Ako tokom komunikacije razmišljamo o sebi, ako smo preokupirani sobom - onda nećemo čuti drugog i nećemo ga razumjeti. U komunikaciji, u stvari, treba da se fokusiramo više na drugoga nego na sebe, kazao je - gostujući u emisiji E-uživo, stručnjak za komunikaciju Filip Jovanovski.
Često, kaže, kad se upoznajemo - čujemo ime i zaboravimo ga poslije sekund.
- I meni se događa. A zašto to tako? To je zbog toga što, u momentu kad se rukujemo, kad se upoznajemo, mi razmišljamo o sebi. Kakav smo utisak ostavili, da li smo rekli šta treba, i tako dalje...I onda, u tom razmišljanju, mi iste sekunde zaboravimo šta je drugi rekao - objasnio je on.
Postoji još jedan razlog koji je, kako kaže, drugačiji, ali povezan sa prethodnim.
- Ako ta druga osoba ima neku anksioznost, socijalnu anksioznost, neku nelagodu i onda opet razmišlja o sebi, razmišlja da li se izblamirao zbog nečega što je prije rekao...Sad, pazite, bilo je sprovedeno istraživanje: kad su uzeli dvije grupe ljudi. Jednu grupu ljudi koja ima socijalnu anksioznost, koja ima nelagodu i tremu kad priča sa drugima i drugu grupu ljudi, koja nema socijalnu ankcioznost, koja je opuštena, koja je komunikativna. I stavili su ih u situaciju da pričaju s ljudima i, poslije toga, svakog od njih su, pojedinačno, intervjuisali: ispričaj kakav je bio taj tazgovor, kakva je bila ta socijalna situacija. I koja je bila razlika između ovih anksioznih i ovih opuštenih. Razlika je bila sljedeća: što su ovi opušteni najviše opisivali spoljne stvari drugog: šta je drugi rekao, o čemu su pričali, koja je bila tema, šta je drugi nosio, kako je bio obučen, govor tijela i tako dalje. A ovi koji su bili anksiozni - oni su najviše govorili o sebi, oni su govorili: u tom momentu sam nešto rekao pogrešno, napravio lapsus, u ovom drugom momentu - zadrhtao glas, pa zacrvenio, bilo mi je ovako, onako, osjetio lupanje srca. Ovi koji su bili anksiozni kao da su opisivali scenu sa kamere koja je njih snimala, da su oni u centru, a ovi koji su bili opšuteni - oni su bili kao da su snimali druge - kazao je sagovornik TVE.
Jovanovski je dao savjete i za komunikaciju ljudi koji su pod nabojem emocija.
- Prvo, treba da se samoregulišemo. Ako smo u nekom velikom afektu, treba da se smirimo. Vi znate, u afektu ljudi, ne daj Bože, znaju da naprave i zločin i tako dalje. U afektu je takozvana sužena percepcija. Nama se sve suzi i onda možda nešto učinimo, a poslije se kajemo, pa kažemo: kao da me obuzeo neki duh, kao da to nijesam ja bio. Tako, prvo da se smirimo. Stop, tajm aut. Pođete, umijete se, istuširate se, meditacija, duboko disanje...I onda - kad se malo stabilizujete, kad se malo, što bi rekli, uzemljite, onda krećemo u nastavak. Šta je isto još bitno? Da prepoznamo zrnce istine u tome što je ta druga osoba rekla. Dakle, ne samo napad, napad, onako defanzivno, nego da nađemo neko zrnce istine u tome što je rekla i da se složimo sa tim dijelom, pa onda da kažemo ono što nama smeta. Tako onda spuštamo gard, pokazujemo da nam ta druga osoba nije neprijatelj sam po sebi, nego da zajedno možemo da riješimo neki problem - kazao je sagovornik TV E.
Cijelu emisiju pogledajte na YouTube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DV82pqsXjC0g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Jovanovski: U komunikaciji više treba da se fokusiramo na drugog, a manje na sebe

Obnavljanje povjerenja javnosti u rad sudova prioritetan zadatak pravosuđa i da sudovi moraju biti otvoreni, odgovorni i razumljivi građanima - poručila je predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić na konferenciji koja je realizovana u saradnji Vrhovnog suda Crne Gore i AIRE Centra iz Londona, uz podršku Vlade Ujedinjenog Kraljevstva i Britanske ambasade u Podgorici u okviru projekta Reforma pravosuđa i dijalog u podršci pristupanja EU.
Ova konferencija je okupila sudije i savjetnike Vrhovnog i Apelacionog suda Crne Gore i Višeg suda u Podgorici, kao i stručnjaka za odnose sa javnošću iz Ujedinjenog Kraljevstva, sa zajedničkim ciljem jačanja povjerenja javnosti u sudski sistem.
Pavličić je posebno istakla značaj novog vizuelnog identiteta Vrhovnog suda, kao simbola modernizacije i jačanja institucionalnog integriteta, te dodala da se povjerenje građana u pravosuđe ne gradi preko noći.
- Ono je rezultat dosljednosti, otvorenosti i predanog rada svakog od nas - naglasila je Pavličić.
Uz primjenu Komunikacione strategije za sudove i Sudski savjet, saradnja sudova i medija vidno je bolja. Odgovori na medijske upite pružaju se pravovremeno i jasno, u službi javnog interesa sudovi dostavljaju saopštenja, međutim, kako je istakla, na komunikaciji sa svim oblicima javnosti mora se još raditi.
Iskustva Vrhovnog suda Ujedinjenog Kraljevstva u komunikaciji sa javnošću predstavio je šef Odjeljenja za spoljne poslove i komunikacije Džon Makmanus koji je ukazao na odgovornost institucija prema građanima.
- Otvoreno pravosuđe je snažno pravosuđe, a transparentnost čuva nezavisnost i jača povjerenje javnosti - naveo je on.
Uoči konferencije, održan je sastanak predsjednice Pavličić i Makmanusa u Vrhovnom sudu, posvećen unapređenju komunikacije i transparentnosti u crnogorskom sudstvu.
U Vrhovnom sudu su kazali da je razgovarano o modalitetima koji će omogućiti neophodno jačanje povjerenje građana u rad sudova, posebno u predmetima koji su u fokusu javnosti uz obezbjeđivanje pravovremenih, tačnih i razumljivih informacija o radu sudova.
- Sagovornici su se saglasili da je izuzetno važno ulagati u edukaciju mladih o pravosuđu, te unaprijediti pristup profesionalnim komunikacionim kanalima i edukativnim video sadržajima - kazali su u Vrhovnom sudu.
Zaključeno je da dosljedna, otvorena i profesionalna komunikacija predstavlja uslov jačanja povjerenja i vjerodostojnosti sudske vlasti. Kako je poručeno, sudovi moraju biti razumljivi, pristupačni i vidljivi jer, povjerenje javnosti, najveća je presuda koju pravosuđe može da dobije.

