,,Optužnica nije poslata, nema vremena za to danas, a mora je pogledati glavni Novović, za vikend će to uraditi..”. &nbsp; OK, konačno će i to biti završeno. &nbsp;Tako je razmišljala specijalna tužiteljka Lidija Mitrović, nakon što je njen kolega, specijalni tužilac Zoran Vučinić, wats up porukama javio da su u vrhu Specijalnog tužilaštva dobili informaciju da je tog četvrtka, 24. novembra 2022. godine, Mitrović predala na pisarnici Specijalnog državnog tužilaštva optužnicu protiv ministarke odbrane Olivere Injac za zloupotrebu službenog položaja. &nbsp; DUGO PUTOVANJE Bilo je to nakon mukotrpnog izviđaja koji je trajao duže od godinu i po, od prvih krivičnih prijava koje je protiv ministrake odbrane podnio, marta i aprila 2021. godine advokat Mihailo Volkov. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260217200216_307cd2849285f1ed617c9fd82c88c2a8dc7a10adeac0c4621bc7d1f4c45cab00.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260217200216_307cd2849285f1ed617c9fd82c88c2a8dc7a10adeac0c4621bc7d1f4c45cab00" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POLITIKA KAO SPAS: Olivera Injac, bivša ministarka odbrane, sada diplomatska predstavnica u Briselu"> <figcaption>POLITIKA KAO SPAS: Olivera Injac, bivša ministarka odbrane, sada diplomatska predstavnica u Briselu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Pri tom, ministrarka Injac je koristila funkciju da izbjegava pozive na saslušanje: kao osumnjičena prvi put se pojavila tek 24. avgusta 2021. godine, četiri mjeseca od kako je dobila poziv iz Specijalnog tužilaštva. &nbsp; No, onda je tek Injac počela da odugovlači, pa je u svojstvu osumnjičene drugi put saslušana u Specijalnom državnom tužilaštvu tek 10. avgusta 2022, godinu od prvog dolaska u SDT. &nbsp;&nbsp; Zato je poruku od kolege Vučinića, tužiteljka doživjela kao najavu da je priča o izviđaju gotova i da optužnica protiv Injac ide na ovjeru u Viši sud. &nbsp; Ništa, međutim, nije bilo završeno, niti se odvijalo kako je tužiteljka Mitrović zamišljala. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260217200220_7379e9d5546be0add678b94b22231e7f112d0ac5de48bc88598f90fe896542b4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260217200220_7379e9d5546be0add678b94b22231e7f112d0ac5de48bc88598f90fe896542b4" data-rendition-name="original" width="2050" height="712" loading="lazy" alt="POZIV KOJI NE SMIJE DA SE ODBIJE: SMS obavještenja Mitrović da je Novović treba"> <figcaption>POZIV KOJI NE SMIJE DA SE ODBIJE: SMS obavještenja Mitrović da je Novović treba(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  ,,PORUKA OD ŠEFA” Tek što je ušla u salu na jednodnevni pravni seminar u Podgorici, specijalna državna tužiteljka dobila je SMS poruku, od sekretarice glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. &nbsp; ,,Tužiteljka, u srijedu kod Šefa da dođete”, poručila je SMS-om sekretarica glavnog specijalnog tužioca. &nbsp; Na upit Mitrović zbog čega treba da se javi nakon sedam dana, sekretarica je samo lakonski odgovorila: ,,Tako je on rekao”. A, kada se oko 15 sati tog dana vratila sa seminara, specijalna tužiteljka Mitrović je shvatila da je bila pod specijalnim tertmanom - da je ekipa oko glavnog specijalnog tužioca vrlo detaljno pratila njeno kretanje. &nbsp;&nbsp; I to sa jakim razlogom: da bi, u odsustvu Lidije Mitrović, glavni specijalni tužilac Vladimir Novović mogao da naredi specijalnom tužiocu Jovanu Vukotiću specijalnu operaciju: hitno oduzimanje optužnice protiv Olivere Injac, svih kopija i svih pratećih spisa iz kancelarije specijalne tužiteljke. &nbsp; AKCIJA ODUZIMANJE OPTUŽNICE I SPISA Lidija Mitrović to precizno opisuje u Službenoj zabilješci od 24. novembra. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260217200220_39a0bf1947675d801678756f9bf7cdb3970c9a12b1606a05685f2f04fba3ed66.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260217200220_39a0bf1947675d801678756f9bf7cdb3970c9a12b1606a05685f2f04fba3ed66" data-rendition-name="original" width="1920" height="1128" loading="lazy" alt="DOKAZ NEZAKONITOG POSTUPANJA NOVOVIĆA: Dio Službene zabiljške Lidije Mitrović"> <figcaption>DOKAZ NEZAKONITOG POSTUPANJA NOVOVIĆA: Dio Službene zabiljške Lidije Mitrović(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  -U 15 h kada sam se vratila sa seminara u svoju kancelariju, koleginica Milijana me je obavijestila da je dolazio kolega Vukotić Jovan po nalogu Glavnog specijalnog tužioca Novovića i tražio da mu se odmah predaju spisi predmeta Olivere Injac, nakon čega mu ih je ona predala, bez obavještenja niti prisutnosti postupajućeg tužioca. Nakon saznanja za to pozvala sam Vukotića i rekla mu da nije mogao bez mog prisustva niti uzeti niti tražiti spise kojima sam ja zadužena – zapisala je, između ostalog, u Službenoj zabilješci tužiteljka Mitrović. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Sadržina Službene zabilješke bez dileme ukazuje da je akcija specijalnog tužioca Jovana Vukotića - oduzimanje optužnice i spisa predmeta u slučaju Olivere Injac - izvedena po ličnom nalogu Vladimira Novovića. &nbsp; I sve to bez prethodnog obavještavanja, bez saglasnosti Mitrović?! &nbsp;&nbsp; Od formiranja Specijalnog državnog tužilaštva za organizovani kriminal 2015. godine - takav slučaj postupanja glavnog specijalnog tužioca nije zabilježen. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260217200220_40be344ef52ec362a0cabb71cdb9c20318a7662ff6a5df230b1d3b951487bf86.