Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je kredit od 500 miliona eura ukrajinskoj državnoj gasnoj kompaniji Naftogaz za hitne nabavke gasa kako bi se obezbijedile zalihe pred zimsku sezonu.
EBRD navodi da je ovo najveći pojedinačni kredit koji je banka odobrila Ukrajini od početka rata 2022. godine. 
Kredit ima revolving strukturu, a osiguran je garancijom Evropske unije koja pokriva 90 odsto iznosa, u okviru investicionog plana za obnovu Ukrajine.
Naftogaz se obavezao da će gas nabavljati putem konkurentnih ugovora od unaprijed određenih evropskih dobavljača, u skladu sa standardima Evropske federacije trgovaca energijom (EFET).
Ukupna podrška EBRD ukrajinskom Naftogazu od početka rata sada iznosi 1.6 milijardi eura, uključujući 1.27 milijardi u kreditima i 330 miliona eura u grantovima koje je obezbijedila Norveška. 
Prema saopštenju na veb stranici banke, transakcija će takođe podržati reforme usmjerene na integraciju ukrajinskog i evropskog gasnog tržišta.
EBRD je najveći institucionalni investitor u Ukrajini i od početka rata je tamo uložila više od osam milijardi eura. Njenih pet investicionih prioriteta u Ukrajini su podrška energetskoj bezbjednosti, vitalnoj infrastrukturi, bezbjednosti hrane, trgovini i privatnom sektoru, prenosi Tanjug.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

EBRD odobrila Ukrajini kredit od 500 miliona eura za hitne nabavke gasa

Evropska komisija saopštila je da je 18 zemalja zatražilo kredite u vrijednosti od 127 milijardi eura, putem instrumenta osmišljenog za jačanje odbrambenih sposobnosti kontinenta.
Program nazvan SAFE je u srži strategije evropske izvršne vlasti za ubrzanje zajedničke kupovine oružja, u suočavanju s navodnom ruskom prijetnjom.
Osmišljen da smanji evropsku zavisnost od SAD-a, on omogućava državama članicama da dobiju kredite po povoljnim uslovima.
Prema riječima evropskog komesara za odbranu, Andrijusa Kubiliusa, 18 zemalja je zatražilo te kredite, vrijedne ukupno više od 127 milijardi eura.
Francuska, Španija, Italija i Poljska su među zemljama kandidatima za te kredite.
SAFE je dio šireg programa koji je krajem marta predstavila Evropska komisija, a koji ima za cilj mobilizaciju do 800 milijardi eura za dodatno naoružavanje evropskog kontinenta.

1250x600

1084x550

Zemlje EU traže 127 milijardi eura kredita za dodatno naoružavanje

Potražnja kompanija u eurozoni za kreditima blago se oporavila u drugom tromjesečju, a tokom ljeta trebalo bi da ojača, procjenjuju komercijalni kreditori u anketi Evropske centralne banke (ECB). 
 
Banke u eurozoni obavijestile su o blagom neto povećanju potražnje kompanija za kreditima, pokazala je anketa ECB-a, prenosi Hina. 
 
- Podsticaj potražnji bile su niže kamatne stope, a barijera globalna nesigurnost i trgovinske napetosti - naveli su iz ECB. 
 
U prvom tromjesečju, potražnja kompanija za kreditima bila je neto blago oslabila, prvi put u gotovo godinu. 
 
Banke očekuju neto blago jačanje potražnje i u periodu od jula do septembra. 
 
Uslovi kreditiranja kompanija bili su u drugom tromjesečju više-manje isti kao i na početku godine, a kreditori ne očekuju značajne promjene ni u ljetnim mjesecima. 
 
U periodu od aprila do juna blago su postroženi uslovi za dodjelu stambenih hipotekarnih kredita. Nešto strožije uslove banke su postavljale za dodjelu potrošačkih i drugih kredita. 
 
Strožiji su u drugom tromjesečju bili i uslovi za kreditiranje kompanija, pokazalo je istraživanje. 
 
- Postroženi kriterijumi proizlazili su iz percepcije o pojačanom riziku zbog lošijih ekonomskih izgleda, ali banke nijesu u anketi navele konkretnije promjene zbog geopolitičke nesigurnosti i trgovinskih trzavica - dodaju iz ECB-a. 
 
Značajnije su postroženi uslovi kreditiranja za komercijalne nekretnine, proizvodnju, veletrgovinu i maloprodaju, te građevinski sektor. Za većinu uslužnih djelatnosti i stambene nekretnine djelimično su ublaženi. 
 
Potražnja za stambenim kreditima ponovo je snažno ojačala u drugom tromjesečju, a snažan rast banke su bilježile i na početku ljeta. 
 
ECB je istraživanje sprovela u periodu od 13. juna do 1. jula, obuhvativši anketom 155 kreditora.

