Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović obavio je 14. i 15. januara 2026. godine intervjue sa kandidatima za sudiju Ustavnog suda Crne Gore.
On je 28. novembra 2025. godine raspisao Javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda Crne Gore.
23. decembra utvrdio je listu na kojoj su &nbsp;kandidati: glavni administrator u Opštini Herceg Novi Nenad Đorđević, sudija Višeg suda u Podgorici Nenad Vujanović, glavna savjetnica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore u oblasti zaštite prava djeteta, mladih i socijalne zaštite Milica Kovačević, sudija Višeg suda u Bijelom Polju Almir Muratović, načelnica u Direkciji za organizaciju pravosuđa - Direktorat za pravosuđe u Ministarstvu pravde Crne Gore Nataša Radonjić, sutkinja Vrhovnog suda Crne Gore Jelena Ružičić, sutkinja Višeg suda u Podgorici Marija Bošković, sudija Višeg suda u Podgorici Marko Blagojević, sudija Višeg suda u Bijelom Polju Ivan Adamović, predsjednik Osnovnog suda u Rožajama Mirsad Mujević.
- Posebna komisija, koju je obrazovao Predsjednik Crne Gore, utvrdila je da svi prijavljeni kandidati ispunjavaju uslove za izbor sudije Ustavnog suda, koji su utvrđeni Ustavom Crne Gore i Zakonom o Ustavnom sudu Crne Gore - naveli su u Milatovićevom kabinetu.
Na osnovu dokaza o ispunjavanju uslova za izbor i rezultata razgovora sa kandidatima, predsjednik Milatović će dostaviti predlog za izbor sudije Ustavnog suda Skupštini Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Milatović obavio intervjue sa kandidatima za sudiju Ustavnog suda

Skupština Crne Gore je na današnjoj sjednici izabrala dvotrećinskom većinom Nikolu Mugošu za sudiju Ustavnog suda.&nbsp; Glasalo je 65 poslanika, 61 je bio za, a 4 su bila uzdržana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231121256_ccbf8bbac468cc461c786b8be4ff9c257cd08deed633fe09f149a20be0296a9c.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251231121256_ccbf8bbac468cc461c786b8be4ff9c257cd08deed633fe09f149a20be0296a9c" data-rendition-name="original" width="919" height="510" loading="lazy" alt="Glasanje za Nikolu Mugušu"> </figure>  Za prijedlog predsjednika Crne Gore Predraga Krstonijevića glasalo je 25 poslanika, dok je 20 bilo udržano, što je bilo nedovoljno za njegov izbor u prvom krugu. Za izbor sudije Ustavnog suda potrebna je kvalifikovana većina, odnosno dvotrećinska većina svih poslanika (najmanje 54 glasa) u prvom krugu. Ako se ta većina ne obezbijedi, u drugom krugu glasanja, nakon 30 dana sudija se može izabrati tropetinskom većinom (najmanje 49). Dr Nikola Mugoša položio je zakletvu za sudiju Ustavnog suda u Skupštini. Podsjećamo, Ustavni odbor Skupštine Crne Gore je, 29. novembra, uz podršku vlasti i opozicije, predložio nekadašnjeg predsjednika Državne izborne komisije (DIK) Nikolu Mugošu za sudiju Ustavnog suda. Njega je podržalo 11 članova odbora, dok je jedan bio uzdržan. Članovi odbora su se izjašnjavali o kandidatima Nataši Bošković, Muhamedu Đokaju, Milvi Prelević, Jovanu Kojičiću, Nikoli Goluboviću, Katarini Peković i Pavlu Ćupiću, dok je deveti, Miodrag Pešić, ranije povukao kandidaturu. Ustavni sud je 26. juna obavijestio Milatovića da sutkinji Ustavnog suda Desanki Lopičić ističe mandat 27. decembra.&nbsp; Postupajući po tom obavještenju, a u skladu sa Ustavom Crne Gore i Zakonom o Ustavnom sudu, predsjednik je Milatović je 1. jula javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda. Nakon okončanja javnog poziva, 26. avgusta 2025. godine utvrdio je listu prijavljenih kandidata, među kojima su, pored Krstonijevića, bili Maja Šćepanović, Mira Kontić, Nikola Golubović, Siniša Bjeković, Nataša Radonjić i Elvis Duraković. Predsjednik je, potom, 3. decembra Skupštini uputio prijedlog da se za sudiju Ustavnog suda izabere Krstonijević, sudija Višeg suda u Podgorici.&nbsp; - Predrag Krstonijević rođen je 1981. godine u Pljevljima. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Pravničku karijeru započeo je kao pripravnik u Osnovnom sudu u Pljevljima, nakon čega je radio kao advokat u periodu od 2010. do 2013. godine. Funkciju sudije Osnovnog suda u Kotoru obavljao je do 2022. godine, a od 2022. godine je sudija Višeg suda u Podgorici - kazao je Milatović u Skupštini. Iz Kabineta predsjednika nedavno su poručili da je kompletiranje sudijskog sastava Ustavnog suda od ključnog značaja za nesmetano funkcionisanje jedne od najvažnijih institucija u državi, čija je osnovna uloga zaštita ustavno-pravnog poretka Crne Gore. T.K. B.M.

Skupština izabrala Nikolu Mugošu za sudiju Ustavnog suda, Krstonijević nije prošao u prvom krugu

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić saopštio je da je optimista po pitanju izbora sudija Ustavnog suda.&nbsp;
- Postoji volja za izbor sudija i ovih dana kada nam dolaze neki ljudi da nam govore koga da biramo, pozivam se na američkog teoretičara Tomasa Pejna koji je govorio da kada parlament zasjeda ničija funkcija nije sigurna. Ne može da se pojavi neko tijelo sa strane bilo koja struktura koja bi trebala da utiče na paralemt - kazao je Mandić gostujući na Televiziji Crne Gore (TVCG).&nbsp;
On je kazao da je jednog kandidata podržala i DPS onog kojeg je preložio Milatović.
- Mi imamo dva kandidata koji nijesu dobili podršku u prvom krugu, u drugim nam je potrebno 49 glasova i ja vjerujem da ćemo to ostvariti, a postoji šansa da dobije toliko glasova i predlog Milatovića. Uvijek postoji šansa za sve - naveo je Mandić.

