Pozivamo Agenciju za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama da promptno djeluje i postupi po zahtjevima Uprave policije, ukloni nadzorne kamere fizičkih lica koja suprotno Zakonu snimaju javne površine na Cetinju, u naselju Belveder, u Kotoru, kao i u Baru na više lokacija - poručili su u Upravi policije.
Oni su kazali da određene kategorije lica među kojima su i operativno interesantna lica i članovi organizovanih kriminalnih grupa, nezakonito snimaju javne površine, prate aktivnosti lokalnih službi i organa za sprovođenje zakona.
&nbsp;- Sprovodeći mjere kontranadzora, neovlašćeno snimaju građane i krše ljudska prava, a o čemu je Agencija više puta obaviještena od strane Uprave policije zvaničnim dopisima u cilju preduzimanja mjera i radnji iz njihove nadležnosti - dodali su u policiji.
Oni su ovo naveli u reagovanju na tvrdnji koje je u javnost iznio Aleksandar Damjanović, a koje se odnose na navodnu nezakonitu upotrebu video-nadzora u prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Budva.
- Sistem video-nadzora u prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Budva instaliran je iz preventivnih razloga, u skladu sa CPT standardima, s ciljem unapređenja bezbjednosti građana i policijskih službenika, kao i zaštite integriteta službenih prostorija, a sve u skladu sa važećim zakonskim propisima i preporukama Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama - istakli su u policiji.
Video-nadzorom pokrivene su, kažu, isključivo prostorije predviđene zakonom, uključujući prostorije za zadržavanje lica, zajedničke prostorije unutar objekta (ulaz, hol, hodnici), kao i javna površina - prostor oko objekta u zakonom propisanim granicama.
- Obavještenje o postojanju video nadzora u navedenim površinama je vidno istaknuto na objektu Odjeljenja bezbjednosti, u skladu sa propisima. Ovom prilikom naglašavamo da sistem video-nadzora ne sadrži mogućnost audio snimanja, te su tvrdnje o nezakonitom snimanju zvuka u prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Budva netačne i neosnovane - naveli su u policiji.
Kažu da je Damjanović 23. decembra.2024. godine, kada je boravio u službenim prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Budva u svojstvu građanina, bio u hodniku.
- Koji je shodno zakonu pokriven video nadzorom, bez mogućnosti audio snimanja, kao i u službenoj prostoriji koju koriste ovlašćena lica radi prikupljanja obavještenja, a koja nije pokrivena video nadzorom. Dodatno, ističemo da pristup snimljenom video materijalu imaju isključivo ovlašćeni službenici Ministarstva unutrašnjih poslova - Odjeljenja za elektronske sisteme policije - dodali su u policiji.
Naglasili su važnost objektivnog sagledavanja činjenica i pravnog okvira u kojem postupaju policijski službenici, kako bi se izbjegle moguće nepreciznosti u interpretaciji njihovog rada.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

UP: AZLP da ukloni nadzorne kamere na Cetinju, Kotoru i Baru, članovi OKG nezakonito snimaju javne površine