Banke u eurozoni očekuju snažniju potražnju za kreditima

Na današnjoj sjednici Vlade usvojena je informacija o potrebi izdavanja saglasnosti na kreditni aranžman akcionarskog društva “Crnogorska plovidba" i data saglasnost da se ova kompanija zaduži kod Prve banke.
To je, kako su naglasili u Vladi, učinjeno u cilju refinansiranja duga po overdraft kreditu.
U skladu sa zaključcima, zakazane su Skupštine akcionara brodarskih kompanija za 19. maj.
- U međuvremenu, Prva banka AD Podgorica je blokirala sve račune Crnogorske plovidbe zbog neizmirenog duga po overdraft kreditu u iznosu od cca 400.000 eura. Imajući u vidu da Crnogorska plovidba, usljed blokade tekućih računa, nije u mogućnosti da servisira operativne troškove (isplata zarada pomorcima, obavezne premije osiguranja, potrošnog materijala i sl.), kao i činjenicu da su svi ovi problemi u poslovanju prijavljeni ITF-u (International Transport Workers’ Federation), to je u narednim danima vrlo izvjesno zaustavljanje brodova u najbližoj luci što posljedično indukuje enormno uvećane troškove - naveli su u Vladi. Kažu da troškovi mogu eskalirati do te mjere da mogu ugroziti i vlasništvo Crnogorske plovidbe nad brodovima koji su vrijednosti od 15- 20 miliona eura
&nbsp;Kako je istaknuto, radi se o imovini izuzetno velike vrijednosti, a ova brodarska kompanija je u 100 odsto državnom vlasništvu.
- U cilju izbjegavanja ovakvog scenarija, Crnogorska plovidba mora u roku od odmah odblokirati svoje račune, kako bi do kraja aprila mjeseca isplatila dio zarada pomorcima i spriječila zaustavljanje svojih brodova. S tim u vezi, Crnogorska plovidba je aplicirala za refinansirajući kredit kod Prve banke AD Podgorica, kojim bi izmirila dug po overdraft kreditu i odblokirala račune - naveli su u Vladi.
Dodali su da bi se, shodno informacijama Prve banke, ovaj kredit odobrio sa rokom otplate od tri godine, odnosno 36 mjeseci, i grejs periodom od tri mjeseca.
- Trenutno stanje duga na današnji dan iznosi 401.528,25 eura plus sudski troškovi kao i pripadajuća zatezna kamata od dva odsto koja na mjesečnom nivou iznosi 8.030.56 eura. Važno je napomenuti da ovaj kreditni aranžman nema implikacija na budžet Crne Gore - zaključili su u Vladi.

Vlada dala saglasnost za zaduženje kod Prve banke zbog Crnogorske plovidbe

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) obezbjeđuje kredit do 20 miliona eura Vladi Crne Gore za unapređenje energetske efikasnosti u 24 objekta u sistemu obrazovanja u zemlji.
Sredstva će, kako je saopšteno, biti plasirana preko Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, koje ima ukupnu odgovornost za obrazovnu politiku, održavanje i (re)konstrukciju javnih obrazovnih objekata i kapitalna ulaganja.
- Dodatno, investicioni grant od četiri &nbsp;miliona eura biće obezbijeđen putem EU Regionalnog programa energetske efikasnosti za Zapadni Balkan (REEP), kao i grant za tehničku pomoć u iznosu od 215 hiljada eura za pripremu i realizaciju projekta (finansiran putem REEP i EBRD fonda posebnih akcionara) - navodi EBRD.
Sredstva će se, ističe se, koristiti za finansiranje različitih mjera energetske efikasnosti, uključujući instalaciju sistema grijanja, ventilacije i klimatizacije, mjere za unapređenje performansi objekata, a moguće i tehnologiju obnovljive energije (solarna fotonaponska energija) u 23 školske i vrtićke zgrade, i u jednom studentskom domu, širom Crne Gore.
- Projekat će poboljšati energetsku efikasnost i ekološku održivost renoviranih zgrada i unaprijediti njihovu strukturalnu stabilnost. Doprinosiće smanjenju emisije štetnih gasova i potrošnje energije, rezultirajući uštedama primarne energije većim od 50 odsto u poređenju sa početnom potrošnjom - navodi EBRD.
Potpisivanju su prisustvovali crnogorski ministar finansija Novica Vuković, ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović, Remon Zakaria, šef EBRD-a za Crnu Goru,i Johann Sattler, EU ambassador u Crnoj Gori.
- Zadovoljstvo nam je, da Evropska banka za obnovu i razvoj već dugi niz godina kao naš strateški partner, kako kroz javni, tako i kroz privatni sektor, uložila preko 870 miliona eura kroz razne investicije u Crnoj Gori. Danas, kroz zaključivanje još jednog projekta, &nbsp;dodatno potvrđujemo uspjeh te saradnje. Očekujemo da će implementacija mjera energetske efikasnosti, koje predviđa ovaj projekat, donijeti značajne uštede energije i doprinijeti smanjenju emisije CO2. Energetska efikasnost predstavlja jedan od prioriteta energetske politike Crne Gore. Cilj nam je da zajednički, sa našim strateškim partnerima, doprinesemo poboljšanju uslova za boravak i rad naših građana, a posebno naše najmlađe populacije, kojima je škola drugi dom - kazao je Vuković.
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić – Stojanović izjavila je da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija u prethodnom periodu prepoznalo potrebu za poboljšanjem energetske efikasnosti u obrazovnim objektima u Crnoj Gori, zbog čega je u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj pokrenut projekat energetskog unapređenja 24 objekta.
- Projektom su obuhvaćeni objekti sva tri klimatska regiona, raspoređeni u deset gradova u Crnoj Gori. Za predmetne objekte je, kao početni korak u realizaciji projekta, sačinjen Energetski audit i Studija izvodljivosti od strane Banke u kojima je dat pregled trenutnog stanja zgrada, prikazana ukupna potrošnja energije, kao i predložene mjere za poboljšanje energetske efikasnosti - istakla je ona.
Remon Zakaria, šef EBRD-a u Crnoj Gori kazao je da je pononosan što najavljuje potpisivanje još jednog projekta za unapređenje energetske efikasnosti u javnim objektima u Crnoj Gori, i to prvog u sektoru obrazovanja.&nbsp;
- Ova inicijativa odražava našu posvećenost održivom razvoju i unapređenju javne infrastrukture na značajan način. Kroz ovu investiciju u energetsku efikasnost i ekološku održivost, cilj nam je značajno ojačati stabilnost objekata, poboljšati kvalitet vazduha u zatvorenom prostoru i stvoriti zdravija, ugodnija okruženja za učenike i nastavnike - rekao je Zakaria.
Johan Satler, ambasador EU u Crnoj Gori, rekao je da je njihov doprinos ovoj investiciji odličan primjer kako možemo iskoristiti važne projekte kombinovanjem grant sredstava EU sa kreditima međunarodnih finansijskih institucija.&nbsp;
- Energetska efikasnost je win-win opcija, jer doprinosi zelenoj tranziciji, smanjuje troškove i stvara bolje uslove za korisnike objekata - istakao je on.
Sju Baret, direktorica za infrastrukturu za Evropu, Bliski istok i Afriku u EBRD-u, kazala je da je potpisan veoma značajan projekat koji je nastavak napora EBRD-a da promoviše energetsku efikasnost u javnim zgradama u Crnoj Gori, nakon potpisivanja sličnog projekta za zgrade javnih bolnica ranije ove godine.&nbsp;
- Ova investicija će donijeti održiva poboljšanja u Crnoj Gori, školske zgrade koje će generisatii dugoročne koristi za životnu sredinu i stvoriti kvalitetnije prostore za učenje za zajednicu - zaključila je ona.
Od kada je Crna Gora postala članica EBRD-a 2006. godine, Banka je uložila više od 880 miliona eura u 92 projekta. Prioritet Banke za zemlju je podrška konkurentnosti, zelenoj tranziciji i daljoj integraciji u regionalne i globalne tržišne tokove.
Evropska komisija obezbijedila je više od jedne milijarde eura u nepovratnim grantovima za Crnu Goru u istom periodu.