1250x600

1084x550

Mandić: Optimista sam, postoji šansa da kandidati za sudije Ustavnog suda u drugom krugu dobiju podršku

Sudije Ustavnog suda biraće se tropetinskom većinom, što znači da je riječ o dva politička rješenja, bez zadovoljavajućih profesionalnih karakteristika - rekao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, poslanik Socijaldemokrata u Skupštini Nikola Zirojević.
Dvoje kandidata za sudije Ustavnog suda, koje je predložio Ustavni odbor, dio su, smatra Zirojević, političke trgovine vladajuće većine iz koje je ispala Bošnjačka stranka.
- O političkoj trgovini je govorio i predsjednik države (Jakov Milatović), iako on ima najmanje prava na to. Uvjerili smo se kako se ponašao tokom formiranja lokalne vlasti u Glavnom gradu. I kod njega je sve predmet političke trgovine. Podrška Saši Mujoviću istrgovana je novim službenim vozilom i putem do vikendice. Ali, Milatović je, kada je riječ o kandidatima za sudije Ustavnog suda, tvrdio da je kandidatkinja Pokreta Evropa sad, Mirjana Radović, zamjenica Ombudsmana, nekadašnja koleginica poslanice Jelene Nedović. Čuli smo i da je gospodin Jovan Jovanović kandidat blizak koaliciji Za budućnost Crne Gore - podsjeća Zirojević.
Istakao je da parlamentarna većina nije inicirala nikakav dijalog sa opozicijom u vezi sa prijedlogom za nedostajuće sudije Ustavnog suda. To je, kaže Zirojević, uz dio koji se odnosi na političku trgovinu, najveća zamjerka opozicije čitavom procesu.
- Kvalifikovana većina predviđena je crnogorskim Ustavom upravo kao mehanizam koji će natjerati parlamentarnu većinu i opoziciju da makar oko ključnih stvari međusobno razgovaraju. I ranije smo imali parlamentarne većine koje su brojale 42 ili 45 poslanika, koju je motivisala upravo kvalifikovana većina. Toga danas nema. Nikakvu inicijativu od koleginica i kolega iz parlamentarne većine nijesmo imali, čak ni u mjeri da nam saopšte ko su njihovi kandidati, da nam nešto o njima kažu i pitaju da li imaju našu podršku - kaže Zirojević.
Dodaje da je zbog toga dijelom kriva i opozicija, jer se ponašala krajnje konstruktivno, zbog evropskog puta Crne Gore.
- Mislim da je krajnje vrijeme da se sa tim prestane. Konstantno se parlamentarna većina kiti našim perjem, a upravo je zahvaljujući nama iz opozicije otkočen evropski put Crne Gore. Što se nas u Evropskom savezu tiče koleginice i kolege iz parlamentarne većine će morati dobro da se potrude da u budućnosti dobiju našu podršku za pitanja za koja je potrebna kvalifikovana većina - istakao je Zirojević.
Smatra da je bilo jasno da će se sudije Ustavnog suda birati tropetinskom većinom, odnosno, glasovima 49 poslanika. Zirojević postavlja pitanje - čemu to vodi?
- U Ustavnom sudu ćemo imati dva čisto politička rješenja, bez zadovoljavajućih profesionalnih karakteristika. Čuli smo da kandidatkinja Radović nema položen pravosudni ispit. Ona ima minimalni uslov od 15 godina radnog iskustva, od kojih je sedam ili osam provela u nevladinoj organizaciji. Potpuno je besmisleno kada koleginice i kolege iz parlamentarne većine govore o nekim profesionalnim karakteristikama, ili o tome kako su od desetak ili petnaest kandidata, izabrali najbolje. Znam da su bili mnogo bolji kandidati. Kandidatkinja na kojoj insistira Bošnjačka stranka je, u profesionalnom smislu, mnogo kvalitetnija od gospođe Radović i žao mi je što potpala pod nacionalni ključ. Riječ je o osobi koja nije politički, ni nacionalno obojena - naglasio je Zirojević.
Vjeruje da slijedi, kako kaže, mukotrpan proces zbog nastavka političke trgovine.
Komentarišući poruku predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen da je sloboda medija kamen temeljac Evropske unije, Zirojević kaže da je diplomatskim rječnikom to jasno upozorenje da se mediji ostave na miru da rade svoj posao.
- Rekao bih da je gospođa Ursula fon der Lajen poručila da je neprimjereno targetirati slobodne medije u Crnoj Gori. Osam medija, ako se ne varam, su svi do jednog kritički orijentisani prema politici Vlade…Mislim da je poruka gospođe fon der Lajen jasna i da svi kojima je ostalo i malo zdravog razuma u ovakvoj ludoj Crnoj Gori, moramo da stanemo u odbranu slobodnih medija - poručio je Zirojević.
Sa nedavnog protesta ispred nekadašnjeg logora u Morinju traženo je da se ukloni spomen obilježje, a predstavnici Srpske pravoslavne crkve oštro su kritikovali vladajuću većinu uz poruku da su ih na vlast doveli i da im mogu uzeti ono što su im dali. Međutim, izostala je bilo kakva rekacija vladajuće većine. Zirojević je, komentarišući tu situaciju, kazao da se nije lako suprotstaviti poslodavcu.
- Ne iznenađuje zašto Vlada Crne Gore nije reagovala. Njima je jasno poručeno - mi smo vas tu doveli, mi smo vas plaćali i plaćamo vas, zahvaljujući nama ste na tim pozicijama na kojima ste. Ali, gledajte čuda, niko se neće sjetiti da sasluša onoga koji je to rekao i da možda razmisli da li tu ima nekih elemenata krivičnog djela, da li tu možda ima nekog organizovanog udruživanja kako bi se podrivao Ustav i institucije Crne Gore - zaključio je Zirojević.

