Američki predsjednik Donald Tramp povukao je podršku sporazumu britanskog premijera Kira Starmera o predaji ostrva Čagos Mauricijusu, jer Velika Britanija odbija dati dozvolu za korišćenje britanskih vojnih baza za potencijalne napade na Iran, saznaje Tajms (The Times).
Prema informacijama iz diplomatskih izvora, Bijela kuća već priprema detaljne vojne planove za udar na Iran koji uključuju stratešku bazu Diego Garsija (u Indijskom okeanu) i RAF Ferford u Glaučesterširu, gdje je smještena američka flota teških bombardera u Evropi.
Iako su ove baze ključne za američke operacije, dugogodišnji sporazumi nalažu da se one mogu koristiti samo za operacije s kojima se britanska vlada unaprijed usaglasi. London trenutno odbija dati "zeleno svjetlo" zbog straha od kršenja međunarodnog prava.
Naime, prema međunarodnim propisima, država koja ustupi baze za napad snosi jednaku odgovornost kao i ona koja ga izvodi, ukoliko je imala saznanja o "međunarodno protupravnom djelu".
- Velika Britanija dozvoljava upotrebu sile samo u samoodbrani, u slučaju stvarnog ili neizbježnog napada. Preventivni udari kakve Tramp planira hodaju po tankoj liniji legalnosti - navode pravni eksperti.
<h2>Trampova poruka: "Iran može napasti i vas"</h2>
Nakon telefonskog razgovora sa Starmerom u utorak, Tramp je na svojoj mreži Truth Social otvoreno zaprijetio i povezao sudbinu arhipelaga Čagos sa vojnom saradnjom.
- Ako Iran odluči da ne sklopi dogovor, možda će biti neophodno da SAD iskoriste Diego Garsija i Ferford kako bi iskorijenile potencijalni napad nestabilnog i opasnog režima. To je napad koji bi potencijalno mogao pogoditi i Veliku Britaniju - napisao je Tramp, dodajući da Britanci moraju ostati jaki i oduprijeti se "wokeizmu".
Britanska vlada uporno tvrdi da je sporazum o predaji ostrva Mauricijusu (koji bi poreske obveznike mogao koštati 35 milijardi funti) neophodan iz sigurnosnih razloga kako bi se izbjegli dugotrajni pravni sporovi.
Ipak, realnost na terenu je drugačija. Visoki zvaničnici britanske Vlade privatno priznaju da sporazum ne može biti sproveden bez odobrenja SAD-a. Situaciju trenutno opisuju kao "mračnu", dok premijer Starmer pokušava balansirati između međunarodnog prava i pritiska iz Bijele kuće.
Dok ministri u Londonu javno poručuju da će "istrajati na dogovoru", Trampov veto na Čagos jasno pokazuje da će cijena britanskog suvereniteta nad bazama biti direktno vezana za američke planove na Bliskom istoku.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Rampa iz Londona: Britanija zabranila Trampu korišćenje baza za udar na Iran

Morgan Meksvini, šef kabineta britanskog premijera Kira Starmera, podnio je ostavku zbog bure izazvane imenovanjem Pitera Mandelsona za ambasadora Ujedinjenog Kraljevstva u SAD-u uprkos njegovim vezama s Džefrijem Epstinom.
Morgan Meksvini je saopštio da preuzima odgovornost jer je Starmeru savjetovao da imenuje 72-godišnjeg Mandelsona na najvažniju britansku diplomatsku poziciju 2024. godine.
- Odluka da se imenuje Piter Mandelson bila je pogrešna. Naštetio je našoj stranci, našoj zemlji i samom povjerenju u politiku. Kada mi je postavljeno pitanje, savjetovao sam premijeru da donese tu odluku i preuzimam punu odgovornost za taj savjet - naveo je Meksvini u saopštenju.
Starmerova vlada obećala je da će objaviti vlastite mejlove i drugu dokumentaciju vezanu za Mandelsonovo imenovanje, za koju tvrdi da će pokazati da je Mandelson doveo zvaničnike u zabludu.
Mandelson, bivši ministar u vladi, ambasador i jedan od istaknutih državnika vladajuće Laburističke partije, nije uhapšen niti optužen.
Pripadnici Metropolitanske policije u petak su pretresli Mandelsonov dom u Londonu i još jednu nekretninu povezanu s njim. Policija je saopštila da je istraga složena i da će zahtijevati "značajnu količinu dodatnog prikupljanja dokaza i analize".
Starmer je u septembru smijenio Mandelsona s ambasadorske pozicije nakon ranijih otkrića o njegovim vezama s Epstinom. No kritičari ističu da su mejlovi koje je nedavno objavilo američko Ministarstvo pravde iznijeli ozbiljne sumnje u prvi plan kada je riječ o Starmerovoj procjeni. Smatraju da je od početka morao znati da je imenovanje Mandelsona pogrešan potez.

500x500

1250x600

1084x550

Starmerov šef kabineta podnio ostavku zbog imenovanja Mandelsona za ambasadora uprkos vezama s Epstinom

