Mladi crnogorski naučnik Damjan Lalović završio je Biohemiju na londonskom univerzitetskom koledžu – UCL, gdje je okončao i integrisane master studije, a u sklopu kojih je bio dio istraživačkog tima čiji rezultati otvaraju mogućnost razvijanja ljekova protiv kancera. Lalović je koautor nedavno objavljena dva istraživanja.
Lalović je u septembru upisao doktorske studije na Imperial College Londonu u grupi Ed Tate, koji je trenutno rangiran kao drugi najbolji fakultet na svijetu. On nastavlja da radi na pronalasku lijeka za kancer, uz kolaboraciju sa biotehnološkom kompanijom MyricxBio. MyricxBio je prošle godine dobio veliku podršku za razvijanje njihovog kandidata za liječenje kancera.
- Njihov kandidat za lijek ulazi u kliničke studije sljedeće godine, i moj projekat je vezan za utvrđivanje njegovog mehanizma akcije. Ovo je trenutno jedna od najvećih mogućih prilika u istraživanju ljekova za kancer, i velika je čast i privilegija raditi na ovakvom projektu. Nada je da će se ubrzo nakon kliničkih studija, ovaj lijek naći u bolnicama i da će se koristiti za liječenje kancera – rekao je Lalović juče za Pobjedu.
<h2>Rad u laboratoriji</h2>
 
Lalović je, obrazlažući svoj put ka Velikoj Britaniji, istakao da je nakon završetka druge godine podgoričke gimnazije „Slobodan Škerović“, dobio HMC stipendiju koja mu je omogućila da nastavi srednju školu u Velikoj Britaniji. Treći i četvrti razred je završio u Tonbridge School, koja je rangirana u top deset srednjih škola u Velikoj Britaniji. Tu je upravo i stekao veliki dio praktičnog laboratorijskog iskustva, što ga je inspirisalo da upiše Biohemiju na University College Londonu, gdje je završio integrisane master studije. Svoj magistarski projekat je upravo radio u laboratoriji naučnice Matilde Katan, a djelovi njegovog magistarskog rada su i korišteni u svrhe publikacija koje su nedavno objavljene. Laboratorija Katan već duži niz godina istražuje određenu grupu enzima i dok je Lalović radio magistarski rad u toj laboratoriji, doprinio je tom istraživanju.
Istraživali su fosfolipazu C (PLC) – grupu enzima koja je zadužena za kontrolu rasta i razvoja naših ćelija. Novija istraživanja su, kako je naveo Lalović, dokazala da postoje varijante ovih enzima koje izazivaju ozbiljne bolesti, među njima i kancer, neurodegenerativne i autoimune poremećaje. Konkretnije, mutirana verzija PLC gama varijante je pronađena kao direktni uzrok leukemije T ćelija kod odraslih. Zbog toga, otvorilo se pitanje da li postoji način da se ovakav enzim „zaustavi“, ističe Lalović.
- Da bi se mogao napraviti lijek za neki enzim, često se kaže da enzim mora da ima takozvani „džep“ za koji se može napraviti komplementarni molekul. U suštini, molekul kao puzla mora da se uklopi u džep i kao takav da umanji aktivnost enzima i spriječi rast i razvoj kancerogenih ćelija. Dugo se vjerovalo da PLC gama nema takav „džep“, i zato na tržištu ne postoje ljekovi za bolesti izazvane ovim enzimom. Najnoviji rad laboratorije Matilde Katan na UCL-u je dokazao da, ipak, postoji takav ,,džep“ u ovoj grupi enzima i dokazano je da postoje molekuli koji su komplementarni i mogu da se dalje razvijaju u potencijalne prve ljekove za ovaj enzim – precizirao je mladi naučnik.
On je dodao da su kao laboratorija objavili publikaciju u Biochemica et Biophysica Acta (BBA) žurnalu u martu, gdje sumiraju istoriju istraživanja ovog enzima, relevantnost istraživanja i nove strukturalne analize u nadi pronalaska pomenutog „džepa“ i komplementarnih molekula. Dalja istraživanja su dokazala postojanje takvog „džepa“ i ovaj pronalazak su uspjeli da objave u Biochemical Journal, takođe, jednom od velikih naučnih magazina u polju, objašnjava Lalović.
- Kao koautor ovih publikacija, imao sam privilegiju da radim sa najboljim naučnicima u ovom polju, i da doprinesem njegovom napretku. Posljednje pomenutom žurnalu se naročito dopao naš rad, tako da je čak jedna od mojih figura koja sumira rezultate istraživanja izabrana kao naslovna strana najnovijeg izdanja. Dokaz postojanja takvog „džepa“ u PLC gama enzimima konačno otvara mogućnosti razvijanja ljekova za ovu grupu enzima. Mi smo čak i dokazali da postoje molekuli koji su komplementarni ovom „džepu“ i koji bi mogli da se dalje razviju u potencijalni lijek. Ovo bi nam konačno omogućilo da tretiramo bolesti izazvane ovim enzimom, kao ranije pomenuta leukemija T ćelija, ali i autoimunih i neurodegenerativnih bolesti - rekao je Lalović.
<h2>Apel</h2>
 