Zirojević: Dvoje kandidata za sudije Ustavnog suda su predmet političke trgovine

Potrebno je sa evropske retorike preći na evropska djela, a opozicija da ne bude dekor većini nego neizostavna karika u tom procesu - poručio je poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša reagujući na izjaviu ministarke evropskih poslova Maide Gorčević koja je izrazila očekivanje da će poslanici na sjednici sljedećeg utorka imenovati sudije Ustavnog suda.&nbsp;
U objavi na mreži Iks Mugoša je iznio dio svojih očekivanja vezanih za evropski put Crne Gore.
- Očekivao sam da ćemo jednog sudiju Ustavnog suda izabrati prije 15 mjeseci kad je prestala funkcija sudiji Gogiću, ali zbog većine kojoj i Vi pripadate, njihovih medjusobnih ucjena, trgovine i kalkulacija to se i dalje nije desilo. Očekivao sam i da većina kojoj Vi pripadate neće krajem prošle godine, kršeći Ustav i zakon, utvrditi prestanak funkcije sutkinji Đuranović, što je i konstatovano u mišljenju Venecijanske i Evropske komisije - naveo je Mugoša obraćajući se ministarki.
Istakao je i da je očekivao da se krajem maja ove godine raspravlja na plenumu o predlogu predsjednika Jakova Milatovića za sudiju Ustavnog suda, jer je tada prestala funkcija sudiji Šćepanoviću, ali se, dodaje, to ni do dan danas nije desilo zbog antidemokraskog i suštinski antiustavnog ponašanja većine kojoj i ministarka pripada.
- Očekivao sam da će partija kojoj i Vi pripadate poštovati potpisani Sporazum sa opozicijom oko prevazilaženja problema u vezi sa Ustavnim sudom. Očekivao sam da većina kojoj i Vi pripadate neće nastaviti antievropsko i antidemokratsko ponašanje i da će bez dijaloga sa opozicijom, iako je to intencija ustavne norme jer je potrebna kvalifikovana većina za izbor sudija US, i kršeći potpisani sporazum oko rješavanja problema u Ustavnom sudu, koji je potpisan uz prisustvo i garancije Delegacije EU u Crnoj Gori, predložiti kandidate za sudije Ustavnog suda. Uz to, sve su to uradili znajući i da predloženi kandidati nemaju podršku za izbor u Parlamentu Bošnjačke stranke - kazao je Mugoša.
Očekivao je, ističe, da partija kojoj ministarska pripada zastane i ne doprinosi svojim potezima produbljavanju ustavne i političke krize, da ispoštuje sporazum koji su potpisali sa opozicijom uz garancije Satlera, da pokažu političku i demokratsku zrelost koja podrazumijeva dijalog sa opozicijom.
- Ali su oni izabrali očigledno dogovor sa DF-om iza zatvorenih vrata, iako sam vam jasno predočio posljedice takvog političkog djelovanja. Ministarko, sve su ovo bila moja evropska očekivanja od Vaše evropske većine i evropske partije kojoj Vi pripadate. Ništa od tih očekivanja niste ispunili tako da nije korektno i primjereno da Vi opoziciju pozivate da pokaže kako nam poručiste “da svoju proevropsku orijentaciju iskažemo kroz realan doprinos”. Osim toga, to što je većina kojoj i Vi pripadate nakon 15 mjeseci opstrukcija, kalkulacija i trgovine zakazala glasanje o kandidatima za sudije na dan dolaska predsjednice Evropske komisije u CG je još jedna potvrda fasadne demokratije i “mazanja očiju” evropskim partnerima - istakao je Mugoša.
On je ministarku podsjetio da ne treba da izaberemo sudije US zbog Evropske komisije i dolaska njene predsjednice nego zbog nas, vladavine prava, jačanja nezavisnosti i integriteta institucija, a ovo što radi većina kojoj i ministarska pripada nije, kaže, put ka ostvarenju tog cilja.
- Zato, ministarko Gorčević, potrebno je sa evropske retorike preći i na evropska djela, koja posebno u ovoj najkompleksnijoj fazi EU integracionog puta podrazumijevaju opoziciju ne kao dekor većini nego kao neizostavnu kariku u tom procesu. Živjela evropska Crna Gora - zaključio je Mugoša.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBorisMugosa%2Fstatus%2F1976021907720782264%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1976021907720782264%7Ctwgr%5E8d95382681d1d4071f24f9f4c353ee9be7396a47%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Mugoša: Potrebno sa evropske retorike preći na evropska djela, a opozicija da ne bude dekor većini nego neizostavna karika u tom procesu

Crna Gora nema vremena za &nbsp;čekanje kada je riječ o reformama, a posebno ne kada je riječ o Ustavnom sudu - poručio je savjetnik predsjednika države za unutrašnju politiku i privredni razvoj Nebojša Vuksanović reagujući na izjaviu ministarke evropskih poslova Maide Gorčević koja je izrazila očekivanje da će poslanici na sjednici sljedećeg utorka imenovati sudije Ustavnog suda.
Vuksanović je naglasio da pozivaju poslanike da konačno izaberu troje nedostajućih sudija Ustavnog suda i time omoguće njegovu punu funkcionalnost - jer, kako je podvukao, bez funkcionalnog Ustavnog suda nema ni vladavine prava, ni napretka ka EU. &nbsp; 
 
- Podsjećamo da prije tri sedmice nije održana sjednica Skupštine, na kojoj se nalazio prijedlog predsjednika države. Tada nije postojala ni volja da se razgovara o kandidatu koji nije dio partijske trgovine. Umjesto da Vlada i Skupština ubrzaju EU put, jedino se povećava partijska trgovina da biste izabrali samo dvoje sudija - ocijenio je Vuksanović. 
 
Ne pristaju, jasan je savjetnik predsjednika države, da Crna Gora stoji.
- Zato je potrebno izabrati sve preostale sudije, bez partijskih kalkulacija i bez dvostrukih aršina. Ustavni sud se ne popunjava radi političke trgovine, već da bi država imala sud koji štiti Ustav i prava građana. 
Ustavni sud nije ničija partijska imovina - on je temelj vladavine prava i evropske Crne Gore - zaključio je Vuksanović.

Vuksanović: Poslanici da konačno izaberu troje sudija i omoguće punu funkcionalnost Ustavnog suda