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260217200220_40be344ef52ec362a0cabb71cdb9c20318a7662ff6a5df230b1d3b951487bf86" data-rendition-name="original" width="1920" height="1480" loading="lazy" alt="DOKAZ NEKADAŠNJE PODRŠKE RADU LIDIJE MITROVIĆ: Dopis SDT-a koji potpisuje Miloš Šoškić "> <figcaption>DOKAZ NEKADAŠNJE PODRŠKE RADU LIDIJE MITROVIĆ: Dopis SDT-a koji potpisuje Miloš Šoškić(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ni tada, a ni kasnije, nije bilo objašnjenja: zašto je sve do tog 24. novembra, glavni specijalni tužilac Vladimir Novović, ali i ekipa specijalnih tužilaca, maksimalno podržavala, štitila i javno poštovala rad specijalne tužiteljke Lidije Mitrović. &nbsp; PERSONA NON GRATA Da bi onda, bukvalno preko noći, tužiteljka Mitrović postala persona non grata u SDT-u, a uskoro i na meti progona. &nbsp;&nbsp; O podršci koju je SDT pružao Mitrović i odbijanju brojnih inicijativa ministarke Injac svjedoče dokumenta Specijalnog državnog tužilaštva koje objavljuje Televizija E. &nbsp;&nbsp; Tako je 22. aprila 2022, specijalni tužilac Zoran Vučinić odbacio je kao neosnovanu prijavu minstarke odbrane Olivere Injac protiv specijalne tužiteljke Lidije Mitrović; Potom je 27. maja glavni specijalni tužilac Vladimir Novović odbio &nbsp;zahtjev Olivere Injac za izuzećem tužiteljke Lidije Mitrović; A 28. juna iste godine, zamjenik glavnog specijalnog tužioca Miloš Šoškić obavijestio je Tužilački savjet da je tužiteljka Lidija Mitrović preduzimala radnje ,,u cjelosti shodno Zakoniku o krivičnom postupku. A samo dan prije nego što će Lidija Mitrović dostaviti u pisarnicu SDT-a optužnicu protiv Olivere Injac, 23. novembra 2022. godine, tadašnja predsjednica Tužilačkog savjeta, Maja Jovanović, obavijestila je Specijalno tužilaštvo da je - ,,Tužilački savjet ocijenio pritužbe na rad tužiteljke Lidije Mitrović neosnovanim“. &nbsp; Što se, onda, desilo - u noći između srijede 23. novembra i četvrtka 24. novembra; zbog čega se dogodio potpuni preokret i brutalno otimanje optužnice protiv Olivere Injac, a kasnije i Novovićev žestoki progon tužiteljke Mitrović? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260217200224_9e3e5f8e17197e16c7cc6bc6d483d02f41b856a6d990920428812b7c438d0c4a.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260217200224_9e3e5f8e17197e16c7cc6bc6d483d02f41b856a6d990920428812b7c438d0c4a" data-rendition-name="original" width="1920" height="1480" loading="lazy" alt="ZAVRŠNI UDARAC PROTIV MITROVIĆ: Jedno od dva obavezujuća uputstva Vladimira Novovića"> <figcaption>ZAVRŠNI UDARAC PROTIV MITROVIĆ: Jedno od dva obavezujuća uputstva Vladimira Novovića(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  OBAVEZNO POLITIČKO UPUTSTVO &nbsp; Očito, glavni specijalni tužilac je dobio iz vrha vlasti ,,obavezujuće političko uputstvo”, odnosno onaj poznati poziv - ,,koji mijenja sve”. Ukratko: mora se po svaku cijenu zaštiti od tužilačkog gonjenja Olivera Injac - ukoliko glavni specijalni tužilac hoće da i dalje ima podršku parlaemntarne većine. &nbsp; &nbsp;-Iako je pala Vlada Zdravka Krivokapića, imala je Olivera Injac podršku parlamntarne većine, kao i vrha Srpske crkve u Crnoj Gori, koja je imala i sada ima jak uticaj na elitu na vlasti – objašnjava izvor ETV iz bezbjednosnog sektora, dobro upućen u pozadinu određenih poteza, ne samo u politici. &nbsp; &nbsp;Prema njegovoj ocjeni, Novovićeva pozicija zavisila je prevashodno od podrške koju mu može - preko parlamenta, Tužilačkog savjeta, ali i čelnika pravosuđa - obezbijediti parlamentarna većina čiji je stvarni šef Andrija Mandić. &nbsp; &nbsp;-Istovremeno, zaštitu je Novoviću garantovao i Milojko Spajić, čiji se PES založio da Olivera Injac ne smije da bude procesuirana i da je već projektovana za mjesto u crnogorskoj diplomatiji &nbsp;- ističe sagovornik ETV. &nbsp;&nbsp; Nakon što je bio apsolutno siguran u političku podršku, glavni specijalni tužilac je narednih nekoliko mjeseci krenuo u žestoku akciju osporavanja rada Lidije Mitrović. &nbsp; RAZLIČITI PUTEVI Pa je tako, 1. decembra 2022, samo sedam dana nakon što je oduzeo optužnicu i spise predmeta, Novović izdao obavezujuće uputstvo tužiteljki Mitrović da – ne smije procesuirati Lidiju Mitrović. &nbsp; Nekoliko mjeseci docnije, a samo nekoliko dana prije nego što će Olivera Injac biti birana za gradonačelnicu Podgorice, 6. aprila 2023. godine uslijedilo je novo obavezujuće uputsttvo za Lidiju Mitrović. Nikada prije, tokom dvadeset godina postojanja SDT-a, ni jedan glavni specijalni tužilac nije donio dva obavezujuća uputstva. &nbsp; I, naravno, opet nije bilo reakcije Tužilačkog savjeta. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260217200224_f89980bc0656ea5fd996a2d7a980e23aab307781b93089f008b56a67e1124962.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260217200224_f89980bc0656ea5fd996a2d7a980e23aab307781b93089f008b56a67e1124962" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="TEŽAK PUT DO PRAVDE: Odbjegla tužiteljka Mitrović"> <figcaption>TEŽAK PUT DO PRAVDE: Odbjegla tužiteljka Mitrović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Tada je već bilo jasno da se putevi Olivere Injac i Lidije Mitrović, više neće ukrstiti, da će funkcionerka PES-a napredovati, a specijalna tužiteljka biti pod presijom. Sada su i njihove sudbine sasvim različite: bivša ministarka odbrane Olivera Injac je u diplomatskoj misiji u Briselu, bivša specijalna tužiteljka, sada pravosnažno osuđena, nedje daleko – u bjekstvu. &nbsp; U narednim danima naša medijska kuća prezentovaće javnosti još dokumenta koja će pokazati kako je postupao glavni specijalni tužilac, kojim se sve sredstvima služio, da bi se oslobodio nepdobnih u Specijalnom državnom tužilaštvu. &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Svetlana Đokić

