Vlada je danas dala garanciju na kredit Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) kod Evropske banke za obnovu i razvoj, u vrijednosti od 15 miliona eura, za potrebe rekonstrukcije 220 kilovoltnog (kV) dalekovoda.
Iz Vlade su, nakon sjednice, saopštili da je usvojena Informacija o rezultatima pregovora i zaključivanju ugovora o garanciji za kredit neophodan za finansiranje projekta povećanja propusne moći 220 kV dalekovoda.
Vlada je, kako su podsjetili, krajem decembra usvojila Informaciju o polaznim osnovama za pregovore u vezi sa zaključivanjem ugovora o garanciji za kredit.
Dalekovod Trebinje (Bosna i Hercegovina) – Perućica – Podgorica – Koplik (Albanija) puštan je u pogon sukcesivno, odnosno dionica Trebinje – Podgorica 1965. godine, a Podgorica – Koplik 1972. godine.
- Trenutno stanje odražava dugogodišnju eksploataciju, kao i činjenicu da prolazi kroz područja sa zahtjevnim klimatskim uslovima. Njegova propusna moć više ne odgovara savremenim potrebama, imajući u vidu značajan rast projekata iz obnovljivih izvora energije, posebno solarnih elektrana i dodatnog hidropotencijala hidroelektrane Perućica - navodi se u saopštenju.
Iz Vlade su kazali da bi rekonstrukcija obuhvatila kompletnu zamjenu provodnika, zaštitnog užeta, izolacije, te ovjesne i spojne opreme. Projekat ima poseban značaj za integraciju planiranih i postojećih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije koji se priključuju na prenosnu mrežu, čijom modernizacijom se stvaraju uslovi za dalji razvoj zelene tranzicije u Crnoj Gori.
Oni su dodali da realizacija projekta ima i širi javni interes, što je prepoznato Zakonom o energetici, naročito u dijelu proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.
- Izgradnja i održavanje dalekovoda u funkcionalnom i pouzdanom stanju direktno doprinose bezbjednosti rada prenosnog sistema - saopšteno je nakon sjednice Vlade.
Rok za realizaciju projekta je kraj 2028. godine, a ukupni budžet procijenjen je na oko 15 miliona eura, za dužinu od približno 100 kilometara, od granice sa Bosnom i Hercegovinom do granice sa Albanijom.
- Vlada je, u tom kontekstu, ugovore o kreditu između CGES-a i EBRD, kao i o garanciji, između Crne Gore i EBRD - zaključeno je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vlada dala garanciju na kredit CGES-a

