Jovan Džoli Ulićević na društvenim mrežama, taksativno navodeći zbog čega višestruko osuđivana osoba ne bi smjela da ima minutažu na državnoj teledviziji, naročito kad se govorio o nasilju među mladima i prevenciji nasilja. A ko je Mitar Radonjić?
- Radonjić je prvi put osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od četiri mjeseca za djelo učinjeno 2011. Prema navodima iz presude, Radonjić je maloljetnike tukao ispred škole i u vozilu, a potom ih odveo u jedan apartman gdje je nastavio da ih udara rukama u predjelu glave i tijela. Kako se navodi u presudi, jednom je naredio da klekne na koljena, a onda ga udario nogom u leđa. Prestao je da ga udara kada mu je potekla krv iz nosa. Zatim im je obojici zaprijetio da će ih zapaliti ako slučaj prijave policiji - podsjetio je Ulićević.
Presudom iz 2018. godine Radonjić proglašen je krivim zato što je upotrebom sile, a drugi okrivljeni upotrebom prijetnje, pribavljao pravo za koje je smatrao da mu pripada, odnosno, prema navodima iz presude, sa drugim okrivljenim, došao do kuće oštećene u namjeri da naplati dug za izvedene građevinske radove, kada je Radonjić, nakon što je drugookrivljeni prijetio oštećenoj kuhinjskim nožem, iz ruke istrgao torbu iz koje je oduzeo i prisvojio novac u iznosu od 100 eura.
- Čovjek koji je otvorio Sklonište za žrtve trgovine ljudima, a za koje je i Stejt department u godišnjem izvještaju o trgovini ljudima u svijetu, konstatovao da je Crna Gora nazadovala na tom polju, ističući da Vlada nije promptno djelovala i uspostavila alternativne načine za zaštitu žrtava nakon što su stručnjaci objavili vjerodostojne optužbe za zlostavljanje od strane zaposlenog sa upravljačkim dužnostima u skloništu za žrtve trgovine ljudima koje je finansirala država. Čovjek koji je otvorio niz NVO koje su dobijale ne mali novac niz godina za rad sa žrtvama nasilja iz državnih fondova, uprkos upornom ukazivanju civilnog sektora na to ko i kako vodi ove servise. Čovjek koji je pokrenuo tužbu protiv novinara Pobjeda za “proganjanje”, jer je novinar Mihailović pisao uporno o ovim stvarima i razotkrivao ih - naglašava Ulićević.
On napominje da su svi podaci koje je iznio su javno dostupni svima, uključujući i Javni servis, dokumentovani u medijima, o njima se raspravljalo i na skupštinskom Odboru za rodnu ravnopravnost, te je konstatovano u međunarodnim izvještajima.
- Hvala vam najljepša što mu od našeg novca dajete prostor - poručio je ironično Ulićević.
Radonjića je krivim proglasio presudom i Viši sud u Podgorici, 3. novembra 2014. godine, zbog krivičnog djela nasilničko ponašanje, kada je uslovno kažnjem zatvorom od četiri mjeseca ukoliko u roku od dvije godine ponovi krivično djelo.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Za TVCG normalno da o nasilju među mladima i prevenciji govori čovjek osuđivan za prebijanje maloljetnika i nasilničko ponašanje

