Umor jeste bio prisutan, ali i dosta dogovora koje smo imali nismo sproveli. Međutim, nema prostora da se žali, nema razloga za nervozu, slijede nam dva meča, koja će nam vjerujem donijeti plasman u borbu za peto mjesto. Želimo u Beč, želimo peto mjesto - poručila je rukometašice Katarina Džaferović.
U glavnoj rundi su, kako je kazala, ostala dva meča - u nedjelju od 15 i 30 je duel protiv Poljske.
- To što smo izgubile šansu za polufinale ne znači da smo odustale. Očekujem da uđemo mirne glave, svjesne da imamo nove ciljeve - dodala je ona.
Odbrana će, podvlači, biti ključ.
- Nadam se da ćemo ući u ritam pobjeda - zaključila je Džaferović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Džeferović pred Poljsku: Imamo nove ciljeve, odbrana će biti ključ

Poslije višegodišnjih kašnjenja i naglog rasta troškova, Rim je danas otvorio dvije nove stanice metroa, uključujući i stanicu kod Koloseuma, na kojima su predstavljena arheološka otkrića koja bi mogla da postanu turističke atrakcije same po sebi, javlja Rojters.
&nbsp;Linija Metro C sada se proteže od istočnih predgrađa italijanske prijestonice do Porta Metronije i Koloseuma, čime je prvi put stigla do istorijskog centra grada.
Iskopavanja za nove stanice dovela su do značajnih nalaza koji su usporili radove, jer su arheolozi pažljivo čuvali slojeve antičkog Rima za koje se ranije nije znalo da postoje.
Na stanici Porta Metronija pronađene su vojne barake stare oko 2.000 godina, kao i stambena kuća sa freskama i mozaicima, koji su sačuvani u muzeju unutar stanice.
Tokom radova kod Koloseuma otkriveno je 28 antičkih bunara i stotine predmeta iz svakodnevnog života, uključujući ukosnice, uljane lampe falusnog oblika, cijevi za navodnjavanje, noževe i statue, od kojih su mnogi izloženi.
Italijanski ministar saobraćaja Mateo Salvini izjavio je da će ove dvije stanice "obići svijet" i privući pažnju turista i korisnika društvenih mreža.
Iako je linija Metro C prvobitno trebalo da poveže glavne rimske bazilike do 2000. godine, projekat je znatno kasnio, a troškovi su porasli sa prvobitnih 2,23 milijarde eura na više od tri milijarde, dok bi ukupna cijena mogla da premaši šest milijardi eura.

Rim otvorio dvije nove stanice metroa, uključujući i stanicu kod Koloseuma, sa arheološkim otkrićima