Siniša Adamović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

,,Slučaj Lidije Mitrović”: Od Novovićeve zaštite, do Novovićevog progona

Former Assistant Director of the Police Directorate Dejan Knežević categorically denied before the High Court the allegations in the indictment that he had leaked confidential information to a group allegedly formed by Ljubo Milović and Mileta Ojdanić, stressing that the head of the Special Police Department Predrag Šuković and the prosecutor representing the indictment Jovan Vukotić are seeking to eliminate him both professionally and personally. Knežević also accused Vukotić of wanting „to eliminate his family and that things are moving in a 'good' direction“.
- Today I am defending my reputation and professional integrity, as well as the reputation of my children, my family, and friends who stand by me and give me unconditional support. They too have been affected by injustice - Knežević said.
He explained that it was no coincidence that both cases against him are being handled by prosecutor Jovan Vukotić, stating that while he was Assistant Director of the Police Directorate, the head of the Special Police Department Predrag Šuković told him that „they were waiting for Joco to be on duty to work on certain cases“.
- That duo, Šuković and Vukotić, want my professional and personal elimination - Knežević said.
He further stated that three days prior to his first arrest, he was visited by Chief Special Prosecutor Vladimir Novović, cabinet adviser Milan Dakić, prosecutor Jovan Vukotić, Predrag Šuković and the head of the Police Directorate Zoran Brđanin.
- Novović told both Brđanin and me that they had to „clean up“ the police if we wanted to save ourselves. They mentioned Milorad Žižić and other colleagues who should be removed. I asked to see what they had in writing on those individuals - Knežević said.
He added that Brđanin was advised to draw up a list of police officers and take it to prosecutor Jovan Vukotić to determine who should be removed.
According to Knežević, Brđanin asked him to provide a list of all employed police officers, to which Knežević replied that he would do so, but that Vukotić was not competent and that „they could do whatever they wanted without his knowledge“.
- I spent nine or ten months in detention, and some colleagues told me that if I had removed certain people, I would not have been there. It is more honorable to spend ten months in detention as an innocent man than to remove someone without grounds under pressure, as Vladimir Novović demanded - Knežević pointed out.
Knežević emphasized that the proceedings against him were fabricated for personal and strategic interests. Prosecutor Vukotić, he said, manipulated evidence and concealed SKY communication materials.
- One cannot escape the truth and the truth does not tolerate speculation - Knežević said.
He stated that he would answer questions from all parties in the proceedings and from prosecutor Maja Jovanović, but not from prosecutor Jovan Vukotić.
The reason for this, he stressed, is that the indictment is tainted by hatred and animosity.
- The last straw was my most recent arrest for alleged falsification of official documents - Knežević said.
He told the panel presided over by Judge Simo Rašović that he had given a detailed defense in that case and that the prosecutor had told him that if his statement were confirmed, he would not seek detention.
Despite the fact that his statement was confirmed by Aleksandar Bošković, the prosecutor sent a substitute to the hearing before the investigating judge and requested detention on three legal grounds.
- These are the reasons why I will not answer his questions - Knežević said.
He added that he would not have found himself in the indictment had he not been Assistant Director of the Police Directorate. Knežević explained that he had more than 100 professional contacts per month with colleagues from Montenegro and abroad.
- I never received, either orally or in writing, any warning from the Police Directorate, the National Security Agency or international partners that any of the colleagues with whom I had professional communication were involved in any unlawful activity or criminal offense - specifically regarding Ljubo Milović. Had I been informed, I would have terminated the communication. Without such information, I regarded every colleague as a professional. Today, public perception is different compared to the time when I cooperated with them and when they had full professional legitimacy - Knežević said.
Through this indictment, the Special State Prosecutor’s Office has charged former police officer Ljubo Milović (40), Mileta Ojdanić (51), Ivan Stamatović (40), Nebojša Bugarin (43), Petar Lazović (33), Marko Novaković (37), Milan Popović (40), Miloš Mišurović (41), Vladimir Bajčeta (43), Goran Stojanović (40), Dejan Knežević (50), Darko Knežević (44), Milo Božović (46), Radoje Zvicer (41), Božidar Jabučanin (46), Aleksandar Keković (31), Dražen Milović (36), Filip Zindović (34), Ivan Nikolić (37), Tihomir Adžić (38), Ivan Mijatović (38) and several unidentified persons.
Among other charges, they are accused of forming a criminal organization, money laundering, unauthorized production, possession and distribution of narcotic drugs, and illegal possession of weapons and explosive materials.

Marija Žižić

Knežević's defense: Šuković and Vukotić want to eliminate me, I refused to dismiss officers under pressure of Novović

Bivši pomoćnik direktora Uprave policije Dejan Knežević kategorično je u Višem sudu negirao navode optužnice da je odavao povjerljive podatke grupi, koju su navodno formirali Ljubo Milović i Mileta Ojdanić, ističući da šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković i zastupnik optužnice Jovan Vukotić žele profesionalno i lično da ga eliminišu. Knežević je optužio Vukotića i da želi "da mu eliminiše porodicu i da ide u dobrom pravcu".
- Danas branim svoj ugled i profesionalnu reputaciju ali i ugleda svoje djece, porodice, prijatelja koji su uz mene i daju mu bezrezervnu podršku. Oni su takođe pogođeni napravdom - kazao je Knežević.
On je objasnio da nije slučajno da oba predmeta protiv njega vodi tužilac Jovan Vukotić jer dok je bio pomoćnik direktora Uprave policije šef SPO Predrag Šuković mu je rekao: "da čekaju da Joco bude dežurni da rade neke predmete".
-Taj dvojac Šuković i Vukotić žele moju profesionalnu i ličnu eliminaciju - decidan je Knežević.
On je objasnio da ga je tri dana uoči njegovog prvog hapšenja posjetio glavni specijalni tužilac Vladimir Novović, zatim savjetnik u kabinetu Milan Dakić, tužilac Jovan Vukotić, Predrag Šuković i direktor policije Zoran Brđanin.
- Novović je meni i Brđaninu predočio da moraju da čiste policije ako mislimo da spasimo sebe. Pominjali su Milorada Žižića i druge kolege koje treba da maknem. Tražio sam da vidim što imaju napismeno o tim ljudima - kazao je Knežević.
On je dodao da je sugerisano Brđaninu da se napravi spisak policajaca i sa tim pođe kod tužioca Jovana Vukotića da vide koga da maknu.
Brđaninin mu je, prema riječima Kneževića, rekao da mu da spisak svih policajaca koji su zaposeni na što je Knežević rekao da hoće ali da Vukotić nije kompetentan i "neka rade što hoće mimo njegovog znanja".
- Devet ili deset mjeseci sam proveo u pritvoru i neke kolege su mi rekle da sam neke ljude makao tamo ne bih bio. Časnije je provesti 10 mjeseci u pritvoru nevin nego nekog bez razloga maći pod pritiskom kako je to tražio Vladimir Novović - ukazao je Knežević.
Knežević je istakao da je proces protiv njega montiran iz ličnih i strateških interesa. Tužilac Vukotić je, kako kaže, manipulisao dokazima, skrivao skaj materijal...
- Od istine se ipak ne može pobjeći i istina ne trpi nagađanje - kazao je Knežević.
On je objasnio da će odgovarati na pitanja svih stranaka u postupku i tužiteljke Maje Jovanović ali ne i tužioca Jovana Vukotića.
Razlog za to, kako je naglasio, je što je optužnica obojena mržnjom i animozitetom.
- Kap koja je prelila čašu je najnoviji slučaj mog hapšenja za navodno falsifikovanje službenih isprava - kazao je Knežević.
On je vijeću kojim predsjedava sudija Simo Rašović rekao da je detaljno u tom slučaju iznio odbranu i da mu je tužilac rekao ukoliko se njegov iskaz potvrdi da neće tražiti pritvor.
Uprkos tome što je njegov iskaz potvrdio Aleksandar Bošković tužilac je poslao zamjenu na saslušanje kod sudije za istrage i tražio pritvor po tri osnova.
- To su razlozi zbog čega neću odgovarati na njegova pitanja - kazao je Knežević
On je dodao da se ne bi našao na optužnici da nije bio pomoćnik direktora Uprave policije. Knežević je objasnio da je mjesečno imao više od 100 kontakata sa kolegama iz Crne Gore i inostranstva.
- Ni usmeno ni pismeno nijesam dobio upozorenje od Uprave policije, ANB -a, međunarodnih partnera da je neko od kolega sa kojima sam imao profesionalnu komunikaciju involviran u eventualnu neku nezakonitu aktivnost, krivično djelo - konkretno za Ljuba Milovića. Da su me obavijestili prekinuo bih komunikaciju. Bez takvih saznanja svakog kolegu sam gledao kao profesionalca. Danas je percepcija u javnosti drugačija u odnosu kada sam ja sarađivao i kada su imali puni profesionalni legitimitet - kazao je Knežević.
SDT je ovom optužnicom obuvatilo bivšeg službenika policije Ljuba Milovića (40), Miletu Ojdanića (51), Ivana Stamatovića (40), Nebojšu Bugarina (43), Petra Lazovića (33), Marka Novakovića (37), Milana Popovića (40), Miloša Mišurovića (41), Vladimira Bajčetu (43), Gorana Stojanovića (40), Dejana Kneževića (50) i Darka Kneževića (44), Mila Božovića (46), Radoja Zvicera (41) i Božidaa Jabučanina (46), Aleksandra Kekovića (31), Dražena Milovića (36), Filipa Zindovića (34) Ivana Nikolića (37), Tihomiroa Adzića (38), Ivana Mijatovića (38) i više NN lica.
Između ostalog, oni se terete za stavaranje kriminalne organizacije, pranje novca, neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