On dodaje da su publikacije javno dostupne i izabrali su da budu besplatne za pregled.
- Mislim da je od velikog značaja da generalnu javnost upoznamo, ne samo sa ovim istraživanjem nego bilo kojim sličnim, jer se upravo bavi napretkom kvaliteta života svih nas. Nauka je polje koje je generalno slabo ispraćeno i trenutno vrlo slabo finansijski podržano, ali ako budemo više razgovarali o ovim temama, povećali bismo svijest o ovim problemima, kao i podršku razvoja nauke u Crnoj Gori – kazao je on.
Lalović apeluje da što više ljudi pročita ovu i slične publikacije, u nadi da će i promocija naučnog rada inspirisati više ljudi da se bavi naukom. Smatra da je vrlo bitno pratiti i promovisati rad naših istraživača u inostranstvu, kao i težiti ka uspostavljanju kolaboracija i prevođenja ovakvih radova na naš jezik, kako bi bili pristupačniji našoj javnosti.
- Naši istraživači u inostranstvu su naši najbolji ambasadori, i kao takvima je vrlo bitno pružiti podršku – zaključuje Lalović.&nbsp;
<h2>Profesori bez čije podrške ne bi bilo uspjeha</h2>
 
Sve počinje, prema riječima našeg sagovornika, od ,,malih nogu“. Njegova ljubav prema nauci je krenula još od osnovne škole kad su im uvedeni predmeti biologije i hemije. Lalović se prisjeća da su mu eksperimenti uvijek bili interesantni, ali kako kao djeca nijesu imali dodirnih tačaka sa nečim takvim, nije znao šta je sve moguće u nauci i sa naukom do srednje škole. U Gimnaziji ,,Slobodan Škerović“ imao je, kako kaže, izvanredne profesore, i uvijek kada pominje svoj rad mora, kako ističe, da pomenem njih i koliko su oni zaslužni.
- Konkretno profesorica biologije Sanja Ognjanović, profesorica hemije Svetlana Varagić i moja razredna Gordana Vučinić, bez čije podrške ne bih mogao da radim ovo što sada radim. Moje predmetne profesorice su upravo probudile tu ljubav prema nauci. I dalje se sjećam predavanja profesorice Ognjanović vezanog za mehanizam sinteze proteina i koliko me je to inspirisalo da upišem biohemiju. Dalji rad na fakultetu i nevjerovatna sreća koju sam imao da dobijem profesoricu Matildu Katan kao mentorku su me usmjerili ka biohemiji kancera i razvijanju potencijalnih ljekova. Skoro trećina ljudi na svijetu u životu razvije neku vrstu kancera i to je nešto što utiče na svakoga. Zato dok sam radio na magistarskom i sad u sklopu doktorata, nikad ne zaboravljam zašto ovo radim i zašto je ovo bitno – rekao je Lalović.
Ističe da je na kraju velika je privilegija imati mogućnost da doprinese ovom polju, ali bilo koji napredak nije moj uspjeh, nego uspjeh i mojih profesora, moje države i generalno svih nas.
- Bitno je naglasiti da ništa od ovoga ne bi bilo moguće da nije bilo stipendija koje su mi omogućile ovo školovanje i samim tim rad na ovim publikacijama. Siguran sam da bi bilo mnogo više primjera mladih naučnika iz Crne Gore koji ostvaruju zapažene rezultate u inostranstvu kao upravo ambasadori znanja da Crna Gora ima više mogućnosti da pomogne takvim učenicima. U poređenju sa drugim državama regiona, Crna Gora ima vrlo mali stipendijski kapacitet i zato vrlo rijetko vidite Crnogorce na velikim svjetskim fakultetima. Ne zato što nijesmo dovoljno dobri, već zato što nemamo dovoljno mogućnosti da podržimo takve učenike – rekao je Lalović.
<h2>Raduje se saradnji sa crnogorskim obrazovnim ustanovama</h2>
 
