Denis Vuković određen je na današnjoj sjednici Vlade za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji i pravnu tekovinu EU u Ministarstvu evropskih poslova, a Snežana Drobnjak za vršiteljku dužnosti pomoćnice direktora Poreske uprave.
Armin Čalaković i Jelena Đukić postavljeni su za vršioce dužnosti pomoćnika direktora Uprave carina, a Goran Idrizović za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za pomorsku i unutrašnju plovidbu u Ministarstvu pomorstva.
Vlada je razriješila dva člana Biroa za operativnu koordinaciju Ivice Janovića i brigadnog generala Zorana Lazarevića i donijela Rješenje o imenovanju Ivice Janovića i brigadnog generala Miodraga Vuksanovića za nove članove Biroa.
Donijeto je i rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalnog direktora Generalnog direktorata za ekonomsku i javnu diplomatiju u Ministarstvu vanjskih poslova Dejana Vukovića, kao i o određivanju Radovana Bogojevića za vršioca dužnosti generalnog direktora Generalnog direktorata za ekonomsku i javnu diplomatiju u Ministarstvu vanjskih poslova.
Vlada je za članova Upravnog odbora „Agencije za planiranje prostora Crne Gore“ postavila Miroslava Đurišića, Dragana Pantovića Nikčevića, Jelenu Rmuš, Aleksandru Tošić Jokić i Svetlanu Perović.
Damir Davidović je postavljen za vršioca dužnosti sekretara Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, a Sanja Stevanović za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za pristup i politiku tržišta rada u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.
Vlada je razriješila i članicu Komisije za praćenje realizacije Programa za suzbijanje neformalne ekonomije u Crnoj Gori Dragane Vojvodić i imenovala Anđelu Ivanović za novu članicu Komisije,
Prestanak mandata je nastupio pomoćniku sekretara Sekretarijata za zakonodavstvo Nikole Markovića, kao i sekretarki Sekretarijata za zakonodavstvo Slavici Bajić.
Nikola Marković je određen za vršioca dužnosti sekretara Sekretarijata za zakonodavstvo, Todor Goranović razriješen sa mjesta savjetnika predsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu, a Branki Šušić Radovanović donijeto rješenje o prestanku mandata pomoćnice direktora Uprave za statistiku.
Vlada je odredila Slavicu Knežević za punomoćnicu - predstavnicu državnog kapitala na XX vanrednoj Skupštini akcionara "Željeznički prevoz Crne Gore" AD Podgorica i imenovala Milicu Šljivančanin za savjetnicu potpredsjednika Vlade za vanjske i evropske poslove.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Drobnjak v.d. pomoćnice direktora Poreske uprave, a Čalaković i Đukić u Upravi carina

Izvanredni i opunomoćeni ambasador Crne Gore u Francuskoj, Portugalu, Monaku na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Parizu Ivan Ivanišević opozvan je sa tih poziija, ali sa one stalnog predstavnika Crne Gore pri Organizaciji Ujedinjenih nacija za prosvjetu, nauku i kulturu – UNESCO.
Državni sekretar u Ministarstvu pravde mr Sergej Sekulović imenovan je za novog člana Komisije za praćenje realizacije Programa za suzbijanje neformalne ekonomije u Crnoj Gori, nakon što je razriješen dosadašnji član Đorđije Ivanović, saopšteno je iz Vlade nakon današnje sjednice na kojoj je razmotreno niz kadrovskih pitanja.
U tom kontekstu, Vlada je donijela Rješenje o određivanju mr Radmile Perović za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za politiku odbrane u Ministarstvu odbrane, ali i donijela eješenje o prestanku mandata savjetnice potpredsjednika Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama Sanje Jokić.
Takođe, razriješen je član Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije Vladimir Simonović, a donijeto je i Rješenje o prestanku mandata pomoćnice direktora ranije Uprave za kapitalne projekte Maje Delić. Ona je imenovana za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za kapitalne projekte u oblasti visokogradnje i turističke infrastrukture, zdravstva i školstva u Ministarstvu javnih radova.
Vlada je konstatovala i prestanak vršenja dužnosti v. d. pomoćnika direktora ranije Uprave za kapitalne projekte Darka Vukovića, a postavljen je za vršioca dužnosti sekretara Ministarstva javnih radova.
Donijeto je rješenje o imenovanju Marka Jokića za državnog sekretara u Ministarstvu javnih radova i određivanju Luke Mugoše za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za sprovođenje projekata iz pretpristupne podrške EU – IPA, kontrolu kvaliteta i realizaciju ugovora u Ministarstvu javnih radova,
Takođe, Vlada je donijela rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalnog direktora Direktorata za ekologiju u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Milana Vukadinovića.&nbsp;
Jovan Šćekić postavljen je za punomoćnika-predstavnika državnog kapitala države Crne Gore, na vanrednoj Skupštini akcionara „Crnogorska plovidba“ AD Kotor.&nbsp;

Opozvan ambasador Ivanišević, Sekulović imenovan za člana Komisije za praćenje realizacije Programa za suzbijanje neformalne ekonomije

Vlada Crne Gore je, na danas održanoj 84. sjednici, između ostalog, odredila Anu Kusovac za punomoćnicu – predstavnicu državnog kapitala na redovnoj sjednici Skupštine akcionara „Crnogorska plovidba“ AD Kotor, kao i &nbsp;za punomoćnicu – predstavnicu državnog kapitala na godišnjoj Skupštini vlasnika Društva „MOL Trening Centar (Evropa)“ d. o. o. Bijela – Herceg Novi
Sjednicom je predsjedavao premijer Milojko Spajić.&nbsp;
U tom kontekstu, Vlada je donijela i niz drugih rješenja.
1. donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata za socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Dragane Vojinović,
2. donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata za rad u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Irene Joksimović,
3. donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata za EU fondove, evropske integracije i međunarodnu saradnju u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Ivane Šućur,
4. donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata za socijalno preduzetništvo, volonterizam i saradnju sa civilnim sektorom u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga mr Biljane Vučetić,
5. donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalnog direktora Direktorata za zaštitu i zdravlje na radu u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga mr Aleksandra Memčevića,
6. donijela Rješenje o određivanju Dragane Vojvodić za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje u Min7. donijela Rješenje o određivanju Irene Joksimović za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za rad u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga,
8. donijela Rješenje o određivanju Ivane Šućur za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za EU fondove, evropske integracije i međunarodnu saradnju u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga,
9. donijela Rješenje o određivanju mr BIljane Vučetić za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za socijalno preduzetništvo, volonterizam i saradnju sa civilnim sektorom u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga,
10. donijela Rješenje o određivanju mr Aleksandra Memčevića za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za zaštitu i zdravlje na radu u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga,
11. donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. pomoćnice direktora Uprave za statistiku Nataše Vojinović,
12. donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalne direktorice Generalnog direktorata za Evropsku uniju u Ministarstvu vanjskih poslova Snežane Radović,
13. odredila Anta Stanišića za punomoćnika – predstavnika državnog kapitala na redovnoj Skupštini akcionara „Barska plovidba“ a. d. Bar,
14. odredila Anta Stanišića za punomoćnika-predstavnika državnog kapitala na redovnoj Skupštini akcionara AD „Marina&amp;quot; Bar,
15. odredila Anta Stanišića za punomoćnika-predstavnika državnog kapitala na redovnoj sjednici Skupštine akcionara „Luka Bar“ AD Bar,
16. donijela Rješenje o razrješenju direktorice Javne ustanove Prirodnjački muzej Crne Gore dr Natalije Čađenović,
17. donijela Rješenje o imenovanju Gore dr Natalije Čađenović za direktoricu Javne ustanove Prirodnjački muzej Crne Gore,
18. donijela Rješenje o razrješenju članice Savjeta Agencije za mirno rješavanje radnih sporova Gordane Bošković,
19. donijela Rješenje o imenovanju Rumice Kostić za članicu Savjeta Agencije za mirno rješavanje radnih sporova,
20. donijela Rješenje o razrješenju članice Upravnog odbora Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore dr Ane Ičević,
21. donijela Rješenje o imenovanju mr Milene Roganović za članicu Upravnog odbora Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore,
22. donijela Rješenje o određivanju mr Mileve Brajušković Popović za vršiteljku dužnosti generalne direktora Direktorata za demografiju u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije,
23. donijela Rješenje o određivanju Dragane Đurišić za vršiteljku dužnosti pomoćnice direktora Uprave za nekretnine i
24. donijela Rješenje o određivanju Dževada Purišića za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za informatiku i analitičko-statističke poslove u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije.