Činjenica da se zamjenica Ombudsmana Nerma Dobardžić našla na listi kandidata koji pretenduju da popune dvije pozicije u Ustavnom sudu istog dana kada je ocijenila da je bivša direktorica Gimnazije „Slobodan Škerović“ Biljana Vučurović bila izložena mizoginim, seksističkim i neprihvatljivim uvredama u objavama njenih neistomišljenika - za instituciju u kojoj radi uopšte nije sporna.
Ona je ugroženost Vučurovićeve prepoznala u objavama na društvenim mrežama i porukama sa transparenata, pored ostalih, i organizatora protesta Koste Mijuškovića koji je, zajedno sa brojnim građanima, tražio njenu odgovornost jer nije adekvatno reagovala na slučaj Sare Vujisić - bivše učenice koju je, tek pošto je završila školovanje u toj obrazovnoj ustanovi porukama seksualno uznemiravao profesor Radoman Čečović.
Da potencijalni prolaz Dobardžić u Ustavni sud ne zavisi upravo od funkcionera bivšeg Demokratskog fronta (DF) koji su se mjesecima, na čelu sa suprugom tadašnje direktorice podgoričke Gimnazije - Jovanom Jolem Vučurovićem, borili za njeno pravo, čast, slobodu, lik i djelo - ova situacija ne bi bila toliko simptomatična. Ali jeste: jednostavno zbog činjenice da će partijski drugovi Jovana Vučurovića u parlamentu odlučivati ko će biti buduće sudije najviše sudske instance u državi.
Na pitanje Portala ETV kako cijene ovu situaciju, u instituciji Zaštitnika ljudskih prava su odbacili mogućnost da je odluka Dobardžić politički motivisana, i uz to ocijenili da njena kandidatura za sutkinju Ustavnog suda nije razlog za izuzeće iz ovog predmeta.&nbsp;
- Jer ta okolnost nije uticala na nepristrasno postupanje zamjenice Zaštitnika u ovom predmetu. Imajući u vidu nadležnost grupe poslova za koju oblast je zamjenica gđa Dobardžić, a koja se odnosi na prava ranjivih gupa, zaštitu od diskriminacije i rodnu ravnopravnost, podsjećamo da tu spadaju svi predmeti u vezi sa nacionalnim i vjerskim navodima o diskriminaciji, kao i diskriminaciji na osnovu političke pripadnosti, kao jedni od najosjetljivijih pitanja u polarizovanom društvu, kakvo je crnogorsko - naveli su u Ombudsmanu.
<h2>BUKVALIZAM</h2>
Dobardžić je u svom mišljenju ocijenila da su prava Biljane Vučurović, između ostalog, ugrožena jer je prijedlog za njenu smjenu na društvenim mrežama ispraćen porukom: „Idemo Niš“. Tako je navela da ovaj komentar aludira na „određeno zagovaranje da ona napusti mjesto svog boravka, rada i života“.
- Te da ide za Niš, što dalje može da utiče na javno mnjenje da se pridruže ovakvom stavu i ugrozi sigurnost podnositeljke, kao i osjećaj pripadanja zajednici i kolektivitetu - dodaje se u dijelu mišljenja Dobardžić koji je javnost ispratila podsmijehom s obzirom na to da se ova fraza u narodu obično koristi kao izraz kojim se pozdravljaju i proslavljaju ishodi određenih događaja.
U Ombudsmanu smatraju da je Dobardžić postupala i da će postupati nezavisno od bilo kakvih političkih ili drugih konotacija, po Ustavu, zakonima i međunarodnim standardima.
- Podsjećamo da je zamjenica Dobardžić i ranije bila kandidatkinja za sutkinju Ustavnog suda i tada je imala u radu predmete sličnog karaktera (sa navodima o političkoj, vjerskoj, nacionalnoj diskriminaciji), ili u budućnosti potencijalno može biti učesnica drugih javnih konkursa/oglasa, pa bi primjenom takvih tumačenja javnosti trebalo da se izuzima iz većine predmeta, jer bi se uvijek moglo „pripisati“ da je mišljenje za/protiv neke od pomenutih grupacija - dodali su u odgovorima na pitanja Portala ETV.
<h2>SPORNE ALUZIJE</h2>
Nakon što je Vujisić obavijestila Vučurović da je profesor seksualno uznemirava, ona ga je kaznila skidanjem 30 odsto sa plate u jednom mjesecu - tj. najblažom kaznom, a kako je utvrdila Prosvjetna inspekcija, nije ispitala sumnje Vujisić da postoji još takvih slučajeva u Gimnaziji, niti prijavila slučaj nadležnima, a profesor je nastavio da radi u toj školi.
Zbog ovog slučaja održana su dva protesta na kojima su brojni građani tražili smjenu Vučurović, kao i da se Čečoviću zabrani dalji rad u prosvjeti.&nbsp;
Građani koji su na društvenim mrežama, ali i na ulici, negodovali zbog ovog slučaja, pravili su aluzije na poruke koje je Čečović uputio bivšoj učenici, ali i na to kako se direktorica odnijela u odnosu na tu situaciju: kao naprimjer što je pravdanje njegovih prostih poruka prihvatila kao da se „preigrao riječima“.
Tako je Dobardžić u mišljenju konstatovala da su u jednoj objavi na društvenoj mreži ilustrovani Vučurović i Čečović dok on izgovara: „Mogu li da ti vidim si*e“, a da ona odgovara: „Malo se zaigrao riječima“.
Iz mišljenja Dobardžić proizilazi da je Vučurović bila ugrožena i određenim porukama sa transparenata na tim protestima poput: „izdajica svoga pola“; „ako ste pedofil i tražite posao danas je vaš srećan dan“, „je li naš strah vrijedan jedne smanjene plate“; „ako vas advokat ne brani, Biljana Vučurović hoće“...
Navedenim posterima, cijeni Dobardžić, izvršen je napad na lična prava Vučurović, njen privatni i porodični život, uključujući lični i profesionalni integritet.
- Čime je dodatno izložena osudi i napadu javnosti i neprimjerenom targetiranju nje, kao žene i tadašnje direktorice - dodala je zamjenica Ombudsmana u mišljenju.
Naglasila je i da objava (organizatora protesta Koste Mijuškovića) koja sadrži kvalifikaciju da je Vučurović „ljubiteljka pedofila“ predstavlja „napad na njenu ličnost, neprimjerenim etiketiranjem i kvalifikovanjem kao ljubiteljke pojave koja predstavlja krivično djelo i ekstremni napad na prava i integritet žrtava tog djela“. Mijušković je ove riječi obajvio kao reakciju na tvrdnje Vučurović da je bila zgrožena postupcima profesora, ali i činjenicu da je to nije spriječilo da sa njim organizuje večeri poezije - kao da se ništa sporno nije dogodilo.
Uz ovu ocjenu, Dobardžić je ipak istakla i da „Zaštitnik ne spori slobodu korisnika/ca društvenih mreža da objavljuju kritičan stav, odnosno vlastite observacije i viđenje određene društvene teme od javnog interesa što događaj koji se dogodio u JU Gimnazija „Slobodan Škerović“ svakako jeste“.
- Iako građani, kao korisnici društvenih mreža, imaju pravo da aktuelizuju događaje od javnog interesa, odnosno događaje koji se na direktan i/ili indirektan način tiču svih, Zaštitnik smatra da sadržina pojedinih objava (uključujući i fotografije, fotomontaže i dr.), kao i posteri na javnim površinama kojima se targetira podnositeljka pritužbe, nijesu spojivi sa vrijednostima demokratskog društva i ne potpadaju pod opseg zaštite prava na slobodu izražavanja - navela je Dobardžić dodajući da su određene objave i posteri na protestima bili senzacionalistički te imali cilj da ponize i degradiraju Vučurović.
<h2>POZIV NA PROCESUIRANJE</h2>
Dobardžić je policiji preporučila da procesuira kreatore objava na društvenim mrežama, ali i poruka sa protesta koje je ocijenila spornim.
- Preporuke Upravi policije: Da, u slučaju da do sada već nijesu identifikovana i procesuirana lica koja su širila uvredljiv, ponižavajući, mizogini i seksistički govor na društvenim mrežama na štetu podnositeljke pritužbe, preduzme sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti, bez daljeg odlaganja; Da, u slučaju da do sada već nijesu identifikovana i procesuirana lica koja su postavljala postere sa likom podnositeljke pritužbe na javnim površinama, targetirajući je i izlažući potencijalnoj prijetnji po sigurnost, preduzme sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti, bez daljeg odlaganja - zaključuje se u ocjeni Dobardžić.