EBRD i EU daju 20 miliona eura za energetsku efikasnost u školama u Crnoj Gori

Vlada je danas usvojila Informaciju o zaključivanju Ugovora o kreditu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) za potrebe finansiranja Projekta unapređenja energetske efikasnosti u objektima obrazovanja u Crnoj Gori, u iznosu od 20 miliona eura i prihvatila tekst Ugovora.
Kako je saopšteno iz Vlade, ukupna procijenjena vrijednost cjelokupnog projekta iznosi 24 miliona eura.
- Od tog iznosa, 20 miliona eura će biti obezbijeđeno putem predmetnog kreditnog aranžmana sa EBRD-om, dok će preostalih četiri miliona biti osigurano putem investicionog granta iz Regionalnog programa energetske efikasnosti (REEP), koji finansira Evropski fond za Zapadni Balkan“, navodi se u saopštenju.
Dodaje se da je, pored toga, EBRD putem donatorskih sredstava osigurao i novac za tehničku pomoć projektu u iznosu od približno 0,17 miliona eura.
Iz Vlade su ukazali da je projektom obuhvaćeno 12 objekata na jugu, devet objekata centralnog regiona i tri objekta na sjeveru.
- Ove zgrade služe različitim nivoima obrazovanja, uključujući osnovno obrazovanje (18 zgrada), srednje (dvije zgrade), predškolsko (dvije zgrade) i visoko (jedna zgrada), i obuhvataju ukupnu površinu od 93.220 metara kvadratnih - precizira se u saopštenju. 
 
Kako je naglašeno u Informaciji, za te objekte EBRD banka je izradila izvještaj o energetskoj reviziji i studiju izvodljivosti i istim su analizirali trenutnu potrošnju energije i predložili mjere za poboljšanje njihove energetske efikasnosti. 
 
Iz Vlade su pojasnili da predložene mjere uključuju i unapređenje omotača zgrade, sistema grijanja, osvjetljenja, obnovljivih izvora energije i tehnologije pametnih zgrada, s ciljem smanjenja potrošnje energije, emisije CO2 i operativnih troškova. 
 
- Takođe, predložena je instalacija sistema za upravljanje zgradama, mjere uštede vode, te ne-EE mjere poput uvođenja rampi, poboljšanja bezbjednosti i jačanja strukture - navodi se u saopštenju.

Za unapređenje energetske efikasnosti u objektima obrazovanja kredit kod EBRD-a od 24 miliona eura

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović primio je akreditivna pisma novoimenovanih, izvanrednih i opunomoćenih ambasadora: Kraljevine Belgije Frederika Develtera, ambasadora Narodne Republike Kine Šufeng Čena i ambasadora Republike Indonezije Andreana Ervina, saopšteno je iz Kabineta predsjednika.&nbsp; Kao se dodaje, u odvojenim razgovorima sa ambasadorima u rezidenciji na Cetinju, predsjednik Milatović poželio im je dobrodošlicu u Crnu Goru i uspješno obavljanje diplomatske misije. - Tokom sastanka sa ambasadorom Belgije, potvrđeni su odlični prijateljski i saveznički odnosi. Predsjednik Milatović je ukazao na značaj kontinuirane podrške Belgije evropskom putu Crne Gore. Ambasador Belgije je istakao da Crna Gora ima ključnu ulogu u regionu kada je riječ o evropskim integracijama i istakao spremnost njegove zemlje da pruži pomoć Crnoj Gori u ostvarenju njenog cilja - članstva u EU do 2028. godine - ističe se u saopštenju.&nbsp; Takođe, istaknuta je obostrana zainteresovanost za intenziviranje ekonomske saradnje i privlačenje belgijskih investicija, kao i saradnje u oblastima informacionih tehnologija, poljoprivrede i turizma. Tokom razgovora sa ambasadorom Kine, naglašeno je da je Crna Gora posvećena saradnji sa Kinom. Ambasador Kine je zahvalio na podršci Crne Gore principu jedne Kine, ali i prenio zainteresovanost za unaprjeđenje bilateralne saradnje u domenu infrastrukture, kulture i obrazovanja. Tokom sastanka sa ambasadorom Indonezije, istaknuto je da Crna Gora i Indonezija njeguju dugogodišnje prijateljstvo. Takođe, ukazano je na potrebu intenziviranja političkog dijaloga na visokom i najvišem nivou, kao i mogućnost unaprjeđenja odnosa dvije države u oblasti ekonomije i turizma.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908130928_d974c79237765595a67dd2a4c40d05132de7200af4ae7db81dc5649e7e32c8ab.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250908130928_d974c79237765595a67dd2a4c40d05132de7200af4ae7db81dc5649e7e32c8ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Milatović "> </figure>  Uz zahvalnost predsjedniku Milatoviću na prijemu, ambasadori su poručili da će tokom svojih diplomatskih mandata posvećeno raditi na daljem unaprjeđenju međudržavnih odnosa. Predsjednik države je ambasadore upoznao i sa vanjskopolitičkim prioritetima koji se zasnivaju na stremljenjima da Crna Gora 2028. godine postane 28. članica Evropske unije, da kao članica NATO jača svoj kredibilitet, da dodatno unaprijedi dobrosusjedsku saradnju, kao i svoju poziciju u multilateralnim okvirima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908130928_ba53b63a33677e97ebc1a04ad0254b6c171ba174308ee47f7c4338901bf409aa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250908130928_ba53b63a33677e97ebc1a04ad0254b6c171ba174308ee47f7c4338901bf409aa" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Milatović "> </figure>