Britanski premijer Kir Starmer nikada nije bio umiješan u priče o Džefriju Epstinu, ali je u ozbiljnoj opasnosti da izgubi posao zbog njega, piše CNN.
Dok se politička kriza produbljuje na istočnoj strani Atlantika, žrtve Epstina bore se sa inertnošću u Vašingtonu dok traže pravdu.
Pokazuje da, iako britanske političke institucije posvećene odgovornosti i istragama funkcionišu, Trampova kontrola nad Ministarstvom pravde i njegova čvrsta kontrola nad republikanskim Kongresom štite ga od kritičke kontrole.
Ali prije svega, globalni uticaj Epstin fajlova – koji sada dopiru i do Norveške i Poljske – naglašava ogromnu dimenziju skandala koji se širi gotovo sedam godina nakon što je seksualni prestupnik preminuo.
Poslanici Laburističke stranke upozorili su, piše Gardijan, da su dani Kira Starmera kao premijera odbrojani nakon dana bijesa zbog imenovanja Pitera Mandelsona za američkog ambasadora, uprkos njegovom prijateljstvu sa Džefrijem Epstinom.
Vlada je bila na ivici poraza u Donjem domu, sve dok tokom rasprave Meg Hilijer i Anđele Rejner nisu predložile amandman, kojim je naloženo objavljivanje dokumenata o Mandelsonovom imenovanju i dubini njegovog odnosa sa osuđenim seksualnim prestupnikom.
Poslanici su rekli da bi konačno objavljivanje dokumenata – koje može biti odloženo zbog policijske istrage protiv Mandelsona – moglo da pokrene izazov vođstvu stranke.&nbsp;
- Potrebno je da sav otrov ispliva na površinu - rekao je jedan poslanik.
Jedan bivši ministar rekao je: „Imali smo mnogo loših dana u poslednje vrijeme, ali mislim da je ovo najgore do sada“, dok je drugi poslanik upozorio: “Povjerenje je ograničeno. Lično nisam siguran da bih mogao da verujem sebi da podržim premijera u glasanju o povjerenju“.
- Najkritičnije raspoloženje je među superlojalnima - primijetio je poslanik iz generacije 2024.
Poslanici su rekli da je Starmerovo priznanje tokom sesije da je znao za Mandelsonovo prijateljstvo sa Epstinom prije njegovog imenovanja bilo trenutak koji je rasvijetlio situaciju.
- Moglo se osjetiti kako se menja atmosfera, bilo je mračno - rekao je jedan poslanik koji je ranije bio blizak Starmeru.&nbsp;
Iz Dauning strita broj 10 je naknadno saopšteno da je premijer bio svjestan samo onoga što je već bilo u javnom domenu.
- Nema opravdanja. Znali su sve o Piterovom odnosu sa Epstinom, ali su mu ipak dali posao - rekao je jedan poslanik.
- Kao da je Kris Pinčer (skandal oko Krisa Pinčera bio je politička kontroverza u Ujedinjenom Kraljevstvu vezana za optužbe za seksualno uznemiravanje i neprimjereno ponašanje bivšeg zamjenika glavnog šefa poslaničke grupe Konzervativne partije) na steroidima - dodao je, misleći na skandal koji je na kraju oborio Borisa Džonsona.&nbsp;
- Čim je Kir to priznao, tu je kraj – gotovo je - dodao je on.
Jedan bivši ministar rekao je: „Mi smo trebali da budemo oni koji ne rade ovakve stvari. Vrijeme je za novi početak, što prije, to bolje“.
Nekoliko poslanika je reklo da bi šef kabineta premijera, Morgan MekSveni, koji je bio blizak Mandelsonu, trebalo da preuzme odgovornost za neuspjehe i da podnese ostavku.&nbsp;
- Vlada bježi. Bog zna šta će izaći na vidjelo – može biti mnogo crvenih lica i odlazaka zbog svega ovoga - rekao je drugi poslanik.
Iz kabineta vlade je ranije rečeno da se nadaju da će dokumenti dokazati da je Mandelson lagao o dubini svog odnosa sa diskreditovanim finansijerom. Ali, u srijedu uveče, Metropolitanska policija saopštila je da je blokirala objavljivanje određenih dokumenata kako ne bi ugrozila krivičnu istragu u vezi sa navodnim dijeljenjem povjerljivih vladinih dokumenata sa Epstinom.
Jedan laburistički poslanik sa zadnjih klupa opisao je događaje „požar u kontejneru“, ali je rekao da, iako je iza scene bilo mnogo pritiska i buke, malo laburističkih poslanika i nijedan ministar još nisu bili spremni da se istaknu.
Nekoliko poslanika je reklo Gardijanu da bi bilo „ironično“ ako bi Starmer bio primoran da se povuče zbog Mandelsonovih veza sa Epstinom, jer su uvjereni u njegovu ličnu posvećenost borbi protiv nasilja nad ženama i djevojkama.&nbsp;
- Nikada nismo imali premijera koji se toliko brine o tome. Bilo bi ludo da ga sruši činjenica da je još jedan muškarac prijatelj pedofila, ali potpuno je moguće - rekao je jedan.
Prijedlog da se objave dokumenti u vezi sa Mandelsonovim imenovanjem usvojen je u srijedu uveče, a iz Kabineta vlade je rečeno da će postupiti u skladu sa njim što je pre moguće, u skladu sa savjetima policije.&nbsp;
- Postupićemo u skladu sa prijedlogom, uključujući objavljivanje dokumenata u vezi sa imenovanjem Pitera Mandelsona, koji će pokazati laži koje je iznio - rekao je portparol.
<h2>Nije samo Starmer pod pritiskom</h2>
Nije samo Starmer taj koji oseća pritisak, ukazuje CNN.
Javna ogorčenost zbog veza sa Epstinom u Velikoj Britaniji je toliko jaka da je kralj Čarls III oduzeo kraljevske titule svom bratu i Epsinovom prijatelju, bivšem princu Endrjuu, i primorao ga da napusti svoju ložu u imanju Vindzor.
U Sjedinjenim Državama nije bilo sličnih postupaka za bilo koga ko ima veze sa Epstinom, za kojeg su istražitelji utvrdili da je izvršio samoubistvo u zatvoru 2019. godine, prije nego što je trebalo da se suoči sa suđenjem za trgovinu seksualnim uslugama i zlostavljanje maloljetnih djevojčica.
Najpoznatija ličnost koja se suočila sa posljedicama zbog prijateljstva sa Epstinom možda je bivši ministar finansija Leri Samers. Nekadašnji predsjednik Harvardskog univerziteta povukao se prošle godine sa javnih obaveza, rekavši da je „duboko posramljen“ nakon što su imejlovi sa Epstinom pokazali da je pravio seksističke opaske i tražio savjete o romantičnim vezama.
Tramp, u međuvremenu, pokušava da prevaziđe buru koja ga prati, nakon što je Ministarstvo pravde (DOJ) insistiralo da neće biti daljih optužnica.
Ne postoje dokazi da je Tramp učinio bilo kakvo krivično djelo, a vlasti nisu podigle optužnice protiv njega ili bilo koga drugog čije se ime pominje u nedavno objavljenim fajlovima.
Dok su neki od navoda o Trampu u Epstin fajlovima bezazleni, drugi uključuju novo otkrivene, neprovjerene tvrdnje o seksualnom zlostavljanju, kao i nove detalje o tome kako su neke od žrtava Epstina opisivale svoje interakcije sa budućim predsjednikom.
Ipak, Tramp je za CNN rekao ove nedjelje: „Stvarno je vreme da se zemlja posveti nečemu drugom“.
<h2>„Mandelson izdao našu zemlju“</h2>
Kako bi Starmer volio da je tako i u Velikoj Britaniji. Njegovo premijersko mjesto visilo je o koncu u jutros nakon pobune poslanika njegove Laburističke stranke.
Premijer je bio primoran da tokom burne sesije „Question Time“ u srijedu prizna da je znao za prijateljstvo bivšeg ministra kabineta Pitera Mandelsona i Epstina ali ga je ipak postavio za ambasadora u Vašingtonu.