<h2>GOVOR MRŽNJE PREMA SARI NIJE PRIJAVLJEN</h2>
Na pitanje jesu li razmatrali je li bivša učenica Sara Vujisić bila izložena govoru mržnje, mizoginiji i linču na društvenim mrežama i u propagandnim prosrpskim medijima su odgovorili da ovim povodom nijesu imali pritužbi, te da će o ovom pitanju zauzeti stav nakon prikupljenih informacija i izjašenjenja nadležnog tužilaštva.
- Važno je naglasiti da odredbom člana 32 Zakona o Zaštitniku propisano da se pritužba Zaštitniku može podnijeti u roku od šest mjeseci od dana saznaja za učinjenu povredu ljudskih prava i sloboda, odnosno u roku od jedne godine od dana učinjene povrede. Izuzetno, Zaštitnik može postupati i po isteku roku iz stava 1 ovog člana ako ocijeni da značaj slučaja to zahtijeva. U saopštenju i reagovanju koje smo dali ovim povodom kada je slučaj postao medijski aktuelan, apelovali smo, između ostalog, da se na adekvatan način tretira svaki slučaj, a sve potencijalne žrtve ovakvih ponašanja pozvali da se obrate Ombudsmanu - naveli su oni uz napomenu da je zbog rasprostranjenosti društvenih mreža, broja aktivnih portala, mogućnosti ostavljanja komentara i ostalih formi onlajn izražavanja gotovo nemoguće ispratiti objave u odnosu na sve aktuelne teme, sporna pitanja, targetiranja, uvredljiv govor, govor mržnje i ostale nezakonite i/ili neprihvatljive forme izražavanja.
Kažu da su, imajući u vidu osjetljivost same teme, a i činjenicu da se radi o mladim osobama, naglasili da se ovom temom bave i stručnjaci i opšta javnost, te da su nažalost nerijetki slučajevi komentara iz ugla predrasuda, stigmi, seksizma i diskriminacije zasnovane na polu i drugim ličnim karakteristikama.
- Što se tiče drugog dijela naše nadležnosti i jedine oblasti u kojoj možemo postupati i u odnosu na fizička i pravna lica, privatni i civilni sektor, a to je zaštita od diskriminacije, ranjivih grupa i rodne ravnopravnosti, u međuvremenu smo dobili pritužbu tadašnje direktorice Gimnazije i nakon sprovedenog ispitnog postupka donijeli Mišljenje. To je jedino obraćanje u vezi sa zaštitom od diskriminacije, u koju spadaju i govor mržnje, uvredljiv, seksistički govor i sl, koji smo dobili u vezi sa ovim slučajem iz Gimnazije - naveli su u Ombudsmanu.
<h2>NE ZNAJU ZA GOVOR MRŽNJE U REDOVIMA DF</h2>
Na pitanje jesu li u obzir uzeli izjave visokih funkcionera bivšeg DF-a koji su njihove i neistomišljenike Biljane Vučurović nazivali bijedama i moralnim nakazama su poručili da o tome nemaju ni saznanja, niti da su dobijali pritužbe.
Ovo je, inače, 15. decembra izjavio funckioner Nove srpske demokratije (NSD) i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš.
U Ombudsmanu su, uz to, naglasili i da je politički govor „odnosno politička debata u svim oblicima posebno suptilna oblast koja traži najviše slobode i u kojem država ima najmanje prostora i osnova da je ograničava“?!
- Evropski sud za ljudska prava kaže da iako ta debata ponekada može da obiluje i uvredljivim govorom, nečim što zgrožava ili šokira javnost, bitnije je što takva politička debata može dovesti do pojašnjenja i rješenja određenih pitanja (što u našim oklonostima nažalost često nije primarni cilj). S tim u vezi, od političara se očekuje i da više „trpe“ u tom smislu, za razliku od ostalih građana/ki - naveli su u Instituciji Zaštitnika ljudskih prava.
Veliki je, kažu, broj saopštenja za javnost, izjava, tv gostovanja, javnih skupova i sličnih dešavanja na ovu temu „gdje su zaštitnik i drugi predstavnici institucije godinama već govorili o zabrinjavajućem opsegu prisustva govora mržnje i drugih formi nezakonitog izražavanja u javnom prostoru Crne Gore, o širim posljedicama koje on može da ima, posebno u polarizovanim društvima, o međunarodnim standardima, preporukama za unaprjeđenje stanja i sličnim temama kojima se pokušava uticati na povećanje tolerancije, društvenog konsezusa, kohezije i demokratije generalno“.
- Smatramo da je ovakva proaktivna uloga poznata svim subjektima koji u kontinuitetu prate rad institucije - dodali su oni.
<h2>O PRIJETNJAMA I UVREDAMA MIJUŠKOVIĆU NI RIJEČI</h2>
U zapećku je ostala i činjenica da je suprug Biljane Vučurović, funkcioner NSD i ujedno predsjednik Odbora za ljudska prava Jovan Jole Vučurović, bio neprijatan prema jednom od organizatora protesta Kosti Mijuškoviću kojem je ispred podgoričke škole uputio riječi: „ako bude problema i to ćemo riješiti“.
Mijušković se javno, ali i u krivičnoj prijavi, jasno izjasnio da je obraćanje Vučurovića doživio kao prijetnju.
Do sad nije poznato ni je li Ombudsman uzeo u obzir brojne objave na društvenim mrežama u kojima je beskrupulozno targetiran i Mijušković, a među kojima je u prvim redovima bio profesor Gimnazije Predrag Ražnatović koji je objavljivao njegove fotografije komentarišući i njegov izgled.
U instituciji Ombudsmana nijesu dali mišljenje ni na činjenicu da je Biljana Vučurović u svojstvu direktorice Gimnazije na pres konfernciji izgovorila da joj je žao što „Sara nije imala podršku oca da prijavi slučaj“ - što je bivša učenica kasnije i demantovala ukazujući da direktorica spinuje stvarnost - i da se ona svog oca ne plaši - već da je jednostavno željela da ga liši ove brige.
<h2>MINISTARKA JE DISKRIMINISALA JER JE NAJAVILA PRIJEDLOG INSPEKCIJE?!</h2>
Vučurović je u prijavi, prema dokumentu koji je objavljen na sajtu Ombudsmana, podsjetila na to da je „u medijima javno dostupna informacija da je Zaštitnik, kroz dvije preporuke upućene bivšem premijeru u tehničkom mandatu Dritanu Abazoviću, utvrdio da je vršio diskriminaciju građana i preduzeća, te da je Zaštitnik, nakon završenog ispitnog postupka po pritužbi „xxxx“Podgorica i „Y.Y.“, i preporučio mu da se uzdrži izjava kojima narušava prezumpciju nevinosti“.
To je uporedila sa njenim slučajem navodeći da je od resorne ministarke Anđele Jakšić-Stojanović pretrpjela diskriminaciju. Jakšić-Stojanović je, inače, na konferenciji za medije krajem decembra rekla da će prosvjetna inspektorka predložiti razrješenje Vučurović, te da će Ministarstvo, nakon što dobije njihov nalaz, postupiti po zakonu.
Dobardžić je ponovila raniji stav te institucije da je „za očekivati je da se svi državni organi, odnosno njihovi predstavnici/e, uključujući ministarku, suzdržavaju od prejudiciranja ishoda postupaka, uzdržavanjem od preuranjenih javnih izjava, koje imaju potencijal da neosnovano uznemire podnositeljku, prije formalno okončanih postupaka, ali i da pogrešno informišu javnost“.
- Zaštitnik podsjeća da nije nadležan da preispituje zakonitost postupka razrješenja, uključujući rokove i druge elemente inspekcijskog i postupka pred Ministarstvom. Međutim, Zaštitnik smatra da se i u konkretnom slučaju moralo voditi računa da se javnosti prenesu tačne, utemeljene i na činjenicama zasnovane informacije, kako se na bazi eventualnih dezinformacija, ne bi kreirala pogrešna i/ili djelimična slika o postupcima koji su se vodili pred inspekcijom i ministarstvom, a koji jesu bili od interesa javnosti da bude informisana - piše u mišljenju Dobardžić.
Vučurović je razriješena je 17. janura, a za vršioca dužnosti podgoričke Gimnazije postavljen je profesor Zoran Pejović.