Ana Kusovac određena za predstavnicu državnog kapitala u „Crnogorskoj plovidbi“ i „MOL Trening"

Milošu Rajkoviću je na današnjoj sjednici Vlade produžen v.d. mandat direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima.
To na prošloj sjednici nije učinjeno, pošto je resorni ministar Vladimir Joković, na početku sjednice povukao taj prijedlog.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Frajkovicu-nije-produzen-v-d-mandat-u-upravi-za-gazdovanje-sumama&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Osim toga, Vlada je danas Vesnu Simović odredila za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za državnu imovinu i katastar nepokretnosti u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, a Ivanu Bulatović za v.d. generalne direktorice Direktorata za EU integracije, međunarodne fondove i digitalizaciju u Ministarstvu turizma.
Vlada je Maju Pešić imenovala za v.d. generalne direktorice Direktorata za inspekcijski nadzor u Ministarstvu turizma, a Oliveru Blagojević za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za razvoj turističke destinacije i strateško planiranje u Ministarstvu turizma.
Današnjom odlukom Vlade je i Renata Milutinović postavljena za v.d. generalne direktorice Direktorata za razvoj industrije i zanatstva u Ministarstvu ekonomskog razvoja.

Milošu Rajkoviću produžen v.d. mandat na čelu Uprave za gazdovanje šumama i lovištima

Bivši ministar unutrašnjih poslova u Vladi Zdravka Krivokapića, Sergej Sekulović imenovan je za državnog sekretara u Ministarstvu pravde.
Vlada je Anu Kulić Ratković postavila za direktoricu Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu, a Ivana Brajkovića za vršioca dužnosti pomoćnika generalnog sekretara Vlade.
Vlada je odredila i Senida Strikovića za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za pravosudni nadzor u Ministarstvu pravde, a razriješila članicu Savjeta Muzičkog centra Marinu Knežević i umjesto nje postavila Vladimira Drobnjaka.
Ognjen Delić je postavljen za generalnog direktora Direktorata za zdravstvenu zaštitu, regulisane profesije i nadzor nad funkcionisanjem strukovnih regulatornih tijela (komora) u Ministarstvu zdravlja, a Vlado Šćepanović za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Vlada je donijela i dva kadrovska rješenja pod oznakom interno.

Sergej Sekulović postavljen za državnog sekretara u Ministarstvu pravde

Predrag Burić postavljen je, današnjom odlukom Vlade, za specijalnog kontrolora za nacionalnu bezbjednost, data je i saglasnost da se Srđan Rubežić postavi za glavnog poreskog inspektora u Poreskoj upravi - Sektoru za operativu u oblasti inspekcijskog nadzora - Odsjeku za inspekcijski nadzor.
Vlada je danas Bojanu Laković postavila za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za kapitalne projekte i međunarodnu saradnju u Ministarstvu saobraćaja, a Darka Vukovića za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave za kapitalne projekte.
Na ovoj sjednici je donijeto ukupno 11 kadrovskih rješenja, a između ostalog, je razriješen i ponovo postavljen isti Odbor direktora „Monte put“ d. o. o. Podgorica u sastavu: Aleksandar Dožić, Petar Vujošević i Dajana Bratić. Članica Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora Maja Vukićević je razriješena, a na tu poziciju je imovan Veljko Knežević.
Odlukom Vlade Slavica Knežević je određena za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za željeznički saobraćaj u Ministarstvu saobraćaja, a Milena Milačić za punomoćnicu - predstavnicu državnog kapitala, na XXVII vanrednoj Skupštini akcionara „Željeznička infrastruktura Crne Gore“ AD - Podgorica.
Vlada je razriješila članove Odbora direktora jednočlanog akcionarskog društva Pošta Crne Gore u sastavu: Igor Bulatović, Stojan Sjekloća, Aleksandar Dakić, Dijana Pejović i Marko Lalević i postavila novi sastav u kojem su i dalje Bulatović i Pejović - uz Margaritu Sekulić, Dijanu Pejović, Jeta Hasangjekaj Šaljanina i Andriju Simonovića.

Predrag Burić specijalni kontrolor za nacionalnu bezbjednost, Srđan Rubežić glavni poreski inspektor

Jaume Bofarul Barnes postavljen je za počasnog konzula Crne Gore u Barseloni na današnjoj sjednici Vlade.
Vlada je imenovala i Komisiju za nestala lica u sasatavu: Dragan Đukanović, predsjednik i članovi: Esmir Cikotić, Sofija Kalezić, Ana Čubranović, Dalida Prelević, Astrit Hoxha, Andrijana Vujošević i Veselin Pajović. Za sekretarku Komisije imenovana je Darka Džabasan.
Pored toga, Vlada je donijela rješenje o određivanju Maje Mijušković za vršiteljku dužnosti sekretarke Ministarstva saobraćaja, imenovanju Srđana Raičevića i Aleksandre Mugoše Golubović za članove Disciplinske komisije, te Majde Mujević za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za međunarodnu saradnju i upravljanje evropskim projektima u Ministarstvu rudarstva, nafte i gasa.
Marko Radonjić je, odlukom Vlade, postavljen za generalnog direktora Direktorata za plaćanja u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Jaume Bofarul Barnes počasni konzul u Barseloni, Dragan Đukanović predsjednik Komisije za nestala lica

Vlada Crne Gore je na današnjoj, 70. sjednici, kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić, razmotrila više kadrovskih pitanja.
Vlada je donijela Rješenje o imenovanju rukovodioca, zamjenika rukovodioca i članova Koordinacionog tima za zaštitu i spašavanje u sastavu: Milojko Spajić, rukovodilac, Danilo Šaranović, zamjenik rukovodioca i članovi: Ervin Ibrahimović, Dragan Krapović, Vojislav Šimun, Naida Nišić, Damir Gutić, Damjan Ćulafić, Simonida Kordić, Vladimir Joković, Maja Vukićević, Filip Radulović i Irena Vućić Popović.
Za v.d. direktora Poreske uprave imenovan je Sava Laketić.
Za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Generalnog direktorata za multilateralne poslove u Ministarstvu vanjskih poslova imenovana je Nizaheta Kurpejović Cikotić, a Milena Tošić za v.d. sekretarke Ministarstva turizma.
Za članicu Savjeta za prava djeteta imenovana je Magdalena Joskimović.
Vlada je donijela Rješenje o razrješenju članova Upravnog odbora Instituta za razvoj i istraživanja u oblasti zaštite na radu u sasatavu: Miloš Medenica, Ilir Harasani i Tamara Gačević, kao i Rješenje o imenovanju članova Upravnog odbora Instituta za razvoj i istraživanja u oblasti zaštite na radu u sastavu: Lidija Jošović, Jelena Dajević i Marko Bajagić.
Donijeto je Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata za lokalnu samoupravu u Ministarstvu javne uprave Nine Blažić i Rješenje o određivanju Nine Blažić za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za lokalnu samoupravu u Ministarstvu javne uprave.
Razriješeni su članovi Upravnog odbora Javne ustanove Zavod za geološka istraživanja u sastavu: Amer Šukurica, predsjednik i članovi dr Milan Radulović, dr Darko Božović, Martin Đaković i Nebojša Koprivica, a imenovani članovi Upravnog odbora Javne ustanove Zavod za geološka istraživanja u sastavu: Ervin Duraković, predsjednik i članovi Nebojša Koprivica, Milutin Strahinjić, Božica Jovanović i Darko Božović.
Vlada je na sjednici donijela Rješenje o prestanku mandata savjetnice potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Milice Kaluđerović.
- U postupku usvajanja Zapisnika sa 69. sjednice, tačka pod rednim brojem 4.16 - Predlog rješenja oodređivanju vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je povučena- saopšteno je iz Vlade Crne Gore.