Starmer je prošle godine otpustio Mandelsona nakon ranijeg objavljivanja Epstin fajlova koji su pokazali da je on nastavio da podržava svog prijatelja čak i nakon što je 2008. &nbsp;osuđen za seksualna krivična djela na Floridi.
Ali skandal se ponovo razbuktao ove nedjelje nakon što su novootkriveni fajlovi sugerisali da je Mandelson možda odavao tajne i tržišno osjetljive informacije Epstinu na vrhuncu finansijske krize 2008. godine.
To bi bila neprocjenjiva saznanja za Epstina i njegovu ekipu sa Vol Strita. Mandelson se sada suočava sa krivičnom istragom i podnio je ostavku u Domu lordova i Laburističkoj partiji.
- Mandelson je izdao našu zemlju, naš parlament i moju partiju - rekao je Starmer parlamentu.
Bivši ambasador u Vašingtonu izvinio se za svoj odnos sa Epstinom u izjavi poslatoj BBC prošlog mjeseca.
- Bio sam u krivu što sam mu vjerovao i nakon njegove osude i što sam nastavio da održavam vezu sa njim. Iskreno se izvinjavam zbog toga ženama i devojkama koje su pretrpjele - rekao je Mandelson.
Ove nedjelje je dodao da je napustio Laburističku partiju kako bi je poštedio „daljeg sramoćenja“.
Ipak, Starmerova bijes nije dovoljno objašnjenje zašto su posljedice Epstin skandala u Britaniji djelovale mnogo ozbiljnije nego u Vašingtonu, gdje su fajlovi objavljeni.
Objašnjenje je da, na mnogo načina, oluja koja bijesni u Britaniji zapravo nije direktno vezana za Epstina i njegovu navodnu trgovinu i zlostavljanje mladih djevojaka. Umjesto toga, riječ je o skandaloznom nizu događaja koji pojačavaju tri dugotrajne melodrame koje već dominiraju britanskom politikom, medijima i javnim životom.
Ovo je priča o premijeru koji već funkcioniše na “pozajmljenom političkom vremenu“, manje od dvije godine nakon što je osvojio ubjedljivu izbornu pobjedu. Njegovo mučno izlaganje u parlamentu u srijedu učvrstilo je narativ o lideru koji hoda po ivici i pojačalo spekulacije o izazovu njegovom vođstvu iz samih redova Laburističke partije.
U Vašingtonu, gdje predsjednici služe fiksne mandate, može biti teško shvatiti pritisak na britanske premijere.
Čim novi lider uđe kroz čuvena crna vrata u Dauning Strit, spekulacije u uzavreloj „Vestminster seoskoj zajednici“ počinju da se množe o tome koliko će dugo opstati.
Ova manija i zavjerenički planovi iza scene koji prate sve premijere postala je još intenzivnija tokom 11 godina nemira, tokom kojih je nacija nekada poznata po političkoj stabilnosti promijenila pet premijera prije Starmera.
<h2>Politička tragedija „Princa tame“</h2>
Epstin saga je, takođe, najnoviji obrt u 30-godišnjoj političkoj tragediji Mandelsona, sklonog nesrećama, političara inače vrhunskih vještina čiji nadimak, „Princ tame“, odražava divljenje njegovih savremenika, ali i njegove spektakularne padove tokom prethodnih laburističkih vlada.
Mandelson je, zajedno sa budućim premijerima Tonijem Blerom i Gordonom Braunom, učinio da nesposobna Laburistička partija ponovo postane izvodljiva na izborima tokom 1990-ih. Oni su je odveli ka političkom centru sa umjerenijim pristupom nakon velikih poraza od Konzervativne partije pod vođstvom Margaret Tačer i Džona Mejdžora.
Ali to putovanje je otkrilo Mandelsonovu fatalnu manu – želju da bude među bogatima, poznatima i dobro povezanim – što je izazvalo skandale koji su doveli do više ostavki u kabinetu i na kraju do njegove „proklete“ prijateljske veze sa Epstinom.
Treća posljedica Epstin sage je novo poglavlje u britanskoj večitoj drami oko kraljevske porodice. Priča o prijateljstvu Endrjua Montbatena-Vindsora sa Epstinom već godinama puni skandalozne naslove – dijelom i zbog njegovih vlastitih neistina. Sporazum koji je Endrju postigao sa pokojnom Virdžinijom Đufre, koja je optužila bivšeg princa za zlostavljanje, bio je kap koja je prelila čašu za mnoge Britance, iako on nije priznao krivicu niti odgovornost.
Nepopularnost Montbatena-Vindsora ponovo je otvorila debatu o raskošnom životu kraljevske porodice, posebno onih koji su udaljeniji od reda nasljedstva.
Potreba da se zaštiti institucija pomaže da se objasni nemilosrdna kontrola štete koja je Endrjua lišila titula i poslala ga u spartanske prostorije na kraljevskom imanju Sandringem na selu.
<h2>Tramp ima prednosti koje Starmer nema</h2>
Do sada, zaokreti i obrti oko Epstina nisu imali egzistencijalni uticaj na Trampa, ukazuje CNN. Predsjednik nije optužen ni za jedno krivično djelo – čak iako njegova prošla veza sa Epstinom izaziva sumnje u njegov izbor prijatelja.
I dok više nije tako politički moćan kao nekada, Tramp nije toliko ranjiv da postoji šansa da bude izbačen iz Ovalnog kabineta. Starmerova situacija je mnogo ozbiljnija.
Tramp izgleda gotovo imun na političku štetu po pitanju karaktera u ovom trenutku. A Epstin skandal je samo jedna od više kovitlavih političkih kriza i skandala u Trampovoj Americi – od njegovog udara na imigrante u Minesoti, koji je odnio živote dvoje demonstranata, do njegovih novih pokušaja ove nedjelje da potkopa povjerenje javnosti u izborni sistem pred kongresne izbore.
Predsjednik takođe ne mora da se suočava sa „jazbinom“ poslanika, poput one koja je dodatno povrijedila Starmera tokom sesije „Prime Minister’s Questions“.
Često, kada ga pitaju o Epstinu – posebno ženska novinarka poput CNN-ove Ketlin Kolins ove nedjelje – on eksplodira.
Suprotno tome, Tramp je Republikanski Kongres pretvorio u pitomu „gumu za pečat“.
Tačno je, fajlovi o Epstinu se objavljuju samo zbog pobune republikanskih kongresmena koji su osjetili pritisak baze. Ali postoje mali znaci da se taj jedinstveni politički trenutak može ponovo stvoriti – posebno jer Tramp može da koristi uticaj nad članovima GOP-a koji se suočavaju sa teškim predizbornim primarima.
I rukovodstvo Predstavničkog doma Republikanske stranke ne pritiska administraciju onoliko koliko bi trebalo. Predsjednik Odbora za nadzor, Džejms Komer, uspio je da prisili bivšeg predsjednika Bila Klintona i bivšu državnu sekretarku Hilari Klinton da pristanu da svjedoče pod sudskim pozivom. Ali on nema želju da pozove Trampa.
Ne postoji dokaz o krivičnoj odgovornosti Klintona u vezi sa Epstin slučajem, a bivši predsjednik je negirao da je znao za bilo koje njegove zločine.
Tramp je u utorak rekao da mu je „žao“ što Klintonovi moraju da prolaze kroz strahotu svjedočenja.
Ali njegova iznenadna empatija vjerovatno ne predstavlja iznenadni „odmrzavanje“ njegovog odnosa sa bivšim predsjednikom i njegovom protivnicom sa predsjedničkih izbora 2016. Umjesto toga, Tramp možda intuitivno shvata da će svjedočenje Klintonovih zapaliti još jedan nastavak skandala koji on ne može da učini da nestane.