Anja Ivanović

Dobardžić se u istom danu našla na listi kandidata za sudije US i objavila mišljenje u korist Vučurović, Ombudsman ne vidi ništa sporno

U Crnoj Gori sjutra će biti umjereno do pretežno oblačno, još tokom jutra ili prijepodneva mjestimično kiša, ponegdje izraženiji pljuskovi, a moguća je i grmljavina.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, promjenljivog smjera, u jutarnjim satima ponegdje pojačan, istočnih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha od 0 do deset, a najviša dnevna od pet do 17 stepeni.

Sjutra oblačno sa kišom, do 17 stepeni

Nagradu za najbolje eseje na temu "Nasljeđe koje govorim", a povodom Međunarodnog dana maternjega jezika, dobili su Lazar Pejović (JU Gimnazija „Slobodan Škerović“ Podgorica), Leo Ljucaj (JU Srednja građevinsko-geodetska škola „Marko Radević“ Podgorica) i Darinka Račić (JU Gimnazija „Panto Mališić“ Pljevlja).
Fakultet za crnogorski jezik i književnost tradicionalno obilježava Međunarodni dan maternjega jezika raspisivanjem konkursa za najbolji esej crnogorskih srednjoškolaca.&nbsp;
Kako je saopšteno iz FCJK.a, pristiglo je stotinjak radova iz 15 srednjih škola.&nbsp;
- S radošću ističemo da je za veliki broj učenika ova tema bila podsticajna da svoja razmišljanja, ideje i iskustva literarno oblikuje. S obzirom na više kriterijuma prema kojima su vrednovi tekstovi, žiri je nagrađene rangirao ovako:
Druga nagrada: Dobra Rutović (JU Srednja ekonomska škola „Mirko Vešović“ Podgorica), Vasilije Ćetković (JU Gimnazija „Stojan Cerović“ Nikšić) i Lahira Halilović (JU Gimnazija „30. septembar“ Rožaje);
Treća nagrada: Lazar Popivoda (JU Gimnazija Cetinje), Staša Petrović (JU Gimnazija „Niko Rolović“ Bar) i Minja Stojadinović (JU Srednja građevinsko-geodetska škola „Marko Radević“ Podgorica);
Posebna nagrada za umjetničko nadahnuće: Sofija Stijović (Srednja mješovita škola Andrijevica), Mesua Kalač (JU Gimnazija „30. septembar“ Rožaje), Katarina Radović (JU Gimnazija „Slobodan Škerović“ Podgorica), Malik Hadžić (JU Gimnazija „30. septembar“ Rožaje), Teodora Šćekić (JU Gimnazija „Panto Mališić“ Berane), Nerma Tahirović (JU Gimnazija „30. septembar“ Rožaje), Mia Banović (JU Srednja mješovita škola „Ivan Goran Kovačić“ Herceg Novi), Velida Klimenta (JU Medresa „Mehmed Fatih“ Rožaje);
Posebna nagrada za stil: Ajsela Kandić (JU Srednja mješovita škola „Bećo Bašić“ Plav), Ksenija Vojvodić (JU Gimnazija „Petar I Petrović Njegoš“ Danilovgrad), Anastasija Mićović (JU Gimnazija „Stojan Cerović“ Nikšić), Mesua Kalač (JU Gimnazija „30. septembar“ Rožaje), Andrea Radulović (Srednja stručna škola Bijelo Polje), Petra Gavrić (JU Gimnazija „Slobodan Škerović“ Podgorica);
Posebna nagrada za kreativnost: Martina Marković (JU Srednja mješovita škola „Ivan Goran Kovačić“ Herceg Novi), Amira Kačar (JU Medresa „Mehmed Fatih“ Rožaje), Hajrija Dacić (JU Gimnazija „30. septembar“ Rožaje), Dragana Muratović (JU Srednja stručna škola Cetinje), Zana Krcić (JU Srednja mješovita škola „Bećo Bašić“ Plav), Hana Murić (JU Gimnazija „30. septembar“ Rožaje), Mirko Ćinćur (JU Gimnazija „Stojan Cerović“ Nikšić); Ksenija Sarić (JU Gimnazija „Stojan Cerović“ Nikšić) i Hana Murić (JU Gimnazija „30. septembar“ Rožaje).
Posebna nagrada za pismenost: Merjem Ramović (JU Medresa „Mehmed Fatih“ Rožaje), Ena Radoičić (JU Gimnazija „Stojan Cerović“ Nikšić), J. Jovićević i L. Tošić (JU Srednja elektrotehnička škola „Vaso Aligrudić“ Podgorica), Martin Marković (JU Gimnazija „Stojan Cerović“ Nikšić) - navodi se u saopštenju.
Fakultet za crnogorski jezik i književnost čestita nagrađenim učenicima i njihovim mentorima, svima koji su učestvovali zahvaljuje na doprinosu da &nbsp;konkurs bude potpuniji.