Milatović primio akreditivna pisma ambasadora Belgije, Kine i Indonezije

Funkcioner Evropskog saveza Mirko Stanić poručio je, komentarišući izjavu premijera Milojka Spajića da se rekonstrukcija Vlade može očekivati „možda danas, možda sjutra, a možda i za dvije godine“, direktno priznaje da ova vlast ništa ne valja, jer da valja ne bi se svako malo rekonstruisala.
- Ovu Vladu treba srušiti jer je loša u svim poljima i pored 35 potpredsjednika i ministara. Crnoj Gori je potrebna jasna evropska, građanska većina, a ne krpljenje Vučićevih projekata-! poručio je Stanić.

Stanić: Ne treba nam krpljenje Vučićevih projekata, lošu Vladu treba srušiti

Kremlj je danas saopštio da sankcije nikada neće primorati Rusiju da promijeni kurs u ratu u Ukrajini, nekoliko sati nakon što su Sjedinjene Američke Države i Evropska unija nagovijestile da razmatraju dodatne ekonomske mjere.
Zapad je uveo desetine hiljada sankcija Rusiji zbog rata u Ukrajini koji traje tri i po godine i aneksije Krima 2014. godine, u pokušaju da oslabi rusku ekonomiju vrijednu 2,2 biliona dolara i umanji podršku predsjedniku Vladimiru Putinu.
Putin kaže da je ruska ekonomija, koja raste brže od ekonomija zemalja G7 i prkosi zapadnim predviđanjima o padu, opstala zahvaljujući i velikim izdvajanjima za ratne napore. Naredio je kompanijama i zvaničnicima da na sve načine izbjegavaju sankcije.
„Nikakve sankcije neće moći da primoraju Rusku Federaciju da promijeni dosljedan stav o kojem je naš predsjednik više puta govorio“, rekao je portparol Dimitrij Peskov izvještaču Kremlja Aleksandru Junasjevu.
Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je juče da je spreman da pređe u drugu fazu uvođenja sankcija Rusiji, što je njegova najozbiljnija naznaka da bi mogao pooštriti mjere protiv Moskve ili onih koji kupuju njenu naftu.
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta rekao je da se nove sankcije Evropske unije pažljivo usklađuju sa SAD.
Rusija kontroliše petinu Ukrajine i tokom vikenda je izvela najveći vazdušni napad u ratu do sada, zapalivši glavnu zgradu vlade u Kijevu i ubivši najmanje četiri osobe, saopštili su ukrajinski zvaničnici.
Moskva je rekla da je koristila avione, dronove, rakete i artiljeriju za gađanje fabrika oružja, aerodroma, skladišta i transportne infrastrukture koju koristi vojska.

Kremlj poručio da sankcije nikada neće primorati Rusiju da promijeni kurs

Ministar pomorstva Crne Gore, Filip Radulović, pridružio se manifestaciji The Ocean Race Europe 2025 u Đenovi, uoči očekivanog ulaska flote u Jadran i nastavka puta ka Bokokotorskom zalivu u Crnoj Gori, gdje će se od 15. do 21. septembra održati veliko finale trke.
Tokom zaustavljanja u Đenovi, posljednjeg prije završne etape ovog evropskog izazova dugog 4.500 nautičkih milja, Radulović je učestvovao na zvaničnoj ceremoniji primopredaje zastave između Italije i Crne Gore, gdje je razmijenio zastave sa gradonačelnicom Đenove Silviom Salis.
- Tokom posjete Ocean Live Parku, trkačkom selu u Porto Antiku koje je približilo navijače trci kroz izložbe o zdravlju okeana, dječje radionice, demonstracije na vodi i kulturne programe, ministar Radulović je učestvovao u vođenoj turi brodom na italijanskom timu IMOCA 60 Allagrande Mapei, sa skiperom Ambrođom Bečarijom, koji je nedavno pobijedio na etapi od Nice do Đenove. navodi se u saopštenju.
Radulović je, kako se dodaje, učestvovao u Paradi jedriličara, gdje se pridružio navijačima u proslavi timova dok su se upućivali ka pontonima.
Radulović je takođe učestvovao na visokom okruglom stolu „Ljudske performanse u ekstremnim uslovima“, gdje je sa svjetskim ekspertima iz oblasti sportske nauke i elitnog jedrenja razgovarao o strategijama u sportovima izdržljivosti.
Posjeta ministra Radulovića poklopila se sa objavom da je Milivoj Dukić iz Crne Gore zvanično imenovan za ambasadora finala The Ocean Race Europe 2025.
Flota IMOCA 60, jednokrilnih brodova sa hidrokrilima koji se često nazivaju „letećim čamcima“ zbog svoje nevjerovatne brzine, juče je isplovila iz Đenove ka Bokokotorskom zalivu, gdje će se održati finale The Ocean Race Europe 2025 u Tivtu, Kotoru i Herceg Novom.
Od 15. do 21. septembra, Crna Gora će biti u centru pažnje u svijetu offshore jedrenja i održivosti.