Barska plovidba je uplatila 1,6 miliona dolara kineskoj Eksim banci za otplatu kredita za kupovinu dva broda Bar i Budva, saopštio je izvršni direktor te kompanije Boris Mihailović.
<a href="https://www.pobjeda.me/clanak/barska-plovidba-uplatila-kinezima-16-miliona-dolara">On je Pobjedi kazao</a> da je to dio prve polugodišnje rate koja iznosi 1,78 miliona dolara, a očekuje da će ostatak od 183,8 hiljada dolara uplatiti narednih dana kada im na račun legne uplata od najamnine broda Budva.
I ova rata, koja je dospjela na naplatu 21. januara, kao i prethodna isplaćena je iz sopstvenih sredstava Barske plovidbe.
- Nakon uplate kompletne januarske rate dug prema Eksim banci će biti 23,3 miliona dolara, što znači da je do sada po osnovu kredita za brodove plaćeno ukupno 34,8 miliona dolara - kazao je Mihailović.
Na pitanje Pobjede koliko je Barska plovidba do sada samostalno platila Eksim banci, a koliko država, Mihailović je odgovorio da je država u situacijama kada kompanija nije imala sredstava za otplatu kredita platila 9,44 miliona dolara, dok je Barska plovidba samostalno izmirila dio duga od 25,3 miliona dolara.
- Država je do sada četiri puta platila po 1,5 milion eura da bi Barska plovidba dodala nedostajuća sredstva do punog iznosa rate i izmirila obaveze prema Eksim banci za polugodišnje rate u 2019. i 2020. godini. Osim toga, država Crna Gora je iz budžeta izvršila i dvije direktne uplate u julu 2024. godine i januaru prošle godine - kazao je Mihailović.
Barska plovidba će kredit otplaćivati do početka 2033. godine kada dospijeva posljednja rata u iznosu od 1,56 miliona dolara.
Iako je Barska plovidba pred Upravnim sudom pokušala da poništi rješenje Agencije za zaštitu konkurencije (AZK) koje se odnosi na povraćaj neusklađene državne pomoći za garanciju i otplatu kredita Eksim banci za kupovina brodova Bar i Budva, Upravni sud je početkom prošle godine tu tužbu odbio. Tada je iz Agencije za zaštitu konkurencije saopšteno da je riječ o prvoj presudi u Crnoj Gori koja se tiče predmeta kontrole državne pomoći. Na pitanje Pobjede da li ova kompanija vraća državi dug po tom osnovu, nijesmo dobili konkretan odgovor.
- Rukovodstvo Barske plovidbe je u stalnom kontaktu kako sa resornim ministarstvom tako i sa Ministarstvom finansija u iznalaženju načina da, sa jedne strane, preduzeće nastavi sa daljim poslovanjem i radi na održanju i razvoju pomorske privrede, a sa druge strane, da se dogovori način izmirenja obaveza preduzeća prema državi Crnoj Gori - naveo je Mihailović.
Prošla godina je za poslovanje Barske plovidbe, kako je ranije kazao Pobjedi, bila relativno stabilna.
- Nakon izazovne 2024. godine kada smo imali redovne desetogodišnje remonte koje smo sami finansirali u vrijednosti od oko 3,5 miliona dolara i niske ugovorene vozarine od 10,5 hiljada USD dnevno, što je prouzrokovalo nemogućnost plaćanja rata za kredit, ušli smo u relativno stabilniju prošlu godinu kada smo usljed veće vozarine i već plaćenog remonta imali bolju poziciju - kazao je ranije Mihailović našoj redakciji, dodajući da očekuje da godinu završe u plusu preko tri miliona eura.
Brodove su za ovu godinu iznajmili danskoj kompaniji Norden po istoj cijeni kao i prošle godine, 11,5 hiljada dolara dnevno, uz umanjenje od pet odsto za brokersku proviziju. Mihailović je ranije kazao Pobjedi da je uslov za dalji razvoj kompanije restrukturiranje.
Država Crna Gora je zajedno sa Fondom PIO, Zavodom za zapošljavanje i Razvojnom bankom sa 52 odsto većinski vlasnik Barske plovidbe.

Barska plovidba uplatila Kinezima 1,6 miliona dolara

Evropska centralna banka (ECB) odbila je da obezbijedi zaštitnu mjeru za isplatu Ukrajini od 140 milijardi eura, što dodatno otežava plan Evropske unije da prikupi "kredit za reparacije", koristeći zamrznutu rusku imovinu, objavio je Fajnenšel tajms (FT).
Prema izvorima FT-a, ECB je zaključila da prijedlog Evropske komisije nije u skladu sa njenim mandatom, čime je Briselu dodatno otežano prikupljanje sredstava iz imovine ruske centralne banke koja je deponovana kod belgijskog depozitara hartija od vrednosti "Euroclear"-a, prenio je Rojters.
Plan EU predviđa korišćenje zamrznutih sredstava Rusije za finansiranje kredita Ukrajini, čime bi se podržala obnova zemlje i ojačala njena ekonomska stabilnost.
Odluka ECB-a znači da Komisija sada mora da razmotri alternativne mehanizme finansiranja ili da dodatno pregovara sa institucijama članica EU. Iz ECB-a i Evropske komisije zasad nisu stigle zvanične izjave o ovoj odluci.

