Čuveni reditelj Kokan Mladenović govorio je u emisiji E uživo na Televiziji E o značaju pozorišta, pozorišnim ansamblima, položaju kulture, studentskim protestima i blokadama, ali i o prekidu projekcije filma Roda na Džada Film Festu u Podgorici.
– Prekid projekcije filma Roda je rezultat formiranja javne svijesti, a javna svijest je formirana onako kako odgovara vladajućoj eliti – rekao je Mladenović.
Politika se, kako kaže, uvukla u pozorište, nipodaštavajući kulturu, jer kada neko stavi nulu na početku budžeta, on zaista i misli da je vrijednost kulture – nula.
Od devedesetih naovamo, ističe Mladenović, ljudi se navikavaju na netoleranciju, jer je došlo vrijeme u kojem sve što je drugačije postaje neprijateljsko.
– Ja sam Titov pionir, jugoslovensko dijete, nosio sam Štafetu mladosti dva puta i to su stvari koje su nas formirale. Jugoslovenska zajednica bila je jedinstvo suprotnosti, smatrali smo da nas raznolikosti obogaćuju, a da nas ne frustriraju. A onda je došlo to neko vrijeme da sve što je drugačije postaje i neprijateljsko – rekao je Mladenović.
On smatra da se automatski diskriminiše sve što se ne uklapa u standarde politike, nacije ili estetike.
– To što se desilo u Podgorici proizilazi iz formiranja javne svijesti, a ona se formira onako kako odgovara političkim elitama. To što gledate po medijima u Srbiji... Ja predajem na fakultetu i zaljubljen sam u svoje studente, u njihovu hrabrost i pokret. Pa se profesor pita – odakle oni nama takvi kakvi jesu, kad ih od devedesetih trujemo mržnjom? Ono što im se servira u javnom životu ispunjeno je mržnjom i netolerancijom, a oni tako samorodni pokušavaju da nešto poprave i nadam se da će u tome uspjeti – istakao je Mladenović.
Političari su servis građana, podsjeća on, pa ako neko nije zadovoljan servisom – mijenja ga, a samim tim i vlast.
– Ta elita, te dahije koje mi sebi izaberemo, nametnemo i dozvolimo da vladaju našim životima – bili to obijesni popovi koji po Beogradu zidaju vile od 750.000 eura, renoviraju ih, ili milioneri, tajkunski političari kod nas – potpuno je svejedno. Mi smo dozvolili njima da zloupotrebljavaju ono što jeste demokratija – naglasio je Mladenović.
Do te mjere je, kako navodi, zlo metastaziralo u Srbiji da se može objasniti stihom iz Šekspirovog Kralja Lira: „Neka se sve promijeni, ili neka sve nestane“.
– Demokratija zapadnog tipa je demokratija neoliberalnog fašizma, a ne realna demokratija kako je zamišljamo. Crkva i religija svakako nijesu idealne da budu stožer društva. Sve u svemu, ima jako malo uporišta za građenje nekog novog svijeta i novog života. Mislim da se naše političke elite razlikuju samo po koristoljublju i po tome što zloupotrebljavaju političke programe i glasače isključivo za lično bogaćenje – tu nema razlike – zaključio je Mladenović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DHMRPQjkT-Iw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Mladenović: Mi smo smatrali da nas raznolikosti obogaćuju, a onda je došlo vrijeme da sve što je drugačije postane neprijateljsko

Gost emisije E uživo biće proslavljeni reditelj Kokan Mladenović koji ovih dana u Gradskom pozorištu postavlja predstavu “Bolivud”.
Najavljujemo veliku akciju Clean up Montenegro povodom Međunarodnog dana čišćenja obala. Sa bodibilderkom Ljubicom Šćekić Šekularac razgovaramo o kultu muškog/ženskog tijela i gdje stid prerasta u opsesiju.
Može li Francuska zaista zabraniti društvene mreže licima mlađim od 15 godina i kako bi to uticalo na mlade? Gledamo priču o “Legendi o Pavi i Ahmetu” iz E- misije.
Modna revija u Domu starih Grabovac insipracija je za ljude trećeg doba i pokazatelj da i u toj fazi života možemo biti srećni i elegantni. Petkom popodne priređujemo matine - dj Aleksandar nas muzikom uvodi u vikend.
E uživo je na programu E televizije od 16 do 18 sati.

E uživo na TV E sa Kokanom Mladenovićem i Ljubicom Šćekić-Šekularac

Si Đinping se u Pekingu sastao s njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, a dva lidera su istakla da Kina i Njemačka, kao dvije velike svjetske ekonomije, treba da pojačaju stratešku komunikaciju i prodube sveobuhvatno partnerstvo u uslovima globalnih promjena.
Si je naglasio tri prioriteta: jačanje međusobnog povjerenja i političke podrške, produbljivanje saradnje u inovacijama, tehnologiji i industrijskim lancima, te unapređenje kulturne i međuljudske razmjene. Takođe je pozvao na jačanje multilateralizma, podršku slobodnoj trgovini i snažnije odnose Kine i EU.
Merc je potvrdio posvećenost Njemačke politici jedne Kine i razvoju strateškog partnerstva, ističući značaj kineskog tržišta za njemačke kompanije. Izrazio je spremnost za jaču koordinaciju u suočavanju s globalnim izazovima, podršku slobodnoj trgovini i jačanje saradnje EU i Kine.
Dvojica lidera razmijenila su mišljenja i o Ukrajini, pri čemu je Si naglasio da se rješenje treba tražiti kroz dijalog, uz uvažavanje bezbjednosnih interesa svih strana.