Nije bitno ko je zaposlio profesora Radomana Čečovića, već ono šta je uraðeno kada su dobijena saznanja da je nešto uradio. A urađeno je to da je profesor zaštićen, da je minimalno kažnjen i da je ostao zajedno sa djecom da obavlja taj posao, što znači da mu je pružena podrška da potencijalno seksualno uznemirava druge. To je poručeno u emisiji “Građanski ugao” na TV E.&nbsp;
Sagovornici emisije iz NVO sektora &nbsp;Danijel Kalezić, Staša Baštrica i Jovan Džoli Ulićević, osvrnuli su se na dešavanja kojima svjedočimo prethodnih dana, kada je objavljeno da je profesor književnosti u Gimnaziji “Slobodan Škerović” Radoman Čečović slao lascivne poruke bivšoj učenici te podgoričke srednje škole, Sari Vujisić.
Koordinator Montenegro prajda, Danijel Kalezić,kazao je da smo, kada je cijeli nemili dogaðaj isplivao u javnost, vidjeli da je direktorica Gimnazije “Slobodan Škerović”, Biljana Vučurović, umjesto da “preduzme sve da zaštiti djecu, uradila minimum”, a ne, kako dodaje, maksimum koji je očekivan.&nbsp;
- Tako da je taj čovjek i nastavio da radi u toj školi i djeca su ostala u potpunosti nezaštićena - istakao je Kalezić.
Direktorica organizacije Queer, Saša Baštrica je ocijenila da je slučaj koji se dogodio u Gimnaziji “Slobodan Škerović” jedna od "užasnijih tema ove godine". Poručuje i da smo davno izgubili moralni kompas.
- Nažalost mislim da je ovaj slučaj samo jedan vrh ledenog brijega, što se dešava ustvari u školskim krugovima. Sigurno sam 10ak puta u toku svog školovanja čula da se na času fizičkog &nbsp;profesor ili nastavnik prema učenicama odnosi kako ne treba. Ovo nažalost nije izolovan slučaj, ali jeste izolovan slučaj u smislu prijavljivanja - kazala je Baštrica u emisiji “Građanski ugao”.
Problem vidi i u tome što su, smatra Baštrica, svi oblici seksualnog nasilja prilično normalizovani u Crnoj Gori.&nbsp;
Nedavno održana press konferencija i obraćanje direktorice Gimnazije, Biljane Vučurović, prema mišljenju Baštrice, nesmotrena je relativizacija počinjenog.
- I dalje ne mogu da shvatim kako jedna žena koja je na čelu vaspitno-obrazovne ustanove može na bilo koji način da se bavi racionalizacijom onoga što je taj profesor uradio prema toj učenici. Što se mene tiče i mog mišljenja, ja sam duboko pogođena ovim što se desilo. Ali da li mislim da je ovo izolovan slučaj - ne definitivno. Mislim da konačno društvo treba da se probudi i shvati na koji način žive žene. Ne samo odrasle žene, nego čak i djevojčice - rekla je Baštrica.
<h2>Umjesto ostavke direktorice profesoru pružena podrška da potencijalno seksualno uznemirava druge</h2>
Komentarišući press konferenciju, Kalezić je kazao da ga je bilo sramota dok je “slušao objašnjenje direktorice”.&nbsp;
- Kada je pokušavala da prebaci odgovornost na one koji sada otvaraju to pitanje, govoreći da se targetira ona. Očekivano mi je bilo da kaže - pogriješila sam, napravila sam grešku, moja je obaveza bila da reagujem drugačije, podnijeću ostavku - za šta vjerujem da je jedini moralan čin u ovoj situaciji. Ali ništa od toga nismo čuli. Čuli smo - ja sam žrtva, škola je žrtva, nisam ja kriva, jer ja nisam zaposlila toga profesora - ističe Kalezić i poručuje da nije bitno ko ga je zaposlio.&nbsp;
Bitno je, dodaje on, šta je urađeno kada je ona dobila saznanja da je nešto urađeno.&nbsp;
- A urađeno je to da je on zaštićen, da je minimalnno kažnjen i da je ostao zajedno sa tom djecom da obavlja taj posao, što znači da mu je pružena podrška da seksualno potencijalno uznemirava druge - ocijenio je Kalezić.