Evropska centralna banka odbila da podrži kredit Ukrajini od 140 milijardi eura

Predsjednik Višeg suda u Podgorici, Zoran Radović nije vratio nijednu ratu kredita u iznosu od 75.000 eura koji je još 2007. godine, dok je obavljao funkciju osnovnog državnog tužioca u Baru, dobio od Vlade Crne Gore po povlašćenim uslovima. Prema ugovoru, Radović je trebalo da vrati oko 18.000 eura tokom dvije decenije i to u ratama od 75 eura mjesečno.&nbsp;
Za poslanike Nove srpske demokratije (NSD), partije na čijem je čelu Andrija Mandić, ovakvo ponašanje prvog čovjeka Višeg suda je neshvatljivo. Radović nije odgovarao na pitanja koja mu je TV E uputila.
"To je neshvatljivo, posebno za nekog ko je imao tako visoku funkciju, a dobio je kredit po povoljnim okolnotima. Ne mogu da vjerujem da to neko može da uradi sebi, da tako spusti svoj integritet na neki nivo koji nije za tu funkciju koju obnaša u tom trenutku. To jednostavno se može komentarisati sa - no comment", rekao je poslanik NSD-a Dejan Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FV3t6izU3Vps&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poslanik NSD-a Milan Lekić kratko je za TV E prokomentarisao ovaj slučaj:
"Ne možemo to komentarisati kao dobro".&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fm6Bk6eWNeWg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na pitanje TV E zašto se u Skupštini Crne Gore nije govorilo na ovu temu, Đurović smatra da to treba da rade drugi organi.
"Skupština i ja kao poslanik i predstavnik građana mogu da dam mišljenje o tome kako neko može da se ponaša kada dobije takav kredit po takvim okolnostima i još ga na kraju ne vrati", istakao je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FuAXxehwC7KM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Bogdan Božović iz Socijalistične narodne partije kazao je za TV E da ne zna zašto to niko u Skupštini nije komentarisao.
"Ali naš stav je tu principijelan i kad smo bili opozicija i sada kada smo vlast. Smatramo da treba na neki način da se omogući nezavisnost pravosudnom sistemu", rekao je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8lwcbfwe-iw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Radović je jedan od više od 200 zaposlenih u državnim institucijama koji su od 2004 - 2020. godine od Vlade dobili ili stan ili kredit po povoljnim uslovima.

VIDEO - Poslanici Mandićeve partije o Radoviću i nevraćanju kredita: Neshvatljivo da neko spusti svoj integritet na nivo koji nije za funkciju koju obnaša

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je kredit od 500 miliona eura ukrajinskoj državnoj gasnoj kompaniji Naftogaz za hitne nabavke gasa kako bi se obezbijedile zalihe pred zimsku sezonu.
EBRD navodi da je ovo najveći pojedinačni kredit koji je banka odobrila Ukrajini od početka rata 2022. godine. 
Kredit ima revolving strukturu, a osiguran je garancijom Evropske unije koja pokriva 90 odsto iznosa, u okviru investicionog plana za obnovu Ukrajine.
Naftogaz se obavezao da će gas nabavljati putem konkurentnih ugovora od unaprijed određenih evropskih dobavljača, u skladu sa standardima Evropske federacije trgovaca energijom (EFET).
Ukupna podrška EBRD ukrajinskom Naftogazu od početka rata sada iznosi 1.6 milijardi eura, uključujući 1.27 milijardi u kreditima i 330 miliona eura u grantovima koje je obezbijedila Norveška. 
Prema saopštenju na veb stranici banke, transakcija će takođe podržati reforme usmjerene na integraciju ukrajinskog i evropskog gasnog tržišta.
EBRD je najveći institucionalni investitor u Ukrajini i od početka rata je tamo uložila više od osam milijardi eura. Njenih pet investicionih prioriteta u Ukrajini su podrška energetskoj bezbjednosti, vitalnoj infrastrukturi, bezbjednosti hrane, trgovini i privatnom sektoru, prenosi Tanjug.

EBRD odobrila Ukrajini kredit od 500 miliona eura za hitne nabavke gasa

Evropska komisija saopštila je da je 18 zemalja zatražilo kredite u vrijednosti od 127 milijardi eura, putem instrumenta osmišljenog za jačanje odbrambenih sposobnosti kontinenta.
Program nazvan SAFE je u srži strategije evropske izvršne vlasti za ubrzanje zajedničke kupovine oružja, u suočavanju s navodnom ruskom prijetnjom.
Osmišljen da smanji evropsku zavisnost od SAD-a, on omogućava državama članicama da dobiju kredite po povoljnim uslovima.
Prema riječima evropskog komesara za odbranu, Andrijusa Kubiliusa, 18 zemalja je zatražilo te kredite, vrijedne ukupno više od 127 milijardi eura.
Francuska, Španija, Italija i Poljska su među zemljama kandidatima za te kredite.
SAFE je dio šireg programa koji je krajem marta predstavila Evropska komisija, a koji ima za cilj mobilizaciju do 800 milijardi eura za dodatno naoružavanje evropskog kontinenta.