Dok se prije četiri godine u Podgorici vodila prava javna bitka oko nadzornih kamera kojima je trebalo da uz asistenciju Uprave policije budu kontrolisane gradske javne površine koje su huligani uništavali, proteklih godinu i po dana građani i građanke Kotora, ali i njihovi gosti i turisti su potpuno nezakonito nadzirani kamerama koje su postavljene na pametnim semaforima na više lokacija u gradu. Prvi pametni semafori sa kamerama postavljeni su u Kotoru polovinom 2023. godine. Opština Kotor za korišćenje podataka sa kamera postavljenih u gradu nema odobrenje Uprave policije, Uprave za saobraćaj ni Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama. To proizilazi iz odgovora Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama na pitanja M portala koja smo im poslali još šestog oktobra, a odnosila su se na zakonitost postavljanja kamera na javnim površinama u Kotoru, i to na uključenju sa Donjeg puta na magistralu, u Dobroti na magistrali prije uključenja za treći put ka naselju Sveta Vrača i na raskrsnici magistrale i skretanja za naselje Zlatne njive. AZLP je nakon pitanja M portala uputila zahtjev Opštini Kotor i njenom predsjedniku Vladimiru Jokiću za dostavljanje informacija vezanih za kamere postavljene na tri navedene lokacije, a potom je morala i da pošalje urgenciju sredinom decembra, jer odgovora nije bilo. Međutim, i sama AZLP je zahtjev Opštini Kotor uputila 12. novembra, duže od mjesec dana nakon što smo postavili pitanja o kamerama, što se vidi iz dokumentacije koju je AZLP poslala M portalu u sklopu odgovora. Vladimir Jokić je očigledno bio informisan o interesovanju M portala za problem nezakonitog nadzora građana u gradu kojim upravlja, pa je iskoristio vrijeme između slanja naših pitanja 06. novembra i zahtjeva AZLP za dostavljanje informacija o kamerama koji je na njegovu službenu adresu stigao 12. novembra, da se obrati institucijama čije je odobrenje morao imati prije postavljanja i aktiviranja kamera. Bez odobrenja nadležnih se nikako nijesu smjeli koristiti podaci prikupljeni sa video nadzora, a posebna nepoznanica i dalje ostaje pitanje ko je zapravo kontrolisao kamere – neka od opštinskih institucija, sam kabinet predsjednika Opštine ili neko treći. Dozvole od UP i US zatražene tek krajem novembra, još nijesu odobrene Tek 28. oktobra, 20 dana nakon što je M portal poslao pitanja, Jokić se dopisima obraća Upravi policije u Kotoru i Upravi za saobraćaj Crne Gore, sa zahtjevom za davanje saglasnosti za korišćenje video nadzora postavljenog na saobraćajnoj signalizaciji u Kotoru „u svrhu prepoznavanja registarskih tablica, otkrivanja i kažanjavanja lica odgovornih za saobraćajni prekršaj“. „Naime, od strane, nadležnih organa Opštine Kotor, Komunalne policije i Službe za inspekcijske poslove, prilikom implementacije saobraćajne signalizacije, primjećene su na terenu nepravilnosti, u smislu čestih prekršaja od strane lica koja upravljaju motornim vozilima, što sa druge strane izaziva opasnost po živote i imovinu drugih učesnika u saobraćaju, i doprinosi stvaranju veće gustine saobraćaja i obesmišljava samu funkciju pametnih semafora. Odredbom člana 298 stav 1 Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima ("Službeni list Crne Gore", br. 033/12, 058/14, 014/17, 066/19), propisano da su organ državne uprave nadležan za poslove saobraćaja i nadležni organ ovlašćeni za snimanje saobraćaja, radi dokazivanja da je učinjen saobraćajni prekršaj, ponašanja učesnika u