Amerikanci odlaze, ali ne odlaze mirno i dostojanstveno, već prkosno, poručujući da Evropsku uniju treba ukinuti i vratiti suverenitet pojedinačnim državama — stav koji američki vladajući nacionalpopulisti, što nas uopšte ne čudi, dijele sa ruskim neoimperijalistima.
Iako su Evropljani prethodnih 11 mjeseci pokušavali sve kako bi se, uprkos očiglednom međusobnom animozitetu, ipak nekako dodvorili patološki narcisoidnom i halapljivom američkom predsjedniku, neograničeno mu laskajući i podmićujući ga darovima, milionskim poslovima i neumjerenim obećanjima, čini se da je toj neukusnoj i nedostojnoj igri konačno došao kraj. Na evropskoj strani, doduše, i dalje ima onih — poput šefice evropske diplomatije Kaje Kalas — koji pokušavaju umanjiti značaj objavljivanja nove američke spoljnopolitičke strategije, tvrdeći da je Amerika i dalje glavni saveznik Evrope. Ali sada bi svima trebalo biti jasno da je jedno istorijsko razdoblje okončano i da Amerika više nije najveća saveznica Evrope, kao što, uostalom, nije još od prvih dana nakon Trampovog januarskog povratka u Bijelu kuću, premda na evropskoj strani mnogi to nisu željeli prihvatiti.
Štaviše, ne samo da Trampova Amerika nije saveznik ujedinjene Evrope, već je, uz Putinovu Rusiju, i njen glavni protivnik. Amerikanci odlaze, ali ne mirno i dostojanstveno, već prkosno, uz poruku da EU treba ukinuti i vratiti suverenitet državama članicama — stav koji američki nacionalpopulisti dijele sa ruskim neoimperijalistima. I Trampu i Putinu ujedinjena Evropa najveća je smetnja, jer znaju da će se sa pojedinačnim evropskim državama lakše obračunati nego sa blokom u cjelini.
Zamjenik američkog državnog sekretara Kristofer Landau, koji je ovih dana na redovnom polugodišnjem zasjedanju NATO-a u Briselu mijenjao državnog sekretara Rubija — koji se nije udostojio lično doći — izjavio je po povratku u SAD da evropske nacije dopuštaju „neizabranoj, nedemokratskoj i nereprezentativnoj birokratiji EU u Briselu da sprovodi politiku civilizacijskog samoubistva“, što je bizaran narativ koji Amerikanci ponovo dijele sa kremaljskim ideolozima. Trampovi jurišnici sada otvoreno poručuju EU da će se posvetiti njenoj disoluciji, dok je Vašington istovremeno Evropi dao rok do 2027. da preuzme odgovornost za većinu nenuklearnih odbrambenih sposobnosti NATO-a.
Okrećući leđa Evropi, Tramp ima novi prioritet — „obnavljanje strateške stabilnosti s Rusijom“, a povlačenjem iz Evrope Tramp jasno poručuje Putinu da ga ne zanima sudbina Ukrajine, od koje zavisi i budućnost Evrope. Ako Evropa ništa ne preduzme, Putin će, iako se Ukrajinci neće lako predati, prije ili kasnije slomiti Ukrajinu. A to bi imalo nesagledive posljedice za cijeli kontinent.
Zbog toga današnji sastanak britanskog premijera Starmera, njemačkog kancelara Merca, francuskog predsjednika Makrona i ukrajinskog predsjednika Zelenskog u Londonu ne može biti važniji i sudbonosniji. Ovo je zapravo posljednja prilika koju Evropa ima — ne samo da spasi Ukrajinu, već i samu sebe i evropski projekat. Dok nam Amerikanci sa jedne strane nedvosmisleno poručuju da ostajemo sami, Putin sa druge strane pojačava pritisak. Evropa se suočava sa sličnom dilemom kao 1949. ili 1991. godine.
Makron, Merc i Starmer danas odlučuju o tome hoće li Evropa postati politički subjekt ili tek geografski prostor između SAD-a i Rusije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Makron, Merc i Starmer danas odlučuju o sudbini Evrope