<h2>Zastiđe</h2>
Izvršni direktor asocijacije Spektra, Jovan Džoli Ulićević, kazao je da je seksualno nasilje &nbsp;“najbrutalniji atak na ličnost koji može da se doživi”.
- Ako to tako shvatimo, onda još veću dimenziju dobija ta reakcija, jer umjesto jedne profesionalne, ljudske, etičke, moralne reakcije, mi smo dobili sve obrnuto, što je bilo zastiđe. Mi svjedočimo, što nije prvi put, da ljudi prioritizuju svoje funkcije, sebe, onda kada treba da zaštite one koji su povrijeđeni. &nbsp;I to jeste zastiđe - rekao je Ulićević gostujući u emisiji “Građanski ugao”.
Smatra da je u slučaju seksualnog uznemiravanja bivše učenice podgoričke gimnazije, bila jasna odgovornost.
- Vrlo banalno - ako sumnjate na krivično djelo, prekršaj, u obavezi ste da ga prijavite. Postoji niz mehanizama koje je direktorica, kojoj se učenica obratila, mogla da pokrene i akcija &nbsp;koje je mogla da preduzme da pomogne djetetu. Danas imamo situaciju da najveći branioci djeteta ćute o jednoj mladoj osobi koja je prijavila nešto, koja je vrlo hrabra i glasna da priča o tome, pa da je za 20 godina progovorila ne bi bilo kasno. I imamo sa druge strane cijelu jednu strukturu koja personifikuje sistem takav kakav jeste , koja pokazuje &nbsp;na jednom slučaju sve ono što ne valja sa tim sistemom - istakao je Ulićević.
<h2>“Znamo na kom talasu je došla na mjesto direktora”</h2>
Kalezić smatra da uprkos svemu direktorica Vučurović neće biti smijenjena.
- Činjenica je i da ona nije automatski podnijela ostavku. Svima su nam puna usta, pogotovo onima koji drže trenutno vlast, evropskih vrijednosti, demokratije, a sa druge strane te evropske vrijednosti i demokratija bi podrazumijevale to da direktorica na tom press-u samo može da kaže - ja podnosim ostavku, ja neću da čekam da me neko smijeni. Znamo da neće smijeniti, znamo čija je žena, što je u tom kontekstu jako bitno. Njen partner je neko ko ima moći i znamo na kom talasu je došla na mjesto direktora. Te evropske vrijednosti bi podrazumijevale to - ja dajem ostavku, ja nisam zaštitila đake. Mi to nismo čuli - naglašava Kalezić aludirajući da je direktorica podgoričke Gimnazije supruga poslanika NSD-a Jovana Vučurovića.&nbsp;
Prema njegovim riječima, ni Ministarstvo prosvjete ni premijer Milojko Spajić kroz “blagu izjavu u odnosu na slučaj”, neće se, kako dodaje, usuditi da smijene Vučurović zbog “drugih konstelacija stvari u odnosu na vlast i ostale interese".
- Što je preopasno, jer u ovom slučaju vidimo kako se to odražava i na žrtve seksualnog nasilja u školama, koje bi morale biti najbezbjednije mjesto za učenike, a ne mjesto gdje će biti mete potencijalnih seksualnih predatora, što vidimo da jeste - poručio je Kalezić.
I Ulićević je mišljenja da Vučurović neće biti smijenjena.&nbsp;
- Ne samo to čija je ona žena. Da li je iko smijenjen? Nevažno je li nečiji muž, žena, kum, itd. Da li smo mi gledali smjenu kadrova na liderskim funkcijama ili ostavke onda kada su trebale da se dese. Vrlo rijetko, toliko rijetko da je to na nivou incidenta - naglašava Ulićević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FRn0XpBi8r18&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kalezić: Pitanje je hoće li Vučurović biti smijenjena - znamo ko joj je muž; Ulićević: Umjesto moralne reakcije, prioritizuju se funkcije - to je zastiđe