Amir Papazi i Marija Vuković najbolji su atletičari u 2025. godini, u tradicionalnom izboru Atletskog saveza.
Član Atletskog kluba Tempo u godini na izmaku osvojio je zlatnu medalju na Igrama malih zemalja Evrope u bacanju koplja 69,68, a njegov najvredniji rezultat u bacanju koplja – 73,91 metara, po WA tablicama vrijedi 1015 bodova. Papazi je taj rezultat, koji je ujedno njegov lični i crnogorski rekord, bacio na internacionalnom mitingu u Zagrebu, sa kojim je osvojio i prvo mjesto. Bio je petoplasirani na Ekipnom Prvenstvu Evrope - treća grupa (60.22), a 20. na Evropskom bacačkom kupu (70.39).
Članica Lovćena bila je finalista Svjetskog prvenstva u Tokiu u skoku u vis sa najboljim rezultatom sezone 192 centimetra. Marija je bila finalista i Evropskog prvenstva u dvorani i sa preskočenih 189 centimetara osvojila osmo mjesto. Trijumfovala je na Prvenstvu Balkana u dvorani u Beogradu, a osvojila je prva mjesta na Igrama malih zemalja Evrope u Andori, Ekipnom prvenstvu Evrope u Mariboru. Kao drugoplasirana završila je nastup na Prvenstvu Balkana na Volosu. U ovoj godini nastupila na 19 međunarodnih takmičenja, od čega osam u dvorani i 11 na otvorenom. Njen najbolji rezultat ostvaren na Svjetskom prvenstvu u Tokiu 1,92 vrijedi po tablicama WA 1140 bodova.
Najbolji juniori su Mihailo Roćenović (Mornar) i Anabela Mujovi (AK Sanja), a najbolji mlađi juniori članovi Tare Radovan Sošić i Anđelina Lašić. U pionirskoj konkurenciji za najbolje izabrani su Sergej Martinovic (Cetinje) i Olja Simićević (Tara).
Odlukom Upravnog odbora Specijalna priznanja dobiće Marija Bogavac (Jedinstvo), Anđela Drobnjak (Jedinstvo), Vesna Kljajević (Tara), Dragan Pešić (Lovćen) i Matija Vojvodić (Mornar).
Posebnim priznanjima biće nagrađena Anđela Đuranović (Sanja), dok će priznanja za ostvrene rezultate dobiti Ivan Kukuličič (Zeta 2012), Dijana Stanišić (Sparta), Stefan Džaković (Rudar), Boban Madžgalj (Orion), Miljan Kukuličić (Mornar), Enes Erović (Jedinstvo) i Uroš Kotlaja (Rudar).
Asocijacija atletskih veterana Crne Gore za najboljeg veterane izabrala je Aleksu Malikovića iz ulcinjsog Oriona Ulcinj i Radmilu Miladinović iz podgoričkog Milenijuma.
Upravni odbor je odlučio da Zlatnu plaketu ASCG dodijeli generalnom sponzoru Elektroprivredi Crne Gore i Specijalna priznanja Veselinu Petrušiću za njegov dugododišnji doprinos razvoju atletike u Crnoj Gori i Branislavu Maslovariću za jubiljej 50 godina rada u atletskom sportu.
Selektor atletske reprezentacije Osman Erović dobitnik je specijalnog priznanja Evropske atletike za njegov doprinos razvoju atletskog sporta kao trenera u Crnoj Gori.
Svečano proglašenje najboljih biće održano u četvrtak, 25. decembra, u 12 sati, u Sportskom i kulturnom centru Univerziteta Crne Gore.