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastaće se danas s ključnim evropskim saveznicima u Londonu, pošto ga je američki predsjednik Donald Tramp optužio da nije pročitao najnoviji mirovni predlog.
- Upravo sada počinjemo novu diplomatsku nedjelju – biće konsultacija s evropskim liderima. Prije svega, bezbjednosna pitanja, podrška našoj otpornosti i paketi podrške za našu odbranu- naveo je Zelenski u svom večernjem obraćanju, snimljenom u vozu u nedjelju.
Predsjednik Ukrajine u Londonu bi trebalo da se sastane s britanskim premijerom Kirom Starmerom, francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, koji najviše podržavaju Kijev u Evropi.
Američki predsjednik kritikovao je svog ukrajinskog kolegu, navodeći da je "malo razočaran".
- Razgovarali smo s (ruskim) predsjednikom (Vladimirom) Putinom i razgovarali smo sa ukrajinskim liderima, uključujući Zelenskog, predsjednika Zelenskog, i moram reći da sam pomalo razočaran što predsjednik Zelenski još nije pročitao predlog, to je bilo prije nekoliko sati- rekao je Tramp novinarima u nedjelju.
Londonski razgovori uslijediće poslije trodnevnih pregovora ukrajinskih i američkih zvaničnika u blizini Majamija. Ti razgovori su završeni pozitivnim tonom, ali nisu doveli do jasnog napretka.
Trampova administracija vrši pritisak na Kijev da prihvati mirovni predlog za koji su mnogi kritičari rekli da je u velikoj mjeri naklonjen Rusiji.
Poslije pregovora u Majamiju, Zelenski je rekao da je razgovarao s američkim pregovaračima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom.
- Američki izaslanici su svjesni ključnih stavova Ukrajine i razgovor je bio konstruktivan, mada ne lak- rekao je Zelenski.
On je naveo da od ukrajinskih pregovarača u Majamiju Rustema Umerova i Andrija Hnatova očekuje detaljne informacije o svemu što je rečeno američkim izaslanicima u Moskvi i "o nijansama koje su Amerikanci spremni da modifikuju u pregovorima s nama i s Rusima".
Rusija je dotle nastavila vazdušne napade na ključnu ukrajinsku infrastrukturu dok temperature nastavljaju da padaju.
Ruske snage su napale Ohtirku u Sumskoj oblasti tokom noći između nedjelje i ponedjeljka, saopštile su regionalne vlasti.
Guverner Oleg Grigorov rekao je da je sedam ljudi povrijeđeno u napadu na devetospratnu stambenu zgradu i da su svi prevezeni u bolnicu.
Prema saopštenju ukrajinske službe za vanredne situacije, vatrogasci su ugasili požar na drugom do petom spratu i evakuisali 35 stanovnika, spasavajući sedam ljudi, uključujući jedno dijete, iz oštećenih stanova.
U Černihivu je stambena zgrada oštećena kao rezultat pada ruskog drona. Tri osobe su povrijeđene, od kojih je jedna hospitalizovana, napisala je Služba za hitne slučajeve na Telegramu.
Uoči planiranih posjeta Zelenskog Londonu, Briselu i Rimu radi razgovora o mirovnom procesu, italijanska premijerka Đorđa Meloni &nbsp;razgovarala je s njim telefonom.
Ona je ponovo potvrdila solidarnost Rima s Kijevom i obećala da će pružiti hitnu pomoć za podršku energetskoj infrastrukturi Ukrajine i njenom stanovništvu, navodi se u saopštenju njenog kabineta.
U saopštenju se dodaje da će Italija poslati dodatne isporuke, uključujući generatore, za podršku energetskoj infrastrukturi i ukrajinskom stanovništvu, i da cilj ostaje trajan i pravedan mir.