ODBRANA KNEŽEVIĆA: Šuković i Vukotić žele da me eliminišu, nijesam htio da smijenim ljude pod pritiskom Novovića

Da li je moguće da se planira kriminalna akcija sa ciljem da se utiče na dešavanja koja su se - već odigrala čak tri mjeseca ranije? Osim u naučnofantastičnom filmu, kao što je, recimo, ,,Povratak u budućnost” Roberta Zemekisa, u realnosti takve stvari djeluju apsolutno nemoguće. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260121190136_2d4d0b066f5e721f967cb2ef4258c5f5f8709979bcfe8674943705bd7d4fcec4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260121190136_2d4d0b066f5e721f967cb2ef4258c5f5f8709979bcfe8674943705bd7d4fcec4" data-rendition-name="original" width="636" height="385" loading="lazy" alt='SDT KAO REDITELJ ZEMEKIS: Najava za film ,,Povratak u budućnost"'> <figcaption>SDT KAO REDITELJ ZEMEKIS: Najava za film ,,Povratak u budućnost"(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ipak, Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore je izvelo jednu operaciju putovanja kroz vrijeme. I to u Naredbi za sprovođenje istrage za šverc kokaina iz Ekvadora koji potpisuje trojac tužilaca - Ivan Medojević, Jovan Vukotić i Maja Janković. &nbsp; Precizno se navode ključni ciljevi kriminalne organizacije koja broji 24 člana. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260121190132_645a96217e401ac8cf21b0294fdfb94e025d1c7cf6d6ac02d83d7523040d3d5e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260121190132_645a96217e401ac8cf21b0294fdfb94e025d1c7cf6d6ac02d83d7523040d3d5e" data-rendition-name="original" width="3000" height="1943" loading="lazy" alt="POTPISNICI NAREDBE ZA SPROVOĐENJE ISTRAGE: Tužilački trojac - Medojević, Vukotić i Janković"> <figcaption>POTPISNICI NAREDBE ZA SPROVOĐENJE ISTRAGE: Tužilački trojac - Medojević, Vukotić i Janković(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  RAZLIČITE POLITIKE A ZAJEDNIČKI CILJ?! &nbsp; ,,...organizovali radi sticanja protivpravne koristi za sebe i kriminalnu organizaciju, nabavljanja veće količine oružja i eksplozivnih materija, zastrašivanja drugih lica, uticaja na postavljenje njima bliskih lica na rukovodeća mjesta u Upravi policije Crne Gore radi dobijanja podataka označenih stepenom tajnosti i drugih važnih podataka; da novcem stečenim kriminalnom djelatnošću na parlamentarnim izborima u avgustu 2020. godine u Crnoj Gori utiču da glasači ne ostvare ne ostvare svoje biračko pravo...” Baš tako piše u Naredbi za sprovođenje istrage od 5. decembra prošle godine.&nbsp; Navodi se da je riječ o dvadesetčetvoročlanoj kriminalnoj grupi koju su navodno organizovali Ljubo Milović i Mileta Ojdanić. Među članovima su, tvrdi tužilački trojac - Radoje Zvicer, Milo Božović, Radovan Perović, Vukašin Vojinović, ali i Petar Lazović, biznismen Aleksandar Mijajlović i više drugih, poznatih i manje poznatih, osoba ... Već na prvi pogled čudno je da navodni članovi kriminalne organizacije, za koje je evidentno da su različtih politički opcija, kao recimo već pominjani Budvanin, političar Demokratskog fronta Milo Božović ili podgorični biznismen Aleksandar Mijajlović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260121190132_1e4cd88a41f91f632592ee204e8ab92d2c3f79ddc049d38795abb5c1dc94ac96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260121190132_1e4cd88a41f91f632592ee204e8ab92d2c3f79ddc049d38795abb5c1dc94ac96" data-rendition-name="original" width="1440" height="1080" loading="lazy" alt="GREŠKE U DATUMIMA: Izvod iz Naredbe o sprovođenju istrage"> <figcaption>GREŠKE U DATUMIMA: Izvod iz Naredbe o sprovođenju istrage(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  LET KROZ VRIJEME No, još veću zbrku stvara tužilački let kroz vrijeme, naročito ako se analiziraju sad već čuvenih 12 poruka koje su tužioci prebacivali po svom nahođenju u različitim istragama, od šverca cigareta do šverca kokaina. &nbsp; I koje su identične, čak i u greškama u kucanju. &nbsp; &nbsp;30. NOVEMBAR 2020. GODINE (Ljubo Milović): ,,Đe god idu brodovi iz Ekvadora ja mogu poslat / Trenutno samo radimo roterdam / Radio sam Instambul / Radio sam hamburg / Trenutno samo radimo roterdam... &nbsp;01. DECEMBAR 2021 (Petar Lazović): &nbsp;Jel zanimljivo bugarska i grčka / Najvjerovatnije ima tu / moze i makedonija? Ovo je djelić od 12 famoznih rečenica koje SDT koristi kako kojem tužiocu zatreba i za koje kriminalno djelo hoće da optuži. &nbsp; I odmah je uočljiva jedna greška: iz Skaj poruka koje su prezentovane ispada da je Ljubo Milović čekao na odgovor Petra Lazovića godinu dana – od 30. novembra 2020. do 1. decembra 2021. godine?! Tužilački trojac je trebalo da obrati pažnju kada su kopirali 12 rečenica iz optužnice za šverc cigareta od juna 2025 godine – tamo se ponavlja ista greška.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260121190136_5c68c296dfe003c4700f49749c2524ff61aa06cdd05080eee21590b82c56b8f7.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260121190136_5c68c296dfe003c4700f49749c2524ff61aa06cdd05080eee21590b82c56b8f7" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="IMA LI ODGOVORA: Specijalno državno tužilaštvo"> <figcaption>IMA LI ODGOVORA: Specijalno državno tužilaštvo(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  MANIPULACIJE &nbsp; No, mnogo je drastičnija manipulacija vezivanje planiranja šverca kokaina iz Ekvadora za tobožnji nezakoniti uticaj navodne kriminalne grupe na avgustovske izbore 2020. godine.&nbsp; Jer, sve da su uspješno prokrijumčarili krajem decembra 2020. godine kokain iz Evkvadora, kriminalna organizacija nije mogla novcem od prodaje droge da utiče na volju crnogorskih birača na izborima koji su završeni tri mjeseca ranije - 30. avgusta?! I ovaj, zaista bizaran detalj, govori o brojnim zloupotrebama Skaj materijala koje je Europol dostavio Specijalnom policijskom odjeljenju i Specijalnom državnom tužilaštvu. Moguće da će u optužnici koja se radi ova – za SDT zaista ponižavajuća greška – biti ispravljena. &nbsp; Ali brojna pitanja pitanja koje je pokrenuo istraživački tim Televizije E ostaju bez odgovora: da li će glavni specijalni tužilac Vladimir Novović pokrenuti pitanje odgovornosti; hoće li Tužilački savjet početi da radi svoj posao; ima li ideje u Višem sudu da preispitaju potvrđivanje optužnice na osnovu umetnutih i netačnih Skaj poruka. Do kada će trajati zvanično državno ćutanje na nezakonite manipulacije državnih službenika? &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tužilački ,,povratak u budućnost”

Bivšoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici danas je nakon dva sata od početka suđenja pozlilo, pa je proces prekinut i nastavak zakazan za 16. jun.
Vesna Medenica se tereti da je bila član kriminalne grupe koju je, prema stavu SDT- a, formirao njen sin Miloš Medenica.
Na početku ročišta sutkinja Vesna Kovačević pročitala je stav vještaka medicinske struke Nemanje Radojevića da Vesna Medenica može da prati sudski postupak i da u slučaju višesatnih ročista vijeće pravi pauze na 45 minuta koje će trajati 15 minuta.
U nalazu je vještak Radojević takođe preporučio i da Medenici bude obezbijeđena udobna stolica.
Obezbjeđenje je prije početka suđenja donijelo kancelarijsku fotelju, ali je Medenica rekla da joj je ne odgovara i da će sjedjeti na običnoj stolici.
Branilac Vesne Medenice, advokat Zdravko Begović kazao je da prigovara nalazu vještaka Radojevića i tražio je od vijeća da ga pozove i da se o nalazu izjasni i u sudnici, što je sutkinja Kovačević prihvatila.
Advokat Begović smatra da je nalaz nepotpun, jer nije navedeno koliko bolove je trpjela Medenica i kojeg intenziteta.
- Te pauze koje je preporučio doktor Radojević nemaju ama baš nikakav značaj za stanje moje branjenice, ona po preporuci doktora neurohiruga mora da leži - kazao je Begović.
U nalazu je, prema riječima advokata, vještak trebalo da se osvrne i na mentalno zdravlje zbog bolova koje Medenica trpi.
- U mišljenju je naveo da će drugačije mjesto za sjeđenja pomoći što je i sud učinio i pokazalo se kao apsurd. Lakše joj je da sjedi u stolici u kojoj sjede i svi prisutni. Nalaz je urađen bez trunke ljekarsske etike. Medenici je propisano strogo mirovanje - kazao je Begović.
On je dodao da njegova branjenica trpi bolove i da traži da se vještak Radojević izjasni da li joj to smeta da sa pažnjom prati postupak.
Na današnjem ročištu tužilac Jovan Vukotić dostavio je vijeću izdvojene poruke iz telefona Vesne Medenice. Sutkinja Kovačević nakon što je pročitala nalaz vještaka medicinske struke nastavila je sa čitanjem pisanih dokaza.
Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice su i Luka Bakoča ali i policajci Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Vojin Perunović, Nikola Raičević i Radomir Raičević kao i firma Kopad Company iz Nikšića.

Vesni Medenici pozlilo, nastavak zakazan za 16. jun

Bivša direktorica Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jelena Perović kazala je da nije dobila odgovor na pitanje zbog čega je na jučerašnjem ročištu za provjeru optužnice protiv nje i njene nakadašnje pomoćnice Nine Paović, koje se terete za zloupotrebu položaja, &nbsp;osim specijalne tužiteljke Maje Janković bio prisutan i tužilac Jovan Vukotić.
- Postavila sam pitanje na kontroli optužnice odakle drugi tužilac. To je isto osnovni državni tužilac koji je upućen u Specijalno državno tužilaštvo (SDT). Pitala sam kako se uključio u predmet, da li postoji rješenje? Nijesmo dobili rješenje. Rješenje o spisima predmeta ne postoji, kao ni odgovor na pitanje odakle dva tužioca u tom i mnogim drugim predmetima. Mislim da će vrijeme pred nama razotkriti mnoge stvari, zbog čega i kako su rađene i vjerujem da će u bliskoj budućnosti krivci snositi određene posljedice. Progon bilo koga neće onemogućiti da pravda izađe na vidjelo - rekla je Perović u emisiji "24 sata" na Televiziji E.
Tokom jučerašnje kontrole optužnice u fokusu je bilo putovanje Perović u Sloveniju i navodna zloupotreba položaja jer je sa njom putovala njena kćerka. Perović je dokazala da je ona na putu bila o sopstvenom trošku, a da je ona bila na važnom sastanku na kom su razmjenjivane važne, povjerljive informacije o koruptivnim radnjama u crnogorskoj vlasti i pravosudnim organima. Perović je da su informacije koje je dobila u Ljubljani bile povod za policijsko-tužilački progon.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fsutkinja-rabrenovic-nije-dozvolila-novinarima-da-prisustvuju-rocistu-za-jelenu-perovic-i-ninu-paovic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Moj put u Ljubljanu i Zagreb je bio povodom sastanka sa određenim ljudima koji su pokušali da kroz sistem zviždača daju određene informacije kako bi se razotkrile određene stvari. Imala sam tri sfere djelovanja - jedna je bila vezana za tužilaštvo, a druga za tužilaštvo i određene nosioce najvećih mogućih funkcija u drugim dvijema granama vlasti. Počeli smo polako da provjeravamo informacije koje sam dobila i došli smo do određenih saznanja da se u Tužilaštvu predmeti oduzimaju suprotno zakonu i da se dodjeljuju tužiocima koji su ili pogodni, podobni... Na koji način su birani - to će vjerujem vrijeme odrediti. Zakon o državnom tužilaštvu, kao i sudski zakoni su donijeti i bilo je važno zbog našeg puta ka Evropskoj uniji da imamo slučajni odabir kako sudija, tako i tužilaca. Zbog toga je bilo važno da se poštuju zakonske procedure. Desila se situacija da je više predmeta, koji su bili interesantni javnosti u tom periodu, oduzeto od specijalnih tužilaca mimo zakona, bez odluke o oduzimanju predmeta i dodijeljeni su tada već, čini mi se, upućenim tužiocima koji su nastavili rad na tim predmetima. Kako je ta informacija bila tačna, uputili smo Tužilačkom savjetu zahtjeve za provjeru svih tih navoda, jer smo već imali dokaze da je to baš tako. Međutim, Tužilački savjet se oglasio nenadležnim. Koliko je važna ta situacija govori i činjenica da rukovodilac državnog tužilaštva koji nezakonito oduzima te predmete od tužilaca mora biti razriješen. Tako sam postavila pitanje na kontroli optužnice odakle drugi tužilac - pojasnila je Perović.
<h2>"Smatram da smo Marković i ja zakonito potpisivali naknade"</h2>
Advokat Nikola Marković juče je pokazao dokument u kom se vidi da je predsjednik Tužilačkog savjeta Milorad Marković dijelio naknade na identičan način kako je to radila Perović koju je Tužilaštvo optužilo. Prema informacijama Televizije E, situacija je ista i u Sudskom savjetu i još nekim organima. Komentarišući ovu situaciju, Perović je rekla da je bila razočarana kada je u Skupštini vrhovni državni tužilac rekao da on ima pravo na to po svom zakonu i kada je predsjednik Sudskog savjeta ćutao na to iako je potpisivao naknade svaki mjesec.
Smatra da su zakonito potpisivali naknade.
- Isto kao što oni imaju svoje zakone, tako i mi imamo svoj zakon. Na identičan način je određeno kako se obračunava i na koji način naknada. Pitanje je da li treba da potpišemo mi, odnosno VDT kao predsjednik Tužilačkog savjeta, predsjednik Sudskog savjeta, ili ja kao direktorica Agencije. Ja smatram da to nije krivično djelo. Smatram da smo svo troje postupali po zakonu, ali to kako su svi ćutali - mene je najviše boljelo kao pravnicu. To su moje kolege. Sama rješenja koja smo prezentovali govore o samoj moći koja je postojala prije godine, ali mislim da je to vrijeme prošlo i da više nećemo biti u nikad takvoj situaciji da se na takav način zloupotrebljavaju određena ovlašćenja - istakla je Perović.
<h2>"Popušta politički pritisak"</h2>
Više od hapšenja, kako kaže, pogodilo je kada je poslije godinu dana stigao prijedlog Tužilaštva za određivanje naredbe za pretresanje.
&nbsp;- To je šokantno i to je nešto što može svakom građaninu d ase desi. Vjerovali ili ne, Sud je izdao naredbu za pretresanje državne institucije da bi se našla finansijska rješenja koja se nalaze i u Agenciji i u Ministarstvu pravde. Šta su tražili u kolima - zaista mi nije jasno. Na ročištu za potvrđivanje optužnice sam i pitala šta su mislili da će naći ispod haube vozila, koje to rješenje je moglo da iskoči iz samog vozila. To samo govori o besmislenoj situaciji i uništavanju državne institucije koja se zaista borila protiv korupcije i dešavanja u Crnoj Gori i ukazivali smo na korupcione rizike - navela je Perović.
Perović je rekla da već popušta politički pritisak koje su vršile određene političke partije na određene sudije i tužioce.
- Vidjeli ste da je prije neki dan odbačena jedna krivična prijava koja je mogla biti odbačena i prije godinu dana. Vjerujem da će u narednom periodu svi predmeti koji su po određenim nalozima započeti u odnosu na mnoge građane, okončati na pravi način i da će se pokazati ko je, zbog čega i kako radio - zaključila je Perović.