Lalović kaže da se po završetku doktorskih studija, koje traju četiri godine, nada da će imati mogućnost da nastavi da radi i sa industrijom i sa akademijom.
- Vjerujem da dok budem radio na projektu, otvaraće se mogućnosti za dalje i biće mi jasnije šta bi bili sljedeći koraci. U međuvremenu, vrlo se radujem ovom nevjerovatnom projektu, ali i nadam se da ću znanje iz polja nauke kao i stečene konekcije u Londonu moći da primijenim za napredak Crne Gore. Mogućnosti kolaboracija sa našim univerzitetima su mi vrlo uzbudljive, ali i sa organima obrazovanja, jer smatram da kako bismo unaprijedili nauku u Crnoj Gori, moramo da podstaknemo mlade da biraju takve profesije. To sve kreće od osnovnog i srednjeg obrazovanja i zato je vrlo bitno da obrazovni sistem predstavi nauku uzbudljivom i pristupačnom – istakao je Lalović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Lalović: Nada je da će se ubrzo koristiti lijek protiv kancera

Američki predsjednik Donald Tramp potpisao je danas izvršnu naredbu kojom se jača upotreba vještačke inteligencije (AI) i obezbjeđuje dodatnih 50 miliona dolara u grantovima za istraživanja usmjerena na pronalaženje ljekova za rak kod djece, saopštio je direktor Kancelarije za nauku i tehnološku politiku Bijele kuće Majkl Kracios.
- Pedijatrijski kancer ostaje vodeći uzrok smrtnosti od hroničnih bolesti kod djece u Sjedinjenim Američkim Državama, a njegova učestalost je od 1975. godine porasla za više od 40 odsto - rekao je Kracios, prenosi Rojters.
On je objasnio da podaci prikupljeni kroz inicijativu iz 2019. godine sada omogućavaju istraživačima da koriste vještačku inteligenciju za „poboljšanje kliničkih ispitivanja, jasnije dijagnoze, fino podešavanje liječenja, otkrivanje ljekova i jačanje strategija prevencije.
Naredba se nadovezuje na Inicijativu za podatke o kanceru kod djece Nacionalnog instituta za rak, desetogodišnji program vrijedan 500 miliona dolara koji je Tramp najavio tokom svog govora o stanju nacije 2019. godine, usmjeren na prikupljanje i dijeljenje podataka o kanceru djece.