U novoj epizodi emisije Građanski ugao osvrnuli smo se na neke od najvažnijih tema i izazova u 2024. godini.
Danijel Kalezić, koordinator Montenegro Prajda razgovara sa Stašom Baštricom, direktoricom Kvira i Jovanom Džoli Ulićević, izvršnim direktorom asocijacije Spektra o aktuelnom slučaju seksualnog uznemiravanja od strane profesora podgoričke Gimnazije “Slobodan Škerović”, kao i o položaju i pravima LGBTIQ osoba u Crnoj Gori tokom 2024. godine.&nbsp;
Emisiju Građanski ugao možete pogledati večeras u 22 sata.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DRn0XpBi8r18&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Građanski ugao na TV E: Danijel Kalezić, Staša Baštrica i Jovan Džoli Ulićević o seksualnom uznemiravanju bivše učenice podgoričke Gimnazija

Ne moraš da me razumiješ, ne moram da ti se sviđam, ne moraš u potpunosti da budeš edukovan po pitanju ove teme, ali je tvoja dužnost kao građanina, građanke da staneš toga dana za one koji jesu ugroženi, pa ko god oni bili, poručio je izvršni direktor organizacije Spektra Jovan Ulićević za Budilnik TV E uoči održavanja dvanaestog Montenegro prajda 28. septembra.
On je istakao da mora istaći da je značajno unaprijeđen zakonodavni okvir. Čak je, kaže, i bolja situacija po pitanju prihvatanja LGBT osoba u društvu.
- Međutim, slogan koji će obilježiti dvanaesti Pride ,,Đe su naša prava”, je pitanje za sve građane, i odnosi se na ljudska prava uopšteno, ne samo na LGBT populaciju - kazao je Ulićević.
Zašto je onda, pita on, bitno đe su prava LGBT osoba, između ostaloga?
- Jer su jedan od najboljih indikatora đe smo kao zemlja inače i zbog čega je to tako. Ako uzmete jednu grupu ljudi koja nije opšteprihvaćena i koju ne razumije do kraja opšte građanstvo u Crnoj Gori, ili društvo inače, čija prava nijesu nešto se podrazumijeva. To je odličan indikator đe društvo stoji po pitanju ljudskih prava, to je inače slučaj i sa Romima, i sa ženama, bilo kojom grupacijom čija su prava najranjivija. U tom smislu važno je istaći da se Crna Gora jako dugo zorila time da je jedna od najprogresivnijih država u svijetu po pitanju zakonodavnog poštovanja LGBT osoba. Crna Gora je u zadnjih nekoliko godina pala sa 8.mjesta, na toj nekoj mapi koja prati stepen poštovanja ljudskih prava ona se zove Rainbow Map, na 21.mjesto. Što pokazuje značajan regres u odnosu na ljudska prava LGBT osoba” - rekao je Ulićević.
Odgovor na pitanje ,,Đe su naša prava” dobićemo u subotu 28. septembra, ističe Ulićević i dodaje da imamo sporadičan bunt po pitanju nekih tema,i, naglašava on, opštu apatiju na teme za koje bi itekako imali razloga da se pobunimo.
- Ovo pitanje je i poziv na solidarnost i razumijevanje, da ako ja nemam prava nemaš ih ni ti, što je uvijek, zapravo, bio poziv Pride-a. Ne moraš da me razumiješ, ne moram da ti se sviđam, ne moraš u potpunosti da budeš edukovan po pitanju ove teme, ali je tvoja dužnost kao građanina, građanke da staneš toga dana za one koji jesu ugroženi, pa ko god oni bili - naveo je on. 