1250x600

1084x550

Pavličić: Sudovi moraju biti otvoreni, odgovorni i razumljivi građanima

Društvo je oblikovalo muški i ženski pol tako da ima različita očekivanja od njih, pa se samim tim žene i muškarci prilagođavaju takvim očekivanjima, kompetentne žene nauče da se snalaze i ostanu asertivne, ali vrlo često se žene uklapaju i kreću linijom manjeg otpora- rekla je gostujući u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, komunikološkinja Marija Todorović - Tatar.
Interpretacija je, prema njenim riječima, najčešće dio svake komunikacije, ali ljudi obično ne nauče da razdvoje opis od interpretacije što je vrlo korisna vještina.
- Da bismo se bolje razumjeli nekad u komunikaciji vrlo je važno je da razdvojimo u glavi opis od interpretacije, to ne znači da je bolji opis ili je bolja interpretacija, to nije neko takmičenje između te dvije stvari, ali je bitno da te dvije godine razdvajamo - rekla je Todorović - Tatar.
Zlatno pravilo NLP-a je, kako je navela, da mapa nije teritorija, to je da onu stvar koju svi znaju - da svi gledaju istu stvar iz različite perspektive, zapravo svi različito interpretiraju.
- U teoriji je to svima poznato, međutim, u praksi kad krećemo da razgovaramo, komuniciramo, nekako zaboravimo na tu činjenicu i onda krenemo da podrazumijevamo da mi svi vidimo isto i onda očekujemo da svi isto na stvari gledamo. Potpuno je svima jasno da različito vidimo svijet, međutim kada dođe do te kominikacije nekako se dešava da to zaboravimo i krećemo da ubjeđujemo jedni druge da je stvarnost onakva kakvom je mi vidimo - istakla je Todorović - Tatar.
Kaže da opis i interpretacija normalno idu skupa, ali ih je i potrebno razdvojiti jer će se lakše naći rješenje teme o kojoj se razgovara.
- Prvo ćemo se dogovoriti o čemu pričamo, kad se dogovorimo o čemu pričamo, hajde da vidimo kako gledamo na određenu temu i onda ćemo da vidimo kakvo je naše zajedničko rješenje - zaključila je Todorović - Tatar.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dw7VkHs7ZumE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Todorović - Tatar: Za bolje razumijevanje i dobru komunikaciju važno je razdvojiti opis i interpretaciju

Centar za rani razvoj Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) u partnerstvu sa podgoričkim Domom zdravlja, a pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja i u okviru implementacije Strategije ranog razvoja, organizovao je trodnevnu stručnu obuku “Rana intervencija i razvoj komunikacije kod djece sa poremećajem iz spektra autizma“.
Kako je saopšteno iz KCCG, učesnici su bili logopedi iz Centra za rani razvoj, centara za djecu sa posebnim potrebama pri domovima zdravlja, vrtića i Resursnog centra.
Glavna predavačica bila je Nataša Srećković Milenković, specijalista rane intervencije i logoped iz Instituta za mentalno zdravlje u Beogradu, sa velikim stručnim kompetencijama stečenim u međunarodnim razvojnim centrima, koja je kroz predavanja i praktične radionice prenijela savremene metode podsticanja komunikacije i socijalnih vještina kod djece sa poremećajem iz spektra autizma.
- Program je obuhvatio teme od izuzetne važnosti: značaj i principi rane intervencije, stimulacija početnih komunikacionih i socijalnih vještina kod djece sa PSA, razvoj govora kod djece koja kasne sa progovaranjem, tehnike motivacije i usmjeravanja pažnje, razvoj zajedničke pažnje, uloga igre i naturalističkih pristupa u podsticanju spontanih interakcija - kazali su u KCCG.
Skup je, dodaju oni, otvoren uvodnim izlaganjima o Strategiji ranog razvoja i značaju uvođenja rane intervencije u sistem zdravstvene zaštite.
Osnažujuća poruka događaja, navode u KCCG, jeste da rana intervencija znači ranu šansu. Pravovremenim prepoznavanjem i primjenom savremenih metoda, prema njihovim riječima, stručnjaci mogu značajno uticati na razvoj komunikacije, socijalnih vještina i kvalitet života djece sa poremećajem iz spektra autizma i njihovih porodica.
- Naše zajedničko djelovanje pokazuje da, kada se roditelji i stručnjaci ujedine, stvaramo najjaču mrežu podrške za djecu. Rana intervencija nije samo stručna metoda - to je ulaganje u budućnost - istakla je koordinatorka obuke, dr Iva Ivanović
Obuka je, kažu u KCCG, stručnjacima pružila praktične smjernice i osnažila ih da u svom svakodnevnom radu koriste naturalističke razvojno-bihevioralna intervencija kao vid rane intervencije zasnovan na dokazima.
- U budućnosti je planiran nastavak ovakvih obuka, kao i uspostavljanje supervizijskog rada kako bismo što bolje osnažili naše stručnjake za dobrobit neurorazličite djece - zaključili su u KCCG.