Slučaj Epstin mogao bi da sruši svjetskog lidera: Šta će biti sa Kir Starmerom?

Kina planira potpisivanje trgovinskih i investicionih sporazuma sa Velikom Britanijom tokom predstojeće posjete premijera Kira Starmera toj zemlji, saopštilo je tamošnje Ministarstvo trgovine. To će, kako navode, da potpomogne razvoj bilateralne ekonomske i trgovinske saradnje.
- Kina pridaje veliku važnost ekonomskoj i trgovinskoj saradnji sa Britanijom i aktivno radi sa njom na pripremi ekonomskih i trgovinskih rezultata koji će proizaći iz posjete, kao i sastanka kineskih i britanskih preduzetnika - navodi se u saopštenju koje prenosi Sinhua.
Kineske i britanske kompanije pokazale su veliki interes za sastanak, a više od 100 njih se registrovalo za učešće, dodalo je ministarstvo.
Na poziv kineskog premijera Li Ćijanga, britanski premijer će boraviti u zvaničnoj posjeti Kini do 31. januara, saopštio je portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova.
AP piše da Starmer putuje u Kinu u pokušaju da ublaži napetosti u odnosima sa Pekingom u vrijeme kada su odnosi sa SAD napeti.
On se, pišu, nada ekonomskom ojačanju za Britaniju, međutim, rizikuje da izazove oštru kritiku onih kod kuće koji zauzimaju tvrd stav prema Kini, ali i gnijev predsjednika SAD Donalda Trampa.
Starmer će se sastati sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom i kineskim premijerom tokom posjete Pekingu i Šangaju.
Ovo je prva zvanična posjeta britanskog lidera Kini od 2018. godine. Očekuje se da će biti u pratnji sekretara za privredu Petera Kajla i desetina šefova korporacija, jer Velika Britanija traži kineske tehnologije i investicije, kao i veći pristup drugoj najvećoj svjetskoj ekonomiji za britanske finansijske usluge, automobile i škotski viski.
Ključna riječ koju obje strane naglašavaju je pragmatizam. Kako Tramp uzburkava svjetski poredak, tako London i Peking traže stabilniji odnos zasnovan na trgovini i saradnji u velikim pitanjima kao što su klimatske promjene, piše AP.
Starmer je danas, prije nego što je otputovao u Peking, rekao svom kabinetu da su odnosi Britanije i Kine otišli od "zlatnog doba do ledenog doba", ali da će pratiti "strateški i dosljedan plan".
Odnosi između Velike Britanije i Kine pogoršali su se od kratkotrajne "zlatne ere" koju je 2015. godine proklamovao konzervativni premijer Dejvid Kamerun, koji je tokom državne posjete odveo kineskog predsjednika Sija u tradicionalni engleski pub.
Represija Pekinga u Hongkongu, podrška Kine Rusiji u ratu u Ukrajini, kao i sve veća zabrinutost zbog špijunaže i ekonomskih miješanja, proširili su jaz između Londona i Pekinga.
Konzervativni nasljednici Kameruna zabranili su kineske investicije u osjetljivu infrastrukturu telekomunikacija i isključili Kinu iz ulaganja u nove britanske nuklearne elektrane.
Vlada Starmerove laburističke stranke, koja je na vlasti 18 mjeseci, sprovela je reviziju odnosa sa Pekingom. Oni tvrde da će zaštititi nacionalnu sigurnost Britanije od kineske špijunaže i miješanja, dok će istovremeno održavati diplomatski dijalog i ekonomsku saradnju sa ovom azijskom supersilom.
Kako britanska ekonomija, šesta po veličini u svijetu, tako i popularnost Starmera, mogu da imaju korist od jačanja odnosa.

Britanski premijer popravlja odnose s Kinom i rizikuje Trampov gnijev

Britanski premijer Kir Starmer izjavio je u utorak da Velika Britanija (VB) ne bi morala birati između SAD-a i Kine, dodajući da bi se mogao sastati s kineskim predsjednikom bez narušavanja veza s Vašingtonom.
- Velika Britanija ne može ignorisati najveće ekonomije na svijetu - rekao je Keir Starmer za "Bloomberg" uoči svoj posjete Kini.
Starmer će započeti trodnevnu posjetu Kini, postavši prvi britanski premijer u osam godina koji je posjetio Peking.
Šezdeset čelnika iz kompanija, univerziteta i kulturnih institucija pratiće ga u Peking i Šangaj usred napetosti u odnosima Britanije i Amerike.
<h2>Starmer želi da održi kontakt s Kinom</h2>
Britanski premijer je odbacio pitanja o tome traži li jače veze s Kinom na štetu odnosa sa SAD-om, ali je insistirao da bi se VB mogla sastati s kineskim predsjednikom Si Đinpingom bez ljutnje američkog predsjednika Donalda Trampa ili narušavanja veza sa Amerikom.
- Imamo vrlo bliske odnose sa Amerikom - naravno, želimo - i održavaćemo te odnose, uz sigurnost i odbranu. Jednako tako, samo gurati glavu u pijesak i ignorisati Kinu, kada je to druga najveća privreda na svijetu i postoje poslovne prilike, ne bi bilo razumno - istakao je Starmer.
Iako je Starmer rekao da će tokom posjete izraziti neke zabrinutosti, uključujući ljudska prava, naglasio je da su ekonomski odnosi glavni prioritet.
Posjeta dolazi nakon nekoliko turbulentnih sedmica u odnosima između Amerike i evropskih saveznika zbog problema, uključujući Grenland.
<h2>Grenland je i dalje osjetljiva tema</h2>
Američki predsjednik Donald Tramp pokazao je interes za Grenland zbog njegovog strateškog arktičkog položaja, bogatih mineralnih resursa i zabrinutosti zbog rastućeg ruskog i kineskog uticaja u regiji.
Danska i Grenland odbacili su prijedloge za prodaju teritorije, potvrđujući danski suverenitet nad ostrvom.
Nakon sastanka s glavnim sekretaom NATO-a Markom Ruteom u Davosu prošle sedmice, Tramp je objavio da je uspostavljen okvir za potencijalni sporazum koji uključuje Grenland i širu arktičku regiju.
Takođe je odustao od prijetnje uvođenjem carina za osam evropskih zemalja - Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Ujedinjenog Kraljevstva, Holandije i Finske - koje su se protivile njegovom zahtjevu za akviziciju, prenosi Anadolija.