ASCG: Marija Vuković i Amir Papazi najbolji atletičari u ovoj godini

Okrugli sto koji organizuje predsjednik Skupštine Andrija Mandić u okviru obilježavanja jubileja 120 godina od donošenja Ustava za Knjaževinu Crne Gore pokazatelj je da imamo paralelne institucije i da sve radimo duplo. To je za Pobjedu kazao Vukota Vukotić, istoričar i istraživač u Državnom arhivu, te istakao da je „na osnovu učesnika skupa očigledno koji zaključci treba da se donesu“ i da su oni „već unaprijed sporni“.
Najavljeno je učešće čak 17 govornika, među kojima su Aleksandar Rastović, direktor Istorijskog instituta Srbije, Radenko Šćekić, naučni savjetnik u Istorijskom institutu UCG, i Jovan Markuš, koji je predstavljen kao političar, publicista, novinar i istoričar.
Iz regiona su najavljeni Dobrila Kacarska, sudija Ustavnog suda Sjeverne Makedonije, i Zlatko Knežević, bivši predsjednik Ustavnog suda BiH i član Venecijanske komisije. Od članova crnogorske akademske zajednice učestvovaće Savo Marković, rektor Univerziteta Mediteran, Marijan Premović, vanredni profesor istorije srednjeg vijeka na UCG, Žarko Leković, Filip Vučetić i Ivan Radulović sa II UCG, Veselin Vesko Mićanović i Dalibor Elezović sa Filozofskog fakulteta UCG, te Matija Stojanović, doktorand istorije prava na UCG. Na listi je i nekadašnji ministar pravde Dragan Šoć, te javnosti nepoznati Ivan Petrović-Njegoš, koji je potomak porodice Petrović-Njegoš.
Svemu poseban „ton“ daje i grafičko rješenje proslave na kojoj je vizuelizacija u crnogorskoj tradiciji nepoznatog oblika dvoglavog orla.
Za istoričara Vukotića, okrugli sto je ilustracija ključne anomalije u crnogorskom društvu.
- To je pokazatelj da imamo paralelne institucije i da sve radimo duplo, ali očigledno da to nije baš neka velika novina u Crnoj Gori – kazao je on.
Podsjetio je da je okrugli sto u petak na Pravnom fakultetu u Podgorici o prvom crnogorskom Ustavu iz 1905. godine pratila prigodna izložba, te da je poziv za izlaganja bio otvoren za sve.
- Svako je imao priliku da se prijavi da kaže što misli. Međutim, to očigledno nije bilo dovoljno za našeg predsjednika, nego je on to morao da uradi paralelno. A kada vidimo samo spisak učesnika, sasvim je jasno da će taj skup suštinski biti potpuno negatorski za Crnu Goru. Jer, potpuno je nevjerovatno da ovi ljudi slave 120 godina od donošenja prvog Ustava i to Knjaževine Crne Gore, koji je bio izglasan na Nikoljdan 1905. godine, a zatim i uspostavljanja parlamentarizma čijih se 120 godina od kada je počela da radi Narodna skupština slavi sljedeće godine – istakao je Vukotić.
On je takođe rekao da je Ustavotvorna skupština formirana u novembru 1905, ali da je Narodna skupština počela da radi tek nakon izbora održanih godinu kasnije.
- Samo na osnovu učesnika skupa, očigledno je koji zaključci treba da se donesu na tom skupu. Oni su već unaprijed sporni, jer znamo stavove svih tih ljudi. Prosto se previđa da kod nas postoje paralelne institucije koje imaju jedan drugačiji odnos prema prošlosti. I to nije najgora stvar koju imamo, jer je očigledno da ne možemo nikako zajedno da slavimo čak ni najznačajnije datume iz crnogorske istorije. Jednostavno, na današnjem skupu biće sve drugačije, jer tamo će neko da izvrće već uspostavljene istorijske i naučne stavove i da ih dodaje svojoj nekakvoj političkoj agendi – ukazao je Vukotić.
Pored svih spornih imena, na listi je i Ivan Petrović-Njegoš, koji je predstavljen kao „potomak porodice Petrović-Njegoš“, za kojeg sagovornik Pobjede navodi da „nema veze sa državotvornom dinastijom“, jer je „svima poznato ko su nasljednici i ko su sve članovi te porodice“.&nbsp;
- I tu se vidi pokušaj da se napravi nekakva alternativna verzija istorije. Upravo je taj Ustav iz 1905. godine tačno propisao ko čini vladarski dom. To ne znači da nije postojalo još predstavnika bratstva Petrovića-Njegoša osim onih koji su postali vladari, jer tu imate vojvode Blaža i Šaka Petrovića-Njegoša – dodao je on.
Vukotić je takođe podsjetio kako i svi njihovi potomci imaju pravo na isto prezime, ali nijesu nasljednici dinastije. Razlog je upravo Ustav iz 1905. godine, koji je tačno propisao što čini tada knjaževski, a poslije kraljevski dom.
- I zbog toga vidimo da se radi pokušaju stvaranja nekog alternativnog istorijskog narativa koji - po njihovom običaju - nema puno veze sa realnošću. Tu će biti potpunog izvrtanja svih mogućih činjenica, na što smo i navikli. Stvar je u sljedećem: do kada mislimo da puštamo i dozvoljavamo takve stvari? Jer ako ne možemo da se saglasimo čak ni oko ovako velikih datuma, onda ne znam oko kojeg možemo – zaključuje istoričar u odgovoru za Pobjedu.&nbsp;

Vukotić: Novi pokušaj stvaranja alternativnog istorijskog narativa koji nema puno veze sa realnošću