Zelenski razgovara u Londonu s evropskim saveznicima pošto ga je Trump kritikovao

Nastup američkog predsjednika Donalda Trampa na konferenciji za novinare u Egiptu, održanoj povodom mirovnog sporazuma o Gazi, prema ocjenama analitičara, zasijenio je izjave britanske vlade o njihovoj navodnoj „ključnom ulozi“ u pregovorima.
Na samom početku konferencije, Tramp je postavio pitanje: „Gdje je Ujedinjeno Kraljevstvo?“ Kada je britanski premijer Kir Starmer podigao ruku, Tramp ga je pozvao da mu se pridruži na bini. Rukovali su se kratko, Tramp ga je nazvao „prijateljem“, ali mu nije omogućio da se obrati prisutnima. Umjesto toga, nastavio je govoriti o svojoj ulozi u donošenju mira na Bliski istok.
Ovakav postupak, prema mišljenju brojnih komentatora, otkriva stvarni uticaj Britanije u regiji. Premijer se našao u neugodnoj situaciji, a mnogi analitičari istakli su da je Velika Britanija bila samo posmatrač, dok su ključne odluke dolazile iz Vašingtona i od strane regionalnih lidera.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fclashreport%2Fstatus%2F1977797787195523561%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1977797787195523561%7Ctwgr%5E982a26431ff653548e0ef664dffe513becf77dbd%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Dodatni dokaz</h2>
Snimci i fotografije tog trenutka brzo su obišli svijet, a kritičari su ih iskoristili kao dodatni dokaz ograničenog britanskog uticaja u pregovorima.
Dan ranije, američki ambasador u Izraelu Majk Hakabi javno je kritikovao izjavu britanske ministarke obrazovanja, nazivajući je „zabludjelom“, zbog tvrdnje da je London imao „ključnu ulogu“ u postizanju dogovora.
Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar dodatno je doveo tu tvrdnju u pitanje tako što je podijelio izjavu bivšeg britanskog oficira Ričarda Kempa, koji je ustvrdio da je „britanska vlada igrala samo negativnu ulogu, ohrabrujući Hamas kroz priznanje nepostojeće palestinske države“.
<h2>Značajan doprinos</h2>
Uprkos ovim kritikama, iz Dauning Strita tvrde da je doprinos Velike Britanije bio značajan. Kao dokaz, pozivaju se na riječi specijalnog izaslanika za Bliski istok Stiva Vitkofa, koji je pohvalio rad britanskog savjetnika za nacionalnu bezbjednost Džonatana Pauela.
- Tokom proteklih sedmica i mjeseci, uložili smo veliki napor kako bismo podržali ovaj proces – radeći iza kulisa sa Sjedinjenim Američkim Državama, kao i s partnerima iz arapskog i evropskog svijeta. Razvijali smo ideje i gradili konsenzus o budućnosti Gaze - saopštio je portparol britanskog premijera, prenosi Avaz.

(VIDEO) Tramp pozvao britanskog premijera na govornicu, pa ga poslao nazad

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je, nakon današnjeg sastanka, da se ne slaže s britanskim premijerom Kirom Starmerom oko priznavanja palestinske države.
Upitan na konferenciji za novinare o priznavanju palestinske države, Tramp je rekao da se "ne slaže s premijerom po tom pitanju", dodajući da je to "zapravo jedno od naših rijetkih neslaganja."
Starmer je poručio da se on i Tramp slažu oko krajnjeg cilja, a to je mir u regiji.&nbsp;
- Apsolutno se slažemo oko potrebe za mirom i smjernicama jer je situacija u Gazi nepodnošljiva- rekao je.
<h3>"Čekate li da Tramp napusti zemlju da priznate Palestinu?"</h3>
Novinari su britanskog premijera pitali čeka li da Tramp napusti zemlju kako bi onda formalno priznao palestinsku državu ovog vikenda.&nbsp;
- Jasno sam iznio svoj stav krajem jula o vremenu priznanja, što nema nikakve veze s ovim državnim posjetom- odgovorio je.
Dodao je da je razgovarao tome s američkim predsjednikom, kao što se i očekuje između dvojice čelnika koji se međusobno poštuju i vole te žele postići bolje rješenje na najbolji mogući način.
List Times izvijestio je juče da će Velika Britanija ovog vikenda formalno priznati palestinsku državu.
Starmer je u julu upozorio da bi Britanija mogla priznati Palestinu ako Izrael ne preduzme korake za ublažavanje patnje u Gazi i ne postigne primirje u gotovo dvogodišnjem ratu s Hamasom.
List Times napisao je, bez navođenja izvora, da će Britanija objaviti izjavu nakon što američki predsjednik završi svoju posjetu Velikoj Britaniji.