saobraćaju, praćenja bezbjednosti i protočnosti saobraćaja. Imajući u vidu citiranu odredbu, neophodna je Vaša saglasnost, kao i saglasnost Uprave za saobraćaj, kako bi se postavljeni video nadzor koristio u skladu sa zakonom. Naime, u istom cilju, Opština Kotor, obratila se Upravi za saobraćaj CG, pri tom imajući u vidu da će se datim saglasnostima poboljšati bezbjednost građana i saobraćaja, a ujedno smanjiti rizik od učestalih saobraćajnih prekršaja. Takođe, napominjemo, da će se Opština Kotor, po pribavljenim saglasnostima obratiti i Agenciji za zaštitu podataka ličnosti i slobodan pristup informacijama, koji organ je isključivo nadležan da vrši nadzor i za sprovođenje zaštite ličnih podataka na način kako je to propisano odredbama Zakona o zaštiti podataka o ličnosti („Službeni list Crne Gore“, br. 079/08, 070/09, 044/12, 022/17, 077/24)“, napisao je Vladimir Jokić kotorskoj Upravi policije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241226151240_e943a9a11ad30985d97b959ee9deff725bba0f8d708a30dd601555fc096f4e9f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241226151240_e943a9a11ad30985d97b959ee9deff725bba0f8d708a30dd601555fc096f4e9f" data-rendition-name="original" width="1013" height="1429" loading="lazy" alt="dopis"></figure>  Gotovo istovjetan dopis istog dana šalje i Upravi za saobraćaj Crne Gore, s tom razlikom što je iz ovog dopisa jasno da je Uprava za saobraćaj Opštini Kotor izdala odobrenje za postavljanje pametnih semafora, ali ne i za korišćenje video nadzora za kontrolu saobraćaja. Sam Jokić u dopisu Upravi za saobraćaj priznaje da je video nadzor nelegalno postavljen i korišten, jer između ostalog kaže „...neophodna nam je Vaša saglasnost, kao i saglasnost Uprave policije, kako bismo postavljeni video nadzor uveli u legalne tokove na zakonit način“. Ni Uprava policije ni Uprava za saobraćaj do 17. decembra nijesu odgovorili na zahtjev Opštine Kotor i njenog predsjednika Vladimira Jokića, što znači da se kamere i dalje nelegalno nalaze na pametnim semaforima. Pitanje M portala Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama odnosila su se na tri konkretne lokacije u Kotoru, ali kako je pametnih semafora mnogo više u tom gradu, iz Jokićevih dopisa je jasno da ne postoji odobrenje nadležnih državnih institucija za korišćenje kamera na bilo kom semaforu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241226151244_f63f5ebd4786bbe22fc64e08b94f364b20403c4b119397d1a93665cddf488472.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241226151244_f63f5ebd4786bbe22fc64e08b94f364b20403c4b119397d1a93665cddf488472" data-rendition-name="original" width="1028" height="1427" loading="lazy" alt="dopis"></figure>  <h2>Iz opštine tvrde da ne koriste podatke sa kamera, demantuje ih sopstveni promo tekst</h2> Konačno, nakon što dva mjeseca iz Opštine Kotor nijesu reagovali na dopise iz AZLP, nakon urgencije koju je ta institucija poslala opštini 16. decembra, stigao je odgovor iz Stručne službe predsjednika Opštine, koji potpisuje pomoćnica rukovodioca te službe, Simeona Begović: „Dana 15.11.2024. godine obratii ste se Opštini Kotor sa zahtjevom za dostavljanje informacija koje se odnose na instalirane kamere za video nadzor na teritoriji opštine Kotor i to uključenje sa Donjeg puta (Dobrota) na magistralu; Dobrota, magistrala prije uključenja za treći put ka naselju Sveta Vrača i raskrsnica magistrala i skretanje za naselje Zlatne njive (naselje iza šoping centra Kamelija). S tim u vezi, obavještavamo