Po mnogim istraživanjima socijalna distanca u odnosu na različite grupe raste, kaže gost Budilnika, jer imamo polove koji rastu, i prihvatajuće i neprihvatajuće, što je, dodaje on, rezultat dešavanja u društvu.
- Mi već godinama živimo rastući nacionalizam, rastuću mizoginiju, rastući seksizam, homofobiju, rasizam i tako dalje. I sve je to posljedica toga. Ali, zašto sam optimističan? Zato što vidim puno ljudi, ali stvarno puno ljudi, sa kojima pričam, a pričam stvarno sa ogromnim brojem ljudi uvijek, koji su prihvatajući. Čak, iako nijesu prihvatajući su makar radoznali, a radoznalost preduslov da budete prihvatajući - istakao je Ulićević.
Sagovornik Televizije E problematizuje školske programe i udžbenike, gdje se učenici edukuju, kako kaže, isključivo mišljenjem nastavnika, ispravno je to što nastavnik želi, nema postavljanja pitanja, nema kritičkog mišljenja.
- Mladi ljudi moraju da vježbaju da dolaze sami do odgovora. Oni dolaze svakako sami do odgovora, ali nažalost tako što samo konzumiraju sadržaj, neregulisani sadržaj pun mržnje, koji im se servira često i u medijima i na raznim društvenim mrežama. Škola tu ima ključnu ulogu kako da se bori protiv toga. Dok god nemamo obrazovanje, koje je građansko obrazovanje kao izborni predmet, dok god nemamo seksualno obrazovanje kao predmet koji će da nauči đecu da čuvaju svoje seksualno zdravlje, da se čuvaju od seksualnog nasilja, da se čuvaju od različitih stvari koje mogu da ih ugroze po tom pitanju, i na kraju krajeva, dok god nemamo u školama učenje kako biti drug, jer mi pretpostavljamo da je biti drug nešto što se spontano nauči, treba da se stvori u tebi, ipak, neko mora solidarnosti da te nauči, zato što solidarnost podrazumijeva da se zauzmeš za nekoga onda kad ti se to baš i ne radi…Đeca moraju da nauče da budu drugovi i drugarice i onda kad ih to nešto košta - poručio je Ulićević.
Mnogo nevladinih organizacija se bavi temama ljudskih prava, organizovanjem radionica za mlade, međutim Ulićević smatra da je to donekle pogrešno - jer je težište stavljeno na te organizacije da pružaju obrazovanje djeci, jer je taj opseg mnogo manji od broja djece u Crnoj Gori.
- Ono što primjećujem na tim radionicama jeste da su nove generacije postale značajno konzervativnije. Ima i onih koji se istaknu u odbrani ljudski prava, i često mi bude žao kad ih gledam, jer budu nekad u manjini, i ogroman je napor koji onda oni u svojim sredinama sprovode, da bi svoje drugove i drugarice edukovali, senzibilisali i tako dalje. A sve je to pokazatelj poraza sistema - naglasio je Ulićević.
Ima mnogo stvari u Crnoj Gori kojih treba da se sramimo, poručuje Ulićević, imamo hiperprodukciju takvih stvari, loših narativa, skandala, političkih, dnevno političke priče, mišljenja je on, u takvim okolnostima je lako da se učini da je Zakon o samoopredjeljenju marginalan i nebitan. 
Zakon o samoodređenju ima dvije dimenzije, kaže Ulićević, a to je sistem prepoznavanja bez obavezne operacije i to je, dodaje on, praktična dimenzija tog zakona.