Vlada CG: Izabrani članovi Koordinacionog tima za zaštitu i spašavanje; Sava Laketić v.d.direktora Poreske uprave

Vlada je danas donijela rješenje o imenovanju Savjeta za NATO na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem.
Članovi ovog tijela, kako je odlučeno na sjednici održanoj danas kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić, su on, te Filip Ivanović, Ervin Ibrahimović, Dragan Krapović, Danilo Šaranović, Maraš Dukaj, Bojan Božović, Novica Vuković, Zoran Lazarević, Miodrag Laković, Milica Perišić, Todor Goranović, Maja Vučinić, Lazar Šćepanović, Ivica Janović, Slavica Bajić.
Za sekretarku Savjeta imenovana je Ana Zeković.
Vlada je imenovala Mitra Paunovića za savjetnika za odnose sa javnošću potpredsjednika Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku.
Na sjednici je donijeto i rješenju o određivanju Božidara Pavlovića za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za energetsku efikasnost u Ministarstvu energetike.
Razriješeni su i Naida Nišić, Saša Mujović, Filip Radulović i Branko Krvavac iz Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte, a za nove članove su imenovani Naida Nišić, Filip Radulović, Slaven Radunović, Simonida Kordić, Maja Vukićević i Admir Šahmanović.
Vlada je razriješila i člana Upravnog odbora Centra za stručno obrazovanje Radoja Radunovića, a na njegovu poziciju imenovana je Katarina Todorović.
Vlada je donijela rješenje o postavljenju Andrije Ražnatovića za sekretara Ministarstva pomorstva.
Sa dužnosti državne sekretarke u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija razriješena je Marijeta Barjaktarović Lanzardi.

Imenovan Savjet za NATO na čelu sa Spajićem, Paunović imenovan za savjetnika za odnose s javnošću Bečića

Vlada Crne Gore na današnjoj sjednici je donijela tri kadrovska rješenja pod oznakom tajnosti. Tako u saopštenju piše da su imenovanja pod tačkama devet, 10 i 11 donijeta „interno“.
Vlada je, osim toga, donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalnog direktora Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Darka Stojanovića koji je sada imenovan za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za mlade i saradnju sa NVO u Ministarstvu sporta i mladih.
Edon Balidemaj je imenovan za savjetnika za ekonomsku diplomatiju i bezbjednost potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku, a Miljan Stanišić za savjetnika potpredsjednika Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama.
Ivana Đođić je danas razriješena i ponovo imenovana na poziciju v.d. sekretarke Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga. Za državnu sekretarku u Ministarstvu evropskih poslova postavljena je Biljana Papović.
Vlada je Denisa Vukotića postavila za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji i pravnu tekovinu EU u Ministarstvu evropskih poslova, a Gorana Idrizovića za v.d. generalnog direktora Direktorata za pomorsku i unutrašnju plovidbu u Ministarstvu pomorstva.
Vlada je razriješila Odbor direktora Društva sa ograničenom odgovornošću „Radio-difuzni centar“ – Podgorica u sastavu: Jelena Lazović, predsjednica i članovi Nebojša Bajić, Božidar Radinović, Marko Milićević i Nikola Labović, i postavila novi koji sada čine: Gazmond Kalezić, predsjednik i članovi Dmitar Ćulafić, Boško Vukićević, Nebojša Bajić i Ardita Lulanaj.
Radmila Ivanović je, današnjom odlukom Vlade, &nbsp;vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za inspekcijski nadzor i zaštitu finansijskih interesa EU u Ministarstvu finansija, a Snežana Drobnjak v.d. pomoćnice direktora Poreske uprave. Ona je razriješena sa pozicije v.d. generalne direktorice Direktorata za pristup i politike tržišta rada u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.
Vlada je predložila i Skupštini akcionara „Luka Bar“ AD Bar da za članove Odbora direktora ovog Društva izabere: Nikolu Vojvodića, Dušana Masoničića, mr Milana Polovića, mr Milutina Lakićevića i Vladislava Božovića, a Oliveru Stojanović postavila za punomoćnicu – predstavnicu državnog kapitala na vanrednoj sjednici Skupštine akcionara „Luka Bar“.
Skupštini akcionara „Luštica Development“ AD Tivat Vlada je predložila da za članove Odbora direktora ovog Društva izabere Vladimira Arsića i Peđu Savića. Vesna Simović je određena za punomoćnicu - predstavnicu državnog kapitala na vanrednoj sjednici Skupštine akcionara „Luštica Development“ AD Tivat.

Vlada donijela tri tajna kadrovska rješenja

Najmanje jedna osoba poginula je danas u eksploziji u jednom od poznatih tržnih centara u centru Moskve, javlja AP pozivajući se na službe za hitne slučajeve u ruskoj prijestonici.&nbsp;
Eksplozija se dogodila na trećem spratu tržnog centra Centralna dječja prodavnica, na Lubjanka trgu.
Službe za hitne slučajeve saopštile su da je eksploziju izazvala plinska boca, navela je državna novinska agencija RIA Novosti.
Dvoje povrijeđenih je hospitalizovano, saopštilo je moskovsko Odjeljenje za zdravstvo.
Gradonačelnik Sergej Sobjanjin rekao je da je incident vjerovatno izazvan tehničkim kvarom opreme, a zgrada je evakuisana nakon eksplozije.
Ruski Istražni komitet je pokrenuo istragu o incidentu, navodi AAP.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FArlaadiMnetwork%2Fstatus%2F1959607369232515456%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1959607369232515456%7Ctwgr%5Eee61f26eef93e84aa5a327b2e499640507cb81b7%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Jedna osoba poginula u eksploziji u poznatom tržnom centru u Moskvi

Zdravstvene vlasti registrovale su najmanje 64 žrtve i 278 povrijeđenih u izraelskim udarima na Pojas Gaze tokom posljednja 24 sara, javila je danas palestinska agencija WAFA.
Uključujući današnji bilans poginulih i ranjenih, broj palestinskih žrtava od početka izraelske invazije na palestinsku enklavu u oktobru 2023. godine dostigao je 62.686, još najmanje 157.951 osoba je povrijeđena, dok su većina žrtava žene i djeca.
Nakon dvomjesečnog primirja od 18. marta potvrđena su 10.842 smrtna slučaja i 45.910 povrijeđenih.
- Službe hitne pomoći još ne mogu da dođu do mnogih žrtava i tijela zarobljenih pod ruševinama ili razbacanih po putevima širom ratom razorene enklave, dok izraelske okupacione snage nastavljaju da ciljaju ekipe hitne pomoći i civilne zaštite - saopštile su zdravstvene vlasti u Gazi.