Radulović se pridružio regati The Ocean Race Europe 2025, Dukić ambasador finala trke u Tivtu

Ima tu neke lude simbolike da aktuelna crnogorska vlast padne baš na kolektoru. Možete vjerovati u sudbinu, možete biti zagovornici da se sve na ovom svijetu dešava sasvim slučajno i bez nekog reda i pravila, ali nikako ne možete biti ravnodušni prema situaciji da će pored svih razlika u stavovima, svađa I sukoba, netrpeljivosti, zaklinjanja nad svetinjama da neće nikada jedni sa drugima – najvjerovatnije pasti na sanitanom otpadu i fekalnim vodama.
Već se duže vrijeme među konstituentima, kako lokalne tako i državne, vlasti lome koplja oko toga đe će, da li će, i hoće li se kolektor graditi na teritoriji zetskog Botuna. Jedni su u svojim predizbornim nastupima čvrsto obećali svojim biračima da će se kolektor graditi u Botunu, dok su drugi još čvršće, Ostoga im, obećali da neće. To je ono šta su kazali lakovjernim glasačima, no izgleda da je tikva pukla kada su se našli pred evropskim zvaničnicima, nimalo naivnima, i zajednički obećali da hoće.
Dakle, jedni su lagali, ili birače ili evropske izaslanike, dok su ovi drugi lagali samo koalicione pratnere prije nego li su im ovi prvi dali podršku za formiranje vlasti.
U ovoj situaciji samo je laž konstanta, sve ostalo su nijanse sive. Jer kako ono bješe – laž je nacionalni interes.
I sve bi bilo ok, makar još neko vrijeme, da PES-ovci nisu javno progovorili o tome kako su svi dali čvrsta obećanja Evropskoj uniji da će ovaj ekološki problem, koji blokira jedno od najizazovnijih poglavlja o životnoj sredini, biti riješen. Evropi je, izgleda, napokon dosta praznih deklarativnih zalaganja za EU vrijednosti i standarde pa sada hoće i konkretne poteze. Ni oni im više ništa ne vjeruju na riječ.
Vlada Milojka Spajića je pokušala da sve ovo provuče na mala vrata, tako što je izmjene planske dokumentacije izglasala na jednoj od mnogih telefonskih sjednica. Sjetimo se se da je jedno od sijaset neispunjenih obećanja aktualnog premijera bilo i da će sve sjednice najvećeg organa izvršne vlasti biti javne i trasnparentane, na način što će se sve direktno prenositi. Od svega toga dobili smo online lajkove ministara na predloge zakona, izmjene planova i mnoga druga izjašnjenja iz njihovog domena.&nbsp;
Zli jezici govore da su vladina zasjedanja rađena na ovaj način jer u sali za sastanke prosto nema dovoljno stolica da svi ministri, potpredsjenici, Prvi potpredsjednik i premijer sjednu. Drugi, pak, kažu da je razlog u tome što je ovako mnogo sigurnije jer među ministrima vlada tolika ljubav i međusobno uvažavanje da je pametnije da se ne srijeću i gledaju u oči.
Bilo kako bilo, strateški urbanistički plan je usvojen, prvi put u istoriji parlamentarnih demokratija bez dana javne rasprave, bez konsultovanja struke, krijući, pod okriljem internetske tmine.
I, dok su jedni lajkovali i bez trunke lične i profesionalne odgovornosti sve spakovali preko noći, dvojica, koji nisu članovi vlade, našli su se u čudu.
Jedan je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, a drugi predsjednik DNP-a, Zećanin Milan Knežević.&nbsp;
Prvi je mislio da će mandat u fotelji prvog administrativca grada proći sa nekoliko plastičnih čunjeva na bulevarima, desetak metara prekopane ulice Vojislavljevića, par crkava, jednom srušenom džamijom, jednom pravoslavnom gimnazijom, uz par stambenih zgrada ako ga Zabjelčani ne provale (a jesu) - i bez nekih većih trzavica i kapitalnih investicija.&nbsp;
Umjesto toga, po njega sasvim neočekivano, funkcija je počela da traži i odgovornost. Iako je istu pokušao u ovom slučaju, nevješto, prebaciti na Agenciju za životnu sredinu, po starom oprobanom sistemu – muko moja pređi na drugoga, ili ne bi se ja tu nešto miješao – nije prošlo.&nbsp;
Dosjetili se koalicioni partneri da to tako neće moći pa ga ucjenili jedinim do čega mu je stalo, a nije dobrobit građna Podgorice - foteljom. Optužbe su otišle čak do nivoa ličnih uvreda, prijetnji tužbama, i onim šta im je najmilije u vokabularu kada ne znaju šta bi drugo moglo – optužbama za organizovani kriminal. Još da je tu Milo kao nekada - sreći ne bilo kraja. Ovako moraju jedni na druge.
I, dok su se, sudeći po otpužbama Milana Kneževića, podgoričke fekalije kriminalno udružile u zločinački čin protiv njega i njegovih istomišljenika, on lično, poput Mujovića, takođe prvi put, osjeća teret sudjelovanja u vlasti. Vrijeme lagodnog poslaničkog djelovanja u državnoj Skupštini je izgleda daleko iza njega.&nbsp;
Bilo je sasvim lijepo izigravati žrtvu režima, pajaca koji baci po koju pošalicu, skepa neku pjesmu-rugalicu, i voditi politički život bez ikakve odgovornosti za bilo šta. Sada više neće moći tako. Neće moći svojim Zećanima pričati jednu, koalicionim partnerima drugu, EU treću, a Vučiću neku sasvim desetu priču. Došlo je vrijeme da se pokaže nešto i na djelu.&nbsp;
Hoće li, ostaje da vidimo. Ako je suditi po njegovim dosadašnjim obećanjima, praznim prijetnjama, zaklinjanjima u svetinje i druga čudesa - neće. Što bi narod rekao - nisi nas Milane na to navikao. Jedino što se za njega čini kao idelano rješenje jeste da - poput nedavnog predloga da Vučićevoj ingeniznoj državičkoj veličini pokloni aerodrome i prugu - pokloni i kolektor. Od koga mu je - dobro mu. A i nekako bi mu i pristajalo.
Prođe avgust, prođe i ljeto, prođe i sezona ako je i počinjala, i sada nam dolazi jesen. Neka nova politička jesen. Godine su nam počinjale januarom pa trajale decenije, osvježilo nas je u avgustu pa spalilo sve što smo generacijama stvarili, pa je možda došlo vijeme i za jesen.
…I opet neka pisma duga, 
očajna pisma bez adrese, 
a nigdje drage, nigdje druga, 
samo ta jesen, opet jesen…
i opet sam si, Nikoliću - Vito
Dodaću, da ne zamjeri nikšićki boem tuge i sjete - i opet sama si moja Crna Goro!