Starmer: Britanija ne bi morala da bira između SAD-a i Kine

Britanski premijer Kir Starmer izjavio je da ne vjeruje da američki predsjednik Donald Tramp zaista planira vojnu akciju radi zauzimanja Grenlanda, sugerišući da se radi o „zveckanju oružjem“. Na direktno novinarsko pitanje, Starmer je odgovorio: „Zapravo ne.“ Dodao je da vjeruje kako se „ovo može i treba riješiti mirnom raspravom“, prenosi Sky News.
Istovremeno je naglasio da svaka odluka o budućnosti Grenlanda „pripada isključivo narodu Grenlanda i Kraljevini Danskoj“. 
- To pravo je temeljno i mi ga podržavamo- rekao je premijer. Dansku je nazvao bliskim saveznikom Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a te važnom članicom NATO-a, saveza koji je, kako je istakao, „izgrađen na poštovanju i partnerstvu, a ne na pritisku“.
Starmer je otkrio da je juče razgovarao sa Trampom, evropskim liderima i generalnim sekretarom NATO-a kako bi se pronašlo rješenje „ukorijenjeno u partnerstvu, činjenicama i međusobnom poštovanju“. Naglasio je da bi „preferirao rješenja umjesto slogana“ te saradnju sa saveznicima u Evropi, unutar NATO-a i sa SAD-om.
<h3>Kritika carina</h3>
Premijer je priznao da bi se Britanci mogli osjećati uznemireno zbog Trampovih komentara o carinama.
 - Potpuno razumijem zašto je ono što je predsjednik Tramp rekao o carinama tokom vikenda tako loše primljeno u ovoj zemlji- rekao je Starmer.
Dodao je da je važno jasno istaći „koja su naša načela i vrijednosti, a ne pretvarati se da nemamo razlike“.
 - Snažni, puni poštovanja savezi zahtijevaju zrelost da se kaže gdje se ne slažemo… i o tome sam razgovarao s predsjednikom. Nastavićemo to činiti- poručio je.
Iako je priznao neslaganja, Starmer je pohvalio Trampovu ulogu u „guranju naprijed“ mirovnih napora na Bliskom istoku i u bliskoj saradnji oko Ukrajine. 
Ipak, bio je jasan u osudi ekonomskih prijetnji.
- Korištenje carina na ovaj način potpuno je pogrešno. Trgovinski rat nije u interesu nijedne strane, a moj je posao uvijek djelovati u nacionalnom interesu Ujedinjenog Kraljevstva- poručio je britanski premijer.
<h3>Bezbjednosna saradnja</h3>
Upitan je li njegov pristup američkom predsjedniku bio „previše blag“ i da li je to razlog zašto se Ujedinjeno Kraljevstvo našlo na finansijskoj meti, Starmer je odgovorio da se ne slaže sa tom procjenom,
- Ne slažem se s tom procjenom. Pristup koji smo zauzeli donio je stotine milijardi funti stranih ulaganja u Ujedinjeno Kraljevstvo- istakao je, naglašavajući važnost toga za ekonomiju i radna mjesta.
Premijer je dodao da bezbjednosne službe Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a imaju „najbliži odnos na svijetu“. 
- Svakodnevno smo uključeni u pitanja sigurnosti, odbrane i razmjene obavještajnih podataka, 24/7… To nas čuva sigurnima na načine koje ne mogu objasniti- rekao je Starmer. 
Naglasio je da se to mora uravnotežiti sa održavanjem britanskih nuklearnih sposobnosti, koje je nazvao „jedinim najvažnijim sredstvom odvraćanja“.

Starmer: Rješenje treba biti mirno, a odluka o budućnosti Grenlanda pripada narodu tog ostrva i Danskoj

Portparol britanskog premijera Kira Starmera saopštio je da je premijer danas telefonom razgovarao sa Donaldom Trampom.
- Premijer je ponovio svoj stav o Grenlandu. Rekao je da je bezbjednost na krajnjem sjeveru prioritet za sve saveznike u NATO-u, kako bi se zaštitili evroatlantski interesi - naveo je portparol, prenosi BiBiSi (BBC).
Dodao je da je takođe rekao da je pogrešno uvoditi carine saveznicima zbog nastojanja da se obezbijedi kolektivna bezbjednost NATO saveznika.
Portparol je dodao da je Starmer danas razgovarao i sa premijerkom Danske Mete Frederiksen, predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, kao i sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom.
Starmer je, dodao je, dosljedno isticao da je Grenland „dio Kraljevine Danske i da je njegova budućnost pitanje Grenlanđana i Danaca“.
Ubrzo nakon što je Tramp u subotu najavio uvođenje carina za osam evropskih saveznika, Starmer je potvrdio svoj stav, što predstavlja rijetku javnu kritiku američkog predsjednika.
- Uvođenje carina saveznicima zbog nastojanja da se obezbijedi kolektivna bezbjednost NATO saveznika potpuno je pogrešno. Naravno, o tome ćemo direktno razgovarati sa administracijom Sjedinjenih Američkih Država - napisao je Starmer na društvenim mrežama.
Britanska ministarka kulture Lisa Nendi jutros je izjavila da Ujedinjeno Kraljevstvo neće praviti ustupke po ovom pitanju.
Ona je rekla da su Trampove prijetnje „duboko nekorisne i kontraproduktivne“ i ocijenila da je sa Bijelom kućom potrebna „ozbiljna, zrela rasprava“ o ovom pitanju, koje Tramp smatra pitanjem nacionalne bezbjednosti.