Još 64 žrtve izraelskih vazdušnih udara u Gazi

Mještani sela Brezna, njih više od 200, potpisali su danas Deklaraciju za spas Brezana koja obavezuje sadašnju i buduće generacije da čuvaju tradiciju i prirodu, te da ne dozvole nikome da ovo selo pretvori u čvorište visokog napona.&nbsp;
Kako navode u saopštenju, država i državno energetsko preduzeće CGES namjeravaju da u samom srcu ovog sela izgrade 400kV trafostanicu. a potom i međunarodno energetsko čvorište, što bi značilo kraj ruralnog turizma, svake ekonomske aktivnosti pa i samog života u selu.&nbsp;
Još jednom su podsjetili da je CGES u projektnoj dokumentaciji za Evropsku banku za obnovu i razvoj EBRD, na osnovu koje je dobio kredit od 28 miliona eura za gradnju 400kV trafostanice, slagao da u krugu od dva kilometra nema nijedna kuća, a zapravo ih ima 150.&nbsp;
Deklaracijom su pozvali i međunarodnu zajednicu da im pomogne u zaštiti njihovih ljudskih prava.
- Selo Gornja Brezna je jedino selo u opštini Plužine koje se razvija, raste, gdje se ljudi doseljavaju, a lokalna samouprava i država rade na njegovom uništenju, suprotno svakoj zdravoj logici i suprotno svim strateškim dokumentima države - kažu mještani.&nbsp;
Oni naglašavaju da su za svoju državu i dalje "selo koje ne postoji", te da će, ukoliko država i dalje bude odbijala da ih vidi, čuje i podrži, radikalizovati proteste.
- Ako nastave da nas ne vide i ne čuju, proteste ćemo preselitu u Podgoricu, ispred zgrade Vlade, gdje će nam se pridružiti i brojni drugi nezadovoljni građani čija prava se gaze, a nadali smo se da je tome došao kraj. Ispostavilo se da se nastavila ista matrica i isti maćehinski odnos države prema svojim građanima, a nastavio se i podaničko koruptivni odnos prema privilegovanim, bahatim i pohlepnim investitorima - kazali su mještani okupljeni u Građansku inicijativu "Spasimo Brezna".&nbsp;
Oni su na ulazu u selo Brezna postavili velike bilborde na kojima su podsjetili na slavnu istoriju ovog sele i ogroman doprinos svojih predaka antifašističkoj borbi.&nbsp;
Na bilbordu stoji i natpis da je u selo Brezna zabranjen ulaz kompanijama Vjetro park Bijela i Alcazar Energy, CGES, ali i korumpiranim političarima i pohlepnim tajkunima.&nbsp;
- Svi oni, a o tome smo obavještavali javnost, tretiraju cijelo naše selo i stotine nas mještana kao bube, kao da ne postojimo, brutalno gaze sva naša ljudska prava, te smo stoga na ulaz u selo jasno napisali da su svi dobri ljudi dobro došli, ali da je ovaj bilbord zadnja stanica okupatorima i izdajnicima svoga naroda - naglašavaju mještani.&nbsp;
Ponavljaju da njihov otpor i borba neće stati sve dok se, kako su naveli, planirano međunarodno energetsko čudovište ne izmjesti na lokaciju gdje neće ugrožavati kuće, imanja, i cijelu ljudsku zajednicu a takvih lokacija, naglašavaju, ima mnogo u Pivi.
<h2>Deklaraciju za Spas Brezana prenosimo u cjelosti:</h2>
Mi, građani sela Brezna, okupljeni u odbrani naših domova, prirode i prava na život, zavjetujemo se pred precima i obavezujemo pred našom djecom, da čemo biti nepokolebljivi u našoj borbi
Za pravo na život i opstanak sela
Selo Brezna mora opstati. Ovdje su korijeni naših predaka, ovdje su naši domovi, naša polja i šume, naše uspomene i budućnost naše djece. Naša zajednica, naša istorija, naša priroda i naši životi ne smiju biti žrtvovani zbog profita pojedinaca i interesa korporacija.
Protiv nelegalnih i neodgovornih projekata
Oštro osuđujemo plan Vlade Crne Gore i državnog preduzeća CGES da u srcu našeg sela izgrade 400kV trafostanicu i međunarodno visokonaponsko energetsko čvorište – bez znanja i saglasnosti mještana, uz prikrivanje činjenica i dostavljanje lažnih podataka međunarodnim finansijskim organizacijama. To je čin prevare i gaženja ljudskih prava i namjera uništenja cijele jedne ljudske zajednice.
Za zaštitu kulturne i istorijske baštine
Brezna nisu samo selo – ona su živa istorija. Ovdje su ispisana herojska poglavlja Drugog svjetskog rata koja povezuju Crnu Goru i saveznike. Uništiti Brezna znači izbrisati dio istorije naše zemlje i Evrope.
Mi, potpisnici ove Deklaracije, zavjetujemo se da ćemo mirnim, pravnim i javnim sredstvima braniti naše domove, našu zemlju i naše selo. Niko nema pravo da nas briše sa mape, da nas proglasi nepostojećima i da nas raseljava protiv naše volje.
Stoga zahtijevamo:
1. Da se planirana trafostanica i energetsko čvorište odmah izmjeste sa teritorije Gornjih Brezana.
2. Da se pokrene nezavisna međunarodna istraga o lažnim podacima dostavljenim EBRD-u.
3. Da Vlada Crne Gore i sve institucije priznaju i zaštite pravo na život, imovinu i budućnost mještana Brezana.
Potpisnici: Građani sela Brezna, članovi Građanske inicijative „Spasimo Brezna“

Mještani usvojili Deklaraciju za spas sela Gornja Brezna: Naša istorija, priroda i životi ne smiju biti žrtvovani zbog profita pojedinaca i korporacija

&nbsp;U Kotoru boravi 10,07 hiljada turista, pokazuju podaci lokalne Turističke organizacije (TO).
Od ukupnog broja turista, njih 7,63 hiljade je u privatnom smještaju, 2,09 hiljade u hotelskom, 277 u hostelima, a 79 u kampovima, prenosi Radio Kotor.
Najbrojniji u privatnom smještaju su gosti iz Srbije, Rusije, Turske, Velike Britanije i Njemačke, a u hotelskom iz Velike Britanije, Francuske i Izraela.
- Tokom protekle sedmice, grad je obišlo ukupno 18,45 hiljada izletnika, a najbrojnije su bile grupe iz Turske, Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Rusije - rekli su iz TO.

U Kotoru 10,07 hiljada turista, najviše iz Srbije, Rusije, Turske...