Održana obuka o ranoj intervenciji i razvoju komunikacije kod djece iz spektra autizma: Najjača mreža podrške se stvara kada se ujedine roditelji i stručnjaci

Portparolka Vlade Sjeverne Makedonije Marija Miteva najavila je danas da će od ponedjeljka biti otvorena telefonska linija za direktnu komunikaciju sa povrijeđenima u požaru u diskoteci u Kočanima.
- Uspostavljamo novu telefonsku liniju za direktnu komunikaciju, kojom upravlja Kancelarija premijera, koja će biti aktivna od ponedjeljka 9. juna, funkcionisaće neprekidno i biće dostupna svim povrijeđenim osobama i njihovim porodicama - rekla je Miteva na konferenciji za novinare.
Istakla je da je Vlada u prvoj fazi pozvala sve povrijeđene osobe i njihove porodice da se jave, da iznesu svoje zahtjeve, predloge i konkretne potrebe.
- Ova linija neće biti samo kontakt - već živi kanal komunikacije, putem kojeg će se održavati dnevna, nedeljna i mjesečna koordinacija, uz redovna ažuriranja i personalizovani pristup za svaki slučaj - rekla je portparolka Vlade Sjeverne Makedonije.
Miteva je objasnila da se ova telefonska linija sada otvara "zato što Vlada vjeruje da podrška ne treba da bude jednokratna, već proces i zato što zna da se zdravstveno i psihološko stanje povrijeđenih mijenja svakog dana i da im je prije svega potrebno vrijeme da se posvete svom oporavku".
Prema podacima Fonda zdravstvenog osiguranja (FZO) Sjeverne Makedonije, ukupno 187 pacijenata povrijeđenih u požaru u Kočanima 16. marta zadržano je na liječenju duže od 48 sati.
Od tog broja, kako je rekao direktor tog fonda Sašo Klekovski, 116 je upućeno u inostranstvo, a 71 osoba je liječena u bolnicama u Sjevernoj Makedoniji.
U požaru u diskoteci "Puls" u Kočanima stradalo je 59 ljudi, a troje je preminulo kasnije na liječenju u inostranstvu - dva u Litvaniji i jedan u Srbiji.
Požar se desio u nedjelju 16. marta u 2.30, zbog upotrebe pirotehike na koncertu grupe DNK, a prema objavljenim detaljima istrage, diskoteka "Puls" je radila bez važeće dozvole i kršila mnoge standarde bezbjednosti, uključujući nedostatak sistema zaštite od požara i nedovoljno izlaza za evakuaciju.
U istrazi požara u Kočanima osumnjičeno je 60 osoba i tri firme, od kojih 46 osoba istražuje Osnovno tužilaštvo u Kočanima, a 14 policajaca Tužilaštvo za organizovani kriminal i korupciju Sjeverne Makedonije.

Vlada S. Makedonije otvara telefonsku liniju za komunikaciju sa povrijeđenima u požaru u Kočanima i njihovim porodicama

To što izlazi kroz saopštenja Demokrata i audiovizuelne narative je elementarna nepogoda - kazala je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E komunikološkinja, Nina Redžepagić.
Sa druge strane, ona smatra da neformalna studentska organizacija „Kamo Śutra“ sa javnošću komunicira jasno, direktno, konkretno i transparentno. Na društvenim mrežama su aktivni i ogradili su se, kako je ukazala, od eventualnih političkih uticaja.
- Jer je cilj ovih protesta vrlo specifičan i odnosi se na preuzimanje odgovornosti za teške zločine koji su se dogodili na Cetinju. Istovremeno, to znači i poziv na promjenu, na društvenu odgovornost. To nije poziv za smjenu vlasti, to je poziv na preuzimanje odgovornosti, da bi građani izgradili povjerenje u institucije i osjećali se sigurnima. Vjerovatno će neko tražiti greške u komunikacijama, ali sve što ću reći jeste da su oni mladi i da imaju pravo na greške jer im mi nijesmo stvorili, niti ostavili neki kvalitetan sistem koji stoji iza njih. Svim srcem podržavam naše studente - poručila je Redžepagić.
Napominje i da je veoma izazovna činjenica što u Crnoj Gori političke javnosti kreiraju lažne vijesti.
- Mi svjedočimo jednom takvom fenomenu. Javnosti, koje bi trebalo da promovišu transparentnu, istinitu, iskrenu, dvosmjernu komunikaciju, kreatori su lažnih vijesti… Pozivam građane da ne dozvole da ih potcjenjuju političari sa TV ekrana. Građani odlično znaju da iza stava, iza riječi moraju da stoje djela. Studenti su jasno pozvali nosioce tih riječi da dostave dokaze, nikad ih nijesmo vidjeli - kaže Redžepagić.
Smatra da se čitava komunikacija Demokrata bazira na strateškim principima razbijanja protesta, na već viđen način.
- Diskreditovanje organizatora, dezinformacije, ubacivanje neželjenih pojedinaca, kreiranje audiovizuelnog sadržaja koji je lažan, montiran na sugestivan način… Dakle, sve je to već viđeno. Na kraju krajeva, to je replika komunikacije koju vidimo u Srbiji, a koja se koristi za razbijanje protesta. Nakon toga, imamo sanaciju štete kroz dvije velike kampanje koju Demokrate vode - kampanju zapošljavanja velikog broja policajki i policajaca, kao i velika hapšenja u tom sektoru. Sve je to skretanje pažnje sa onoga što je važno - navela je ona.
Ovi studenti, podvlači Redžepagić, nijesu kriminalci.
- Niti smo mi koji smo sa njima na tim skupovima. Da bi neko bio kriminalac mora iza sebe da ima krivično djelo, hapšenje, sud, odluku suda... Sve se to radi s jednim jedinim ciljem - da se protesti i blokade razbiju… Nemojmo da se zavaravamo da ljudi ne vide šta se dešava, svi jasno vide - istakla je Redžepagić.
Ona je ocijenila da sistem nije stao uz porodice 13 stradalih na Cetinju, te da je odbacivanje odgovornosti atak na njihova osjećanja.
- Na njhovo i naše povjerenje u institucije, na njihovu i našu sigurnost - dodala je Redžepagić.
Neumjesna je, neadekvatna i politički nekorektna, smatra komunikološkinja, izjava potpredsjednika Vlade Alekse Bečića da ne bi trebalo tražiti odgovornost političara.
- Mi slušamo o objektivnoj, subjektivnoj, moralnoj odgovornosti. Ne postoje subjektivna i objektivna, ukoliko ne postoji moralna odgovornost. Kao što ne postoji političar s integritetom, ukoliko nema etičku odgovornost. Suština, osnovna vertikala političke funkcije jeste moralna odgovornost. Svima treba da je jasno da oni ne žele da preuzmu nijednu vrstu odgovornosti. Činjenica je da ostaje istorija koja će suditi o ovome, i njihovo biračko tijelo, koje sve više gube - kaže Redžepagić.
Objašnjava da će biti teško iskontrolisati i sankcionisati dezinformacije dok se god ne uvedu zakonska rješenja. Dodaje da mediji koji plasiraju lažne informacije učestvuju u ataku na zdravu misao.
- Jako je bitno da se informacije traže kod kredibilnih izvora, da se provjeravaju. Važno je da nađemo pravu liniju odgovornih, da procesuiramo sve one nosioce govora mržnje i da se prema njima odnosimo kao prema istinskoj opasnosti po naše mentalno zdravlje. Sadržaj koji Demokrate plasiraju je sraman i estetski problematičan, pa smo čak i žrtve jedne loše estetike. Iako je, kako kažu, kič parazit na tijelu umjetnosti, to što izlazi kroz saopštenja i audiovizuelne nekakve narative od strane te grupacije, je zaista elementarna nepogoda - zaključila je Redžepagić.&nbsp;