Zemlje EU traže 127 milijardi eura kredita za dodatno naoružavanje

Potražnja kompanija u eurozoni za kreditima blago se oporavila u drugom tromjesečju, a tokom ljeta trebalo bi da ojača, procjenjuju komercijalni kreditori u anketi Evropske centralne banke (ECB). 
 
Banke u eurozoni obavijestile su o blagom neto povećanju potražnje kompanija za kreditima, pokazala je anketa ECB-a, prenosi Hina. 
 
- Podsticaj potražnji bile su niže kamatne stope, a barijera globalna nesigurnost i trgovinske napetosti - naveli su iz ECB. 
 
U prvom tromjesečju, potražnja kompanija za kreditima bila je neto blago oslabila, prvi put u gotovo godinu. 
 
Banke očekuju neto blago jačanje potražnje i u periodu od jula do septembra. 
 
Uslovi kreditiranja kompanija bili su u drugom tromjesečju više-manje isti kao i na početku godine, a kreditori ne očekuju značajne promjene ni u ljetnim mjesecima. 
 
U periodu od aprila do juna blago su postroženi uslovi za dodjelu stambenih hipotekarnih kredita. Nešto strožije uslove banke su postavljale za dodjelu potrošačkih i drugih kredita. 
 
Strožiji su u drugom tromjesečju bili i uslovi za kreditiranje kompanija, pokazalo je istraživanje. 
 
- Postroženi kriterijumi proizlazili su iz percepcije o pojačanom riziku zbog lošijih ekonomskih izgleda, ali banke nijesu u anketi navele konkretnije promjene zbog geopolitičke nesigurnosti i trgovinskih trzavica - dodaju iz ECB-a. 
 
Značajnije su postroženi uslovi kreditiranja za komercijalne nekretnine, proizvodnju, veletrgovinu i maloprodaju, te građevinski sektor. Za većinu uslužnih djelatnosti i stambene nekretnine djelimično su ublaženi. 
 
Potražnja za stambenim kreditima ponovo je snažno ojačala u drugom tromjesečju, a snažan rast banke su bilježile i na početku ljeta. 
 
ECB je istraživanje sprovela u periodu od 13. juna do 1. jula, obuhvativši anketom 155 kreditora.

Banke u eurozoni očekuju snažniju potražnju za kreditima

Na današnjoj sjednici Vlade usvojena je informacija o potrebi izdavanja saglasnosti na kreditni aranžman akcionarskog društva “Crnogorska plovidba" i data saglasnost da se ova kompanija zaduži kod Prve banke.
To je, kako su naglasili u Vladi, učinjeno u cilju refinansiranja duga po overdraft kreditu.
U skladu sa zaključcima, zakazane su Skupštine akcionara brodarskih kompanija za 19. maj.
- U međuvremenu, Prva banka AD Podgorica je blokirala sve račune Crnogorske plovidbe zbog neizmirenog duga po overdraft kreditu u iznosu od cca 400.000 eura. Imajući u vidu da Crnogorska plovidba, usljed blokade tekućih računa, nije u mogućnosti da servisira operativne troškove (isplata zarada pomorcima, obavezne premije osiguranja, potrošnog materijala i sl.), kao i činjenicu da su svi ovi problemi u poslovanju prijavljeni ITF-u (International Transport Workers’ Federation), to je u narednim danima vrlo izvjesno zaustavljanje brodova u najbližoj luci što posljedično indukuje enormno uvećane troškove - naveli su u Vladi. Kažu da troškovi mogu eskalirati do te mjere da mogu ugroziti i vlasništvo Crnogorske plovidbe nad brodovima koji su vrijednosti od 15- 20 miliona eura
&nbsp;Kako je istaknuto, radi se o imovini izuzetno velike vrijednosti, a ova brodarska kompanija je u 100 odsto državnom vlasništvu.
- U cilju izbjegavanja ovakvog scenarija, Crnogorska plovidba mora u roku od odmah odblokirati svoje račune, kako bi do kraja aprila mjeseca isplatila dio zarada pomorcima i spriječila zaustavljanje svojih brodova. S tim u vezi, Crnogorska plovidba je aplicirala za refinansirajući kredit kod Prve banke AD Podgorica, kojim bi izmirila dug po overdraft kreditu i odblokirala račune - naveli su u Vladi.
Dodali su da bi se, shodno informacijama Prve banke, ovaj kredit odobrio sa rokom otplate od tri godine, odnosno 36 mjeseci, i grejs periodom od tri mjeseca.
- Trenutno stanje duga na današnji dan iznosi 401.528,25 eura plus sudski troškovi kao i pripadajuća zatezna kamata od dva odsto koja na mjesečnom nivou iznosi 8.030.56 eura. Važno je napomenuti da ovaj kreditni aranžman nema implikacija na budžet Crne Gore - zaključili su u Vladi.