Vas da je od strane Opštine Kotor, u svrhu mjerenja gustine saobraćaja, u cilju pravilnog funkcionisanja pametnih semafora, postavljen video nadzor na saobraćajnoj signalizaciji, po projektu semaforizacije I i II faza u Kotoru. Postavljene kamere se koriste isključivo za održavanje semaforske opreme, kao i prepoznavanje gustine saobraćaja, a snimci sa kamera nalaze se na memorijskoj kartici same kamere, i istim snimcima nije dozvoljen pristup, niti korišćenje u bilo koju drugu svrhu. Kako su nakon postavljanja semaforizacije i svjetleće signalizacije, primijećene na terenu nepravilnosti, u smislu čestih prekršaja od strane lica koja upravljaju motornim vozilima, što sa druge strane izaziva opasnost po živote i imovinu drugih učesnika u saobraćaju, a doprinosi stvaranju veće gustine saobraćaja i obesmišljava samu funkciju pametnih semafora, Opština Kotor se obratila nadležnim organima, Upravi policije-Pj Kotor br. 01- 018/24-23979 od 28.10.2024.godine i Upravi za saobraćaj CG br. 01-018/24-23956 od 28.10.2024.godine, za davanje saglasnosti za korišćenje podataka sa predmetnih kamera u svrhu kažnjavanja počinioca prekršajnih djela, a koje vam u prilogu dostavljamo. Napominjemo da Opštini Kotor do danas nije odgovoreno na poslate dopise, od strane navedenih organa uprave, nakon čijeg odgovora, kao sledeći korak ka realizaciji, Opština Kotor bi se obratila Agenciji za zaštitu podataka i slobodan pristup informacijama, za davanje saglasnosti, budući da je Agencija jedino i isključivo nadležna da vrši nadzor i za sprovođenje zaštite ličnih podataka na način kako je to propisano odredbama Zakona o zaštiti podataka o ličnosti ("Službeni list Crne Gore" broj 79/08, 70/09, 44/12, 22/17 1 77/24)“, navodi se u odgovoru.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241226151244_3b598533b689b5f66fef1048bebcca56a6aea1e236f21b28ccf47501fb0e130a.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241226151244_3b598533b689b5f66fef1048bebcca56a6aea1e236f21b28ccf47501fb0e130a" data-rendition-name="original" width="1050" height="1554" loading="lazy" alt="dopis"></figure>  U odnosu na sve predhodne dopise poslate Upravi policije i Upravi za saobraćaj, jedina novost u odgovoru koji je Opština Kotor poslala AZLP je to što tvrde da se postavljene kamere „koriste isključivo za održavanje semaforske opreme, kao i prepoznavanje gustine saobraćaja, a snimci sa kamera nalaze se na memorijskoj kartici same kamere, i istim snimcima nije dozvoljen pristup, niti korišćenje u bilo koju drugu svrhu“. Međutim, ovakav odgovor demantuju iz same Opštine Kotor u jednom od svojih promotivnih tekstova, objavljenog 2. avgusta 2023. godine. U tekstu se, između ostalog kaže: „Analizom podataka sa kamera uočeno je da je polovina vozila koja se pojavljuju na tom koridoru sa kotorskim registarskim tablicama, od čega oko osam odsto čine taksi vozila, a ostala pripadaju stanovnicima Kotora. Značajno je da je uočeno i da se stanovnici Kotora više puta u toku dana pojavljuju na mreži“. Iz ovakvog teksta je sasvim jasno da je neko iz Opštine Kotor koristio podatke sa kamera za analiziranje vrste automobila, registarskih tablica i kretanja građanki i građana Kotora. Iz Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama su za M portal kazali da će u cilju provjere zakonitosti postupanja, pitanja koja smo im poslali tretirati kao inicijativu za vršenje postupka nadzora kako bi se od strane kontrolora Agencije utvrdilo činjenično stanje.