Starmer razgovarao sa Trampom: Američku najavu carina nazvao "pogrešnom"

Amerikanci odlaze, ali ne odlaze mirno i dostojanstveno, već prkosno, poručujući da Evropsku uniju treba ukinuti i vratiti suverenitet pojedinačnim državama — stav koji američki vladajući nacionalpopulisti, što nas uopšte ne čudi, dijele sa ruskim neoimperijalistima.
Iako su Evropljani prethodnih 11 mjeseci pokušavali sve kako bi se, uprkos očiglednom međusobnom animozitetu, ipak nekako dodvorili patološki narcisoidnom i halapljivom američkom predsjedniku, neograničeno mu laskajući i podmićujući ga darovima, milionskim poslovima i neumjerenim obećanjima, čini se da je toj neukusnoj i nedostojnoj igri konačno došao kraj. Na evropskoj strani, doduše, i dalje ima onih — poput šefice evropske diplomatije Kaje Kalas — koji pokušavaju umanjiti značaj objavljivanja nove američke spoljnopolitičke strategije, tvrdeći da je Amerika i dalje glavni saveznik Evrope. Ali sada bi svima trebalo biti jasno da je jedno istorijsko razdoblje okončano i da Amerika više nije najveća saveznica Evrope, kao što, uostalom, nije još od prvih dana nakon Trampovog januarskog povratka u Bijelu kuću, premda na evropskoj strani mnogi to nisu željeli prihvatiti.
Štaviše, ne samo da Trampova Amerika nije saveznik ujedinjene Evrope, već je, uz Putinovu Rusiju, i njen glavni protivnik. Amerikanci odlaze, ali ne mirno i dostojanstveno, već prkosno, uz poruku da EU treba ukinuti i vratiti suverenitet državama članicama — stav koji američki nacionalpopulisti dijele sa ruskim neoimperijalistima. I Trampu i Putinu ujedinjena Evropa najveća je smetnja, jer znaju da će se sa pojedinačnim evropskim državama lakše obračunati nego sa blokom u cjelini.
Zamjenik američkog državnog sekretara Kristofer Landau, koji je ovih dana na redovnom polugodišnjem zasjedanju NATO-a u Briselu mijenjao državnog sekretara Rubija — koji se nije udostojio lično doći — izjavio je po povratku u SAD da evropske nacije dopuštaju „neizabranoj, nedemokratskoj i nereprezentativnoj birokratiji EU u Briselu da sprovodi politiku civilizacijskog samoubistva“, što je bizaran narativ koji Amerikanci ponovo dijele sa kremaljskim ideolozima. Trampovi jurišnici sada otvoreno poručuju EU da će se posvetiti njenoj disoluciji, dok je Vašington istovremeno Evropi dao rok do 2027. da preuzme odgovornost za većinu nenuklearnih odbrambenih sposobnosti NATO-a.
Okrećući leđa Evropi, Tramp ima novi prioritet — „obnavljanje strateške stabilnosti s Rusijom“, a povlačenjem iz Evrope Tramp jasno poručuje Putinu da ga ne zanima sudbina Ukrajine, od koje zavisi i budućnost Evrope. Ako Evropa ništa ne preduzme, Putin će, iako se Ukrajinci neće lako predati, prije ili kasnije slomiti Ukrajinu. A to bi imalo nesagledive posljedice za cijeli kontinent.
Zbog toga današnji sastanak britanskog premijera Starmera, njemačkog kancelara Merca, francuskog predsjednika Makrona i ukrajinskog predsjednika Zelenskog u Londonu ne može biti važniji i sudbonosniji. Ovo je zapravo posljednja prilika koju Evropa ima — ne samo da spasi Ukrajinu, već i samu sebe i evropski projekat. Dok nam Amerikanci sa jedne strane nedvosmisleno poručuju da ostajemo sami, Putin sa druge strane pojačava pritisak. Evropa se suočava sa sličnom dilemom kao 1949. ili 1991. godine.
Makron, Merc i Starmer danas odlučuju o tome hoće li Evropa postati politički subjekt ili tek geografski prostor između SAD-a i Rusije.

Makron, Merc i Starmer danas odlučuju o sudbini Evrope

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastaće se danas s ključnim evropskim saveznicima u Londonu, pošto ga je američki predsjednik Donald Tramp optužio da nije pročitao najnoviji mirovni predlog.
- Upravo sada počinjemo novu diplomatsku nedjelju – biće konsultacija s evropskim liderima. Prije svega, bezbjednosna pitanja, podrška našoj otpornosti i paketi podrške za našu odbranu- naveo je Zelenski u svom večernjem obraćanju, snimljenom u vozu u nedjelju.
Predsjednik Ukrajine u Londonu bi trebalo da se sastane s britanskim premijerom Kirom Starmerom, francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, koji najviše podržavaju Kijev u Evropi.
Američki predsjednik kritikovao je svog ukrajinskog kolegu, navodeći da je "malo razočaran".
- Razgovarali smo s (ruskim) predsjednikom (Vladimirom) Putinom i razgovarali smo sa ukrajinskim liderima, uključujući Zelenskog, predsjednika Zelenskog, i moram reći da sam pomalo razočaran što predsjednik Zelenski još nije pročitao predlog, to je bilo prije nekoliko sati- rekao je Tramp novinarima u nedjelju.
Londonski razgovori uslijediće poslije trodnevnih pregovora ukrajinskih i američkih zvaničnika u blizini Majamija. Ti razgovori su završeni pozitivnim tonom, ali nisu doveli do jasnog napretka.
Trampova administracija vrši pritisak na Kijev da prihvati mirovni predlog za koji su mnogi kritičari rekli da je u velikoj mjeri naklonjen Rusiji.
Poslije pregovora u Majamiju, Zelenski je rekao da je razgovarao s američkim pregovaračima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom.
- Američki izaslanici su svjesni ključnih stavova Ukrajine i razgovor je bio konstruktivan, mada ne lak- rekao je Zelenski.
On je naveo da od ukrajinskih pregovarača u Majamiju Rustema Umerova i Andrija Hnatova očekuje detaljne informacije o svemu što je rečeno američkim izaslanicima u Moskvi i "o nijansama koje su Amerikanci spremni da modifikuju u pregovorima s nama i s Rusima".
Rusija je dotle nastavila vazdušne napade na ključnu ukrajinsku infrastrukturu dok temperature nastavljaju da padaju.
Ruske snage su napale Ohtirku u Sumskoj oblasti tokom noći između nedjelje i ponedjeljka, saopštile su regionalne vlasti.
Guverner Oleg Grigorov rekao je da je sedam ljudi povrijeđeno u napadu na devetospratnu stambenu zgradu i da su svi prevezeni u bolnicu.
Prema saopštenju ukrajinske službe za vanredne situacije, vatrogasci su ugasili požar na drugom do petom spratu i evakuisali 35 stanovnika, spasavajući sedam ljudi, uključujući jedno dijete, iz oštećenih stanova.
U Černihivu je stambena zgrada oštećena kao rezultat pada ruskog drona. Tri osobe su povrijeđene, od kojih je jedna hospitalizovana, napisala je Služba za hitne slučajeve na Telegramu.
Uoči planiranih posjeta Zelenskog Londonu, Briselu i Rimu radi razgovora o mirovnom procesu, italijanska premijerka Đorđa Meloni &nbsp;razgovarala je s njim telefonom.
Ona je ponovo potvrdila solidarnost Rima s Kijevom i obećala da će pružiti hitnu pomoć za podršku energetskoj infrastrukturi Ukrajine i njenom stanovništvu, navodi se u saopštenju njenog kabineta.
U saopštenju se dodaje da će Italija poslati dodatne isporuke, uključujući generatore, za podršku energetskoj infrastrukturi i ukrajinskom stanovništvu, i da cilj ostaje trajan i pravedan mir.