Portal ETV

Perović: Nema obrazloženja zašto je i tužilac Vukotić bio na ročištu, progon neće spriječiti pravdu da izađe na vidjelo

Čitanjem četiri optužnice koje su objedinjene u jedan postupak danas je u Višem sudu u Podgorici počelo suđenje grupi koja se tereti za planiranje ubistva sada pokojnog Jovana Vukotića, koji je, prema evidenciji bezbjednosnih službi bio označen kao vođa škaljarskog klana. Optuženima se na teret stavlja i pripremanje likvidacije Jovana Jovanovića.
Sudija Amir Đokaj, planirao je da optuženi iznesu odbranu.
Na pitanje sudije da li ima potrebe da se čitaju optužnice optuženi Slobodan Kašćelan i Radovan Mujović, rekli su da ima.
- Ima, ima, neka čita, neka se zanima - kazao je Kašćelan.
Čitanje optužnica koju zastupa tužilac Miroslav Turković uslijedilo je nakon polusatne prozivke i provjere ličnih podataka optuženih.
Specijalno državno tužilaštvo je za planiranje ubistva Vukotića i Jovanovića podiglo optužnicu protiv Radoja Zvicera i Milana Vujotića kao organizatora i članova Slobodana Kašćelana, Dragana Kneževića, Gorana Vukčevića, Igora Terzića, Danila Bakića, Stevana Kraljevića, Radovana Mujovića, Vladana Lučića, Filipa Kneževića, Radoja Živkovića, Milutina Kneževića, Miloša Jovanovića, Dejana Rutovića, Milutina Čotara, Srđana Juriševića i Vladimira Vučkovića.

Kašćelan i Mujović tražili da tužilac pročita optužnice

Vijeće Višeg suda u Podgorici potvrdilo je neposrednu optužnicu od 30. decembra prošle godine, koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv optuženog Petra Mujovića, za krivično djelo teško ubistvo u pokušaju sada pokojnog Jovana Vukotića.
Kako je objašnjeno iz SDT-a, optužnica je podignuta zbog sumnje da je optuženi, kao pripadnik kriminalne organizacije okrivljenog Radoja Zvicera, a čiji su pripadnici i Ljubo Milović, Petar Lazović, Radoje Živković, Nikola Spasojević, Slobodan Kašćelan, Milan Vujotić, D.R, Radovan Mujović, N.P. i R.P, protiv kojih su već podignute optužnice za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i druga krivična djela.
Te optužnice su potvrđene i stupile su na pravnu snagu. Mujovića terete da je, sprovodeći kriminalni plan organizatora kriminalne organizacije, okrivljenog Radoja Zvicera i pripadnika, okrivljenih Slobodana Kašćelana i Milana Vujotića, iz bezobzirne osvete, niskih pobuda – netrpeljivostii mržnje i radi uspostavljanja prevlasti njihove kriminalne organizacije, 21. oktobra 2020. godine, u Kotoru, pokušao da ubije jednog od organizatora suprotstavljene kriminalne organizacije Jovana Vukotića.
Mujović je naoružan pištoljem mehanički uništenog fabričkog broja, sa 15 metaka i metkom u cijevi, spremnim za opaljenje, čekao ispred zgrade Uprave policije Odjeljenja bezbjednosti Kotor, kako bi Vukotića ubio kada su ga privodili službenici Uprave policije.
U tom nauku ga je spriječila policija koja ga je uhapsula.
- Optuženi je, pravosnažnom presudom Osnovnog suda u Kotoru, zbog istog životnog događaja, oglašen krivim za krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija i osuđen na kaznu zatvora od pet mjeseci, a izrečena mu je mjera bezbjednosti oduzimanje predmeta – pištolja kao sredstva izvršenja krivičnog djela. Dok je u odnosu na organizatora kriminalne organizacije okrivljenog R.Z. i pripadnike - okrivljene S.K. i M.V., kao saizvršilaca krivičnog djela, u postupku kontrole opravdanosti i zakonitosti optužnice Specijalnog državnog tužilaštva, u tom dijelu nezakonito obustavljen krivični postupak, rješenjima Višeg suda u Podgorici, Kvso br.32/23 i Apelacionog suda Crne Gore Kvsž br.329/23, od 9. oktobra i 22. novembra 2023. godine, pa je Vrhovni sud Crne Gore, presudom Kzz br.1/2024, od 2. jula prošle godine, usvojio zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore i utvrdio da je odlukama Višeg i Apelacionog suda povrijeđen zakon u korist okrivljenih - navedeno je u saopštenju SDT-a.
Optuženi Mujović je u pritvoru u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija u drugom krivičnom predmetu.

Potvrđena optužnica: Mujoviću će suditi za pokušaj ubistva Vukotića

Željko Bojanić, Radoje Živković, Zdravko Perunović, Jakup Dogan i Emircan Šumer u Turskoj su osuđeni na doživotnu robiju zbog ubistva vođe škaljarskog klana Jovana Vukotića u septembru 2022. godine.
- Shodo presudi u predmetu na Višem krivičnom sudu u Istanbulu na teške kazne doživotnog zatvora osuđeni su Radoje Živković, Željko Bojanić, Zdravko Perunović. Sud je osudio i Jakupa Dogana i Emircana Šumera, koji su počinili ubistvo, na težu kaznu doživotnog zatvora - piše turski medij HalkTV.
Vukotić je ubijen 8. septembra 2022. godine u istanbulskom naselju Šišli. Utvrđeno je da je na njegovom vozilu bio postavljen GPS uređaj za praćenje. On je stradao nakon što su napadači na njega pucali sa motora i u njega ispalili pet hitaca.
Desetak dana kasnije uhapšena je grupa crnogorskih i turskih državljana zbog sumnje da su odgovorni za to ubistvo. Nakon sprovedene istrage utvrđeno je da je likvidaciju Vukotića, preko svojih veza u Turskoj, organizovao Radoje Živković.