1250x600

1084x550

Tramp potpisao ukaz o upotrebi vještačke inteligencije u liječenju kancera kod djece

U Crnoj Gori dijagnozu raka godišnje dobije oko 2.700 osoba, a oko 1.500 ljudi umre od neke od zloćudnih bolesti, saopštili su iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) povodom Evropske nedjelje borbe protiv raka.
Iz IJZ-a, koji se pridružio Evropskoj nedjelji borbe protiv raka, kazali su da je to inicijativa koju predvodi Udruženje evropskih liga za borbu protiv raka.
- A koja okuplja ne samo nacionalne lige za borbu protiv raka, već i sve ostale koji se bave zagovaranjem zdravlja, zajedno sa kreatorima zdravstvenih politika, sa ciljem podizanja svijesti o važnosti prevencije i liječenja raka - navodi se u saopštenju.
Evropska nedjelja borbe protiv raka održava se u posljednjoj sedmici maja i završava se Svjetskim danom bez duvana.
Cilj kampanje je, kako su rekli iz IJZ-a, podizanje svijesti o prevenciji raka, pristupu liječenju i podršci za osobe koje su preživjele rak.
Iz te zdravstvene ustanove su kazali da je rak, sa oko 1,1 milion umrlih osoba u 2022. godini, drugi vodeći uzrok smrti u Evropi.
U EU je, kako su naveli iz Instituta, rak prvi vodeći uzrok umiranja kod osoba mlađih od 65 godina.
- U Crnoj Gori godišnje dijagnozu raka dobije oko 2,7 hiljada osoba, a oko 1,5 hiljada osoba umre od neke od zloćudnih bolesti - kazali su iz IJZ-a dodajući da se radi o procjenama za 2022. godinu.
U saopštenju se navodi da su najčešće lokalizacije raka pluća, dojka i debelo crijevo.
- Jedna od četiri osobe u našoj zemlji će tokom svog života dobiti rak. Svakog dana sedam osoba u Crnoj Gori čuje riječi “vi imate rak”! Svakog dana četiri osobe u našoj zemlji umru od raka - navodi se u saopštenju.
Iz IJZ-a su istakli da oko 40 odsto svih slučajeva raka može biti spriječeno.
Oni su naveli da se u obilježavanju Evropske nedjelje borbe protiv raka podstiče stavljanje naglaska na prevenciju i pridržavanje 12 jednostavnih preporuka Evropskog kodeksa protiv raka, koji je dostupan<a href="https://www.ijzcg.me/me/registar-malignih-neoplazmi"> ovdje</a>.