Na Pozorišnom festivalu 42. Nušićevi dani koji se večeras završava u Smederevu, Crnogorsko narodno pozorište s predstavom “Gospoda Glembajevi”, prema tekstu Miroslava Krleže u režiji Danila Marunovića, ostvarilo je izuzetan uspjeh.
Nušićeva nagrada za najbolju predstavu u cjelini, na osnovu odluke žirija, dodijeljena je predstavi “Gospoda Glembajevi”.
Nušićeva nagrada za najbolju predstavu u cjelini, na osnovu glasova publike, takođe je dodijeljena našoj predstavi “Gospoda Glembajevi”.
Nagrada “Milosav Buca Mirković” za najuspješnije glumačko ostvarenje pripala je Kristini Obradović za ulogu Barunice Kasteli Glembaj.
Takođe, shodno glasovima publike, Nagradu za glumačko ostvarenje večeri, nakon izvođenja predstave “Gospoda Glembajevi”, dobio je Mišo Obradović za ulogu Leona Glembaja.
CNP-u je dodijeljena i zahvalnica za učešće na 42. Nušićevim danima.
Na Festivalu je dodijeljena i Nušićeva nagrada za životno djelo glumici Tanji Bošković.
Svečanosti dodjele nagrada, kojom se večeras završavaju 42. Nušićevi dani, prisustvuje direktor Crnogorskog narodnog pozorišta Ilija Subotić.
Istovremeno, u 20h u Skoplju počelo je izvođenje predstave “Gospoda Glembajevi” na Velikoj sceni Makedonskog narodnog teatra, shodno Sporazumu o nastavku saradnje centralnih teatarskih institucija Republike Sjeverne Makedonije i Crne Gore.

“Gospoda Glembajevi” najbolji na Nušićevim danima

Đurić: Sporazum smišljena smutnja, trebalo da bude ratifikovan dvotrećinskom većinom; Vukčević: Država ne može da krši Ustav pozivajući se na međunarodno pravo

Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo, branite je danas. Mi ne tražimo privilegije, već jednaka prava za sve. Ako je krivo njih 35, krivi smo svi, kazala je novinarka Tanja Pavićević na skupu solidarnosti ispred zgrade Uprave policije koji se održava zbog procesuiranja 35 osoba. Kako je podvukla, danas su se okupili jer je pređena još jedna linija. - Poslata je poruka da se u Crnoj Gori više ne može slobodno govoriti. Ovo je zastrašivanje. Pokrenuta je akcija solidarnosti, kao i akcija samoprijavljivanja - poručila je Pavićević.&nbsp; <h2>Cerović: Svi smo mi 35 procesuiranih</h2> Psiholog i komunikolog Radoje Cetović je poručio da se Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom. - Svi smo mi tih 35 procesuiranih. U ime STEGA-e pozivam sve da dođu 19. decembra na Goricu - naglasio je Cerović.&nbsp; Grupa građana i građanski aktivisti su prethodno pokrenuli akciju „samoprijavljivanja“ nakon što je 35 osoba procesuirano zbog protesta ispred Vile Gorica zbog ovogodišnje dodjele Trinaestojulske nagrade. Nakon potpisivanja akcije „samoprijavljivanje“, predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković i novinarka Tanja Pavićević uputili su se u zgradu Uprave policije, gdje su predali potpisanu prijavu. Danas je ispred zgrade Uprave policije održena Akcija solidarnosti, tokom koje su građani imali mogućnost da potpišu ranije online popunjeni obrazac za samoprijavljivanje, kao