500x500

Građane i turiste nezakonito nadziru već 18 mjeseci

Todor Milov Borozan, oficir crnogorske vojske, komandant, politički i vojni lider, bio je simbol nepokolebljivog uvjerenja u ideju slobodne i samostalne Crne Gore - saopšteno je na promociji knjige "Todor Milov Borozan - Memoari (život i djelo)" sinoć na Cetinju. Ova knjiga, koju su priredili akademik Šerbo Rastoder i magistar Novak Adžić, a koja je objavljena u izdanju Prijestonice Cetinje u sklopu edicije Montenegroegzyl, predstavlja spoj memoarskih zapisa i monografske studije o jednom od najistaknutijih protagonista crnogorskog otpora tokom burne prve polovine 20. vijeka. Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković kazao je da se ovim događajem prisjećamo jednog velikog čovjeka, Todora Milovog Bozana, i potvrđujemo vječnost jedne ideje - ideje slobodne Crne Gore, pokazujući da zaborav nije opcija, da se istina ne može prećutati i da nijedan narod koji pamti svoje junake ne može biti porobljen. - Iako njegovo ime zaslužuje da bude upisano među najveće heroje naše borbe za slobodu, Borozanova uloga u zelenaškom, ustaničkom i komitskom pokretu dugo je bila marginalizovana, potiskivana i često zaboravljana u zvaničnoj istoriografiji. Upravo zato, prepoznajući važnost očuvanja našeg istorijskog naslijeđa, Prijestonica Cetinje ovom knjigom ispravlja taj istorijski dug. Kroz ediciju Montenegroegzil, koju smo pokrenuli prethodne godine, vraćamo dug ne samo Borozanu, već i svim istaknutim protagonistima crnogorskog otpora, borcima za slobodu, čast i suverenitet, i dajemo im mjesto koje s pravom zaslužuju u našem kolektivnom sjećanju - kazao je Đurašković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250516080520_845df44cd641dc55672bd3f03e6e801de77733a943f1ed311b3148c11bf28b0e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250516080520_845df44cd641dc55672bd3f03e6e801de77733a943f1ed311b3148c11bf28b0e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Nikola Đurašković"> <figcaption>Nikola Đurašković(Photo: Prijestonica Cetinje)</figcaption> </figure>  Akademik Šerbo Rastoder istakao je da ova knjiga predstavlja jedinstveno i duboko lično svjedočanstvo o jednoj od najdramatičnijih epoha crnogorske istorije. - Radi se o memoarima, o jednom borcu za suverenu Crnu Goru i knjizi koja se našla među 900 memoara u bibliografiji memoarskih spisa. U njima nema osvetničke strasti, netrpeljivosti, pa čak ni neumjerene kritike kako bi se očekivalo od čovjeka koji je izgubio sve, ili skoro sve za što se borio. Tri puta je ratovao, dva puta bježao u šumu, dva puta svjedočio o sopstvenom zgarištu zapaljenih kuća, izgubio sina i ćerku - istakao je Rastoder. Akademik Novak Adžić istakao je da se radi o jednoj od najznamenitijih ličnosti crnogorske istorije, čovjeku koji je zbog svoje lojalnosti i ideje o slobodnoj i suverenoj Crnoj Gori prošao pravu golgotu. - Todor Borozan bio je znamenita crnogorska ličnost, dosljedni suverenista koji je Crnoj Gori dao sve, od nje nije tražio, ni dobio ništa i koji je pokazao da su heroji istorije oni koji su se borili za vlastitu državu i za njenu nacionalnu slobodu, a ne oni koji su izdavali, rušili vlastitu državu za tuđi račun - kazao je Adžić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250516080520_35e6f6baaf5bc12e2ce2261a34e141833d2ef586b976e648efdefb28b6cf496d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250516080520_35e6f6baaf5bc12e2ce2261a34e141833d2ef586b976e648efdefb28b6cf496d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Novak Adžić i Šerbo Rastoder"> <figcaption>Novak Adžić i Šerbo Rastoder(Photo: Prijestonica Cetinje)</figcaption> </figure>  O knjizi su govorili i profesor Nebojša Vučinić, istoričar Petar Glendža i Todorov unuk Miroslav Ivanišević. Todor Milov Borozan rođen je 1881. godine na Bokovu u Riječkoj nahiji. Završio je vojnu školu na Cetinju i bio jedan od organizatora i prvaka Božićnog ustanka, iz januara 1919. godine, koji je podignut „Za pravo, čast i slobodu Crne Gore“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250516080520_148414e9601e3d37dcde458e7db52a7cf751ee484d642c4dc5fb647f86c2308a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250516080520_148414e9601e3d37dcde458e7db52a7cf751ee484d642c4dc5fb647f86c2308a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt='Knjiga "Todor Milov Borozan – Memoari (život i djelo)"'> <figcaption>Knjiga "Todor Milov Borozan – Memoari (život i djelo)"(Photo: Prijestonica Cetinje)</figcaption> </figure>