Redžepagić: Komunikacija Demokrata bazirana na razbijanju protesta - na već viđen način

Nakon što je od prošle godine u Osnovnoj školi ,,Oktoih“ učenicima tokom nastave zabranjeno korišćenje mobilnih telefona (osim uz odobrenje nastavnika), od početka drugog polugodišta ove godine ukinute su i Vajber grupe preko kojih se odvijala komunikacija sa učiteljima/cama i nastavnicima/ama.
Komunikacija sa učenicima sada je isključivo preko Tims aplikacije, koja je dostupna i roditeljima.
Direktor OŠ ,,Oktoih“ Dragan Mijušković podsjeća da je uprava ove škole među prvima donijela odluku o zabrani korišćenja mobilnih telefona u toku nastave, i to u novembru 2023. godine.
- Sprovođenje te odluke počelo je u toku drugog polugodišta prethodne godine i mogu da kažem da je za sada to dalo dobre rezultate. U početku je bilo određenog otpora roditelja zbog toga što djeca ne mogu da koriste telefon tokom nastave. Međutim, pojasnili smo da nije zabranjeno korištenje telefona ukoliko to odobri nastavnik. Znači, telefoni mogu da se donesu u školu, za vrijeme nastave se drže se u torbi i ne mogu se koristiti bez dozvole nastavnika – objasnio je Mijušković.&nbsp;
Uprava ove škole napravila je i interni pravilnik kojim je predviđeno izricanje vaspitnih mjera, lakših i težih, ukoliko učenici koriste mobilni telefon bez odobrenja nastavnika.
- Lakša kazna se izriče ukoliko učenik na času koristi telefon bez znanja nastavnika. U tom slučaju nastavnik mu uzima telefon, predaje ga pedagoško-psihološkoj službi ili upravi škole, nakon čega pozivamo roditelja da preuzme telefon. Naravno, ukoliko je djetetu neophodno da koristi telefon, da pozove roditelje ili slično, to može uraditi uz odobrenje nastavnika – navodi Mijušković.
Naglašavajući da je korišćenje telefona zabranjeno samo tokom nastave, podsjeća da je Unesko procijenio da telefoni predstavljaju glavni problem u obrazovanju.
- Teže kazne izričemo onda kada učenik zloupotrebljava mobilni telefon u procesu provjere znanja, bilo da je u pitanju pismena ili usmena. U tom slučaju izriče mu se pismena opomena, a prva sljedeća kazna je ukor direktora. Ukoliko je u pitanju sajber nasilje, tu smo rigorozni i odmah izričemo ukor nastavničkog vijeća – objašnjava Mijušković, iskazujući zadovoljstvo zbog toga što su do sada izrekli samo petnaestak lakših kazni.
Direktor OŠ ,,Oktoih“ podsjeća da su Vajber grupe u školama nastale u vrijeme pandemije kovid-19, zbog lakše komunikacije, te da su jednostavno zaživjele i ostale u upotrebi u našem obrazovnom sistemu i nakon toga.
- Mi smo na sjednici nastavničkog vijeća u decembru prošle godine donijeli odluku da se sve Vajber grupe ugase i da se komunikacija sa učenicima svodi isključivo preko Tims aplikacije, koju su država Crna Gora i Ministarstvo prosvjete skupo platili. Tu platformu možemo svi da koristimo, dostupna je i roditeljima, koji uz pomoć nje mogu da povjeravaju ocjene djece i sve što razredni starješina upisuje pojedinačno za učenike. Vajber nije poslovna komunikacija i kao direktor ove ustanove insistirao sam od svojih zaposlenih i svih razrednih starješina da se sve Vajber grupe ugase – kazao je Mijušković.