Crna Gora je prelijepa država – šteta što je naseljena

Na putu Budva - Cetinje, u mjestu Brajići, desila se pucnjava u kojoj je ranjena djevojka T.S. (24) koja je bila na motoru sa Cetinjaninom Stefanom Beladom koji je blizak jednom kriminalnom klanu - saznaje Televizija E.
Pucnjava se, kako je saopšteno iz Uprave policije, desila oko 14.15 sati, a T.S. se trenutno ukazuje ljekarska pomoć.
Prema informacijama TV E, izvršilac je pucao sa motora - na Beladu koji je ostao nepovrijeđen. T.S, sa druge strane, ima više povreda od projektila - ali je stabilno.
Belada je, inače, prošle godine zajedno sa Dušanom Đuranovićem uhapšen u velikoj akciji slovenačke policije u Portorožu. Portal 24ur tada je pisao da su uhapšena dva važna člana međunarodno organizovanog kriminala iz Crne Gore.
Na njega je 2012. godine na Cetinju u tuči potegao pištolj i bezuspješno ispalio hitac Dejan Milačić. Belada se tada zvao Milo.
On je, odlukom Apelacionog suda, bio osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora zbog pokušaja da ubije Dragana Martinovića, ali i zbog nedozvoljenog držanja oružja.
Na Martinovića je, kako piše u presudi, ispalio hitac i pogodio ga u butinu lijeve noge, nanoseći mu tako tešku povredu. Tada je posjedovao pištolj bez oružnog lista.
Iz Uprave policije je, nakon današnje pucnjave, saopšteno da preduzimaju hitne mjere i radnje kako bi utvrdili okolnosti događaja.
- U odnosu na ovaj događaj policijski službenici regionalnih centara bezbjednosti “Jug” i “Centar”, odjeljenja bezbjednosti Budva i Cetinje, ali i drugih organizacionih jedinica Uprave policije koje su im stavljene na raspolaganje, preduzimaju hitne mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti, rasvjetljavanja događaja i identifikacije i procesuiranja izvršilaca - kazali su u policiji.

Djevojka ranjena u pucnjavi kod Brajića, na motoru bila sa Stefanom Beladom

Na Cetinju su uočene pojačane policijske snage uoči skupa „Cetinje pamti 5.9. 2021.“ povodom četiri godine od belvederskih dešavanja i brutalne akcije policijskih snaga prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="CT"> <figcaption>Foto: Portal ETV/Duško Mihailović</figcaption> </figure>  Kako je najavljeno, okupljanje počinje u 17 sati na platou pored Biljarde ispred Cetinjskog manastira. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fu-17-sati-pocinje-skup-cetinje-pamti-5-9-2021-belveder-borba-koja-nikad-ne-prestaje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U porti Cetinjskog manastira, reporter Portala ETV vidio je tivatskog paroha Crkve Srbije Mijajla Backovića, osnivača &nbsp;militantnog pravoslavnog bratstva Miholjski zbor. Miajlo Backović je poznat i po bliskim odnosima sa Rusijom. Tako je predsjedniku Vladimiru Putinu 2014. godine u ime mještana ponudio zemljište blizu Tivta. - ... Ako mu treba za rezidenciju, kuću za odmor ili vilu, Grblju bi bila velika čast - rekao je tada Backović. Prema pisanju medija, bio je na osnivanju proruske grupe "Balkanski kozaci" i povezivan sa prokremljanskim motociklističkim klubom "Noćni vukovi". U razgovoru za njemački "Špigl" 2023, paroh je umanjivao rizik da se crkva iskoristi kao srpsko-rusko oruđe za destabilizaciju Crne Gore. Tvrdio je i da nema nikakve veze sa politikom i da ga zanima samo vjera. Osim u mantiji, Backović se može vidjeti i u vojnoj uniformi 63. padobranske brigade Vojske Jugoslavije. Backoviću je u januaru ove godine ispred doma zapaljen luksuzni automobil BMW X6.