Dijagnozu raka godišnje dobije oko 2.700 osoba

Događaji poput šetnje za ozdravljenje (RFCT), su jako važni, prvenstveno u pogledu osvješćivanja šta ta bolest znači i koliko može da bude vrlo opasno ukoliko neke stvari ne odradimo na vrijeme, a sa druge strane da nadu, upravo kroz grupu žena koje su pobjednice - kazala je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, psihološkinja Instituta za onkologiju Damira Murić.
- Ovi dani ne samo da pozivaju na osvještenje samih pacijentkinja, nego svih nas žena, a samim tim i muškaraca, koji negdje staju iza nas, pružaju nam tu duhovnu, ali i fizičku snagu - rekla je Murić.
Rađamo se sa određenim emocijama,kaže Murić, &nbsp;koje su prirodne i primarne u našim životima, ali, dodaje ona, nikako da naučimo da ih kanališemo, i &nbsp;na jedan ispravan način iskazujemo.
- Pogrešan &nbsp;je uvid o samom sebi, i neše uloge uloge u društvu, posebno kad su žene u pitanju.Samim tim, kad kulturološki preuzmete neke obrasce vremenom život nosi izazove, a vi prolazite automatizovano kroz događaje i situacije, i prosto svaki put potisnete određene aspekte, i nekada vas to stigne. &nbsp;Sad koja je vrsta oboljenja, psihosomatika i slično, različito je kod nekih ljudi se odrazi na jedan način, kod drugih na drugi način, i upravo kada govorimo i o ovoj dijagnozi možemo je povezati sa našim emocijama, stilom života, pogledom na svijet, &nbsp;na same sebe, i tako dalje - istakla je Murić.
Pacijente su u početku uvijek skeptične, kaže Murić, ali znajući ambulantni rad jedan na jedan, pacijentkinje su se odvažile, dodaje ona, i napravila se određena grupa , prošlo se kroz nekoliko ciklusa, što emotivnog sadržaja, kako kaže, što kroz misaone procese i na kraju projektivne tehnike.
- Žene &nbsp;su &nbsp;poslije toga osjećale veliko olakšanje. I upravo taj koncept razmjene energije, jer svako od nas, bilo šta da imamo na iskustvu, uvijek mislimo, vjerovatno se to samo na dešava, i da možda sa nama nešto nije u redu kad imamo takvu emociju … Ja uvijek kažem kancer jednako poziv na buđenje, i smatram da šta god da se čovjeku desi, treba da posmatra to iz neke potpuno druge perspektive, koja ima tu pozitivnu konotaciju, da i u onom lošem što mi se desi mogu da izvučem nešto dobro - poručila je Murić.
Slogan ovogodišnje kampanje NVO Brini o sebi je ,, Pođi na kontrolu” i &nbsp;,, Nisi sama, tu smo za tebe” , poziv je svim ženama u crnogorskom društvu da u toku &nbsp;mjeseca oktobra obave preventivni pregled, ali i podrška je svim ženama koje se bore s karcinomom dojke.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DO-9JxBDfMuI&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Murić: Kancer je poziv na buđenje

U Budilniku na Televiziji &nbsp;donosimo informacije o tome kako je protekla noć u područjima koja su pogođena poplavama, te koliko je bilo poziva građana u prethodna 24 sata.
Dok se saniraju posljedice elementarnih nepogoda, otvaraju se i pitanja odgovornosti - ko je odgovoran za stare propuste i da li aktuelne krize dodatno produbljuju društvene i političke tenzije u Crnoj Gori?
Osvrćemo se i na rad Glavnog grada u protekloj godini: koje su ključne odluke donesene na sjednicama lokalne vlasti i kako će se one odraziti na svakodnevni život građana?
Na kraju, govorimo o zdravlju - zašto je sezonski grip ove godine počeo ranije, zbog čega je intenzitet virusa jači nego prethodnih sezona i kako se zaštititi?

Budilnik na TV E: Ko je odgovoran za stare propuste i da li aktuelne krize dodatno produbljuju društvene i političke tenzije u Crnoj Gori?

Mir i sloboda su najskuplje vrijednosti koje imamo, poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović povodom 110 godina od Mojkovačke bitke.
Milatović je na Fejsbuku objavio da za njega taj datum ima i duboko lično značenje.&nbsp;
- Moj pradjed bio je učesnik Mojkovačke bitke, jedan od onih ljudi koji su, u snijegu i studeni, stali u odbranu časti, slobode i savezništva - naveo je Milatović.
Zato, kako je kazao, Mojkovačka bitka za njega nije samo dio istorijskog, već i porodičnog sjećanja.&nbsp;
- Ta žrtva nas danas obavezuje da pamtimo bez podjela, sa pijetetom i odgovornošću, svjesni da su mir i sloboda najskuplje vrijednosti koje imamo - poručio je Milatović.