Todor Milov Borozan simbol nepokolebljivog uvjerenja u ideju slobodne i samostalne Crne Gore

LGBTIQ+ osobe u Crnoj Gori i dalje žive pod pritiskom straha, tišine i sistemske nepravde - kazao je koordinator za razvoj u Centru za građansko obrazovanje Miloš Knežević u susret Međunardnom danu borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije (IDAHOBIT) koji se obilježava 17. maja.
U ovoj nevladinoj organizaciji podsjećaju da svjedočimo sve češćem nasilju u javnom prostoru, naročito na društvenim mrežama, gdje govor mržnje prolazi bez ikakvih posljedica.&nbsp;
- Fizički napadi, prijetnje i uznemiravanja LGBTIQ+ osoba često ostaju neprocesuirani ili završe sa simboličnim i nesvrsishodnim kaznama. Tako se šalje poruka da je nasilje nad LGBTIQ+ osobama društveno prihvatljivo - istakao je Knežević.
Iza pravno uređene i obojene fasade se, kako dodaje, krije surova realnost u kojoj su prava LGBTIQ+ osoba sistematski zanemarena.&nbsp;
- Krivični zakonik Crne Gore predviđa kazne za govor mržnje, ali se ove odredbe rijetko primjenjuju. Zakon o zabrani diskriminacije zabranjuje diskriminaciju po osnovu seksualne orijentacije i rodnog identiteta, ali su institucije pasivne i sankcije izostaju. Ovakva praksa obeshrabruje LGBTIQ+ osobe da prijave nasilje, uz direktno podsticanje nasilnika da nastave sa širenjem mržnje - kazao je Knežević.
Istovremeno, kako je rekao, Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola, koji je stupio je na snagu 2021. godine, do danas nije usaglašen sa zakonodavnim okvirom.&nbsp;
- Vlada nije pokrenula, a Skupština usvojila set zakona i podzakonskih akata čime je blokirana primjena. Preciznije, nijesu sprovedene potrebne izmjene u svih 27 zakona i 14 podzakonskih akata, pa tako LGBTIQ+ osobe nemaju mogućnost da uživaju puni obim prava koji im ovaj zakon garantuje. Nacrt Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja daleko je od skupštinske procedure, a ignorisanjem ovog pitanja vladajuće političke strukture poručuju da su standardi i kriterijumi ravnopravnosti u Crnoj Gori postavljeni tako da LGBTIQ+ osobe ostaju nevidljive, obespravljene i institucionalno ignorisane - naglasio je Knežević.&nbsp;
Sve ovo, prema njegovim riječima, naglašava nedostatak političke i institucionalna volja da se postojeći zakoni unaprijede, novi donesu, a svi dosljedno primjenjuju.
&nbsp;- Posebno brine položaj LGBTIQ+ djece i mladih, koji najčešće trpe nasilje tamo gdje bi trebalo da budu najsigurniji – u svojim porodicama. Odbacivanje, emocionalno i fizičko zlostavljanje, pritisak da žive u laži i institucionalna tišina su svakodnevica o kojoj se i dalje ćuti. Odrastanje u ovakvom okruženju ima dalekosežne posljedice – na mentalno zdravlje, obrazovni uspjeh, zapošljavanje i društvenu uključenost. Umjesto da razvijaju svoje talente i doprinose zajednici, mladi LGBTIQ+ ljudi bivaju marginalizovani i osuđeni na socijalnu izolaciju - rekao je Knežević.
&nbsp;Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana borbe protiv homofobije, bifobije i transfobije (IDAHOBIT) je moć zajednica.&nbsp;
- Na žalost, LGBTIQ+ zajednica u Crnoj Gori je i dalje u fazi preživljavanja umjesto da živi. Dok institucije odbijaju da prepoznaju nasilje kao sistemski problem, dok tužilaštva štite nasilnike i škole ćute, a politički akteri se distanciraju - zajednica je sve ranjivija, sve tiša, sve iscrpljenija. Zato je jako važno i na današnji, ali i svaki drugi, dan insistirati na posvećenoj primjeni zakona jer bez toga nema pravde, a moć zajednice se temelji na odgovornosti na odgovornosti institucija - poručio je Knežević.

Knežević: LGBTIQ+ osobe u Crnoj Gori i dalje žive pod pritiskom straha, tišine i sistemske nepravde

U Crnoj Gori jutros se saobraća po mokrim i ponegdje klizavim putevima, a mjestimično je i smanjena vidjivost, kazali su iz Auto moto saveza (AMSCG).
Oni su upozorili da su na dionicama kroz usjeke i klisure mogući sitniji odroni.
Na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.
Na magistralnom putu M-2, na dionicama Ribarevine - Poda i Poda - Berane saobraćaj je zatvoren za sve vrste vozila od devet do 12 i 14 do 17 sati.
Na magistralnom putu M-3 Plužine-Jasenovo Polje, na lokalitetu Zaborje-Jasenovo Polje, obustavljen je saobraćaj za sva vozila od deset do 12 i od 13 do 15 sati.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar Kamenički most Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na magistralnom putu M-1, dionica Krtolska raskrsnica-Budva, biće obustavljen od 23 sata do pet sati, zbog radova na rasvjeti, osvjetljenja tunela i galerije Mogren.
Zbog radova na putu Berane - Kolašin, na dionici Lubnice - Jezerine, vozila saobraćaju naizmjenično, a moguća su i povremene potpune obustave saobraćaja.
Na magistralnom putu M-6 Pljevlja-Đurđevića Tara, režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestima radova.
Na magistralnom putu M-10 Cetinje-Budva, u mjestu Boreti, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestima radova.
Promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije magistralnog puta Lepenac-Ribarevine, a moguća je povremena obustava saobraćaja ne duža od 30 minuta.
Zbog sanacije pukotina u tunelu Sozina vozila od 22 do šest sati saobraćaju naizmjenično, a moguće su i potpune obustave u kraćim intervalima.
Saobraćaj na magistralnom putu Nikšić-Vilusi, na dionici Nikšić - Kuside promijenjen je sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog rekonstrukcije mosta Autobaza.
Na magistralnom putu M-5 dionica Rožaje-Most Zeleni saobraćaj je zbog rekonstrukcije promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, od sedam do 19 sati.