Pojačane policijske snage uoči skupa, Mijajlo Backović uočen u porti Cetinjskog manastira

Crnogorski bedem ne može biti srušen dok je nepokorenog Belvedera, jednako prije 90 i prije četiri godine, poručila je Danica Nikolić na skupu „Cetinje pamti 5.9.2021. povodom obilježavanja četiri godine od belvederskih dešavanja i policijske akcije prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru&nbsp; Skup je počeo danas u 17 sati intoniranjem himne, nakon čega su građani odali počast nevinim žrtvama dva zločina koja su se dogodila u tom gradu, kao i Dejanu Božoviću, stradalom vojniku u Kučima. - Krenuli su silom, ne zbog ustoličenja, jer nije riječ o vjerskoj, nego parapolitičkoj i paravojnoj organizaciji, već da bi popove pratile horde njihovih vojnika čiji je zadatak bio da na sred Cetinja razviju tuđinske zastave i naprave klerofašističku orgiju u srcu Crne Gore. Završili su silom – suzavcima, gumenim mecima, pendrecima i lažima. Prevarili su se da su pobijedili time što su dva popa ugurali u manastir pod pancir ćebadima i oružanom pratnjom. Izgubili su, jer je fašizam osuđen da izgubi svaku bitku - kazala je Nikolić. Ističe da je Belveder bio i ostao simbol zajedništva i otpora, te da je nakon događaja od 4. i 5. septembra „crnogorsko društvo osvješćenije i jedinstvenije u borbi protiv klerofašizma. - Na Belvederu nijesmo branili samo sebe i Cetinje, već i čitavu Crnu Goru. Doći ćemo do istine o onome što se dešavalo te noći, o komandama da se cijeli grad zasuje suzavcem, o gumenim mecima, o lažima da smo mi napadali policiju. Dužni smo to i žrtvama cetinjskih masakara i njihovim porodicama koje svakog dana traže pravdu. Kako su oni stajali sa nama na Belvederu, stajaćemo i mi sa njima, gdje god bude trebalo - poručila je ona. Nikolić je naglasila da Crna Gora mora ostati spremna na nove borbe.&nbsp; - Pred nama je vrijeme novih protesta i novih reakcija na njihove brutalne akcije. I iz toga ćemo, kao i uvijek, izaći kao pobjednici, jer nas je Mladen Lompar davno naučio da nikad ovđe neće biti posljednjeg boja – mi smo vječita meta - poručila je Nikolić.&nbsp; <h2>Čelebić: Ne damo te Crna Goro</h2> Rajo Čelebić je u obraćanju okupljenima poručio da je ponosan što može pozdraviti sve građane Crne Gore, bez obzira na vjeru i nacionalnost, naglašavajući da je „Crna Gora majka svih svojih sinova i kćeri“. - Pozdravljam sve one kojima je Crna Gora majka, zbog koje se raduju, pjevaju i plaču. Ali pozdravljam i one druge, koje je iz iste majke iznjedrila, a koji je ne vole i ponižavaju - kazao je Čelebić, dodajući da takvo ponašanje ne može izbrisati ljubav i privrženost rodoljuba. U svom govoru citirao je pjesmu crnogorskog rodoljuba Komnena Bulatovića, podsjetivši na istoriju Rovačke republike i stradanje njegovih predaka. „Ako te crna pogubija snađe, poginućeš, majko, od zla domaćega“, recitovao je stihove kojima je, kako je rekao, želio da ukaže na unutrašnje prijetnje po opstanak države. Čelebić je posebno istakao značaj sekularne i multietničke Crne Gore, pozdravivši Slavka Perovića, koga je nazvao „jednim od najvećih boraca za nezavisnu i građansku državu“.&nbsp; Govor je završen zajedničkim pokličem „Ne damo te, Crna Goro!“. Podsjećamo, Čelebićev automobil je, kada je iz Herceg Novog krenuo na Cetinje 4. septembra 2021, na Trojici zaustavila policija, odakle je nastavio pješke da bi u ranim jutarnjim satima stigao u prijestonicu. Široj javnosti je poznat iz video snimka gdje sam, noseći crnogorski barjak, policajcima u opremi za razbijanje demontaracija, koji su ga spriječili da priđe manastiru, govori: "Imate levor, ubijte me"  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Rajo Čelebić "> <figcaption>Rajo Čelebić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Barović: Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora</h2> Govor Aleka Barovića prenosimo u cjelosti:&nbsp; Evo smo ti došli, prijestoni grade Perjanico slobode i junaštva Gnijezdo sokolova, diko crnogorska Evo smo ti došli Lovćene, crnogorski gromobrane Vilo naša, zakletvo prađedovska Evo smo ti došli manastire, crnogorski si bio i ostao Oko tebe smo se vazda kupili i vazda će nas ođe biti Evo smo ti došli cetinjski svetitelju, blagoslovi tvoje Crnogorce Evo smo ti došli Belvedere, ponosu naš, a sramoto izdajnička. Došli da se śetimo, tih noći i tih dana Da se śetimo crnogorske sloge&nbsp; Da se śetimo suzavaca i plotuna Da se śetimo kome basta Da se śetimo i ko ne smje Da se śetimo hrabrih Da se śetimo i izdajnika I da nikad ne zaboravimo Śetimo se i svih onih kojih više nema a bili su tu sa nama. Śetimo se i onog hrabrog Očinića koji nas taj dan povede, sreća ga pratila đe gođ da je. Došli smo da pokažemo da nas još ima Da smo još živi Da nas nisu zgazili, a šćeli su. Došli smo da odamo počast Belvederu, istorijskom događaju crnogorske nacije. Belvederu od prije četiri godine, ali i Belvederu od prije devedeset godina, jer je ovaj drugi samo nastavak onog prvog. Došli smo i da se podśetimo kako je to kad nas okupi sloga i čista ljubav prema državi. Kako je to kad se Crnogorci skupe pod svoj barjak. Onda nam niko ne može ništa, a spram nas su sve sile male i ništavne. Ajmo da se skupimo opet Ajmo da našoj lovćenskoj misli naša sloga da krila Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora. Živjeli Crnogorci Živjelo crnogorstvo Da je vječna Crna Gora  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Alek Barović "> <figcaption>Alek Barović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Ivanović: Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane&nbsp;</h2> Novinar, Belvederac, Darko Ivanović obratio se na Cetinju prisutnima porukom da je Crna Gora „zemlja ljubavi, zajedništva i vjere u građansku državu“, naglašavajući da povjerenje u Cetinje i njegovu simboliku ostaje snažan temelj crnogorske slobode. - Ja vjerujem, iako nijesam vjernik. Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane, vjerujem u vladavinu prava i u državu ljubavi. Na Belvederu nijesam branio manastir ili religiju, nego vjeru u tu građansku Crnu Goru - kazao je Ivanović. Svoj govor oblikovao je kroz tri slike - vjeru, sujeverje i povjerenje. Kao sliku vjere naveo je zajedništvo i solidarnost, „vjeru u komšiju“, dok je kroz sliku sujeverja evocirao sjećanja na barikade i otpor 2021. godine, ističući da mu je svaki trag paljenih guma bio podsjetnik na zajedništvo i ljubav koja okuplja građane. Treću sliku – povjerenje – vezao je za Cetinje, koje je nazvao lučom slobode. - Imam povjerenje da će Cetinje i dalje držati tu luču, kao svetionik koji pokazuje put svima nama. Tuđin je uvijek do kapija dolazio, ali je svaki put lomio zube - poručio je. Ivanović je podsjetio i na svoje lično iskustvo s Cetinjem, rekavši da ga je taj grad oblikovao kao čovjeka i da mu je dao pasoš za gordost i podsjetnik da u hrabrosti ipak ima prvih.&nbsp; Završio je riječima da je zajedno s "uličnim vitezovima“ odlučio da "Belveder neće pasti“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Darko Ivanović "> <figcaption>Darko Ivanović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Svetlana Pajović Mušić: Belveder je simbol crnogorskog jedinstva i slobode</h2> Svetlana Pajović Mušič naglasila je da je Belveder simbol crnogorskog otpora kroz vjekove i podsjetila na važnost nacionalnog jedinstva i kulture sjećanja. - Okupljeni ponovo na ovom svetom, istorijskom mjestu, crnogorskog zborovanja, ishodištu svih naših bitaka i pobjeda kroz vjekove, vraćamo se sebi i svemu što nas veže. Nemamo luksuz kratkog pamćenja, te će stoga obilježavanje Belvedera postati tradicionalno svake prve nedjelje u septembru. Jer kultura sjećanja je uslov opstanka i temelj naše borbe za slobodu, a nacionalno jedinstvo je zapovijest u borbi za građansku i antifašističku Crnu Goru - istakla je Pajović-Musić.&nbsp; Ona je podsjetila na riječi Rada Tomova da su crkve narodne, te kritikovala postupke crkve Srbije i državnog vrha 2021. godine. - Uz pomoć izdaje u državnom vrhu i zloupotrebe institucija, crkva Srbije nasilno je ustoličila Micovića, nedostojnog, uz nasilje koje nije viđeno ni doživljeno od Drugog svjetskog rata. Kao i tada, tako i danas, obavezni smo se voditi isključivo odbranom Crne Gore na svakom koraku, jer samo zajedno, nikako podijeljeni, možemo pobijediti fašističko zlo koje je snašlo Crnu Goru - dodala je Pajović-Musić.&nbsp; Istakla je ulogu okupljenih građana kao čuvara crnogorskih vrijednosti: - Vi ste čuvari državotvornosti, antifasizma, ustavnog poretka, ognjišta, slobodarstva i crnogorstva, crnogorske crkve, jezika i kulture, vi ste čuvari istine. Danas, na ovom istorijskom mjestu, ujedinjeni u borbi protiv uzurpatora crnogorskih oltara i svetinja, zaklinjemo se pred precima, potomcima i Lovćenom: čuvaćemo ono što je krvlju stečeno, čuvaćemo duh crnogorskog jedinstva i slobode. Naša zakletva je – Crna Gora slobodna, ponosna i vječna - naglasila je ona.&nbsp; Pajović Mušić je podsjetila i na, kako je kazala, sramne postupke pojedinih državnih i crkvenih zvaničnika 2021. godine, poručivši da crnogorski narod neće zaboraviti.&nbsp; - Nijesmo zaboravili izdajnički čin potpisnika tzv. TU, Dritana Abazovića, niti poruke i prijetnje dok smo čuvali manastire toga jutra. Ništa oni nijesu završili i nek znaju da ima nešto više od života, što se čašću neumrlom zove, a što smo branili i branićemo – uz jedan simbol i poruku otpora: Belveder - istakla je Pejović-Musić.&nbsp; Na kraju pozvala okupljene da pođu na Kruševo ždrijelu da daju podršku građanima koji od februara blokiraju put Cetinje-Podgorica u znak protesta zbog neadekvatnog postupanja policije i države u slučaju dva masakra u Prijestonici. Blokada puta traje do 20 sati i 26 minuta.&nbsp; U nastavku možete poslušati dio govora Pajović-Musić.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F7A3QTkZM2i0%3Fsi%3DFXsCJFw0Q8H2JsB3&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fue-u2uxIdvw%3Ffeature%3Dshared&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Dobro došli na četvrtu godišnjicu obilježavanja simbola građanskog otpora, dostojanstva, slobode i nacionalnog jedinstva, sažetog u jednoj riječi i jednom simbolu – Belveder - poručila je u ime organizatora Centra za građanska prava, Svetlana Pajović-Musić.&nbsp; Ona je poručila da Belveder pripada svima koji su tih dana bili na Cetinju, kao i svim našim patriotama koje tada nijesu mogle biti tu, ali su bile srcem uz sve – i to i danas ostaju. &nbsp; - Svrha ovog okupljanja, osim obilježavanja godišnjice Belvedera, koji je i opomena i obaveza svakog crnogorskog patriote, jeste prije svega poziv na nacionalno jedinstvo - poručila je Pajović-Musić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Danica Nikolić "> <figcaption>Danica Nikolić i Svetlana Pajović-Musić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>Građani se okupljaju ispred Cetinjskog manastira (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup "> <figcaption>Veliki broj građana nosi crnogorsku zastavu (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  Uskoro opširnije...&nbsp;

Tag: kredit