i da na licu mjesta popune i predaju obrazac. Akcija je pokrenuta kao odgovor na prekršajno procesuiranje 35 građana koji su prethodno izrazili svoje stavove povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, iako je Tužilaštvo saopštilo da u njihovom postupanju nema elemenata krivičnog djela. Cilj današnjeg okupljanja bio je, kako su naveli u saoštenju, da se omogući tehnička realizacija samoprijavljivanja, ali i da se ukaže na problem selektivne primjene zakona, budući da su prekršajni postupci pokrenuti protiv ograničenog broja građana, iako je u istim okolnostima učestvovao znatno veći broj ljudi. Ljudi koji su realizovali akciju solidarnosti naglasili su da se ne radi o protestu niti o javnom skupu u smislu Zakona o javnim okupljanjima, već o građanskoj i administrativnoj radnji solidarnosti, kojom se traži jednako postupanje institucija prema svim građanima. U okviru akcije još jednom je ponovljen zahtjev da policija postupa u skladu sa zakonom, bez selektivnosti i bez političkog uticaja, kao i da se poštuje ustavno pravo građana na slobodu izražavanja. Poručeno je da građani ne traže privilegije, već jednaka pravila za sve, uz poruku: „Ako je krivo 35 - onda smo svi. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FdcXYStxmGi8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Prilaz Upravi policije je bio blokiran.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F0Fhn5V-JFus&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Policija "> <figcaption>Blokiran prilaz zgradi Uprave policije (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Okupljeni građani kod MUP-a"> <figcaption>Okupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FIEHeQf5gORU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528" data-rendition-name="original" width="5712" height="4284" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  Podsjećamo, protest građana ispred Vile Gorica održan je 8. jula ove godine zbog dodjele Trinaestojulske nagrade negatoru Crne Gore i crnogorske nacije Bećiru Vukoviću za knjigu „Kuće beskućnika“ - koja, inače, nije evidentirana u nacionalnim niti regionalnim bibliotečkim bazama. Prije nego je objelodanjeno da je Vuković nagrađen za djelo koje ne postoji, u crnogorskom PEN Centru su ukazali da je Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama - pošto sva tri laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, Miloš Karadaglić muzičar, a Veljo Stanišić grafičar. Iz Uprave policije je 8. decembra saopšteno da je prekršajno procesuirano 35 osoba zbo narušavanja javnog reda i mira i aktivnog napada na policijske službenike tokom okupljanja 8. jula ispred Vile Gorica u Podgorici prilikom održavanja svečanosti dodjele Trinaestojulske nagrade.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6.jpg" data-media-id="editor_11" data-image-id="20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Protes "> <figcaption>Okuupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>