Tramp poslije razgovora sa Starmerom: Ne slažem se da treba priznati palestinsku državu

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp danas je stigao u rezidenciju britanskog premijera Kira Starmera, na razgovore koji su osmišljeni da fokusiraju njegovu drugu državnu posjetu na globalna pitanja, a ne na unutrašnje političke probleme.
Nakon ceremonijalnog dana, tokom kojeg se Tramp vozio u kočiji sa kraljem Čarlsom i prisustvovao državnoj večeri, američki predsjednik i Starmer obilježavaju predstavljanje paketa američkih investicija u privredu Britanije vrijednog 150 milijardi funti.
Starmer je dočekao Trampa u svojoj seoskoj rezidenciji Čekers, uz zvuke gajdi, na sastanku koji nije bez rizika.

Tramp stigao na razgovore sa Starmerom

Britanija se "nikada neće predati“ desničarskim demonstrantima koji koriste englesku zastavu kao paravan za nasilje i širenje straha, izjavio je Kir Starmer, osuđujući napade na policajce i rasističko zastrašivanje manjina, piše Guardian.
Starmer je rekao da zastava Svetog Đorđa „predstavlja našu raznoliku zemlju“ i da neće tolerisati da ljudi budu „zastrašivani na našim ulicama zbog svog porijekla ili boje kože“.
Poslanici i antifašističke grupe pozvali su premijera da se oglasi povodom retorike najvećeg nacionalističkog protesta u posljednjih nekoliko decenija, koji je organizovao desničarski aktivista Tomi Robinson, pravim imenom Stiven Jaksli-Lenon.
U svom prvom komentaru na subotnji marš, Starmer je rekao da postoji pravo na miran protest, ali da su nasilje i zastrašivanje neprihvatljivi, te je osudio prisvajanje zastave Svetog Đorđa od strane desničarskih, antiimigracionih demonstranata.

Starmer: Britanija nikada neće predati zastavu desničarskim demonstrantima

Britanski premijer Kir Starmer rekao je predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldu Trampu i evropskim liderima da je podrška Ukrajini nepokolebljiva i da bi u okviru bilo kakvog mirovnog sporazuma sa Rusijom trebalo obezbijediti snažne bezbjednosne garancije.
- Premijer je jasno stavio do znanja da je naša podrška Ukrajini nepokolebljiva - međunarodne granice se ne smiju mijenjati silom i Ukrajina mora imati snažne i vjerodostojne bezbjednosne garancije za odbranu svog teritorijalnog integriteta kao dio bilo kakvog sporazuma - navedeno je u saopštenju Starmerovog kabineta u Dauning stritu.
Razgovor, u kojem su učestvovali i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i lideri Francuske, Njemačke, Italije, Poljske, Finske, NATO-a i Evropske unije, održan je danas uoči sastanka Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina na Aljasci zakazanog za petak.

Starmer poručio Trampu: Britanska podrška Ukrajini „nepokolebljiva“

Francuski predsjednik Emanuel Makron objavio je da je razgovarao s predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim, te da su u pozivu učestvovali i njemački kancelar Fridrih Merc i britanski premijer Kir Starmer.
U objavi na društvenoj mreži Iks, Makron je otkrio detalje razgovora, u kontekstu najavljenog sastanka američkog predsjednika Donalda Trampa s ruskim liderom Vladimirom Putinom.
- Ostajemo odlučni u podršci Ukrajini, radeći u duhu jedinstva i nadovezujući se na rad koji je poduzet u okviru Koalicije voljnih - napisao je Makron, referišući se na grupu država koje podržavaju ovu zemlju.
Posebno se osvrnuo na plan za sastanak Putina i Trampa, odnosno na činjenicu da će se ovaj sastanak vjerovatno desiti bez prisustva ukrajinskih zvaničnika.
- Budućnost Ukrajine ne može se odlučivati bez Ukrajinaca, koji se već više od tri godine bore za svoju slobodu i bezbjednost - napisao je francuski predsjednik.
Naveo je i da će „Evropljani takođe nužno biti dio rješenja, jer je i njihova sopstvena bezbjednost u pitanju.“
- Nastaviću blisku koordinaciju s predsjednikom Zelenskim i našim evropskim partnerima - dodao je na kraju objave Makron.