Vlada dala saglasnost za zaduženje kod Prve banke zbog Crnogorske plovidbe

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) obezbjeđuje kredit do 20 miliona eura Vladi Crne Gore za unapređenje energetske efikasnosti u 24 objekta u sistemu obrazovanja u zemlji.
Sredstva će, kako je saopšteno, biti plasirana preko Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, koje ima ukupnu odgovornost za obrazovnu politiku, održavanje i (re)konstrukciju javnih obrazovnih objekata i kapitalna ulaganja.
- Dodatno, investicioni grant od četiri &nbsp;miliona eura biće obezbijeđen putem EU Regionalnog programa energetske efikasnosti za Zapadni Balkan (REEP), kao i grant za tehničku pomoć u iznosu od 215 hiljada eura za pripremu i realizaciju projekta (finansiran putem REEP i EBRD fonda posebnih akcionara) - navodi EBRD.
Sredstva će se, ističe se, koristiti za finansiranje različitih mjera energetske efikasnosti, uključujući instalaciju sistema grijanja, ventilacije i klimatizacije, mjere za unapređenje performansi objekata, a moguće i tehnologiju obnovljive energije (solarna fotonaponska energija) u 23 školske i vrtićke zgrade, i u jednom studentskom domu, širom Crne Gore.
- Projekat će poboljšati energetsku efikasnost i ekološku održivost renoviranih zgrada i unaprijediti njihovu strukturalnu stabilnost. Doprinosiće smanjenju emisije štetnih gasova i potrošnje energije, rezultirajući uštedama primarne energije većim od 50 odsto u poređenju sa početnom potrošnjom - navodi EBRD.
Potpisivanju su prisustvovali crnogorski ministar finansija Novica Vuković, ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović, Remon Zakaria, šef EBRD-a za Crnu Goru,i Johann Sattler, EU ambassador u Crnoj Gori.
- Zadovoljstvo nam je, da Evropska banka za obnovu i razvoj već dugi niz godina kao naš strateški partner, kako kroz javni, tako i kroz privatni sektor, uložila preko 870 miliona eura kroz razne investicije u Crnoj Gori. Danas, kroz zaključivanje još jednog projekta, &nbsp;dodatno potvrđujemo uspjeh te saradnje. Očekujemo da će implementacija mjera energetske efikasnosti, koje predviđa ovaj projekat, donijeti značajne uštede energije i doprinijeti smanjenju emisije CO2. Energetska efikasnost predstavlja jedan od prioriteta energetske politike Crne Gore. Cilj nam je da zajednički, sa našim strateškim partnerima, doprinesemo poboljšanju uslova za boravak i rad naših građana, a posebno naše najmlađe populacije, kojima je škola drugi dom - kazao je Vuković.
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić – Stojanović izjavila je da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija u prethodnom periodu prepoznalo potrebu za poboljšanjem energetske efikasnosti u obrazovnim objektima u Crnoj Gori, zbog čega je u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj pokrenut projekat energetskog unapređenja 24 objekta.
- Projektom su obuhvaćeni objekti sva tri klimatska regiona, raspoređeni u deset gradova u Crnoj Gori. Za predmetne objekte je, kao početni korak u realizaciji projekta, sačinjen Energetski audit i Studija izvodljivosti od strane Banke u kojima je dat pregled trenutnog stanja zgrada, prikazana ukupna potrošnja energije, kao i predložene mjere za poboljšanje energetske efikasnosti - istakla je ona.
Remon Zakaria, šef EBRD-a u Crnoj Gori kazao je da je pononosan što najavljuje potpisivanje još jednog projekta za unapređenje energetske efikasnosti u javnim objektima u Crnoj Gori, i to prvog u sektoru obrazovanja.&nbsp;
- Ova inicijativa odražava našu posvećenost održivom razvoju i unapređenju javne infrastrukture na značajan način. Kroz ovu investiciju u energetsku efikasnost i ekološku održivost, cilj nam je značajno ojačati stabilnost objekata, poboljšati kvalitet vazduha u zatvorenom prostoru i stvoriti zdravija, ugodnija okruženja za učenike i nastavnike - rekao je Zakaria.
Johan Satler, ambasador EU u Crnoj Gori, rekao je da je njihov doprinos ovoj investiciji odličan primjer kako možemo iskoristiti važne projekte kombinovanjem grant sredstava EU sa kreditima međunarodnih finansijskih institucija.&nbsp;
- Energetska efikasnost je win-win opcija, jer doprinosi zelenoj tranziciji, smanjuje troškove i stvara bolje uslove za korisnike objekata - istakao je on.
Sju Baret, direktorica za infrastrukturu za Evropu, Bliski istok i Afriku u EBRD-u, kazala je da je potpisan veoma značajan projekat koji je nastavak napora EBRD-a da promoviše energetsku efikasnost u javnim zgradama u Crnoj Gori, nakon potpisivanja sličnog projekta za zgrade javnih bolnica ranije ove godine.&nbsp;
- Ova investicija će donijeti održiva poboljšanja u Crnoj Gori, školske zgrade koje će generisatii dugoročne koristi za životnu sredinu i stvoriti kvalitetnije prostore za učenje za zajednicu - zaključila je ona.
Od kada je Crna Gora postala članica EBRD-a 2006. godine, Banka je uložila više od 880 miliona eura u 92 projekta. Prioritet Banke za zemlju je podrška konkurentnosti, zelenoj tranziciji i daljoj integraciji u regionalne i globalne tržišne tokove.
Evropska komisija obezbijedila je više od jedne milijarde eura u nepovratnim grantovima za Crnu Goru u istom periodu.