Zelenski razgovara u Londonu s evropskim saveznicima pošto ga je Trump kritikovao

Nastup američkog predsjednika Donalda Trampa na konferenciji za novinare u Egiptu, održanoj povodom mirovnog sporazuma o Gazi, prema ocjenama analitičara, zasijenio je izjave britanske vlade o njihovoj navodnoj „ključnom ulozi“ u pregovorima.
Na samom početku konferencije, Tramp je postavio pitanje: „Gdje je Ujedinjeno Kraljevstvo?“ Kada je britanski premijer Kir Starmer podigao ruku, Tramp ga je pozvao da mu se pridruži na bini. Rukovali su se kratko, Tramp ga je nazvao „prijateljem“, ali mu nije omogućio da se obrati prisutnima. Umjesto toga, nastavio je govoriti o svojoj ulozi u donošenju mira na Bliski istok.
Ovakav postupak, prema mišljenju brojnih komentatora, otkriva stvarni uticaj Britanije u regiji. Premijer se našao u neugodnoj situaciji, a mnogi analitičari istakli su da je Velika Britanija bila samo posmatrač, dok su ključne odluke dolazile iz Vašingtona i od strane regionalnih lidera.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fclashreport%2Fstatus%2F1977797787195523561%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1977797787195523561%7Ctwgr%5E982a26431ff653548e0ef664dffe513becf77dbd%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Dodatni dokaz</h2>
Snimci i fotografije tog trenutka brzo su obišli svijet, a kritičari su ih iskoristili kao dodatni dokaz ograničenog britanskog uticaja u pregovorima.
Dan ranije, američki ambasador u Izraelu Majk Hakabi javno je kritikovao izjavu britanske ministarke obrazovanja, nazivajući je „zabludjelom“, zbog tvrdnje da je London imao „ključnu ulogu“ u postizanju dogovora.
Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar dodatno je doveo tu tvrdnju u pitanje tako što je podijelio izjavu bivšeg britanskog oficira Ričarda Kempa, koji je ustvrdio da je „britanska vlada igrala samo negativnu ulogu, ohrabrujući Hamas kroz priznanje nepostojeće palestinske države“.
<h2>Značajan doprinos</h2>
Uprkos ovim kritikama, iz Dauning Strita tvrde da je doprinos Velike Britanije bio značajan. Kao dokaz, pozivaju se na riječi specijalnog izaslanika za Bliski istok Stiva Vitkofa, koji je pohvalio rad britanskog savjetnika za nacionalnu bezbjednost Džonatana Pauela.
- Tokom proteklih sedmica i mjeseci, uložili smo veliki napor kako bismo podržali ovaj proces – radeći iza kulisa sa Sjedinjenim Američkim Državama, kao i s partnerima iz arapskog i evropskog svijeta. Razvijali smo ideje i gradili konsenzus o budućnosti Gaze - saopštio je portparol britanskog premijera, prenosi Avaz.

(VIDEO) Tramp pozvao britanskog premijera na govornicu, pa ga poslao nazad

Kancelarija visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini (BiH) saopštila je večeras da naziv „Srpska kuća“, koji je dat objektu u Brčko distriktu, a koji je navodno kupio Ugostiteljski servis Vlade Republike Srpske (RS), nije u skladu sa multietničkom strukturom Brčko distrikta i Bosne i Hercegovine.
- U posljednje vrijeme svjedočimo stalnom širenju neprovjerenih tvrdnji da kupovina napuštenog objekta kockarnice u Brčko distriktu od strane Ugostiteljskog servisa RS tokom 2025. godine predstavlja prijetnju punom i dosljednom sprovođenju Konačne arbitražne odluke za Brčko ili potencijalno kršenje Ustava BiH ili Statuta i zakona Brčko distrikta - navodi se u objavi OHR-a na društvenoj mreži Iks.
Ističe se da je supervizor za Brčko distrikt Luis Krišok već nekoliko mjeseci u kontaktu sa Vladom RS i rukovodstvom Brčko distrikta u vezi sa ovim pitanjem.
OHR navodi da će pravovremeno uklanjanje ovog natpisa obezbijediti pozitivno okruženje za dijalog o drugim pitanjima vezanim za ovaj objekat.
- Kao što je rečeno u korespondenciji između supervizora i generalnog sekretara Vlade RS iz septembra 2025. godine, koja je dostavljena čelnicima Brčko distrikta, nijedan entitet ne može provoditi izvršnu vlast u Brčko distriktu, osim u slučajevima kada je to izričito definisano Statutom distrikta - naglašeno je u objavi.
Supervizor Krišok je dodao da ima puno povjerenje u sposobnost čelnika Brčko distrikta da riješe ovo pitanje u interesu svih zainteresovanih strana i u skladu sa Statutom distrikta.