(FOTO/VIDEO)Pavićević: Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo - branite je danas; Cerović: Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom

Ročište po tužbi biznismena Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića protiv bivšeg premijera Dritana Abazovića održano je u ulcinjskom Osnovnom sudu. Branjenik Ubovića i Mijajlovića, advokat Zoran Piperović poručio je da niko, pa ni premijer, ne može bez dokaza da etiketira ljude i optužuje ih za teška krivična djela.&nbsp;
“On tvrdi da mu je sve već dosadilo i da je jasno. I ja kažem da je jasno, ali ne iz narativa koji on gura, već iz narativa koji smo u tužbi postavili. On se brani, izjašnjava na navode tužbe tako, što kaže da su sva lica koja su ga tužila završila u zatvoru. Za ovu vrstu parnice to nije ništa što je značajno. Kaže da je SDT potvrdio njegove navode. Ništa SDT ne može da potvrdi, SDT je stranka u postupku kao i svi okrivljeni. Samo sud može da potvrdi neke navode, a nije ničije da utvrđuje prije suda. Živimo u vremenu kakvom živimo, danas je vrlo simpatično jurnuti na jednu firmu i na neka lica, vrlo profesionalno i ako ćeš da napreduješ u karijeri startuj ta lica. Tako se pravda ne vrši. Ali tu smo, sačekaćemo da se sve završi”, rekao je Piperović.
“Abazović bio zatečen pitanjima”
Podsjećamo, Abazović je dok je bio premijer Crne Gore optužio Ubovića, Mijajlovića i nekadašnjeg viskog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, da su na čelu kriminalne piramide, pa čak i da priželjkuju njegovu likvidaciju. Međutim, danas pred sudijom Perom Lukićem ogradio se od likvadicije, te rekao da ne zna ko je priželjkuje, ali je naglasio da je zbog toga i danas jedina štićena ličnost iz prethodne Vlade.
“Danas je izbjegao u govoru da kaže da je spominjao da su šverceri cigareta i kokaina… On je sav svoj politički narativ vezao za Mijajlovića, Ubovića i Lazovića. Bez tih lica njemu bavljenje politikom ne bi imalo smisla. Ja sam ga vrlo namjerno pitao da li znate ko želi da vas liši života kako ste izjavili, pa su zakasnili. Prvo je rekao da su mu to javile službe, a na moje pitanje da li su vam službe naznačile koja su to lica, rekao je da nisu. Onda sam ga pitao kako znate da su oni, a on je rekao nijesam mislio na njih. Naravno da je mislio na njih, bio je zatečen mojim pitanjima i naravno da mu je sva istina takva”, naglašava advokat.
Dok je Piperović ubijeđen da će sudskom odlukom Abazović platiti naknadu štete za sve izgovoreno, ako ne po odluci Osnovnog, onda Višeg suda, advokat Gzim Hadžibeti stava je da njegov branjenik nema za šta da odgovara.
“Suština ovog spora se svela na to, da li je Abazović vođen nekim svojim ličnim i političkim motivima targetirao ta lica bez da je o tim tvrdnjama imao pouzdane informacije. Svi dokazi koji su do sada izvedeni jasno i nedvosmisleno dokazuju da je Abazović postupao isključivo sa pozicije i funkcije koje je obavljao u to vrijeme”, rekao je Hadžibeti.
Piperović je u sudnici više puta ponovio da postupci koji se vode pred nekim drugim sudom, nemaju veze sa ovim, te da Abazović ima nešto lično protiv njegovih branjenika. Kazao je da ima i pouzdane informacije da Abazović plače od kako je Ubović na slobodi, što je on negirao i poručio da su neki procesi tek načeti.
“U pojedinim detaljima Abazović je bio i zlonamjeran najavljujući nove akcije SDT-a. Odakle on to zna, možemo da gatamo, da pretpostavljamo, ali vidjeli smo narativ se ne mijenja, nastavlja se. Čak je izjavio - ovo je tek 15 posto od onog što ih čeka u budućnosti. Tako se ne razgovara. Sada nije premijer, nije član nekog bezbjedonosnog odbora da bi te informacije on znao. Ali očigledno to njemu neko javlja ili on priželjkuje, svejedno”, poručio je advokat.
Advokat najavio da će dostaviti dokaze o padu prometa kompanije zbog toga što je Abazović pričao&nbsp;
U ulcinjskom Osnovnom sudu nastavljeno je suđenje Abazoviću po tužbi komapnije Bemax za naknadu nematerijalne štete a naredno ričište zakazano je za 12. februar.&nbsp;
Piperović je najavio da će na narednom ročištu dostaviti sudiji dokaze o padu prometa kompanije Bemax, do kojih je došlo, kako tvrdi, zbog svega što je Abazović pričao u protekle tri godine.
Nastavak suđenja po tužbi Ubovića i Mijajlovića zakazan je za 18. februar.

Piperović: Abazović bio zatečen pitanjima, niko pa ni premijer ne može da etiketira ljude bez dokaza