Svjestan da njegovo „ministrovanje“ broji potonje dane, odlazeći ministar odbrane Dragan Krapović obrušio se sinoć nesojski na „glasnika“ da će biti smijenjen – Portal i Televiziju E, „prišivajući“ nam razne etikete, od toga da je tekst naručila mafija, Demokratska partija socijalista, „inostrani elementi“... Da bi na kraju uputio direktnu prijetnju - da će njegove Demokrate u procesu „pročišćenja sistema“ doći ne samo do (po) nas, nego i do svih drugih medija koji, kako reče, prenose ovakve spinove.&nbsp; Što je to u radu Televizije E i Portala ETV tako drastično poremetilo duševni mir ministra odbrane, da je zaprijetio – ne samo metaforično – već vrlo direktno? Poremetile su ga informacije objavljene nakon našeg novinarskog istraživanja.&nbsp; <h2>OBJAVE BEZ DEMANTIJA</h2> Tako su Portal ETV i Televizija E objavili 5. avgusta da će premijer Milojko Spajić smijeniti ministra odbrane Krapovića, nakon skandala koji je priredio državi Crnoj Gori izradom znački specijalno za posadu Školskog broda „Jadran“ zbog kojeg se Crna Gora spori sa Hrvatskom koja polaže pravo na njega. Odmah je stigla protestna nota Hrvatske, novo ozbiljno upozorenje našoj zemlji da ova članica Evropske unije ponovo može blokirati zatvaranje Poglavlja 31 – Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika. Kao što su to učinili i prošle godine nakon što je crnogorski parlament usvojio, za Hrvatsku neprihvatljivu Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. Prethodno su nepoželjnima u svojoj zemlji proglasili – predsjednika Skupštine Crne Gore Andriju Mandića, poslanika Milana Kneževića i lidera Krapovićeve partije, potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića. Postoje ozbiljne indicije da će se ove godine i Krapović pridružiti ovom proruskom i prosrpskom trojcu. Portal ETV i Televizija E objavili su 7. avgusta da premijer Spajić planira da novi ministar odbrane bude Mirsad Nurković, funkcioner Bošnjačke stranke, aktuelni potpredsjednik Skupštine Crne Gore. Portal ETV i Televizija E objavili su 20. avgusta da premijer Spajić priprema plan rekonstrukcije Vlade, a prema završnom dokumentu u koji smo imali uvid, koji je dostavio svojoj partiji Pokretu Evropa sad, primarno bi na udaru bili ministri koje su kandidovale Demokrate.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160848_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9" data-rendition-name="original" width="800" height="783" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>DEMOKRATE SMETNJA EVROPSKOM PUTU CRNE GORE: Šaranović, Bečić i Krapovićetv</figcaption> </figure>  Nijedna od tri informacije koje smo objavili nije demantovana. Ono što je posebno upečatljivo - Demokrate su ćutale čitavih 18 dana.&nbsp; <h2>KAD PARTIJA BIRA ,,MANJE ZLO“</h2> A ćutali su, jer su pokušavali da „saniraju štetu“, kako bi u partiji opravdali Bečićev ostanak u Vladi, bez obzira na najavljenu čistku njihovih funkcionera iz izvršne vlasti, jer u Demokratama već neko vrijeme postoji više frakcija, ali ih fotelje koje su zakučili u Vladi, još drže na okupu.&nbsp; Ipak, nakon brojnih konsultacija u vrhu stranke, svjesni su da za Krapovića više ne može biti mjesta u Vladi koja, navodno, teži evropskom putu Crne Gore, a nakon diplomatskog skandala koji je izazvao. Međutim, u tom slučaju lider Demokrata Aleksa Bečić ulazi u problem: kako da objasni unutar partije da on može ostati na istaknutoj poziciji u Vladi Milojka Spajića, dok će, gotovo svi ostali iz Demokrata biti zamijenjeni?&nbsp; Vjerovatno bijesan da je partija spremna da ga ,,proda“ da bi zadržala poziciju u izvršnoj vlasti, Krapović je sinoć odlučio da „ubije glasnika“, medije koji su objavili informacije. Istinite informacije. Latinska izreka kaže „ne nuntium necare“ – „ne ubij glasnika“. Neka Dragan Krapović istraži zašto.&nbsp; <h2>BUKA I BIJES</h2> Nazvao nas je sinoć „digitalnim pamfletom organizovanog kriminala“ koji, kako je rekao, „finansiraju šverceri akciznih roba, šverceri narkotika, narko klanovi“. - I to želim iz punih usta da kažem – precizirao je Krapović okvir za potencijalnu tužbu gostujući na Televiziji A plus.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802140816_ae9aa8a4b61a5ff02c37ccffa43206433a12ddf099eac6bbf010e13253e4c482.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250802140816_ae9aa8a4b61a5ff02c37ccffa43206433a12ddf099eac6bbf010e13253e4c482" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="vojne značke "> <figcaption>OZBILJNA PROVOKACIJA: Značke za Školski brod „Jadran“(Photo: MO)</figcaption> </figure>  I nije se zaustavljao, pa je rekao i kako ga sve što rade ETV, M portal „upućuje na zaključak da rade i da ih finansira organizovani kriminal u Crnoj Gori, eto tako to otvoreno da vam kažem“. Nemoć proizvodi bijes, a Krapović je očigledno nemoćan da zadrži ministarsku funkciju. Kako su Demokrate prepoznate po opsjednutošću funkcionerskim foteljama sada iz ove partije, prema nezvaničnim informacijama Portala ETV, mole premijera Spajića, preko posrednika, da mu se da direktorska funkcija u nekom „velikom državnom preduzeću“. Ali, Krapović bi još da „ministruje“ i još se nada, pa je sinoć imao poruku i za premijera, kojem je, između ostalog, poručio da nije on taj koji bira ministre?!&nbsp; - Niko nema mogućnost da odlučuje o ministrima, osim parlamenta Crne Gore – bio je kategoričan, što mu je posljednja šansa da još malo ostane ministar. Ako poslanici ne bi podržali njegovo razrješenje, pala bi Vlada. Takav scenario je, međutim, gotovo nemoguć. Jer, teško je povjerovati da poslanici opozicije ne bi glasali za Krapovićevu smjenu.&nbsp; <h2>MASAKR NA CETINJU I LJETOVANJE U ITALIJI...&nbsp;</h2> I prije godinu i po Demokrate su „krizirale“ u Vladi Milojka Spajića, kada je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović čak i tužio Vladu, a Krapović prijetio Spajiću da „ukoliko bi Demokratska Crna Gora odlučila ... da izađe iz ove Vlade, to bi bio njen kraj“. Za razliku od marta 2024. sinoć je bio manje bučan u odnosu na premijera, ali se zato razgoropadio na naš portal i televiziju. I jasno je otkuda njegov bijes na „glasnika“. Jer, Televizija E i Portal ETV bili su „glasnik“ ili među „glasnicima“ raznih njegovih sumnjivih poslova, imenovanja, razrješenja, razobličavajući ih. Vjerovatno ga je posebno zaboljelo kada smo otkrili da je u danima kada je Crna Gora tugovala zbog masovnog zločina na Cetinju, kada je ubijeno 13 osoba, on sa porodicom otputovao u italijansko mondensko odmaralište. U pratnji četiri vojna policajca u civilu, koristeći dva vozila Ministarstva odbrane - mercedes E klase i tojotu land cruiser – otisnuo se u Alta Badiu u Dolomitima pozirajući pred kamerom mobilnog telefona sa širokim osmijehom na licu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082313084_56b9733e3996986a21457ab95f5210da752b2f4e5a2d8680d4bf77a1e793d138.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025082313084_56b9733e3996986a21457ab95f5210da752b2f4e5a2d8680d4bf77a1e793d138" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Krapović sa prijateljima u mondenskom italijanskom odmaralištu u januaru ove godine"> <figcaption>SKUPI PROVOD DOK JE CRNA GORA TUGOVALA: Krapović sa prijateljima u mondenskom italijanskom odmaralištu u januaru ove godine</figcaption> </figure>  <h2>...POŽARI I MINISTROVO BRČKANJE U MORU&nbsp;</h2> Isto tako, u jeku borbe sa požarima u okolini Podgorici, dok je vatra „gutala“ i kuće, a vatrogasci na izmaku snaga pokušavali da je obuzdaju, u danima tuge zbog smrti pripadnika Vojske Crne Gore koji je poginuo na putu ka Piperima đe se zaputio da pomogne vatrogascima, mještanima i volonterima, ministar odbrane Krapović se, kako su mediji razotkrili, baškario na plaži.&nbsp; I onda on sinoć govori o vrijednostima i kako je misija Demokrata da „Crna Gora ide u Evropsku uniju, ali ne tako što će ići klečeći i saginjući se“, ne „ispunjavajući štrikove“, nego ispunjavajući vrijednosti... A vrijednosti, onako kako ih vide Demokrate, Crna Gora živi već pet godina. I postala je vrijednosno duboko posrnulo društvo. Sve što govore i urade Demokrate isključivo je vezano za njihove partijske i lične interese. Progon neistomišljenika, političke čistke, nepotizam, partijsko zapošljavanje, korupcija, sumnjive diplome, neznanje... Sve to u jednom političkom subjektu – Demokratama.&nbsp; I bestidna beskrupuloznost. Koju je odlazeći ministar odbrane i sinoć demonstrirao. Pred kamerama se pojavio sa značkom na reveru sakoa – onom specijalno rađenom za posadu broda „Jadran“ zbog koje je Crna Gora dobila novu diplomatsku notu od Hrvatske u kojoj je konstatovano da ovakvi „potezi i poruke nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa, te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Hrvatska dužna da poštuje“.&nbsp; Ministar Krapović u jeku pregovora Crne Gore za ubrzano pristupanje Evropskoj uniji stao je – umjesto da bude most - kao opasna prepreka, jer sve ukazuje da će Hrvatska opet blokirati zatvaranje Poglavlja 31.&nbsp; Jedini koji bi ostali bez benefita ulaskom Crne Gore u EU su Rusija i Srbija, koje predano rade na usporavanju našeg evropskog puta preko svojih ovdašnjih političkih partnera predvođenih Crkvom Srbije. Demokrate su, naravno i ministar Dragan Krapović, dokazale da su njihove vjerne sluge.&nbsp; Portal ETV i Televizija E će, bez obzira na prijetnje i pritiske ministarstava sile, ali i svih drugih, nastaviti da budu „glasnici“ vijesti koje upozoravaju na one koji ruše građansku, sekularnu, antifašističku Crnu Goru i njen evropski put. Crna Gora nema i ne smije da ima drugi put.&nbsp; A ministar Dragan Krapović, umjesto da prijeti medijima, valjalo bi da, osim što se trudi da omete crnogorski put ka EU, malo pogleda u papire koje je svojevremeno potpisivao. Ima za to 1.560.000 razloga.&nbsp; Da, Državna revizorska institucija je dala negativno mišljenje jer je utvrdila da je minsitar odbrane Krapović krajem 2023. godine nezakonito isplatio 1.560.000 eura varijabila za 700 vojnika, i sve to – bez uplate poreza i doprinosa.&nbsp; Ko zna, ako sjutra ne bude ministar Specijalno državno tužilaštvo moglo bi da, osim što je formiralo predmet, počne i da preduzima radnje za koje je i osnovano?&nbsp; To može da bude veća opasnost za Dragana Krapovića, nego mediji koji objavljuju istine.&nbsp;