Evropa stala uz Zelenskog: Ne može biti razgovora o budućnosti Ukrajine bez Ukrajinaca

Premijer Velike Britanije Kir Starmer izjavio je danas da će ta zemlja priznati palestinsku državu u septembru – osim ako Izrael ne pristane na prekid vatre u Gazi i ne preduzme korake ka dugoročnom miru.
Starmer je zbog toga sazvao ministre na rijetku ljetnju sjednicu kabineta kako bi razmotrili situaciju u Gazi.
On je ministrima poručio da će Ujedinjeno Kraljevstvo priznati državu Palestinu pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, „osim ako izraelska vlada ne preduzme suštinske korake ka okončanju užasne situacije u Gazi, ne postigne prekid vatre, jasno ne stavi do znanja da neće biti aneksije na Zapadnoj obali, i ne se obaveže na dugoročni mirovni proces koji će rezultirati rješenjem o dvije države“.
Velika Britanija već dugo podržava ideju o nezavisnoj palestinskoj državi koja bi postojala uporedo s Izraelom, ali je do sada insistirala da priznanje treba da bude dio pregovaranog rješenja u okviru modela dvije države.
Pritisak da se formalno prizna palestinska državnost dodatno je porastao nakon što je predsjednik Francuske Emanuel Makron najavio da će njegova zemlja u septembru postati prva velika zapadna sila koja će priznati Palestinu.

Starmer: Velika Britanija će priznati Palestinu ako Izrael ne pristane na prekid vatre

Britanski premijer Kir Starmer izjavio je danas da priznavanje palestinske države mora biti jedan od koraka ka trajnom miru na Bliskom istoku.
Starmer je naveo da se on i saveznici angažuju da bi bio postignut trajni mir u regionu Bliskog istoka, kao i prekid vatre u Pojasu Gaze, prenio je Rojters. 
&nbsp;
&nbsp;- Priznavanje palestinske države mora biti jedan od tih koraka. Nedvosmislen sam po tom pitanju. Ali to mora biti dio šireg plana koji će na kraju rezultirati rješenjem koje podrazumijeva uspostavljanje dvije države i trajnom bezbjednošću za Palestince i Izraelce- naveo je Starmer.
On je to izjavio nakon što je razgovarao sa francuskim predjsednikom Emanuelom Makronom, koji je rekao da će Francuska priznati palestinsku državnost u septembru ove godine, i nakon što je više od 200 britanskih poslanika potpisalo pismo u kojem ga pozivaju da prizna palestinsku državu.