OŠ "Oktoih" sa Vajber komunikacije prešla na Tims

Jedna institucija, jedan sistem, jedan pojedinac, je dobar i spreman onoliko koliko je spreman u krizi. Za krize se, i krizne komunikacije, morate pripremati, vi morate da imate krizne planove, vi morate da imate tim koji će krizom i kriznom komunikacijom da upravlja. To ne može da bude prepušteno stihiji, jer kad prepušteno stihiji onda to izgleda ovako kako je izgledalo prethodnih dana, a bojim se, da mi iz brojnih kriznih situacija, koje imamo u društvu, ne učimo i ne izvlačimo zaključke koji će nam poslužiti za narednu krizu - kazala je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, ekspertkinja za strateško komuniciranje Jelena Pavićević. Iza sebe ima iskustvo od preko dvadeset godina u oblasti komunikacija, pa na osnovu toga iskustva Pavićević kaže da su nadležni imali, kako kaže, katastrofalnu komunikaciju u danu masakra na Cetinju, i danima kasnije. - Komunikacija naših institucija i naših zvaničnika nije bila dobra… Ja ću objasniti zašto je komunikacija bila katastrofalna, a onda, pretpostavljam, da ćemo i objasniti kako je trebala ta komunikacija, zapravo, da izgleda - rekla je Pavićević.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250106110144_1492dff5b337a779cc0cd151d46d17e8bcc496c5d51dde7499087081e37deb1f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250106110144_1492dff5b337a779cc0cd151d46d17e8bcc496c5d51dde7499087081e37deb1f" data-rendition-name="original" width="400" height="400" loading="lazy" alt="Jelena Pavićević"> <figcaption>Jelena Pavićević(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  Sagovornica "Budilnika" problematizuje izostanak pojavljivanja određenih zvaničnika, kao što je, navodi ona, predsjednik države Crne Gore Jakov Milatović, koji je imao naviku da se oglašava po svim mogućim pitanjima. - Sad je neka reakcija predsjednika, i empatija, u smislu liderstva, i u smislu odgovornosti, na određeni način izostala. Premijer je, možda, više djelovao kao samostalan, i više insistirao na nekom svom preuzimanju odgovornosti, i, možda, na neki način, smirivanju situacije, što se nije trebalo uraditi tako, jer su se članovi tima, odnosno Vlade, morali pojavljivati sinhronizovano, jer ovaj događaj, iako naizgled djeluje da se ticao, prevashodno, Ministarstva unutrašnjih poslova, ili možda sektora bezbjednosti, on se ticao i dosta drugih sfera u društvu, tako da je pojavljivanje mnogih resornih ministara izostalo. Primjetila sam da je ministarka kulture, sasvim nepotrebno, izašla sa nekom pohvalom medijima i njihovom ponašanju, koje je bilo potpuno suvišno u tom trenutku, jer hvaliti bilo koga ko radi svoj posao, i ko u toj situaciji treba, &nbsp;na neki nacin, da izdrži čitav radni zadatak je bilo potpuno suvišno, posebno što se sam zločin, i čitava tragedija u značajnoj mjeri ticali našeg mentaliteta, a mentalitet je i kultura, pa bi onda bilo mnogo suvislije da je ministarka kulture aspekt mentaliteta, i svega što se dešavalo, nekako stavila u svoj domen. Takođe, mogu da navedem i činjenicu da se događaj desio za vrijeme novogodišnjih praznika, da je Crna Gora bila prebukirana gostima, da su svi imali &nbsp;neka očekivanja, pa smo imali i taj aspekt čitavih priprema za praznike, i to nije ostvarilo svoju svrhu, pa je bilo važno i tu pokazati saosjećajnost i podršku, i pripremiti, eventualno, neke izlazne strategije, što pripisujem &nbsp;resoru turizma - istakla je Pavićević. U danima poslije događaja na Cetinju, kaže Pavićević, izostala je sveukupna solidarnost i razumijevanje, pa je sve krenulo u nekom smjeru, kako kaže, pretjeranog opravdanja i pripisivanja određenim političkim okolnostima. Krizna komunikacija ima svoje pravilnosti, objašnjava Pavićević, i ona mora da bude pravovremena i tačna, poručuje ona, što je svih ovih dana, ističe ona, izostajalo. - Krizna komunikacija mora da ima konzistentnost, što znači da te poruke moraju da imaju neku svoju cjelinu, a ovdje je bilo dosta toga što je bilo kontradiktorno, ili nedostajuće. Ono što je, takođe, važna karakteristika krizne komunikacije jeste otvorenost, upravo onih lica koji tu komunikaciju kriznu treba na određeni način da kontrolišu, kanališu, koordiniraju, jer kriza i krizne situacije su okolnosti na koje vi samo djelimično možete da utičete, i zato to jeste kriza. Ni u jednoj od komunikacija nijesu postojala sva tri elementa, a da ne govorim da je izostala, naravno, priprema, institucija, jer uvijek je, u konačnom, u krizama, i u kriznim komunikacijama vrlo jasno kakvi su potencijali određene institucije, ili određenog pojedinca. Kriza to pokaže! Vi, ako ste spremni, i ako se pripremate za krizu, u tom kriznom trenutku se i te kako vidi da dobro upravljate situacijom. Znači, jedna institucija, jedan sistem, jedan pojedinac, je dobar i spreman onoliko koliko je spreman u krizi. Za krize se, i krizne komunikacije, morate pripremati, vi morate da imate krizne planove, vi morate da imate tim koji će krizom i kriznom komunikacijom da upravlja. To ne može da bude prepušteno stihiji, jer kad prepušteno stihiji onda to izgleda ovako kako je izgledalo prethodnih dana, a bojim se, da mi iz brojnih kriznih situacija, koje imamo u društvu, ne učimo i ne izvlačimo zaključke koji će nam poslužiti za narednu krizu - poručila je Pavićević. Krizi uvijek predstoje otvorena pitanja, smatra Pavićević, pitanja oko kojih ne postoji saglasnost, i koja se, dodaje ona, moraju raspraviti i izvući zaključci. - Mi imamo brojna otvorena pitanja. Kad bismo naveli kroz ovu situaciju koja se desila na Cetinju, imamo pitanja gdje se ne bavimo psihičkim stanjima pojedinaca i nacije, uopšte,gdje ne raspolažemo određenim podacima, u smislu kako ljudi u okviru zajednice gdje žive funkcionišu, kako se ponašaju, da li tu postoje određene vrste sumnjivog ponašanja, da li su određeni pojedinci uopšte sposobni da posjeduju oružje, da li imamo taj mehanizam na koji ćemo način prijavljivati određene stvari, jer to čitav svijet radi, vi imate lokalne policajce, imate skupštine stanara po svijetu, koje uvijek prijavljuju ako je nešto čudno, sumnjivo, neuobičajeno. Isto tako, kao otvoreno pitanje imamo nesaglasje unutar naše heterogene Vlade, heterogene političke situacije, gdje bih rekla da veliki broj političara ipak u datim situacijama više brine o nekom svom partijskom statusu, i o nekom svom oslobađanju od odgovornosti, nego što se brine &nbsp;o tome kako će se određene stvari, da ne kažem kriza, rješavati. Takođe je veliki problem, ja to moram da pomenem, da mi određeni vremenski period imamo problem sa organizacijom Ministarstva unutrašnjih poslova, da imamo deficit određenog kadra, da imamo njihovu nedovoljnu pripremljenost za određene situacije, a da smo od cijele države, sad za novogodišnje praznike, napravili jednu destinaciju zabave, i destinaciju žurki , što je, na neki način, degutantno i pretjerano, jer time &nbsp;pokazujete da nijeste odgovorni, jer se na svakih 20, 30 km, po cijeloj Crnu Gori organizuju zabave koje ne možete da obezbjedite - zaključila je Pavićević.