Ministre, ne ubijajte glasnika

Da, naslov ove kolumne je provokativan. Da, prejudicira da je stanje u Srbiji veoma loše, čak kritično, i da je zemlja takoreći na aparatima, čije je isključivanje sasvim realna i očekivana opcija.
Srbija će - da odmah rešimo zabrinutost onih koji političke i opštedruštvene procese gledaju kroz maksimu "u se, na se i poda se" - opstati kao država. Pitanje iz naslova se, u stvari, više odnosi na pravac kojim će država - po geografskom i političkom položaju "viđena" da bude zamajac i lider Balkana - ići sutra. Odnosno, ne da li će države biti, već kakva će država biti.
I koliko god se taj put ka "sutra" činio maglovit prethodnih godina, pa i prvih meseci velikog narodnog bunta zbog smrtonosne korupcije i neodgovornosti današnjeg režima, čini se da se u poslednje vreme koprena diže i da slika nije baš idealna.
Ako govorimo činjenicama i ako gledamo stvarnost, a zanemarimo izuzetke i lepe želje, Srbija danas je, baš kao i Srbija 1990, okovana mitom, isfantaziranom istorijom, lažno izgrađenim osećajem sopstvenog nužnog hegemonizma i šovinizmom. Ovako pljusnuto direktno u lice čitaoca deluje baš grubo i poražavajuće. Ali, to je zato što istina jeste gruba i poražavajuća, a njeno zanemarivanje, lakiranje, ublažavanje... ni dosad nije donelo ničega dobrog. I nema razloga za očekivanje da će ubuduće biti drugačije.
Prosečan čovek, a takvih je većina svuda, više voli život bez trzavica, zameranja, bolnih tema, makar i u sopstvenom mehuru nerealnosti - nego suočavanje sa istinom koja je najčešće teška za prihvatiti i nimalo povoljna za verovanja i ubeđenja tog prosečnog čoveka. A upravo u tome se čovek razlikuje od životinje, koja bez obzira koliko manji mozak ima, ipak ne uleti dva puta u istu klopku.
Vlažni srpski san o posebnoj vrednosti, istorijskim granicama, izvornoj dominaciji i natprirodnim pravima nije od juče, ali se tačno može odrediti vreme njegovog nastanka. Nastao je sa nastankom srpske države 1878, kao odgovor Petrograda zapadnim silama koje su Rusiji pokvarile planove.&nbsp;
Za one koji su preskakali časove u školi (a uvek se iznova zaprepastimo koliko mnogo takvih ima): ruski plan za jutro posle ratova 1875-1878. bila je Velika Bugarska, znatno uvećana Crna Gora, i Srbijica, tek malo veća od Crne Gore. Da zapadne sile Berlinskim kongresom nisu pokvarile (ruski) Sanstefanski mir, Pirot, Vranje i cela današnja Makedonija bili bi Bugarska.
Uglavnom, Berlinski kongres je umnogome izmenio tu mapu dirljive ruske ljubavi i upravo je Zapad Srbiji podario granice koje su joj posle omogućile osvajanje Kosova i Makedonije, pa sledstveno i stvaranje prve Jugoslavije. Dosledna onome što je istorijski uvek najbolje radila, Rusija se brzo prilagodila, te je njen vojni logor na Balkanu umesto Bugarske postala Srbija. Jeftino. Uz malo dizanja ega, epova o bratstvu, nežnih pravoslavnih tonova i brižljivo plasiranih mitova i izmišljotina.
Da se razumemo, a i da bi se izbegla stigma: nisu Srbija i srpski narod usamljeni u raznim fantazijama i nerealnim viđenjima sebe, svojih kvaliteta, prava i granica. Samo su, za razliku od većine, ostali zakovani u prošlosti i mitovima, umesto da su - što većina jeste uradila - istoriju ostavili za pijana kafanska busanja, a realnost za svakodnevicu i planove kako da sutra bude još bolje. U tome Srbija ima uzor - Rusiju, takođe nerealnu u sagledavanju istorijske pozicije, kvaliteta, svoje moći i prava ruskog naroda.
Istorija kao nauka je neumoljiva. Ona veli da Srbija mnogo duže nije postojala kao država, nego što je postojala. To, naravno, ne sme da bude nikakav argument protiv Srbije, kao što neke druge činjenice ne smeju da čine argumentaciju "za" činjenje nekakve nepravde Srbiji. Ali je zato uvek zgodno podsetiti nacional-šoviniste da su i drugi narodi imali srednjevekovne države i da se neko posebno pravo ne može i ne sme tražiti iz izabrane idealne vremenske pozicije ("sve što smo ikad držali je naše i sve što sad držimo je naše"), jer onda neko drugi može da "podseti" na drugu krajnost (kada recimo države nije ni bilo, pa otud nema ni prava), već je jedina polazna tačka za svako zahtevanje i obavezu sadašnjost i realnost. I tu se stavlja tačka na neka izmaštana istorijska prava i poseban položaj.
Vraćamo se na naslov. Ima li, dakle, Srbiji spasa?&nbsp;
Stanje, rekosmo, danas nije ružičasto. Ne u smislu državnih granica, one će opstati, već moralno, civilizacijski, biološki. Jer danas čak i oni koji se mesecima bore protiv odnarođenog režima ogrezlog u kriminalu i korupciji, zvuče poput ideoloških predaka tog režima, zaslužnih za katastrofalni raspad SFR Jugoslavije.&nbsp;
Duže od sedam meseci od početka masovnih protesta zbog tragedije koju karakterišu obrasci istočnjačkih uzora srpske vlasti - na ulicama je nemoguće videti zastavu EU. Zato se slobodno viju neki "nedavački" barjaci koje je kreirala BIA za potrebe bezbednog nacionalizma u pravcu Kosova, i zastave s ruskim svecem koji je pod "vagnerovcima" postao simbol agresorskog, genocidnog rata protiv suverene Ukrajine.
Dok Evropska unija sve glasnije kritikuje i osuđuje srpski režim, zbog korupcije i sadističkog nasilja prema demonstrantima, Rusija to otvoreno podržava, a njen ambasador u Beogradu čak javno "crta" smernice srpskim vlastima za nasilno suzbijanje protesta. Sinhrono, predstavnici studenata i najvećeg dela opozicije, građanskih i intelektualnih organizacija i kružoka, kao guje otrovnice skaču kada EU ne ispuni neko njihovo, najčešće nerealno očekivanje, "dokazujući" time da "EU nas ne želi". Na rusko gubernadurstvo, međutim, uočljivo niko ne reaguje i teško je reći da je razlog izostanku osuda i distanciranja samo strah od nekog čaja, davljenja u praznom bazenu ili ispadanja kroz prozor.
U tom smislu, Srbija trpi posledice jednoipovekovne otrovanosti, pa ćete tako i od teško prebijenog studenta iz bolesničkog kreveta čuti salve protiv "mrskog Zapada". Iako su ga prebili upravo oni koji, vrlo osnovano se veruje, rade po direktnim direktivama "voljenog Istoka". Najzad, Moskva i Beograd su javno obelodanili zajedničku borbu protiv "obojenih revolucija", a kad govore o studentskom i građanskom protestu u Srbiji, i jedni i drugi ga "krste" kao obojenu revoluciju. Reklo bi se - pametnom dovoljno. U praksi: ili nije dovoljno - ili nema pametnih.
Ovako gledano, mogla bi da se uvede neka psihološka kategorija pod nazivom "srpski apsurd". Srpski apsurd je, recimo, kada onaj koji do puštanja krvi bije studente ima na rukavu sliku istog ruskog sveca, koji je i na zastavama prebijenih studenata. Ili kada za događaje u Srbiji obe strane optužuju Zapad: on je istovremeno kreirao "obojenu revoluciju" i podržava Vučića zbog iskopavanja litijuma. Ako neko primeti da su to pomalo šizofreni stavovi, u redu je. Jesu.
Stiče se utisak da su sadašnjem srpskom režimu odbrojani dani. On jednostavno ide iz greške u grešku, leluja kao bokser u nokdaunu, a pošto sudija ne prekida borbu, jedino je pitanje da li će bokser na nogama ostati još dva-tri meseca ili godinu.&nbsp;
Sada je prava nepoznanica, u stvari, kako će doći do smene režima, a ne kada. I da li će upražnjene fotelje zauzeti trudbenici sa platnog spiska Moskve, koji su sada u ofanzivi, i koji bi bili "ruskiji" od sadašnjih vlastodržaca, ili će šansu dobiti ljudi koji bi Srbiju najzad i nedvosmisleno u spoljnopolitičkom kursu okrenuli Zapadu i njegovim vrednostima, a na domaćem planu - samoj sebi i problemima koji kipe bukvalno iz svake sfere života.
I kada to budemo znali, znaćemo i odgovor na pitanje iz naslova: ima li Srbiji spasa?