EBRD i EU daju 20 miliona eura za energetsku efikasnost u školama u Crnoj Gori

Vlada je danas usvojila Informaciju o zaključivanju Ugovora o kreditu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) za potrebe finansiranja Projekta unapređenja energetske efikasnosti u objektima obrazovanja u Crnoj Gori, u iznosu od 20 miliona eura i prihvatila tekst Ugovora.
Kako je saopšteno iz Vlade, ukupna procijenjena vrijednost cjelokupnog projekta iznosi 24 miliona eura.
- Od tog iznosa, 20 miliona eura će biti obezbijeđeno putem predmetnog kreditnog aranžmana sa EBRD-om, dok će preostalih četiri miliona biti osigurano putem investicionog granta iz Regionalnog programa energetske efikasnosti (REEP), koji finansira Evropski fond za Zapadni Balkan“, navodi se u saopštenju.
Dodaje se da je, pored toga, EBRD putem donatorskih sredstava osigurao i novac za tehničku pomoć projektu u iznosu od približno 0,17 miliona eura.
Iz Vlade su ukazali da je projektom obuhvaćeno 12 objekata na jugu, devet objekata centralnog regiona i tri objekta na sjeveru.
- Ove zgrade služe različitim nivoima obrazovanja, uključujući osnovno obrazovanje (18 zgrada), srednje (dvije zgrade), predškolsko (dvije zgrade) i visoko (jedna zgrada), i obuhvataju ukupnu površinu od 93.220 metara kvadratnih - precizira se u saopštenju. 
 
Kako je naglašeno u Informaciji, za te objekte EBRD banka je izradila izvještaj o energetskoj reviziji i studiju izvodljivosti i istim su analizirali trenutnu potrošnju energije i predložili mjere za poboljšanje njihove energetske efikasnosti. 
 