Kancelarija visokog predstavnika u BiH traži skidanje naziva „Srpska kuća“ s objekta u Brčko distriktu

Četiri osobe su ubijene u napadu nožem koji je u utorak izvršio muškarac u državi Vašington, saopštile su lokalne vlasti i potvrdile da je napadač smrtno upucan.
Kancelarija šerifa okruga Pirs saopštila je da su zamjenici šerifa u 08.40 časova po lokalnom vremenu odgovorili na prvu prijavu da 32-godišnji muškarac krši nalog o zabrani kontakta u kući na poluostrvu Ki, sjeverozapadno od Takome, prenose agencije.
Dok su bili na putu prema mjestu napada oko 9.30 časova, dobili su dodatni izvještaji da muškarac nožem ubada ljude ispred kuće, saopštila je kancelarija šerifa.
- Prvi zamjenik šerifa stigao je na lice mjesta u roku od oko tri minuta i pucao u osumnjičenog, koji je zatim proglašen mrtvim -izjavila je policajka Šelbi Bojd, portparolka Istražnog tima okruga Pirs, u državi Vašington.
Tri žrtve napada nožem su ostale mrtve na licu mjesta, a jedna je preminula tokom transporta u bolnicu. Sudska evidencija okruga Pirs pokazuje da je žena koja je živjela na toj adresi prošlog maja zatražila i dobila jednogodišnju zabranu pristupa za svog 32-godišnjeg sina.
Ona je u zahtjevu napisala da njen sin ima problema sa mentalnim zdravljem i zloupotrebom nedozvoljenih supstanci i navela da je već fizički nasrtao na nju, a nedavno joj je i otvoreno prijetio govoreći da je njen "grob već iskopan".

Četiri osobe ubijene u napadu nožem u Vašingtonu

Nakon urušavanja dijela saobraćajnice u Radovićima, Opština Tivat je angažovala firmu za geološka istraživanja i projektovanje Geo Standard iz Nikšića kako bi se utvrdili uzroci nastale situacije, saopštili su iz Direkcije za investicije.
Poslije obilaska lokacije i uvida u stanje na terenu, preliminarno stručno mišljenje ukazuje da je do urušavanja došlo usljed prirodnih geoloških procesa u podlozi, koji su dodatno aktivirani izuzetno obilnim i dugotrajnim padavinama, prenosi Radio Tivat.
Područje Luštice izgrađeno je od izrazito karstifikovanih krečnjaka. Za ovaj tip terena karakteristični su brojni karstni fenomeni, poput podzemnih pukotina, kaverni, kanala i šupljina, koje često nijesu vidljive na površini, a mogu se nalaziti i na većim dubinama objasnili su iz kompanije za geološka istraživanja.
Velike količine padavina dovele su do pojačanog podzemnog oticanja i intenzivne infiltracije vode, što je izazvalo ispiranje sitnih čestica nasipa i površinskog sloja prema dubljim zonama podloge. Time je destabilizovan površinski sloj iznad postojeće karstne anomalije, a nakon gubitka oslonca došlo je do lokalnog urušavanja kolovozne konstrukcije.
Preliminarni nalazi ukazuju da se kritična zona nalazi na dubini većoj od izvedenog iskopa (oko tri-četiri metra), dok postoje indicije o mogućoj šupljini na dubini većoj od sedam metara. Ovakve geološke anomalije u karstnim terenima mogu postojati bez vidljivih površinskih znakova i ne mogu se pouzdano detektovati bez primjene posebnih inženjerskogeoloških istražnih metoda.
Ističu da ovakve pojave predstavljaju prirodan rizik u područjima sa razvijenim podzemnim karstnim sistemima, naročito tokom ekstremnih hidroloških događaja.
Narednih dana biće sprovedena detaljna geofizička i geotehnička istraživanja kako bi se precizno utvrdila geometrija i prostorni obuhvat eventualnih podzemnih šupljina, te definisalo trajno rješenje sanacije. Po završetku istraživanja biće izrađen konačan stručni elaborat i sprovedene mjere koje će obezbijediti dugoročnu stabilnost i bezbjednost saobraćajnice.

Tivat: Geološki procesi uzrok urušavanja puta u Radovićima

Četvorica muškaraca na gliseru registrovanom u SAD-u ubijena su u kubanskim vodama, saopštilo je kubansko Ministarstvo unutrašnjih poslova. U izjavi ministarstva navodi se da su putnici glisera otvorili vatru na plovilo obalske straže koje im se približavalo. U incidentu, koji se dogodio u blizini ostrva na sjevernoj obali Kube, ranjeno je još šest osoba, piše BBC.
<h2>Ministarstvo: Otvorili su vatru na našu patrolu</h2>
U saopštenju objavljenom putem kubanske ambasade u SAD-u, ministarstvo je preciziralo da je plovilo registrovano na Floridi – s registracijskom oznakom FL7726SH – uočeno u srijedu ujutro u blizini Cayo Falconesa, u centralnoj provinciji Villa Clara. Identitet osoba na gliseru, kao ni razlog njihovog boravka u tom području, za sada nije poznat, a kubanska vlada poručuje da je pokrenuta istraga kako bi se događaj “razjasnio”.
Kada se kubansko plovilo s pet pripadnika granične straže približilo gliseru radi identifikacije, “posada glisera koji je bio u prekršaju otvorila je vatru” i pritom ranila kubanskog zapovjednika, stoji u saopštenju.&nbsp;
- U sukobu koji je uslijedio, prema dosadašnjim informacijama, ubijena su četiri napadača na stranom plovilu, a šestorica su ranjena - dodaje se.
Ranjene osobe su evakuisane i pružena im je medicinska pomoć.
<h2>Incident u vrijeme pojačanih tenzija</h2>
Ovaj se incident događa u vrijeme pojačanih napetosti između SAD-a i Kube, koja se suočava s produbljenom krizom goriva. Kriza je pogoršana američkom blokadom isporuka nafte iz Venezuele, dugogodišnje kubanske saveznice u regionu. Kubansko saopštenje aludiralo je na te tenzije, navodeći da “suočena s trenutnim izazovima, Kuba ponovo potvrđuje svoju odlučnost da zaštiti svoje teritorijalne vode” i očuva svoj suverenitet.
Incident se takođe poklapa s dolaskom američkog državnog sekretara Marka Rubija u Sveti Kristofor i Nevis na sastanak s karipskim liderima. Posjeta se odvija u sklopu nastojanja Trampove administracije da pojača pritisak na kubansku vladu, ali i zbog drugih regionalnih pitanja.
BBC je kontaktirao američki State department i Bijelu kuću za komentar.

Tag: kir-starmer