Pavićević: Katastrofalna komunikacija institucija i zvaničnika, izostala reakcija i empatija Milatovića

Srce, osmijeh, podsmijeh, velika slova - neki su od omiljenih načina komunikacije premijera Milojka Spajića na društvenim mrežama, gdje je prilično aktivan. Svakojake misli dijeli sa građanima, kolegama, političkim protivnicima, trudi se da bude duhovit, sarkastičan, ironičan i onda kada tome mjesta nema. Zbog toga je Spajić i često na udaru kritika, odnosno, da je način koji bira za javnu komunikaciju nedostojan jednog državnika.
Stručnjak za komunikacije, Miodrag Strugar, smatra da se u premijerovom odabiru komunikacije vidi odsustvo kompetencije, ali i doze bijesa, osvetoljubivosti, cinizma. Premijer se trudi da bude smiješan, ali građani, ni njega, ni ostale političare ne plaćaju da ih zabavljaju, već da rade ozbiljan posao, kazao je Strugar gostujući u 24 sata Televizije E.
- Čini mi se da je njihov upliv u smiješno, u stvari, bijeg od sopstvene nekompetencije. Ne vidim drugi razlog zbog kojeg bi neko, ko je na poziciji da odlučuje o našim sudbinama, ko treba da kreira politike koje će donijeti dobro društvu, birao način koji bira da bi se obraćao bilo kome, a posebno građanima Crne Gore, koji to gledaju, čitaju, slušaju. Govoreći, komunicirajući, najviše govorite o sebi. On (Spajić) želi da izigrava nekog čovjeka koji će nam biti smiješan, izazvati smijeh i kada nam do smijeha nije - kaže Strugar.
Premijer, pored ostalog, u objavama na društvenim mrežama za državni budžet piše da ga kuva, bivšeg direktora ANB-a prati uz srce, opoziciji poručuje da su prestari za maženje, sutkinji Ustavnog suda da će joj, iako ima člansku kartu DPS-a, biti veća penzija zbog Evrope sad 2, šaljivo komentariše objavu predsjednika Opštine Pljevlja, Daria Vraneša, sa fotografijom partijskih kolega iz Nove srpske demoratije (a koja je dio Vlade), uz stihove pjesme ,,Sprem'te se, sprem'te, četnici"… Strugar kaže da je na društvnoj mreži X previše neozbiljnih termina koje premijer jedne države koristi u komunikaciji i da izostaje svijest o uticaju takvog ponašanja na društvene odnose.
- Previše je izraza kao što su kikirez, ćevapčić, rumeni obraščići, maženje… Ovo za kuvanje budžeta može da se shvati na pozitivan način, da se nešto radi. Živimo u društvenom haosu, i nije samo haos u tome kako oni radi i djeluju, nego i kako komuniciraju, jer to je ono što dolazi do građana. Očigledno nijesu svjesni da ih građani gledaju, da upijaju, a mlade generacije pokušavaju da imitiraju nekoga koga smatraju da je ozbiljan, plaćen da radi ozbiljan posao. Riječ je o odsustvu kompetencija, ali i nekom bijesu, osvetoljubivosti, cinizmu. Komunicira se van svakog ozbiljnog standarda komunikacije. Ali, političari kao političari, misle da sve znaju, da su talentovani za sve, pa i za komunikaciju. Vidimo i odsustvo želje da uče, odnosno, prisustvo želje da slušaju nekog ko nije kompetentan. Sve to dovoljno govori o svima njima - ističe Strugar.
Dodaje da je jasno i da poruke poput: "mi smo za Evropsku uniju", "čuvamo naš evropski put" kada dolaze od predsjednika Skupštine Andrije Mandića, ili predsjednika Demokratske narodne partije Milana Kneževića, nijesu iskrene.
- Kad vidimo njihovu neverbalnu komunikaciju, kad čujemo tu paraverbalnu komunikaciju, da li postoji ijedan građanin, ili građanka, da je pomislio da stvarno misle to što kažu, ili su upotrijebili ironiju i sarkazam? Sam način na koji je to izgovaraju jasno govori da ne misle to što pričaju. Loše misle o svima nama koji to gledamo, ako misle da ćemo povjerovati njihovim riječima, a ne tome što vidimo - kaže Strugar.
To što je poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović opsovao nezavisnu poslanicu Jevrosimu Pejović dovoljno govori o njegovom vaspitanju, smatra Strugar. U prilog tome govori i činjenica kako se Đurović ponašao prema medijima u zakonodavnom domu.
- Dobrim dijelom su i mediji krivi za to kako se političari ponašaju prema njima. Jer, dugo su od političara trpjeli mnoge stvari. Kad su mediji bojkotovali političare? Kad su se mediji među sobom, kao esnaf, dogovorili da neće od političara praviti glavne zvijezde? Kad su se dogovorili da će političari koji isijavaju nekulturu biti kažnjeni tako što će ignorisati sve vijesti koje se na njih odnose? Nijesam primijetio esnafsku solidarnost, jer ovakvih situacija je bilo i godinama unazad - podsjeća Strugar.
Vjeruje da mediji treba da zaštite svoju profesiju i dignitet.
- Treba da kažu: nećemo vam mi biti kanal za komunikaciju sa građanima, nećemo da doprinosimo nepristojnom i nepravednom društvu, prenoseći vaše poruke. Kad neko komunicira i govori o drugome, uvijek govori o sebi, a ne o drugome. Svako je odgovoran za sopstveno ponašanje, svako može kontrolisati samo svoje ponašanje. Poslanik Nove srpske demokratije je više rekao o sebi, nego o medijima, ili o poslanici Pejović - zaključio je Strugar.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DS76hR4GG4Ks&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Strugar: Spajića građani ne plaćaju da ih zabavlja, već da radi ozbiljan posao

Skupština Crne Gore intenziviraće komunikaciju sa Nordijskim savjetom, što će rezultirati jačanjem saradnje - dogovoreno je na sastanku predsjednika parlamenta Andrije Mandića i predstavnika tog savjeta. 
 