,, Druga dimenzija je vrijednosna, odnosno pitanje - da li Crna Gora cijeni pravo na samoodređenje. Što, ako gledamo njeno naslijeđe, ona bi trebalo da ga cijeni. Cijela crnogorska borba, otkad postoji Crna Gora, je borba na samoodređenje, da sami sebe odredimo, da imamo autonomiju, da odlučujemo o svojim životima ” - zaključio je Ulićević.
<h2>Bjeković: Dozvolite da LGBTQ osobe budu građani istog reda</h2>
Kako stvari stoje sada nijesmo daleko otišli u implementaciji zakona, jedan od razloga je i odnos zakona u Crnoj Gori, jer ne postoji njihova hijerarhija , te se postavlja ključno pitanje koji je zakon lex specialis u toj oblasti, međutim, najveći problem je u primjeni zakona, a u nedostatku određenih zakona u crnogorskom zakonodavstvu uvijek se može primijeniti praksa Evropskog suda za ljudska prava i drugih međunarodnih tijela - kazao je za Budilnik ombudsman Siniša Bijeković.
- Ne možete insistirati na tome da civilno društvo bude to koje će obezbjediti moguće ostvarivanje prava LGBTQ+ zajednici, to moraju da budu državni organi, ne samo državna uprava, odnosno parlament, već kompletno svi organi uključujući i pravosudne i druge organe. Sa druge strane ono što je bitno, i o čemu sam već govorio, jeste da postoji potreba da se dodatno dokompletira ovaj normativni osnov, jedna priča zakonodavstvo, a druga je priča donošenja podzakonskih akata na osnovu kojih će izvršavati to zakonodavstvo, i mislim da tu nijesmo daleko odmakli - rekao je Bjeković.
Izvjesno je da nijesu prijavljeni svi slučajevi diskriminacije, poručuje Bjeković, jer imamo nekompletiran pravni okvir kad je u pitanju registrovanje ovakvih slučajeva. 
- Bojim se da smo zakasnili, imajući u vidu da je pred nama praktično, koliko sjutra, posjeta Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije, koja to već i jednom i zabilježila 2017.godine da nemamo zadatak da kao jedna od tih preporuka bude obezbjeđivanje sveobuhvatnog sistemskog prikupljanja podataka koji bi trebalo da budu u funkciji, ne samo onoga što zaštitniku treba, nego, rekao bih, kreacije različitih politika na nivou države - istakao je Bjeković.
Institucija zaštitnika ljudskih prava je na neki način saveznik NVO sektora, poručuje Bjeković, i, kaže da to nikad nijesu krili, jer im je to savezništvo omogućilo da dođu do velikog broja informacija.
- Sve ono što može da predstavlja problem, sa kojim se suočava LGBTQ zajednica, u realnom vremenu dobijamo kao informaciju. Pokušavamo, u okviru svojih nadležnosti naći rješenje - naglasio je Bjeković.
Ombudsman će uticati na razvoj društvene svijesti da se LGBTQ osobe shvate onako kako se trebaju shvatiti, poručuje Bjeković, odnosno da su to ljudi.
 - Ono što je vrlo bitno mi smo napravili izvjestan pomak i kad je ova oblast u pitanju, ali još uvijek se LGBTQ osobe suočavaju sa različitim problemima, počevši od društvene marginalizacije, preko fizičkog i psihičkog nasilja, do nekih drugih oblika opstrukcija, kad je u pitanju ostvarivanje njihovih prava. Ono što je najsnažnija poruka koju treba uputiti je- dozvolite da LGBTQ osobe budu građani istog reda, a ne građani drugog reda - zaključio je Bjeković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na You Tube kanalu TV E.