Anja Ivanović

Bojaniću, Živkoviću, Perunoviću, Doganu i Sumeru doživotna robija zbog ubistva Jovana Vukotića

Vještak ekonomsko finansijske struke Nemanja Dragović kazao je na suđenju bivšem direktoru Uprave policije Slavku Stojanoviću da je nalaz i mišljenje uradio na osnovu dokumentacije Uprave prihoda i Carina od 17. januara 2023. godine.
Na osnovu tih dokumenata utvrdio je da je vrijednost FM cigareta bila 126.000 a neplaćene akcize 112.504 eura.
Stojanović se tereti da je 2018.godine izdao naređenje da policija pusti vozača kamiona njegovog prijatelja a u kojem su se nalazile cigarete bez potrebne dokumentacije.
Tužilac Jovan Vukotić nije imao primjedbi na nalaz dok je branilac Stojanovića, advokat Miroslav Adžić prigovorio i ukazao da vještak nije obračun radio po cijenama koje su bile 2018.&nbsp;
Na pitanje odbrane vještak je kazao da je procjenu uradio na osnovu papira u kojim je bilo navedeno da je nabavna cijena bila 0, 24 cent po paklici.
- Nemam podatak o datumu i godini za koji je navedena ta cijena od 0, 24 centa - kazao je vještak.
Sudija Igor Đuričković kazao je da će od Uprave carina zatražiti informacije koliko je 31.marta 2018. godine bila cijena FM cigareta. Takođe, pročitani su i pisani dokazi koji su predloženi optužnicom Specijalnog državnog tužilaštva.
Nakon izjašnjenja Uprave carina biće nastavljeno saslušanje vještaka.
Stojanović se, prema navodima optužnice SDT, tereti da je oštetio državnu kasu za 126.000 eura.
Suđenje se nastavlja 12. februara. Sudija Đuričković prihvatio je i zahtjev odbrane za saslušanje policajaca Nenada Šuškavčevića i Boška Raspopovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUEKhA1gozZo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sud od Uprave carina traži kolika je vrijednost FM cigareta bila 2018.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp održaće danas prvi govor o stanju nacije u svom drugom mandatu. Prioriteti administracije republikanskog predsjednika u velikoj mjeri su usmjereni na ekonomiju, imigraciju, kriminal, energiju i nacionalnu bezbjednost.
Tramp je proteklu godinu proveo hvaleći se svojim postignućima i ismijavajući učinak svog prethodnika, bivšeg predsjednika Džo Bajden. Međutim, dobar dio tih tvrdnji zasniva se na netačnim i obmanjujućim navodima, od kojih se mnogi vrlo vjerovatno mogu očekivati i u obraćanju naciji, prenosi Klix.
Donosimo pregled nekih od netačnih i obmanjujućih izjava koje je Tramp iznosio na nedavnim javnim nastupima.
Tramp često govori da su Sjedinjene Američke Države sada „najvrelija zemlja bilo gdje u svijetu“ nakon godina kao „mrtva zemlja“. Ipak, američka ekonomija nikako nije bila „mrtva“ kada se Trump prošle godine vratio u Bijelu kuću. U drugom mandatu uglavnom bilježi solidne rezultate – nakon što je imala klimav početak.
Tokom 2024. godine, posljednje godine Bajdenovog predsjedničkog mandata, američki bruto domaći proizvod porastao je za 2,8 odsto, prilagođeno za inflaciju, brže nego u bilo kojoj bogatoj zemlji na svijetu osim Španije. BDP je takođe bilježio zdrav rast od 2021. do 2023. godine.
BDP se smanjio prvi put nakon tri godine u prvom kvartalu 2025. Rast se potom oporavio u drugoj polovini godine, ali je ponovo usporio u četvrtom kvartalu. Godišnji rast BDP-a u 2025. iznosio je 2,2 odsto.
Ključni pokazatelj inflacije u januaru je pao na gotovo petogodišnji minimum. Ipak, prema pokazatelju koji preferiraju Federalne rezerve, inflacija je i dalje povišena, jer cijene roba poput namještaja, odjeće i namirnica rastu.
Kompanije su takođe snažno usporile zapošljavanje. Poslodavci su u 2025. otvorili svega 181.000 novih radnih mjesta, što je najmanje, izvan perioda recesije, još od 2002. godine. Ekonomisti za to okrivljuju niz faktora: neizvjesnost izazvana carinama i vještačkom inteligencijom vjerovatno je navela brojne firme da odgode zapošljavanje, a mnoge su nakon pandemije zapošljavale izuzetno agresivno i sada su odlučile da privremeno odustanu od otvaranja novih pozicija.
Američko berzansko tržište bilo je uspješno prošle godine, ali je ipak zaostalo za mnogim stranim berzama. Referentni indeks S&amp;P 500 porastao je 17 odsto, što je solidan rast, ali ispod skoka od 71 odsto u Južnoj Koreji, 29 odsto u Hong Kongu, 26 odsto u Japanu, 22 odsto u Njemačkoj i 21 odsto u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Trump je više puta tvrdio da su SAD osigurale i do 18 biliona dolara investicija, ali nije ponudio dokaze za tako visok iznos. Čini se da je ta brojka preuveličana, vrlo spekulativna ili oboje.
Veb-stranica Bijele kuće navodi znatno manji iznos, 9,6 biliona dolara, a čini se da su u tu cifru uračunate i pojedine investicione obaveze preuzete za vrijeme Bidenove administracije.
Studija objavljena u januaru dovela je u pitanje hoće li se više od 5 biliona dolara investicionih obaveza koje su prošle godine najavili mnogi od najvećih američkih trgovinskih partnera uopšte realizovati i na koji način bi taj novac bio potrošen ako se investicije zaista ostvare.
Ključni segment Trampove agende jeste ograničavanje ilegalne imigracije, iako predsjednik često poseže za netačnim navodima kako bi potkrijepio svoje argumente.
Na primjer, Tramp je više puta tvrdio da je priliv imigranata doveo do masovnog porasta kriminala. Iako statistike Federal Bureau of Investigation ne razdvajaju krivična djela po imigracionom statusu počinioca, ne postoje dokazi o skoku kriminala koji bi se mogao pripisati migrantima, ni duž američko-meksičke granice ni u gradovima s najvećim prilivom migranata, poput New Yorka. Studije su pokazale da ljudi koji žive u SAD-u bez regulisanog statusa imaju manju vjerovatnoću da budu uhapšeni zbog nasilnih, narkotičkih i imovinskih krivičnih djela nego Amerikanci rođeni u SAD-u.
Predsjednik takođe često pominje više od 300.000 navodno nestale djece migranata. Time pogrešno predstavlja nalaze izvještaja Kancelarije inspektora generalnog Ministarstva domovinske bezbjednosti iz avgusta 2024. U tom izvještaju se kritikuje agencija za imigraciju i carinu (ICE) zbog toga što nije dosljedno pratila „lokaciju i status maloljetnih migranata bez pratnje“ nakon što budu pušteni iz federalnog starateljstva.
Trump u kontinuitetu hvali ugalj kao idealan izvor energije, nazivajući ga „predivni, čisti ugalj“. Proizvodnja uglja danas jeste čišća nego što je bila istorijski, ali to ne znači da je ugalj čist energent.
Emisije ugljen-dioksida, gasa koji zagrijava planetu, iz industrije uglja smanjile su se u proteklih 30 godina, prema podacima Američke administracije za energetske informacije. Ipak, istraživanja pod okriljem Ujedinjene nacije pokazuju da se globalna proizvodnja uglja i dalje mora naglo smanjivati kako bi se efikasno odgovorilo na klimatske promjene.
Pored ugljen-dioksida, sagorijevanje uglja oslobađa i sumpor-dioksid i okside azota, koji doprinose kiselim kišama, smogu i respiratornim oboljenjima, navodi ista agencija.
Predsjednik redovno omalovažava i energiju vjetra, tvrdeći da je skupa i da vjetroturbine ubijaju ptice.
Međutim, vjetroelektrane na kopnu jedan su od najjeftinijih izvora proizvodnje električne energije. Prema julskim procjenama Administracije za energetske informacije, očekuje se da će nove vjetrofarme proizvoditi struju po cijeni od oko 30 dolara po megavatsatu.
Vjetroturbine, kao i svaka infrastruktura, mogu predstavljati rizik za ptice. Ipak, Nacionalno udruženje Audubon, koje se bavi zaštitom ptica, smatra da se ti rizici mogu upravljanjem ublažiti, dok klimatske promjene predstavljaju daleko veću prijetnju.
Uoči izbora za Kongres 2026. godine, Trump je počeo da ponavlja tvrdnju da je on pobjednik predsjedničkih izbora 2020. godine.
Ta tvrdnja je otvorena laž koja je više puta demantovana – izbori 2020. nijesu pokradeni.
Bidenova pobjeda potvrđena je ponovnim prebrojavanjima, revizijama i dodatnim provjerama u ključnim saveznim državama u kojima je Tramp osporavao svoj poraz 2020. godine. On i njegovi saveznici izgubili su desetine sudskih sporova vezanih za izbore, a i njegov tadašnji ministar pravde kazao je da nije bilo široko rasprostranjene izborne prevare koja bi mogla promijeniti rezultat.
Biden je osvojio 306 elektorskih glasova naspram 232 za Trumpa. Ujedno je dobio više od sedam miliona glasova više od Trampa u ukupnom broju izašlih birača.
Tramp se takođe hvali da je njegova pobjeda 2024. bila „ubjedljiva“. Međutim, njegova razlika u odnosu na protivničku kandidatkinju nije bila onoliko velika koliko je predstavlja.
Osvojio je 312 elektorskih glasova naspram 226, uključujući svih sedam ključnih „swing“ država, prema podacima Federalne izborne komisije. Ipak, razlika u broju glasova birača bila je znatno manja: Tramp je osvojio 49,8 odsto glasova, odnosno 77.302.580 glasova, dok je demokratska kandidatkinja Kamala Harris dobila 75.017.613 glasova, odnosno 48,32 odsto.
Tramp sebi pripisuje zasluge za značajan pad nasilnog kriminala tokom 2025. godine, tvrdeći da je stopa ubistava u SAD-u pala na najniži nivo u posljednjih 125 godina. Ta tvrdnja je, ipak, djelimično obmanjujuća. Kriminal je već nekoliko godina bio u padu.
Studija objavljena u januaru od strane Nezavisnog vijeća za krivičnu pravdu, koje je prikupilo podatke o ubistvima iz 35 američkih gradova, pokazala je pad stope ubistava za 21 odsto u periodu od 2024. do 2025. godine.
U izvještaju se navodi da postoji velika vjerovatnoća da će, kada Federal Bureau of Investigation kasnije ove godine objavi sveobuhvatne podatke za jurisdikcije svih veličina, ukupna stopa ubistava u SAD-u u 2025. pasti na oko 4,0 na 100.000 stanovnika. To bi bila najniža stopa ikada zabilježena u podacima organa za sprovođenje zakona ili javnog zdravstva još od 1900. godine.
Izvještaji FBI-ja za 2023. i 2024. godinu već bilježe značajno smanjenje nasilnog kriminala.
Kriminal je snažno porastao tokom pandemije koronavirusa, pri čemu je broj ubistava u 2020. skočio za gotovo 30 odsto u odnosu na prethodnu godinu, što je bio najveći jednogodišnji rast otkako FBI vodi evidencije. Međutim, nasilni kriminal se oko 2022. vratio blizu nivoa prije pandemije, kada je predsjednik bio Biden.
Porast nasilnog kriminala tokom pandemije izbjegavao je jednostavna objašnjenja, a stručnjaci slično navode da ni istorijski pad nasilja prošle godine nema jasno objašnjenje, uprkos tome što su izabrani zvaničnici na svim nivoima – i demokratskim i republikanskim – žurili da sebi pripišu zasluge.
Jedan od Trampovih najčešćih motiva u govoru jeste tvrdnja da je „riješio“ osam ratova, statistika koja je u velikoj mjeri preuveličana. Iako je pomagao u posredovanju u odnosima između pojedinih država, njegov uticaj nije tako jasan kao što tvrdi.
Sukobi koje Tramp ubraja među one koje je navodno riješio jesu oni između Izraela i Hamasa, Izraela i Irana, Egipta i Etiopije, Indije i Pakistana, Srbije i Kosova, Ruande i Demokratske Republike Kongo, Armenije i Azerbejdžana, te Kambodže i Tajlanda.