Advokat Veselin Radulović danas će Specijalnom državnom tužilašvu podnijeti dopunu krivične prijave protiv političke partije Demokrate Demokratska Crna Gora, poslanika te partije Borisa Bogdanovića i ministarke kulture i medija i funkcionerke Demokratske Crne Gore Tamare Vujović zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju i zloupotreba položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja. Radulović traži da Specijalno državno tužilaštvo ispita iz kojih razloga je Vlada u maju 2021. godine usvojila Informaciju o raskidanju sporazuma i otkupu dionice puta Meljine – Petijevići na osnovu koje je samo dan kasnije potpisan novi sporazum koji je uzrokovao štetu za državni budžet od 4,5 miliona eura. On smatra da treba ispitati da li postoji osnovana sumnja da je u planiranju, pripremi i izvršenju krivičnih djela učestvovao neko od funkcionera tadašnje Vlade i funkcionera lokalne samouprave u Herceg Novom. Radulović je u avgustu podnio dvije prijave protiv Demokrata i njihovih funkcionera i nakon toga još četiri dopune krivičnih prijava ali do danas nema reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva. <h2>SPORNI RASKID</h2> U dopuni krivične prijave, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je cilj kriminalne organizacije bio sticanje nezakonite moći u korist „Demokrata i drugih prijavljenih“, a na štetu budžeta Crne Gore. Radulović smatra da je svaki član imao unaprijed određeni ili odredivi zadatak. - U djelovanje organizacije primjenjuje se zastraživanje i postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu i izvršnu vlast – piše u dopuni krivične prijave. Politička partija Demokrate Demokratske Crne Gore imale su ulogu i zadatak da prikrivaju zloupotrebe članova kriminalne oganizacije i, prema navodima advokata Radulovića, da stavaraju uslove i podtrekavaju na krivična djela. Sve je to za posljedicu imalo, kako se sumnja, sticanje imovinske koristi na štetu budžeta. - Partija je preko svojih funkcionera i članova, odmah nakon što je postala dio vlasti krajem 2020. godine i tokom 2021. godine, preko svojih funkcionera više puta Vladi Crne Gore dostavljala dopise sa istim pitanjem i zahtjevom da država postigne novi dogovor sa koncesionarom „Univerzal Monte“, iza koga stoji srpski biznismen Vuk Hamović i sa kojim je na osnovu tendera 2007. godine zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine izgubio pravo na prihode od putarine. Lažno su predstavljali da to čine zbog građana kako bi prestalo sa naplatom putarine i na taj način stičući korist za političku partiju na predstojećim lokalnim izborima u Herceg Novom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada i opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ 7. maja 2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati više od 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. <h2>PITANJA</h2> Prema stavu advokata Radulovića, Bogdanović je 23. aprila 2021. godine Vladio poslao dopis sa pitanjem da li će i kada biti zaključen novi sporazum sa koncesionarom „Univerzal Monte“ iza koga stoji biznismen Hamović. Uloga Bogdanovića bila je, kako se sumnja, da stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"> <figcaption>Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Vujović je, kako se navodi u prijavi, imala zadatak da u svojstvu tada poslanice Skupštine, stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela na štetu državnog budžeta. - Ona je10. decembra 2020. godine uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću, gdje je ukazala na problem Novljana oko naplate dionice Meljine - Petijevići sa predlogom da Vlada preuzme sve nadležnosti nad putnim pravcem i predložila da se isplati 4,5 miliona eura koncesionaru „Univerzal Monte“. Na osnovu tendera 2007. godine sa tom kompanijom je zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po tom ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine inače izgubio pravo na prihode od putarine, zatim je 2. marta 2021. godine takođe je uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru finansija Milojku Spajiću sa istim predlogom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada Crne Gore i Opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ dana 7.5.2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države Crne Gore, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati preko 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. Advokat Radulović ističe da dokaz iz prethodnih krivičnih prijava i dopuna ukazuju da je kompletna infrastruktura partije Demokratska Crna Gora „ stavljena u službu planiranja i izvršenja krivičnih djlela, prvenstveno zloupotreba službenih ovlašćena od funkcionera te partije, kojim krivičnim djelima ta organizacija i njeni članovi u produženom trajanju stiču imovisnku i političku korist, a istovremeno pričinjavaju štetu budžetu Crne Gore.

Tag: katarina-dzaferovic

Džeferović pred Poljsku: Imamo nove ciljeve, odbrana će biti ključ

Rim otvorio dvije nove stanice metroa, uključujući i stanicu kod Koloseuma, sa arheološkim otkrićima

ASCG: Marija Vuković i Amir Papazi najbolji atletičari u ovoj godini

Vukotić: Novi pokušaj stvaranja alternativnog istorijskog narativa koji nema puno veze sa realnošću

“Gospoda Glembajevi” najbolji na Nušićevim danima

PRATITE TVe UŽIVO