Više od 200 poslanika traži od Starmera da prizna Palestinu

Predsjednik Brazila Luiz Inasio Lula da Silva danas je stavio veto na zakon koji bi njegovom prethodniku Žairu Bolsonaru mogao da smanji 27-godišnju zatvorsku kaznu zbog pokušaja puča protiv Lule 2023. godine.
Lula je tu odluku saopštio na ceremoniji u predsjedničkoj palati u Braziliji na treću godinu nemira Bolsonarovih pristalica koji su upali u zgrade federalne vlade i uništavali ih.
Senat Palamenta Brazila je zakon donio u decembru i mogao bi da zaobiđe Lulin veto, ali analitičari kažu da je to riskantno za poslanike, jer se približavaju opšti izbori u oktobru.
Lula, 80-godišnji ljevičar, predvodiće favorite na izborima, a konkurent će mu vjerovatno biti senator Flavio Bolsonaro, 44-godišnji sin krajnje desnog 70-godišnjeg bivšeg predsjednika koji je u zatvoru.
- Nemamo pravo da zaboravimo prošlost. Zato ne prihvatamo diktature - civilne ili vojne - rekao je Lula predstavnicima sve tri grane vlasti na ceremoniji povodom godišnjice nemira koja se slavi kao "Dan obnavljanja demokratije" i istakao da je u istoriji to "dan pobjede naše demokratije, pobjede nad onima koji su pokušali da zadobiju moć silom, ignorišući volju naroda iskazanu na izborima".
Lula je 2023. godine ostvario tijesnu pobjedu nad Žairom Bolsonarom kome je kasnije zabranjeno da se kandiduje do 2030. godine zbog zloupotrebe vlasti, a potom je i osuđen na 27 godina zatvora. Sudi mu se zbog još nekih nedjela.
Da Lula nije stavio veto, zatvorska kazna za pokušaj puča bi se spojila sa drugom što bi dovelo do smanjenja ukupne kazne, a Bolsonarovim saučesnicima bi zatvorske kazne bile skraćene za dvije trećine.
Bolsonarovi ljekari traže da on zbog lošeg zdravlja pređe iz zatvora u kućni pritvor. On ide po bolnicama još od 2018. godine kada ga je tokom predsjedničke kampanje nožem izboo jedan mentalno poremećeni čovjek.

Predsjednik Brazila stavio veto: Bolsonaru ne smanjuju zatvorsku kaznu

Zbog najavljenih nepovoljnih vremenskih uslova, program manifestacije ,,Novogodišnja priča u Prijestonici’’, planiran za 9. i 10. januar, odlaže se i biće realizovan u novim terminama, saoptšeno je iz gradske uprave.
Kako navode, manifestacija ,,Novogodišnja priča u Prijestonici’’ nastavlja se 11. i 12. januara na Dvorskom trgu i Balšića pazaru, uz bogat muzički program za građane i posjetioce iz drugih gradova.
U nedjelju, 11. januara, program počinje nastupom Hora ,,Luča’’ u 11 sati, dok će u večernjim satima nastupiti mediteranska klapa Assa Voce u 18 sati i Leon Lasić Tribute Oliver Džiboni u 20h.
Završnog dana manifestacije, u ponedjeljak, 12. januara, publiku očekuju nastupi Danila Ivanovića Čode u 16 sati, Edisa Agića u 18 sati, kao i Indire Forze ex. Colonia u 20 sati.
Poseban dio programa biće posvećen i najmlađima, kroz Dječiji grad na Balšića pazaru, koji će 11. i 12. januara ponuditi zabavne i edukativne sadržaje, uključujući čitanje bajki, maskote, Ledenu laboratoriju i Veselov show.
- Pozivamo građane i posjetioce iz drugih gradova da zajedno zatvorimo ,,Novogodišnju priču u Prijestonici’ – navode iz gradske uprave.

,,Novogodišnja priča u Prijestonici”: Čoda, Edis Agić i Indira Forza za završnicu manifestacije