Oprezno zbog mokrih i klizavih puteva

Sve je više dokaza da se jedna velika tajna krije ispod prašnjavih crvenih prostranstava Marsa. Tajna koja bi mogla da potpuno redefiniše naš pogled na najbližeg komšiju - ogromni rezervoar tečne vode zakopan duboko ispod površine.
Mars je prekriven tragovima nekadašnjih prostranih vodenih tokova. Ali slagalica o tome gdje je sva ta voda otišla kada je planeta zahladnjela i opustjela i dalje nije potpuna, prenosi RTS.
Nova studija nudi potencijalni odgovor. Koristeći seizmičke podatke od Nasine misije "InSight", otkriveni su dokazi koji pokazuju da seizmički talasi usporavaju u sloju između 5,4 i osam kilometara ispod površine, što bi moglo da ukazuje na prisustvo tečne vode na tim dubinama.
<h2>Gdje je sva voda nestala?</h2>
Mars nije oduvijek bio pustara kakva je danas. Prije više milijardi godina, rijeke su izrezbarile doline, a jezera i mora svjetlucala pod zracima sunca.
Kako je Marsovo magnetno polje slabilo i atmosfera se tanjila, veći dio vode je nestao - dio u svemir, dio se zamrzao u polarnim kapama, a dio ostao zarobljen u mineralima do danas.
Međutim, isparavanje, zarmzavanje i zarobljavanje u stijenama ne može da objasni za cjelokupnu količinu vode koja se nalazila na Crvenoj planeti. Računanja su došla do zaključka da količina vode koja „fali“ je dovoljna da pokrije planetu okeanom dubine od 700 do 900 metara.
Jedna hipoteza jeste da je voda iscurjela dublje u koru. Mars je u svojoj prošlosti pretrpio ozbiljna meteoritska „bombardovanja“, koja su mogla da naprave pukotine kroz koje bi voda otekla.
Duboko ispod površine, veće temperature nego na površini bi održavale vodu u tečnom stanju.
<h2>Seizmički snimak Marsove kore</h2>
Nasina sonda "InSight“ sletjela je na Mars 2018. godine kako bi slušala unutrašnjost planete uz pomoć superosjetljivog seizmometra.
Proučavajući posebnu vrstu vibracije, naučnici su otkrili značajnu podzemnu anomaliju - sloj između 5,4 i osam kilometara dubine gdje su se vibracije kretale sporije.
Ovaj sloj manje brzine kretanja talasa su najvjerovatnije veoma porozne stijene ispunjene tečnom vodom, poput veoma vlažnog sunđera. Nešto slično kao Zemljini vodonosni slojevi.
Izračunali su da bi taj vodonosni sloj na Marsu mogao da sadrži dovoljno vode da pokrije planetu globalnim okeanom dubine od 520 do 780 metara, nekoliko puta više vode nego što se nalazi u ledu na Antarktiku.
Ova zapremina odgovara procejnama o Marsovskoj „nedostajućoj“ vodi (710 do 920 metara dubine globalnog okeana), nakon uračunavanja gubitaka u isparavanju, leđenju i vodi zarobljenoj u mineralima.
<h2>Meteoriti i masozemljotresi</h2>
Naučnici su do otkrića došli uz pomoć dva udara meteorita 2021. godine i jednog potresa 2022. godine. Ovi događaji su poslali seizmičke talase kroz njegovi koru, slično kao kada kamen upadne u vodu.
Seizmometar na misiji "InSight" registrovao je ove vibracije i iskoristio ih da mapira skrivene slojeve u planetarnoj kori.
<h2>Zašto je ovo važno</h2>
Tečna voda je esencijalna za život kakvih ga znamo. Na Zemlji brojni mikrobi uspijevaju se razvijaju i žive.
Da li bi slični oblici života, ostaci drevnog marsovskog ekosistema, mogli da se održe u ovakvim podzemljnim rezervoarima.
Voda bi mogla da posluži i za više i složenije oblike života - poput budućih ljudskih istraživača. Prerađena bi mogla da obezbijedi pijaću vodu, kiseonik, pa i gorivo za rakete.
Naravno, bušenje kilometrima duboko na drugoj planeti je veliki izazov. Međutim, drugi podaci otkrivaju mogućnost da se blizu Marsovog evaktora bliže površini nalazi još zona bogatih vodom, poput rezervoara zaleđenog blata u regionu Utopija planitija.

Seizmička pomijeranja otkrila tajne rezervoare vode na Marsu

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?