FCJK nagradio najbolje eseje na temu "Nasljeđe koje govorim": Prvu nagradu dobili Pejović, Ljucaj i Raičić

Glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom, Predrag Zenović, poručio je da je završnica pregovaračkog procesa ušla u fazu u kojoj se više ne govori o ambicijama, već o odgovornosti, kredibilitetu i institucionalnoj zrelosti države. U razgovoru za Portal ETV, Zenović je jasno, argumentovano i bez zadrške ukazao na domete dosadašnjih rezultata, ali i na obaveze koje stoje pred Crnom Gorom do punopravnog članstva u Evropskoj uniji. <h2>Od ambicije do kredibiliteta</h2> Zenović je rekao da je još prije godinu dana, ideja da Crna Gora za šest mjeseci dobije IBAR, a zatim u jednoj godini zatvori deset pregovaračkih poglavlja, zvučala politički nemoguće. “Danas je to činjenica. Upravo zato pitanje da li je realno da Crna Gora završi sve obaveze i zatvori pregovore sa Evropskom unijom do kraja 2026. više nije pitanje ambicije, već kredibiliteta i kontinuiteta.“ Podvukao je da proces pristupanja nikada nije bio puka administrativna vježba, već duboko politički i institucionalno zahtjevan proces. “Zatvaranje pregovaračkih poglavlja predstavlja političku odluku, zasnovanu na detaljnim tehničkim procjenama, koju formalno potvrđuje Evropska komisija, a jednoglasno odobravaju države članice. Upravo zato Crna Gora danas vodi pregovore paralelno u svim oblastima, s jasnim ciljem – da pred svaku međuvladinu konferenciju ima spreman, vjerodostojan paket poglavlja za političko zatvaranje”, naveo je on. <h2>Rezultati koji potvrđuju institucionalnu zrelost</h2> Istakao je da je do sada privremeno zatvoreno 13 od ukupno 33 poglavlja, uključujući Poglavlje 32 – Finansijski nadzor i Poglavlje 5 – Javne nabavke, oba iz Temeljnog klastera, naglašavajući njihov sistemski značaj. “Riječ je o oblastima koje direktno mjere sposobnost države da upravlja javnim finansijama, obezbijedi transparentnost i spriječi sistemsku korupciju. Njihovo zatvaranje nije simbolično – ono potvrđuje institucionalnu zrelost sistema i spremnost za završnu fazu pregovora”. <h2>Vladavina prava ostaje centralna osa pregovora</h2> Zenović je posebno istakao da su poglavlja iz Temeljnog klastera i dalje ključna osa pregovora. “Poglavlje 23 – Pravosuđe i temeljna prava i Poglavlje 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost i dalje su centralna osa pregovora i ostaju pod pojačanom pažnjom do samog kraja. Ovdje se ne broje zakoni, već rezultati: nezavisno i efikasno pravosuđe, borba protiv visoke korupcije i organizovanog kriminala, zaštita temeljnih prava i sloboda medija – i bilans rezultata pravosnažnih presuda, dakle potvrda da sistem vladavine prava funkcioniše”.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260221150212_b408e089a99ef68678a7fd8acec4e7ba1f49acf68c78c9c718e86b3fa41a33ed.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260221150212_b408e089a99ef68678a7fd8acec4e7ba1f49acf68c78c9c718e86b3fa41a33ed" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Crna Gora i EU"></figure>  <h2>Najzahtjevnija poglavlja: administrativni i finansijski izazovi</h2> Govoreći o tehnički i finansijski najzahtjevnijim oblastima, Zenović je rekao da je riječ o ozbiljnim i dugoročnim obavezama države. “Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene i Poglavlje 12 – Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika su poglavlja koja ne traže samo političku volju, već ozbiljne administrativne kapacitete, stručnost, dugoročna ulaganja i dosljednu primjenu evropskih standarda u praksi – od upravljanja otpadom i voda, do kontrole lanca hrane i pitanja javnog zdravlja”. <h2>Puna primjena evropske pravne tekovine</h2> Zenović je podvukao da jedan od ključnih izazova završnice pregovora ostaje prevođenje i puna primjena pravne tekovine Evropske unije, uz jačanje administrativnih kapaciteta na svim nivoima. “Riječ je o procesu koji ne završava usvajanjem propisa, već njihovim razumijevanjem i primjenom u svakodnevnom radu institucija. Uprkos složenosti tog zadatka, uvjeren sam da će i ovaj segment procesa biti u potpunosti adresiran kroz institucionalno jačanje, ciljanu tehničku podršku i jasnu političku odgovornost”. <h2>Politički momentum i završnica procesa</h2> Govoreći o političkom kontekstu, istakao je da se dodatni zamah očekuje tokom predsjedavanja Kipra, a potom Irske Savjetom EU, uz jasnu poruku iz Brisela. “Ne traži se formalno zatvaranje poglavlja, već trajna, održiva i nepovratna primjena reformi. S druge strane, svijest svih 27 država članica o važnosti evropske budućnosti Crne Gore, ne samo za nas nego i za region i za samu Evropsku uniju, mora biti unisona”. Na kraju je Zenović naglasio da Crna Gora danas ima kapacitet da u toku ove godine zatvori sva pregovaračka poglavlja i do kraja 2026. ispuni sve obaveze za članstvo. “Ali završnica procesa zahtijeva najviši stepen odgovornosti. Evropske integracije nijesu projekat jedne vlade niti jednog mandata – one su test zrelosti institucija, političke kulture i sposobnosti države da preuzme punu odgovornost ravnopravnog članstva u Evropskoj uniji”, zaključio je Zenović u razgovoru za Portal ETV.

Zenović za Portal ETV: Sva poglavlja mogu biti zatvorena ove godine - 2026. je test zrelosti države