Naučnici koji analiziraju prve snimke sa opservatorije Vera C. Rubin otkrili su asteroid sa najbržom rotacijom u svojoj klasi. Ovaj svemirski kamen koji obara rekorde, nazvan 2025 MN45, veći je od većine nebodera na Zemlji – prečnika širok oko 710 metara.
Masivni svemirski objekat napravi pun krug za oko 113 sekundi, što ga čini najbrže rotirajućim poznatim asteroidom prečnika većeg od 500 metara.
Istraživanje, objavljeno u srijedu, 7. januara, u časopisu The Astrophysical Journal Letters, dio je programa proučavanja asteroida čiji je cilj bolje razumijevanje načina na koji su se ova nebeska tijela formirala i razvijala.
Ova studija je prvi recenzirani naučni rad nastao na osnovu podataka sa LSST kamere Opservatorije Rubin, najveće digitalne kamere na svijetu, koja će tokom deset godina neprekidno snimati noćno nebo južne hemisfere i stvoriti dosad neviđeni vremenski zapis evolucije svemira.
<h2>Kamenje koje se okreće</h2>
Asteroidi su velike svemirske stene, a mnogi od njih su ostaci iz ranog perioda istorije našeg Sunčevog sistema, starog oko 4,5 milijardi godina, prije nego što su se razvile planete i sateliti. Zato proučavanje asteroida omogućava naučnicima da rekonstruišu promjene kroz koje je Sunčev sistem prolazio tokom vremena, prenosi RTS.
Naučnici su asteroid 2025 MN45 otkrili koristeći preliminarne podatke Opservatorije Rubin, koji su već nakon samo sedam noći posmatranja otkrili hiljade do tada nepoznatih asteroida širom Sunčevog sistema.
Izuzetno brza rotacija ovog asteroida posebno je zainteresovala istraživački tim, jer pruža važne naznake o sastavu ovog drevnog svemirskog tijela.
- Očigledno je da ovaj asteroid mora biti građen od materijala izuzetno velike čvrstoće da bi ostao u jednom komadu. Njegova koheziona čvrstoća morala bi da bude slična čvrstoći kompaktnog kamena. Ovo je donekle iznenađujuće, jer se smatra da je većina asteroida sastavljena od velikog broja manjih kamenih fragmenata i krhotina koje su se spojile gravitacijom tokom formiranja Sunčevog sistema ili kasnijih sudara - izjavila je Sara Grinstrit, pomoćna astronomkinja u Nacionalnoj laboratoriji za optičko-infracrvenu astronomiju Nacionalne fondacije za nauku.
<h2>Hiljade novih otkrića</h2>
Uopšteno, brzorotirajući asteroidi mogli su da dostignu takvo stanje nakon sudara sa drugim svemirskim tijelom, navodi istraživački tim. Takođe je moguće da je 2025 MN45 ostatak znatno većeg asteroida koji je razbijen u kosmičkom sudaru.
Većina asteroida u Sunčevom sistemu nalazi se u glavnom asteroidnom pojasu između Marsa i Jupitera. Međutim, većina brzorotirajućih asteroida koje su astronomi do sada posmatrali nalazi se bliže Zemlji, jednostavno zato što su lakši za uočavanje.
Asteroid 2025 MN45 pripada glavnom pojasu, gdje većina asteroida, pošto su uglavnom labave gomile krhotina, mora da ima period rotacije od najmanje 2,2 sata kako bi se izbjeglo raspadanje. Sve što se okreće brže od toga „mora biti strukturno veoma čvrsto“, navode autori.
Ipak, 2025 MN45 nije jedini brzorotirajući asteroid u glavnom pojasu. Pored njega, prvi skup podataka Opservatorije Rubin uključuje i 16 „super-brzih“ rotatora, sa periodima rotacije između 13 minuta i 2,2 sata, kao i dva „ultra-brza“ rotatora koji se okreću za manje od dva minuta. Svi ovi asteroidi duži su od 90 metara, a svi osim jednog nalaze se u glavnom asteroidnom pojasu.
Podaci prikupljeni tokom probne faze rada Opservatorije Rubin, objavljeni prošlog juna, detaljnije su analizirani u ovom radu, koji je u srijedu predstavljen i na konferenciji za novinare tokom 247. sastanka Američkog astronomskog društva u Finiksu.
Prema saopštenju, ovaj ogroman skup posmatranja sadrži oko 1.900 do sada neviđenih asteroida. Kada Opservatorija Rubin u narednim mjesecima zvanično započne svoje desetogodišnje istraživanje neba, očekuje se otkriće još mnogo novih objekata.

Naučnici posmatrali asteroid koji ruši granice brzine rotacije u glavnom pojasu

Veliki požar zahvatio je večeras skladišta na jednoj pijaci s raznovrsnom robom u Tirani, glavnom gradu Albanije, objavila je agencija Anadolija.
Na terenu je angažovan veći broj vatrogasnih ekipa koje gase vatru zahvaćenu velikom površinom skladišnih prostora u kojima se nalaze odjeća i drugi zapaljivi materijali.
Prema preliminarnim informacijama nadležnih službi, nema podataka o poginulim ili povrijeđenim osobama, ali je pričinjena velika materijalna šteta.
Uzrok požara zasad nije poznat, a očekuje se službeno saopštenje nadležnih tijela, prenosi Index.

Tag: kir-starmer