Mandić je, kako je saopšteno iz Skupštine, istakao da je Nordijski savjet primjer izuzetne regionalne saradnje i model dobrosusjedskih odnosa. 
 
- On je naglasio da Crna Gora taj savjet vidi kao inspiraciju za jačanje regionalnog sklada i stabilnosti na Zapadnom Balkanu - navodi se u saopštenju. 
 
Mandić je rekao da bi podrška Nordijskog savjeta i država koje ga čine - Švedske, Norveške, Finske, Danske i Islanda, na putu ka Evropskoj uniji (EU) Crnoj Gori mnogo značila, kada se uzme u obzir napredak koji je država postigla u izuzetno kratkom vremenu. 
 
Kako se navodi, članovi Nordijskog savjeta su rekli da su spremni i zainteresovani za saradnju sa Skupštinom Crne Gore, kroz dijalog i konkretne inicijative u oblastima održivog razvoja, zelene tranzicije, kao i obrazovanja i inovacija. 
 
- Na sastanku je dogovoreno da se u narednom periodu intenzivira komunikacija između Skupštine Crne Gore i Nordijskog savjeta, što bi za rezultat imalo jačanje ove izuzetno važne veze i saradnje - zaključeno je u saopštenju.

Skupština će intenzivirati komunikaciju sa Nordijskim savjetom

Sunčan dan, navijanje na plaži Raffaello, balun u vazduhu i aplauzi publike za atraktivne poteze u moru od 14 stepeni – u Herceg Novom se i ovog februara igrao picigin.
Već tradicionalno, deveti put, Praznik mimoze ponudio je jedan od najatraktivnijih sportsko-zabavnih programa u kojem je učestvovalo 11 ekipa, među kojima je prvi put bio i ženski tim – Galiotice. Turnir je imao i humanitarni karakter, kojem su se pridružili i osvajači prva tri mjesta i u cjelosti donirali svoje nagrade, navode u saopštenju iz Opštine Herceg Novi.
U poretku na vrhu tabele nije bilo promjena – četvrtu godinu zaredom pobjednik je ekipa Zeleničke tihe vale: Ivan Matović, Milan Kostić, Lazar Vuksanović, Dušan Vujinović i Vladimir Pavlović.
- Ove godine se, za razliku od prošlih, nismo nešto naročito spremali, ali opet smo pokazali da smo najbolji i da se picigin još igra u Zelenici. Imali smo dobru konkurenciju, posebno ističem ekipu iz Hrvatske koja igra drugačije picigin, ali ipak se, izgleda, sudijama i publici više sviđa naš stil igre - kazao je Matović.
Drugoplasirana ekipa Udruga Makarski picigin igrala je u sastavu: Roko Saničić, Mario Pihler, Nino Ravlić, Milan Grubišić, Mihovil Marinović i Marino Popović.
Došao sam čak iz Švedske samo radi ovoga, kao pojačanje ekipi, zato što sam čuo utiske od prošle godine i rekao sam da moram doći. I stvarno, nisam se razočarao, već oduševio ljudima, vremenom, provodom. Svaka čast na organizaciji, na gostoprimstvu, na svemu", kazao je Saničić i najavio da sljedeći put stižu sa još dvije ekipe i „ciljaju zlato, srebro i bronzu".
Treće mjesto osvojila je ekipa Blavori – Nemanja Mandić, Luka Ljubisavljević, Ivan Samardžić, Marko Božović i Rade Đukić.
- Ušli smo sa nula stresa i sto posto samopouzdanja, a ako nastavimo ovako, mislim da sljedeće godine možemo da osvojimo turnir - istakao je Mandić.
Pehar za najatraktivniji potez dodijeljen je Lazaru Vuksanoviću iz ekipe Zeleničke tihe vale, a priznanje za najmlađeg učesnika ponio je Aleksandar Dabović, član ekipe Got.
- Drugi put sam na takmičenju u piciginu i drugi put osvajam ovo priznanje, mada sam prošle godine preskočio jer mi je ruka bila povrijeđena. Mnogo sam uzbuđen. More je bilo hladno, ali je sunčan dan pa je lakše. Svaka čast svim učesnicima - kazao je Dabović.
Članica ženske ekipe Galiotice i najstarija učesnica turnira, Rada Đaković, kaže da je ideja o formiranju prve ženske postave u piciginu došla „sasvim spontano, slučajno i u zadnji vakat".
- Da je bilo malo više vremena, da se malo bolje konkuriše ovim muškima, bilo bi bolje, ali mi smo se odlično snašle. Ono što je najbitnije, htjele smo da pokrenemo malo prave novske ženske energije na, po meni, jednom od najatraktivnijih programa Praznika mimoze. Nadam se da će zaživjeti ženski picigin - kazala je Đaković.
Deveti turnir u piciginu nastupom su otvorili Gradska muzika, prvi i mlađi ansambl mažoretki i trombonjeri, što je jedan od noviteta, ističe organizator Vuksan Stamenković.
- Uz pehare pobjednicima, statue učesnicima, novitet je i to što su svi dobili članske karte kao uspomenu na ovogodišnji turnir. Bilo je izuzetno dobro, svi su se odazvali, i nebo i sunce su dali svoj doprinos. Ovogodišnje iznenađenje bila je ženska ekipa, Rada je napravila performans i doprinijela da turnir bude još bolji nego inače - kazao je Stamenković.
Naredna godina biće jubilarna, pa je organizacijski tim već počeo da razmatra kako da deseti turnir u piciginu bude još bolji, i kada je riječ o promociji i organizaciji. Vjeruju da će imati podršku da naprave još jedan februarski spektakl i iz Herceg Novog pošalju najljepše priče.