Za Portal Analitika piše: Bojan Đuranović
Ima taj jedan snimak koji se ovih dana „vrti” društvenim mrežama, a na kojem se žena-četnik pretvara u ženu-fašistu, ako tu ima bilo šta u bilo čega da se i pretvara. Viče Vesna Bratić, na tom snimku, u kameru izlivajući najgori oblik mržnje, šovinizma i fašizma prema pripadnicima Muslimana, Bošnjaka i Albanaca u Crnoj Gori. Viče, i u tom delirijumu nošena onim što zbilja osjeća, zaboravlja da je žena, profesorica Univerziteta, ministarka... Zaboravlja jer mržnja nema ni pol, ni zanimanje, ni funkciju. Mržnja je mržnja i kao takva je ogavna i banalna, kako je o njoj govorila velika Hannah Arendt, i sasvim je nebitno ko je čini i izgovora.
„Ne rađa se žena — ženom se postaje“ - Simone de Beauvoir
No, na tom snimku koji je trebao svima da jasno pokaže đe smo zagazili 2020. su, osim Bratić, bila i dva lika pod maskama. Maske su tu bile zbog korone, da ne pomislite da su i oni neki kriminalci.&nbsp;
Maskirana gospoda su Milojko Spajić i Jakov Milatović, tadašnji nešto, a sadašnji premijer i predsjednik države. Tu su da daju podršku svojoj istomišljenici u njihovom zajedničkom cilju dehumanizacije svih nepravoslavaca u Crnoj Gori. Kažem zajedničkom jer kako tada, tako ni dan danas, nijedan od njih dvojice se nisu ogradili, kritikovali ili na ma koji način pokazali da su im one riječi Vesne Bratić zasmetale. Jer, što bi rekao Ustav Crne Gore: Predsjednik države je predsjednik svih građana Crne Gore, osim ako ne odluči i osjeća drugačije.
A očigledno da osjeća, jer da nije tako ne bi se javno založio da gore pomenutu kao predsjednik države amnestira. Ono šta je zaboravio, a niko mu nije ni rekao, jeste da se ne može amnestirati osoba koja još uvijek nije osuđena. Ili to možda predsjednik Milatović zna nešto što mi ostali ne znamo, možda on ima informaciju da će biti osuđena pa, veli, da ja to pomilujem na vrijeme jer ko zna kakva vremena dolaze, a onih pet godina mandata proleće kao dlanom o dlan.
Osim ukoliko Milatović ne smatra da je trebao abolirati od svake odgovornosti jer je žena? A taj narativ nije samo njegov, postao je to zajednički PR tekst koji bjesomučno ponavljaju svi, od njega, preko predsjednika Skupštine, političkih lidera pozicije, anti-novinarskih medija, pa sve do onih, svih, sedmoro iz njene Ujedinjene Crne Gore, koji su došli da se presmiju ispred Tužilaštva i tako daju bezgraničku podršku svojoj, osmoj, članici partije.&nbsp;
Ono što je svima zametalo i šta su svi zajednički kritikovali, svi osim Spajića koji je u Dubaiju pa nije još stigao, jeste baš taj momenat kako se neko usudio da hapsi ženu i profesorku, kao i to da je u određivanju pritvora odlučivala sutkinja Suzana Mugoša. Ono što velikim zaštitnicima ženskih prava i sloboda, i vaskolikim borcima za pravdu, nije zametalo jeste kada su se na isti način hapsile druge žene, no te druge žene su bile samo žene, ne i žene-četnici. A, Suzana Mugoša, nije bila nimalo sporna kada je odlučivala o pritvorima Vesni Medenici, Ranku Uboviću, Aleksandru Mijajloviću... tada je bila ok, sada odjednom nije. Dosljedno, nema šta?
Ako je žena Vesna Bratić, po svojoj volji i želji, i žena-četnik Vesna Bratić, zašto ona ista ne bi, po volji i želji tužilaštva mogla biti i Vesna Bratić žena-kriminalac. Ili, da iz svega ovoga izbacimo ovo žena, jer ne igra ama baš nikakvu ulogu u tome da li je počinila ili ne krivično djelo.
Od svih ovih glasnogovornika koji žele da joj se stave u zaštitu, za sada samo glasnogovorništvom, niko nije objasnio zbog čega bi je njen pol ili, često pominjana, akademska titula abolirali od bilo čega. Ili, prosto znaju šta je i kako radila pa im je to jedina stvar za koju mogu da se zakače.
Članovi Ujedinjene Crne Gore došli ispred SDT-a da izraze podršku Vesni Bratić
Članovi Ujedinjene Crne Gore došli ispred SDT-a da izraze…
Srpski nacionalni savjet: Da li je Bratić zaslužila ovakav tretman jasnim i neskrivenim izjašnjavanjem o pripadnosti srpskoj nacionalnoj zajednici.
Srpski nacionalni savjet: Da li je Bratić zaslužila ovakav…
Presumpcija ili pretpostavka nevinosti je u ovom, kao i svim ostalim slučajevima zanemarena. Jedni su je već abolirali, dok su je drugi odavno osudili. I, kažem, nije prvi put, javnost prosto tako voli. Problem je u tome što u ovome prednjače politički lideri i vršioci najviših državnih funkcija u Crnoj Gori, čime smo još jednom potvrdili da ovo odavno nije ni nalik funkcionalnoj državi u kojoj se ni ne pokušava poštovati Ustav i zakoni.
I dok čekamo konkretnu informaciju zbog čega jer Bratić iza rešetaka, i zbog čega to očigledno nije nehumano, nezakonito i staljinističko otpuštanje stotina direktora osnovnih i srednjih škola, već nešto veće, sjetimo se one njene priče kako je svo znanje pokupila od svoje bake koja joj je na svako pitanje davala slične odgovore: „Sve je to zbog Kosova i korote za njim“.
A, ovo su sve samo bapske priče u državi đe su svi aperisani od odgovornosti.&nbsp;
Eh, da. Ne zaboravimo da su prekjuče trajeketu „30. avgust“ otkazala sva četiri motora. Da sam religiozan tačno bih pomislio da nam ovo nebesa daju neki znak ili se samo malo sprdaju sa nama.&nbsp;
Dogodine u ZIKS-u!!!

Bako, bako, zbog čega crnogorske žene nose lisice na rukama?

Prevoz putnika u četvrtom kvartalu prošle godine, u odnosu na isti period 2024, bilježi rast u drumskom i aerodromskom saobraćaju, a pad u lokalnom drumskom i željezničkom.
Podaci Monstata pokazuju da je pad prevezenih putnika u željezničkom saobraćaju iznosio 15,2 odsto, a u lokalnom drumskom 1,6 odsto, dok je rast u drumskom iznosio dva odsto, a aerodromskom 3,8 odsto.
- Prevoz robe u četvrtom kvartalu, u odnosu na isti period 2024, bilježi rast u željezničkom 12,2 odsto, drumskom 2,3 odsto, ukupnom prometu robe u lukama 1,6 odsto, a pad kod prevoza robe na aerodromima 26,2 odsto - navodi se u saopštenju.
Broj pretovarenih tona u lukama u četvrtom kvartalu, u odnosu na isti period 2024, viši je 0,5 odsto, dok je izmanipulisanih manji 6,8 odsto.
Statističari su kazali da je broj registrovanih drumskih motornih i priključnih vozila u četvrtom tromjesečju iznosio 86,93 hiljade, što je 10,3 odsto više u odnosu na isti kvartal 2024.
- Broj prvi put registrovanih drumskih motornih i priključnih vozila u četvrtom kvartalu iznosio je 8,52 hiljade, što je 4,2 odsto više u odnosu na isto tromjesečje 2024 - navodi se u saopštenju.

Tag: kandidati-za-sudije-ustavnog-suda