Tramp će danas održati prvi govor o stanju nacije

Grupa mještana Botuna i Zete okupila se jutros u blizini kapije gradilišta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, protestujući protiv njegove izgradnje, dok je na terenu pojačano prisustvo policije koja građanima preporučuje alternativne pravce kretanja.
Kako pišu Vijesti, mještani su zaustavili nekoliko vozila, a policija sugeriše građanima da ne koriste dionicu mjesnog puta pored postrojenja. Prema nezvaničnim informacijama, saobraćaj nije zvanično obustavljen, već se vozačima nudi alternativni pravac, dok kroz Botun mogu proći na sopstvenu odgovornost.
Mještani koji protestuju propuštaju autobuse.
Mještanin zetskog naselja Srpska, Bojan Terzić, kazao je da su u prethodnom periodu pokušali da se institucionalnim putem, kroz prijave nadležnim inspekcijama, izbore za svoja prava.
On tvrdi da se na lokaciji ponovo otkopava otpad koji je, kako navodi, tokom rada Kombinata aluminijuma bio zakopan, te da je riječ o kancerogenim anodama.
Terzić je naveo da je cilj blokade sprječavanje dolaska radnika na gradilište.
– I danas će donosioci odluka dobiti prijave u vezi sa ovim otpadom. Odustati nećemo – poručio je Terzić, naglašavajući da je „ovo naša teritorija – teritorija Opštine Zeta“.
On je dodao da očekuju ostavku gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića.
Terzić je kazao i da mještani Botuna i Zete imaju podršku predsjednika Opštine Zeta Mihaila Asanovića, kao i lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića.

Mještani Botuna i Zete blokirali prilaz gradilištu postrojenja, pojačano prisustvo policije

Sedamdeset prva sjednica Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore biće održana danas sa početkom u 11 časova, a članovi Odbora razmatraće više kadrovskih i programskih pitanja.
Na dnevnom redu je Predlog za imenovanje savjetnice predsjednika Skupštine Crne Gore, kao i Nacrt izvještaja o radu Administrativnog odbora za 2025. godinu i Nacrt plana rada za 2026. godinu.
Odbor će razmotriti i obavještenje o sprovedenom postupku izbora predsjednika i članova Centralne izborne komisije po Drugom javnom konkursu za izbor predsjednika i četiri člana CIK-a, kao i tekuća pitanja.

Administrativni odbor danas o imenovanju Mandićeve savjetnice i izboru članova CIK-a

Ministarstvo energetike i rudarstva saopštilo je da su od danas u Crnoj Gori skuplje za cent sve vrste goriva.
Litar Eurosupera 98 košta 1,43 eura, a litar Eurosupera 95 1,40 eura.
Litar Eurodizela koštata 1,34 eura.
Cijena lož ulja od danas po litru iznosi 1,27 eura.
- Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata naredni obračun će se obaviti 9. marta, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 10. marta - zaključili su u tom resoru.

Tag: jovan-vukotic