Kad balun poleti, zima prestaje: Na Prazniku mimoze održan deveti turnir u piciginu

Bivši ministar spoljnih poslova Savezne Republike Jugoslavije i nekadašnji ambasador pri Ujedinjenim nacijama (UN) Vladislav Jovanović preminuo je sinoć u 93. godini života, saopštila je njegova porodica.
Diplomatsku karijeru je započeo 1957. godine u ministarstvu inostranih poslova Jugoslavije.
Bio je šef diplomatije u dva mandata, ambasador pri UN, Turskoj, službovao u Briselu, Londonu.
Četiri godine je proveo na položaju referenta ambasade u Briselu (1960-1964), zatim je bio drugi sekretar ambasade u Ankari (1967-1971), savjetnik ambasade u Londonu (1975-1979).
Bio je ambasador SFRJ u Turskoj od 1985. do 1989. godine.
Vodio je nekoliko delegacija Jugoslavije na mirovnim i drugim pregovorima tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

Preminuo Vladislav Jovanović, bivši ministar spoljnih poslova SRJ

Sljedeća runda razgovora između zvaničnika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana biće održana u četvrtak u Ženevi.
To je, kako prenose mediji, izjavio ministar spoljnih poslova Omana, ubrzo nakon što je šef iranskog diplomatskog tima rekao da očekuje da će se tada sastati sa američkim izaslanikom Stivom Vitkofom.
Ministar spoljnih poslova Omana, Badr el Busaidi rekao je na društvenim mrežama da je zadovoljan što može da potvrdi sastanak "sa pozitivnim naporima da se učini dodatni korak ka finalizaciji sporazuma".
Oman je ranije bio domaćin indirektnih razgovora o nuklearnom programu Irana i posredovao je u posljednjoj rundi u Ženevi prošle sedmice.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči je u intervjuu emitovanom danas rekao za američku televizijsku mrežu Si Bi Es (CBS) da postoji "dobra šansa" za diplomatsko rešenje nuklearnog pitanja, dodajući da je to jedino pitanje o kojem se razgovara.
Američka administracija insistira na ustupcima od svog dugogodišnjeg protivnika i izgradila je najveće američko vojno prisustvo na Bliskom istoku u posljednjih nekoliko decenija.
Predsjednik SAD Donald Tramp upozorio je u petak da su mogući ograničeni napadi na Iran, čak i nakon što je Arakči u to vrijeme rekao da Teheran očekuje da će predlog sporazuma biti spreman u narednih nekoliko dana.
Arakči je rekao da Iran još uvijek radi na nacrtu predloga. Dodao je da Iran ima pravo da obogaćuje uranijum. U petak je rekao da njegove američke kolege nisu tražile nulto obogaćivanje kao dio posljednje runde razgovora, što američki zvaničnici nisu javno rekli.
I Iran i SAD su signalizirali da su spremni za rat ako razgovori o nuklearnom programu Teherana propadnu.

Sljedeća runda razgovora između SAD i Irana biće održana u četvrtak

Evropska komisija zatražila je “punu jasnoću” od Sjedinjenih Američkih Država i pozvala svog trgovinskog partnera da ispuni preuzete obaveze nakon što je Vrhovni sud SAD-a poništio dio najširih carina koje je uveo predsjednik Donald Tramp.
Trump je oštro reagovao na odluku suda i u subotu poručio da želi globalne carine od 15 posto, što je povećanje u odnosu na 10 posto koje je najavio dan ranije.
Evropska komisija je saopštila da trenutna situacija ne pogoduje ostvarivanju "pravedne, uravnotežene i obostrano korisne" transatlantske trgovine i ulaganja, kako je dogovoreno i precizirano u Zajedničkoj izjavi EU-SAD iz augusta 2025. godine.
Američki i evropski zvaničnici prošle godine su postigli trgovinski sporazum kojim se uvodi uvozna carina od 15 posto na 70 posto evropske robe koja se izvozi u Sjedinjene Države. Evropska komisija vodi trgovinsku politiku za svih 27 država članica EU.
Visoki zastupnik u EU je u nedjelju najavio da će predložiti pregovaračkom timu Evropskog parlamenta da se proces ratifikacije sporazuma stavi na pauzu, prenose mediji.
- Čisti carinski haos od strane američke administracije. Više niko ne može da se snađe u svemu ovome. Samo otvorena pitanja i rastuća neizvjesnost za EU i ostale trgovinske partnere SAD-a - napisao je na društvenim mrežama Bernd Lange, predsjedavajući odbora Parlamenta za međunarodnu trgovinu.
Vrijednost trgovine robom i uslugama između EU i SAD-a iznosila je 1,7 biliona eura u 2024. godini, odnosno u prosjeku 4,6 milijardi eura dnevno, prema podacima statističkog ureda Eurostat.
- Dogovor je dogovor. Kao najveći trgovinski partner Sjedinjenih Američkih Država, EU očekuje da SAD ispune svoje obaveze iz Zajedničke izjave – baš kao što EU stoji iza svojih obaveza. Proizvodi iz EU moraju nastaviti imati najpovoljniji mogući tretman, bez povećanja carina iznad jasno definisanog i sveobuhvatnog plafona koji je ranije dogovoren - poručila je Evropska komisija.
Najveći evropski izvozni proizvodi u SAD su farmaceutski proizvodi, automobili, avioni, hemikalije, medicinski instrumenti te vino i žestoka pića. Među najvećim američkim izvoznim proizvodima u EU su profesionalne i naučne usluge poput platnih sistema i cloud infrastrukture, nafta i gas, farmaceutski proizvodi, medicinska oprema, aeronautički proizvodi i automobili.
- Kada se primjenjuju nepredvidivo, carine su po svojoj prirodi disruptivne, potkopavaju povjerenje i stabilnost na globalnim tržištima i stvaraju dodatnu neizvjesnost u međunarodnim lancima snabdijevanja - dodala je komisija.
Kao primarno trgovinski blok, EU ima snažan instrument za mogući odgovor, takozvani Instrument protiv prisile. On uključuje niz mjera za blokiranje ili ograničavanje trgovine i ulaganja iz zemalja za koje se utvrdi da vrše neprimjeren pritisak na države članice ili kompanije u EU.
Mjere mogu uključivati ograničavanje izvoza i uvoza roba i usluga, zabranu pristupa zemalja ili kompanija javnim tenderima u EU ili ograničavanje stranih direktnih investicija. U svom najtežem obliku, ovaj mehanizam bi praktično zatvorio pristup tržištu EU sa 450 miliona potrošača i nanio milijarde dolara gubitaka američkim kompanijama i ekonomiji SAD-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-kaze-da-uvodi-globalne-carine-od-15-odsto&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: komunikacija