Ima li Srbiji spasa?

Spomenik zlikovcu Pavlu Đurišiću prenijet je u Đurđeve stupove, objavila je Radio-televizija Srbije u TV magazinu „Oko“, emitovanom u srijedu na programu te televizije. Novinar u reportaži navodi da je „ono što je poznato da neće biti ovih dana vraćen u Zaostro, selo koje je u Crnoj Gori za Đurišića predstavljalo isto što i Ravna Gora za Dragoljuba Mihailovića u Srbiji – komandni štab“. RTS je emitovao i kadrove iz manastira Đurđevi Stupovi u Beranama koji pripada Eparhiji budmiljansko-nikšićkoj kojom komanduje novoproizvedeni mitropolit Crkve Srbije Metodije Ostojić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822100832_7e202620-eba7-4345-9da7-7779ddd01bee.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250822100832_7e202620-eba7-4345-9da7-7779ddd01bee" data-rendition-name="original" width="1270" height="720" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić Đurđevi Stupovi"> <figcaption>Crkva Srbije još jednom pokazala da državne institucije ne kontrolišu djelove teritorije Crne Gore(Photo: RTS/Screenshot)</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822100832_d18c98d2-9383-4da6-ba76-6aeea2f30dd3.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250822100832_d18c98d2-9383-4da6-ba76-6aeea2f30dd3" data-rendition-name="original" width="1273" height="720" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić Đurđevi Stupovi"> <figcaption>Crkva Srbije još jednom pokazala da državne institucije ne kontrolišu djelove teritorije Crne Gore(Photo: RTS/Screenshot)</figcaption> </figure>  U reportaži se ne otkriva tačan datum prenošenja spomenika iz crkve Svete Mati Paraskeve u Gornjem Zaostru gdje je Metodije sklonio totem Pavla Đurišića 8. avgusta kada je poručio crnogorskim vlastima „pa neka dođu da ruše crkvu“. - Ne bojimo se mi sile njihove, koja ne može ni red na ulice ove zemlje da uvede – poručio je Metodije. I, očigledno je bio u pravu.&nbsp; Činjenica da je ovaj transfer dvometarskog bronzanog totema, dug preko sedam kilometara, ponovo prošao ispod radara (ili možda baš nije) crnogorskih državnih institucija, prije svega bezbjednosnog sektora, govori dovoljno sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250822100836_2e3c84539f087520212cda41f3538ef6de136f32f87eb9045040a23b0d217589.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250822100836_2e3c84539f087520212cda41f3538ef6de136f32f87eb9045040a23b0d217589" data-rendition-name="original" width="1143" height="742" loading="lazy" alt="Transfer Pavle Đurišić "> <figcaption>Transfer dvometarskog bronzanog totema, dug preko sedam kilometara, prošao ispod radara državnih institucija?</figcaption> </figure>  Crkva Srbije još jednom je pokazala da je jača od države. Dok su se institucije prethodnih dana u javnosti preganjale je li takozvani Temeljni ugovor iznad Zakona o krivičnom postupku, a tužilaštva i policija prebacivali odgovornost jedni na druge zbog čega spomenik zlikovcu i četničkom koljaču Đurišiću nije izuzet kao sredstvo izvršenja krivičnog djela, „institucija“ koja očigledno ima kontrolu nad dijelom teritorije Crne Gore organizovala je njegov transport na „sigurnije“ mjesto. U manastir u kojem stoluje iguman Danilo Romanov koji je prošle godine Berance nazvao „kriminalcima, kockarima i drogašima“, ali i koji se nedvosmileno pozicionirao kao još jedan glasnogovornik četničke ideologije pod plaštom crkvenog autoriteta. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 72.9622%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-instagram-performans-igumana-iz-berana-cetnicka-himna-uz-durdeve-stupove-amfilohija-i-svetog-savu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spomenik zlikovca Đurišića premješten u Đurđeve Stupove