Fridrih Merc razgovarao na Si Đinpingom: Produbiti partnerstvo u uslovima globalnih promjena

Piše: Georgi Gotev
U upečatljivom iskazu nacionalne ambicije, Crna Gora je svoj nacionalni avion brendirala sloganom „28 do 28“, simbolizujući cilj da do 2028. godine postane 28. država članica Evropska unija.
Ova kreativna promocija, istaknuta na trupu letjelice, naglašava odlučnost Podgorice da ubrza integraciju u evropski blok, oslanjajući se i na svoje nasljeđe kako bi dodatno podstakla javnu podršku za pristupanje EU. Kao najmanja država kandidat, sa nešto više od 600.000 stanovnika, Crna Gora se pozicionira kao primjer efikasnog procesa proširenja, ali je put pred njom opterećen izazovima koji mogu staviti na probu ovaj optimizam.
Crna Gora se izdvaja kao vodeća među zemljama kandidatima za članstvo u EU, što potvrđuju evropski lideri i najnoviji izvještaji o napretku.
Od početka pregovora 2012. godine, otvorena su sva 33 pregovaračka poglavlja, a zaključno sa početkom 2026. godine privremeno je zatvoreno 13 poglavlja, uključujući ključne oblasti poput finansijske kontrole i prava privrednih društava.
Ovakva dinamika nadmašuje druge kandidate poput Albanije, Srbije i Sjeverne Makedonije, dok je evropska komesarka za proširenje Marta Kos pohvalila reforme Crne Gore i poručila da bi pregovori mogli biti završeni do kraja 2026. ili 2027. godine.
Premijer Milojko Spajić ocijenio je da je 2026. godina „najodlučujuća godina“ za pristupanje, uz Vladin Program pristupanja za period 2026–2027, koji predviđa mapu puta za zatvaranje preostalih poglavlja.Podrška sa najvišeg nivoa, uključujući izjave njemačkog ministra vanjskih poslova Johana Vadefula i predsjednika Evropskog savjeta Antonija Koste, ističe političku stabilnost Crne Gore i njenu usklađenost sa vrijednostima EU, čime se potvrđuje status „najnaprednijeg“ kandidata.
Podrška javnosti ostaje snažna, sa više od 70 odsto građana koji podržavaju članstvo, podstaknuti ekonomskim benefitima poput pristupa fondovima i tržištu EU.
Ipak, ostvarenje cilja „28 do 28“ nije unaprijed zagarantovano. Crna Gora se suočava sa značajnim izazovima u okviru temeljnih poglavlja, uključujući reformu pravosuđa, borbu protiv korupcije i jačanje vladavine prava – oblastima u kojima Brisel zahtijeva opipljive rezultate.
Kritičari ukazuju na preostale probleme poput organizovanog kriminala i slobode medija, što bi moglo usporiti zatvaranje poglavlja 23 i 24.
Politička fragmentacija na Zapadnom Balkanu, uključujući tenzije sa susjedima poput Srbije, dodatno komplikuje situaciju. Nedavni analitički dokument upozorava i da se Crna Gora suočava sa prikrivenom bezbjednosnom krizom, uz hibridne pritiske i unutrašnje slabosti koje prijete demokratiji i njenom euroatlantskom putu.
Uprkos tim izazovima, proaktivni pristup Crne Gore, oličen u kampanji „28 do 28“, šalje poruku posvećenosti transformaciji.
Da bi zadržala kredibilitet i očuvala svoju transformativnu snagu u susjedstvu, Evropska unija mora održati proces proširenja istinski živim, kroz konkretan napredak i postepeno primanje novih članica koje ispune stroge kriterijume za članstvo.

U smjelom iskazu EU ambicije, Crna Gora brendira svoj nacionalni avion sloganom „28 do 28“