Milatović: Mir i sloboda najskuplje vrijednosti koje imamo

Američki Senat je danas sa 52 glasa za i 47 glasova protiv usvojio mjeru kojom se predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država, Donaldu Trampu, onemogućava da samostalno nastavi sa vojnim akcijama u Venecueli.
Odluka je donijeta nakon što su Sjedinjene Američke Države 3. januara u Karakasu uhapsile venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, optužujući ga za narkoterorizam. Preciznije, Senat je usvojio mjeru poznatu kao Rezolucija o ratnim ovlašćenjima (War Powers Resolution), za čije je usvajanje bila potrebna prosta većina. Važno je napomenuti da republikanci, stranka predsjednika Trampa, imaju većinu u Senatu.
Riječ je o mjeri koja podrazumijeva da predsjednik mora zatražiti odobrenje Kongresa SAD-a ukoliko ponovo želi vojno da djeluje u Venecueli. Donijeta je na prijedlog demokratskog senatora Tima Kejna i republikanskog senatora Randa Pola.
Pomenuta mjera ide na razmatranje u Predstavnički dom, gdje Republikanska stranka ima tijesnu većinu.
- Nemojte se zavaravati – bombardovanje glavnog grada druge države i svrgavanje njenog vođe predstavlja jasan i nedvosmislen čin rata. Nijedna ustavna odredba ne daje toliku moć predsjedniku - izjavio je Pol.
Američkim Ustavom propisano je da Kongres ima ovlašćenje da proglasi rat. Tramp i njegovi saveznici u Kongresu tvrde da nije bilo potrebe za konsultacijama sa Kongresom povodom akcije u kojoj je Maduro uhapšen, smatrajući da je riječ o sprovođenju zakona.
Senat u novembru prošle godine nije usvojio sličnu rezoluciju, i to nakon što su za nju glasali demokrate, kao i republikanski senator Rand Pol i njegova stranačka koleginica Liza Murkovski. Trampova administracija je mjesecima prije samog vojnog napada sprovodila pripreme za tu akciju.
Republikanska senatorka Suzan Kolins bila je među onima koji su danas glasali za rezoluciju, navodeći da ne podržava dugoročno slanje američkih snaga u Venecuelu i na Grenland bez odobrenja Kongresa, uprkos tome što podržava hapšenje Madura, prenosi CNBC.

Američki senatori izglasali: Tramp bez odobrenja Kongresa ne može sprovoditi vojne operacije u Venecueli

Na proslavi pravoslavnog Božića, koju je organizovao srpski prorežimski tabloid Informer, prisustvovao je veliki broj visokih zvaničnika vlasti u Srbiji, kao i osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj.&nbsp;
Program obilježen četničkim pjesmama i huškačkom retorikom prenošen je uživo.
Među zvanicama su bile predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić, ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić, ministar informisanja Boris Bratina, ministar za javna ulaganja Darko Glišić, kao i ministarka rada, zapošljavanja, boračkih i socijalnih pitanja Milica Đurđević Stamenkovski.
Tokom večeri se, prema navodima medija, nakratko pojavio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Muzički dio programa činile su brojne četničke pjesme, među kojima i „Vrati se vojvodo na Dinare ponovo“, koja je, kako je istaknuto tokom prenosa, bila posvećena upravo Vojislavu Šešelju.
Šešelj, koji je čest gost Informer televizije, tokom večeri je javno kritikovao Sjedinjene Američke Države, uz istovremeno veličanje Rusije. U jednoj od rasprava uživo izjavio je: „Otjerasmo ovo đubre“, na šta mu je ministar Ivica Dačić odgovorio: „Što si se toliko sad ti uznemirio… Pa, ćuti, bre, ti si ovdje gost, čovječe.“
Informer je objavio i snimak na kojem Dačić uzima mikrofon i pjeva pjesmu „Miljacka“, dok su se tokom večeri nizale i druge pjesme sa četničkom simbolikom, poput „Gdje si, đeda, sakrio kokardu“, „Nad Kraljevom živa vatra seva, da vidimo kog četnika nema“ i „Morem plovi jedna mala barka“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fradomir_martin%2Fstatus%2F2008998543680512126%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Posebnu pažnju izazvao je trenutak kada je Šešelj jednom od pjevača dao 100 eura, što je zabilježeno kamerama tokom prenosa.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fvideo.klix.ba%2Fhls%2FJZ8f1icz%2FJZ8f1icz.m3u8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: kancer