Pošto su iz Pokreta Evropa sad odali zahvalnost molebanima Crkve Srbije, koji su po njima donijeli kišu, zašto bi se zaustavili samo na tome? Zašto ne molebani da padne novac sa neba? Recimo po dvije milijarde eura godišnje, kako bi se pokrio godišnji platni deficit države od dvije milijarde. Dalje sami zamišljajte, samo nebo je granica razloga za molebane. Jedino za što molebani garant ne mogu dati uspjeha, to je da sadašnja vlada uvede Crnu Goru u članstvo u EU. Možete li zamisliti Vojislava Šešelja kako pjeva Give peace a chance, sa dva uzdignuta prsta, dok pripadnicima LGBT populacije u prolazu dobacuje peace brothers? E, ni ja da ZBCG, Demokrate i dobar dio PES-a imaju mrve demokratskog potencijala, evropskih vrijednosti i pojma što je pravno uređena država, sa striktnom podjelom vlasti. Erih From u svom djelu „Bjekstvo od slobode“ govori o dvije različite vrste slobode: „sloboda od“, koja podrazumijeva slobodu od društvenih ograničenja, religioznih dogmi ili društvenih konvencija koje institucije i drugi pojedinci nameću pojedincu i „sloboda za“, za koju su se ljudi oduvjek borili kroz istoriju kao ideal. Obično, kad se ljudi oslobode od autoriteta, odnosno osvoje „slobodu od“, ośećaju se kao da su izgubili oslonac, sigurnost. Taj ośećaj bespomoćnosti može se otkloniti samo „slobodom za“ i transformacijom društva u društvo slobodnih ljudi, u kojem država poštuje pravila i zakone i radi u korist građana. Međutim, From kaže, umjesto toga, najčešće se bježi u autoritarni sistem, vjerujući da donosi sigurnost. I to, u različitoj mjeri, važi za sve države bivše Jugoslavije. Bez „slobode od“ i pogotovu bez „slobode za“. <h2>OPSESIJA ZAVJEROM</h2> Srbija je na trenutak zaličila na zemlju koja se bori za „slobodu za“ studentskim blokadama univerziteta i borbom za slobodne institucije, koje bi radile posao zbog kojih su formirane. U zemlji u kojoj su sve vrste poslova, investicija, međudržavnih ugovora prekriveni neprozirnim velom i koja se zbog toga smatra simbolom korupcije i pljačke u svjetskim razmjerama, u kojoj je državna moć skoncentrisana u rukama najbogatijih, dok je većina stanovništva izgubila sva prava, u državi u kojoj se strahovito manipuliše putem zarobljenih medija i institucija, u kojoj vlada plutokratija na čelu sa vrhovnim vođom, građani su u tim studentskim protestima viđeli potonju šansu za normalno društvo. Međutim, protok vremena sve više pokazuje da studenti nijesu osvojili ni „slobodu od“, a tek su daleko od ostvarenja „slobode za“ srpsko društvo, sve više bježeći u etnocentrizam, svetosavlje, konzervativnost, naglašavanje tradicije i tradicionalnih vrijednosti. U korijenu svake desno-ekstremne ideologije leži opsesija zavjerom, posebno međunarodnom. Autokratska vlast Aleksandra Vučića, koja lagano pokazuje i potonjem nevjernom Tomi u svijetu svoje pravo lice, trenutno opstaje na nasilju policije i paramilitarnih grupa. Policija ne radi po zakonu, već po naredbama jednog čovjeka, jer se radi o partijskoj, a ne državnoj policiji. Nešto što Demokrate pokušavaju da stvore u Crnoj Gori. Emotivno - svako slobodouman je na strani onih koji se prebijaju, hapse nezakonito i maltretiraju, odnosno na strani pobunjenih građana koji se bore protiv nedemokratske, autokratske, represivne države. Politički - studentski protesti su velika nepoznanica i zato još postoji rezerva prema njihovom utemeljenju u vrijednostima koje donose standardi zapadne demokratije. Ponekad je vrlo teško razumjeti prema kojem dijelu svijeta idu njihove simpatije, posebno kad su upućene prema zemljama koje su predvodnice autokratije i represije prema svojim građanima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250823220856_d542fb972ca7472b0c9d2b82c26153f31973b9a6bd018334b74c4c3f3e647826.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250823220856_d542fb972ca7472b0c9d2b82c26153f31973b9a6bd018334b74c4c3f3e647826" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="DIKTATOR: Aleksandar Vučić"> <figcaption>DIKTATOR: Aleksandar Vučić(Photo: Darko Vojinović)</figcaption> </figure>  Ako postoji vrijeme za katarzu pobunjenih studenata i građana, nema boljeg trenutka od sadašnjeg. Ista vrsta ljudi koja njih prebija, zatvara, proglašava ustašama, teroristima ... ista politika, ista tehnologija je devedesetih od ljudi koji su branili kućne pragove od paravojnih hulja pravile su koljače, monstrume, ustaše, talibane ... dok je ubijala obične građane, silovala, zatvarala ljude po logorima, prebijala, mučila... To su one gume što su gorjele u Dubrovniku, ustaška kuća Tereze Kesovije, đečje lobanje u rukama sveštenika Crkve Srbije, dijete na majčinom grobu Uroša Predića i gomila sličnih obmana i laži. Ako postoji vrijeme da shvate ko je izazivao sukobe po suśednim državama, ko je prouzrokovao ratove, stradanja, etnička čišćenja... to je ovo u kojem su oni njihove žrtve. Da se uvjere u tu radikalsku svijest, pokvarenu do srži, lažljivu, prevarantsku, koja ne preza ni od čega. To je „pamet“ koja nema svijest da će im se opstanak na vlasti sve većom represijom vratiti kao bumerang nakon pada sa vlasti. Za njih je nasilje, dok raspolažu mnogo većom silom, habitus.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250823220856_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250823220856_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="POKUŠAVAJU DA STVORE PARTIJSKU POLICIJU: Aleksa Bečić i Danilo Šaranović"> <figcaption>POKUŠAVAJU DA STVORE PARTIJSKU POLICIJU: Aleksa Bečić i Danilo Šaranović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  <h2>MANIPULACIJE</h2> Prave li studenti povampirenje iste svijesti koja je posvađala Srbe sa svim narodima bivše Jugoslavije, dovodeći prikaze iz prošlosti na svoje mitinge, naśedajući ponovo na izanđale priče o ugroženosti i zaštiti Srba u okruženju, umjesto da nude Novi Pazar i poruku svim Srbima u okruženju – živite u miru sa svojim komšijama, poštujte zemlju u kojoj živite i u kojoj stičete egzistenciju, ne idite za topovima i popovima da osvajate i pravite nekakve „svetove“ ... manite se kolektivnih ludila i naučite da svako društvo čine pojedinci sa svojim ljudskim pravima i slobodama.&nbsp; Na djelu je u Srbiji slična politika koja je 1933. godina palila Rajstag, za što je optužila komunistu Marinusa van der Lubea, politika koja sve medije drži pod kontrolom, kao nekad pod komandom Gebelsa, u kojoj maskirane falange u crnoj odjeći prebijaju svakog ko se usudi da se suprotstavi autokratskoj vladavini vođe, kao što su nekad smeđekošuljaške uniforme, paravojna batinaška organizacija zvana SA (Sturmabteilung), neka vrsta jurišnog partijskog odreda, bili lična zaštita Firera i služila razbijanju svih pokreta koji su se bunili protiv njegove vlasti. S tim što nijesu skrivali lica, kao što ih danas paravojni batinaški crnokošuljaši skrivaju.&nbsp; Oni koji danas prebijaju studente i građane, skriveni iza maski, uključujući i policiju bez ikakvih personalnih obilježja, zakonom obaveznih, to su isti oni koji su svoju „hrabrost“ dokazivali na nejači, đeci, ženama, starcima, masovnim grobnicama u Batajnici, Srebrnici i diljem nam bivše velike države, dok su kukavički i bezglavo bježali pred onima koji su se u međuvremenu naoružali da bi branili svoju zemlju. To su ti „aperisani“, nekad strah i trepet đece u kolijevkama, njihovih majki, đedova i baba, što se danas klanjaju statui jednog ratnog zločinca, fašističkog kolaboranta.&nbsp; Pobjeda NOB-a je bio trijumf pokreta koji je sebe vrlo jasno etablirao kao antifašistički i oslobodilački. Njihov antifašizam je postao zajednički imenitelj za vrijednosti kao što su sloboda, bratstvo, jedinstvo, ravnopravnost ljudi, nacija, polova, za humane vrijednosti. Druga je priča kakve su bile karakteristike poslijeratnog političkog sistema, jer je teško reći da je bio prihvatljiv bez ostatka. Pokušaji da se izjadnače NOB i poslijeratno političko uređenje je duboko manipulativno, posebno što to ni u primisli ne može promjeniti sliku o karakteru kvinslinških pokreta i fašističkih kolaboranata, kojima je pripadao i ratni zločinac Pavle Đurišić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250823220856_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250823220856_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="NE MOŽE SE PROMJENITI SLIKA O KARAKTERU FAŠISTIČKIH KOLABORANATA: Pavle Đurišić i Draža Mihailović"> <figcaption>NE MOŽE SE PROMJENITI SLIKA O KARAKTERU FAŠISTIČKIH KOLABORANATA: Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Protosinđel Crkve Srbije Nikodim Bogosavljević je 28.03.2011. godine na radio Svetigora, izjavio: „Pravoslavna crkva nikada ne može da blagosilja ono što nije stvorio Bog, a definitivno crnogorsku naciju nije stvorio Bog, nego je ona plod ljudskih sujeta i slabosti. A generalno je tvorac crnogorske nacije zapravo đavo u suštini stvari“. Ovakve fašističke izjave odavno diskredituju Crkvu Srbije kao vjersku ustanovu i kao partnera sa kojim treba da pobunjeni studenti i građani u Srbiji grade „slobodu za“, jer je tako nikada neće izgraditi. Nacije su pravili ljudi, ne bogovi, niti se Hrist bavio nacijama, niti je svetosavlje kao nacionalistička ideologija, koja se krije iza tobožnjeg nacionalizma Sv. Save, hrišćanska dogma, već se radi o jeresi. Sa svetosavljem nema građanske države, to je aksiom! U Crnoj Gori proteste za slobodnu i demokratsku Srbiju upravo podržavaju oni koje ovaj pop bezuspješno pokušava da povrijedi, dok oni koji mu ljube ruku iz sve snage navijaju da Vučić, sa svojim policijskim i paravojnim falangama, prebije i pohapsi što više demostranata, ubijeđeni da je u pitanju međunarodna antisrpska zavjera. Ili, građanska Crna Gora podržava i želi građansku Srbiju, pravno uređenu, sa nezavisnim institucijama, koja poštuje zemlje regiona i ne miješa se u njihova unutrašnja pitanja, dok partije vlasti u Crnoj Gori, izrasle iz Šešeljevog i Vučićevog šinjela devedesetih prošlog stoljeća, podržavaju taj šinjel. Da se to nikad ne zaboravi i da nova Srbija ponovo ne zapjeva „ne može nam niko ništa“, sa Dodikom, Mandićem, Kneževićem, Ljaljom, Dajkovićem i sličnima na TV Pink, kod Jovane Jeremić ili na TV Happy kod Milomira Marića.

Tag: kadrovska-rjesenja