Vrhovni sud Crne Gore donio je dva dokumenta sa smjernicama za izricanje krivičnih sankcija – Smjernice za izricanje krivičnih sankcija u predmetima teškog i organizovanog kriminala i Smjernice za izricanje krivičnih sankcija za krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga (član 300 Krivičnog zakonika Crne Gore), saopšteno je iz ove sudske instance.
Kako ističu, donošenje ovih smjernica predstavlja odgovor sudstva na složenost i društvenu opasnost krivičnih djela u oblasti teškog i organizovanog kriminala i krivičnih djela u vezi sa opojnim drogama čime je načinjen značajan institucionalni iskorak ka daljem ujednačavanju sudske prakse i jačanju pravne sigurnosti.
Govoreći o Smjernicama za izricanje krivičnih sankcija u predmetima teškog i organizovanog kriminala, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić istakla je da „kaznena politika u predmetima teškog i organizovanog kriminala mora biti odlučna, zakonita i dosljedna, ali istovremeno pravno utemeljena, individualizovana i srazmjerna težini konkretnog krivičnog djela. Uloga sudova u ovim predmetima prevazilazi okvire pojedinačne odgovornosti učinioca, jer izricanjem krivičnih sankcija sudovi potvrđuju autoritet prava, jačaju pravnu sigurnost i povjerenje javnosti u institucije.”
Smjernice za izricanje krivičnih sankcija za krivična djela u vezi sa opojnim drogama imaju za cilj da doprinesu dosljednijem i ujednačenijem sudskom postupanju u predmetima koji se odnose na neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, uz puno poštovanje međunarodnih standarda i sudijske nezavisnosti. Poseban akcenat stavljen je na individualizaciju kazne, srazmjernost i obavezu jasnog i razumnog obrazlaganja sudskih odluka.
&nbsp;- Krivična djela u vezi sa neovlašćenom proizvodnjom i prometom opojnih droga predstavljaju ozbiljan izazov za pravosudni sistem, jer njihove posljedice ugrožavaju javno zdravlje, bezbjednost i povjerenje građana u pravni poredak. Izricanje krivičnih sankcija u ovim predmetima zahtijeva dosljednu primjenu načela zakonitosti, individualizacije i srazmjernosti, uz pažljivo vrednovanje svih okolnosti konkretnog slučaja- naglasila je Pavličić.
Smjernice su koncipirane kao savjetodavni i orijentacioni okvir koji sudijama pruža podršku u odmjeravanju krivičnih sankcija, uz puno poštovanje načela zakonitosti, individualizacije i srazmjernosti, kao i sudijske nezavisnosti. Smjernice za izricanje krivičnih sankcija u predmetima teškog i organizovanog kriminala zasnovane su na međunarodnim obavezama Crne Gore, uključujući Konvenciju Ujedinjenih nacija protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (Palermo konvenciju), dok Smjernice za krivična djela u vezi sa opojnim drogama uvažavaju standarde pravičnog suđenja garantovane članom 6 Evropske konvencije o ljudskim pravima i praksu Evropskog suda za ljudska prava.
Oba dokumenta izrađena su od strane Radne grupe koju je formirala predsjednica Vrhovnog suda, a koju su činile predsjednica Radne grupe i sutkinja Vrhovnog suda Crne Gore Milenka Seka Žižić, sudija Apelacionog suda Crne Gore Predrag Tabaš, sutkinja Višeg suda u Podgorici Irena Šofranac Nedović, kao i savjetnice u Vrhovnom sudu Crne Gore Bojana Bandović i Katarina Kapuci Lakićević.
U izradi smjernica učestvovali su i međunarodni eksperti Nik Hokins i Pirs Vestlejk, uz ekspertsku podršku obezbijeđenu kroz Projekat „Program za demokratsko osnaživanje – Integritet pravosuđa“, koji finansira Vlada Ujedinjenog Kraljevstva – Ministarstvo vanjskih poslova, a sprovodi organizacija Sustainable Criminal Justice Solutions (SCJS), uz podršku Britanske ambasade u Podgorici.
Dokumenti su objavljeni na zvaničnoj internet stranici Vrhovnog suda i dostupni su javnosti.
- Donošenjem ovih smjernica Vrhovni sud Crne Gore potvrđuje svoju posvećenost jačanju vladavine prava, unapređenju kvaliteta sudskog odlučivanja i aktivnoj ulozi sudstva u suzbijanju najtežih oblika kriminaliteta, uz puno poštovanje sudijske nezavisnosti i zaštitu ljudskih prava- zaključuje se u saopštenju.

Vrhovni sud donosi nove smjernice u predmetima organizovanog kriminala i opojnih droga

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 13 saobraćajnih nezgoda, u kojima je sedam osoba povrijeđeno lakše.
&nbsp;Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano devet nezgoda.
&nbsp;Po jedna nezgoda evidentirana je u Baru, Herceg Novom, Kotoru i Budvi.
&nbsp;Izdata su 623 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 57 prekršajnih prijava.&nbsp;
Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

Tag: kokan-mladenovic

Mladenović: Mi smo smatrali da nas raznolikosti obogaćuju, a onda je došlo vrijeme da sve što je drugačije postane neprijateljsko

E uživo na TV E sa Kokanom Mladenovićem i Ljubicom Šćekić-Šekularac

Fridrih Merc razgovarao na Si Đinpingom: Produbiti partnerstvo u uslovima globalnih promjena

U smjelom iskazu EU ambicije, Crna Gora brendira svoj nacionalni avion sloganom „28 do 28“

Vrhovni sud donosi nove smjernice u predmetima organizovanog kriminala i opojnih droga

UP: Za 24 sata 13 saobraćajnih nezgoda

PRATITE TVe UŽIVO