Ulićević: Slogan ovogodišnjeg prajda ,,Đe su naša prava” se ne odnosi samo na LGBT populaciju

PV portal objavio je informaciju da je, na prijedlog episkopa mileševskog Atanasija Sveti Sinod Srpske pravoslavne crkve izabrao u eparhijski savjet mitropolije mileševske tri nova člana. To su Dario Vraneš predsjednia opštine Pljevlja, Dragoljub Krezović, predsjednik odbora direktora AD Rudnik Uglja Pljevlja i Milinko Gazdić predsjednik crkvenog odbora hrama na Gukama.
Mandat novoizabranih članova traje pet godina.&nbsp;
Novoizabrani članovi savjeta obećali su Atanasiju da će uložiti maksimalne napore da unaprijede odnose Opštine Pljevlja i Srpske pravoslavne crkve, prenosi Antena M.

U eparhijski savjet Mitropolije mileševske izabrani predsjednik opštine Pljevlja i predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja

Francuski predsjednik Emanueal Makron kazao je da bi ta zemlja u junu mogla da prizna Palestinu, a da bi zauzvrat neke bliskoistočne države mgole da priznaju Izrael.
- Moramo da krenemo prema priznavanju (palestinske države). I tokom sljedećih nekoliko mjeseci ćemo to učiniti. Ne radim to da bih nekome udovoljio. Učiniću to jer će u nekom trenutku to biti pravično- rekao je Makron na televiziji France 5.
Dodao je da želi da sudjeluje u kolektivnoj dinamici, što bi takođe omogućilo onima koji brane Palestinu da zauzvrat priznaju Izrael, nešto što mnogi od njih ne čine- dodao je Makron.
Iako je Palestinu priznalo skoro 150 zemalja, većina zapadnih sila to nije učinila, uključujući SAD, Veliku Britaniju, Francusku, Njemačku i Japan. Među zemljama koje ne priznaju Izrael su Iran, Sirija, Jemen i Saudijska Arabija.
- Naš je cilj da u junu, zajedno sa Saudijskom Arabijom, predsjedavamo konferencijom na kojoj bi mogli finalizovati plan recipročnog priznavanja- rekao je Makron.

Markon: Francuska bi u junu mogla da prizna Palestinu

Kvalitet vazduha u Evropi se značajno poboljšao tokom posljednjih nekoliko decenija, ali još postoje mjesta širom EU gdje koncentracija zagađivača premašuje trenutne standarde EU i još strože vrijednosti koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija, saopštila je danas Evropska agencija za životnu sredinu (EEA).
Nivoi nekih od najvećih zagađivača su, prema podacima za 2023. i 2024. godinu, bili ispod godišnjih granica koje trenutno propisuje Evropska unija.
EEA je istakla da će biti potrebne dodatne mjere, posebno u gradovima, da bi se u potpunosti dostigli standardi kvaliteta vazduha koji moraju da budu ispunjeni do 2030.
Standardi za nivoe finih čestica PM2,5 ispunjeni su na 99 odsto mjernih stanica, a za nivoe azot-dioksida na 98 odsto, navodi se u ovogodišnjem izvještaju EEA o kvalitetu vazduha.
Međutim, nivoi koje preporučuje SZO nijesu u velikoj mjeri ispunjeni i zagađenje vazduha ostaje najveći ekološki rizik po zdravlje u Evropi, izazivajući bolesti, snižavajući kvalitet života i dovodeći do smrti koje se mogu spriječiti.

Kvalitet vazduha u Evropi značajno poboljšan, ali potrebne dodatne mjere da se popravi standard

Ambasador Izraela u Etiopiji Avram Niguse izbačen je ove nedjelje sa jednog sastanka pod okriljem Afričke unije, potvrdio je danas jedan izraelski zvaničnik, a to je prethodno rekao i sam ambasador. 
 
Sastanak je bio posvećen obilježavanju genocida u Ruandi, a do izbacivanja izraelskog ambasadora došlo je na inicijativu predsjedavajućeg Komisije Afričke unije Mahmuda Jusuga, rekao je AP-u zvaničnik jevrejske države koji je tražio da ostane anoniman jer nema odobrenje da daje izjave novinarima.
- Novi predsjedavajući Komisije Afričke unije odlučio je da uvede antiizraelske političke elemente- rekao je juče ambasador Niguse preko društvenih mreža i dodao da to „otkriva fundamentalno nerazumijevanje istorija ruandanskog i jevrejskog naroda“.
Niguse je napisao da ga je na konferenciju pozvala Ruanda.
Jedan diplomata Afričke unije rekao je danas da je izraelski ambasador izbačen jer jevrejska država više nema status posmatrača u ovoj panafričkoj organizacijiu sa sjedištem u Adis Abebi, glavnom gradu Etiiopije. I ovaj zvaničnik je tražio anonimnost jer nema dozvolu da daje izjave novinarima.

Ambasador Izraela izbačen sa skupa koji je posvećen genocidu u Ruandi

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Tag: jovan-dzoli-ulicevic