Iz Vlade su pojasnili da predložene mjere uključuju i unapređenje omotača zgrade, sistema grijanja, osvjetljenja, obnovljivih izvora energije i tehnologije pametnih zgrada, s ciljem smanjenja potrošnje energije, emisije CO2 i operativnih troškova. 
 
- Takođe, predložena je instalacija sistema za upravljanje zgradama, mjere uštede vode, te ne-EE mjere poput uvođenja rampi, poboljšanja bezbjednosti i jačanja strukture - navodi se u saopštenju.

Za unapređenje energetske efikasnosti u objektima obrazovanja kredit kod EBRD-a od 24 miliona eura

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u protekla 24 sata, obavljeno je 1.926 ambulantnih pregleda, od čega 300 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Iz KCCG su kazali da je u Urgentnom centru zbrinuto 217 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 355.
&nbsp;- U istom periodu obavljena su 74 operativna zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 169 pacijenata, od čega 24 u IBD-u- kaže se u saoptenju.
&nbsp;Navodi se da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 555 dijagnostičkih procedura, od čega 111 CT i 51 MR pregleda.
&nbsp;- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 90 dijagnostičkih procedura, od toga tri CT i deset MR pregleda- dodali su iz KCCG.
&nbsp;Prema njihovim riječima, u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano je 1.326 pacijenata i odrađena 39.441 analiza.
&nbsp;U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je 12 beb

U KCCG za dan obavljeno blizu dvije hiljade pregleda, rođeno 12 beba

Njegovom talentu i umjetnosti samo je nebo bila granica. Upravo je do tih visina, ljubavlju i umjetnošću, kojoj se klanjala cijela Evropa, crnogorski slikar Pero Poček uzdigao svoju Crnu Goru, u čiju je slavnu istoriju i slobodu bio zaljubljen.
&nbsp;Juče su bile 63 godine otkad je umro, ali bezvremenost Pera Počeka i dalje priča svoju priču o geniju rođenom ispod Lovćena. O njemu će danas, u emisiji E-uživo, govoriti Siniša Adamović, autor dokumentarnog filma posvećenog liku i djelu jednog od najvećih crnogorskih slikara. 

Robot za rad - zvuči kao crnogorski san. Prošle sedmice upravo je predstavljen robot za rad koji pomaže poljoprivrednicima. Na konferenciji, koju je organizovao ADP Zid, prikazan je robot koji ima mogućnosti korišćenja više nastavaka sa različitim funkcijama u pripremi zemljišta i održavanju usjeva, uzgajanju ljekovitog bilja i slično. Više o ovom, ali i drugim projektima ove nevladine organizacije, razgovaramo sa Milenom Šćepanović-Nikolić. 

Emisiju E-uživo gledajte od 16 do 18 sati.

''E uživo'' na TV E: Siniša Adamović predstavlja dokmentarni film o slavnom slikaru Peru Počeku

Procedura javne nabavke za projekat sanacije bentova za očuvanje Ulcinjske solane pokrenuta je, a u tu svrhu u kapitalnom budžetu za ovu godinu obezbijeđeno je 510 hiljada EUR, saopštio je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić.
&nbsp;Iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) saopštili su da taj resor nastavlja da ulaže napore u zaštitu i očuvanje Ulcinjske solane, koja je 2019. godine proglašena parkom prirode.
&nbsp;Kako su rekli, potpisivanjem ugovora sa Opštinom Ulcinj stvoreni su formalni uslovi za realizaciju planiranih sanacionih i upravljačkih aktivnosti u Ulcinjskoj solani.
&nbsp;- U tom cilju, Ćulafić je istakao da je pokrenuta procedura javne nabavke za projekat Sanacija prioritetnih bentova Ulcinjske solane u predjelu Kneta, za koji su u kapitalnom budžetu za ovu godinu obezbijeđena sredstva u iznosu od 510 hiljada EUR- navodi se u saopštenju.
&nbsp;On je kazao da su bentovi identifikovani u prethodnim studijama i od radne grupe za praćenje realizacije aktivnosti vezanih za upravljanje Ulcinjskom solanom, koje su kao prioritetni definisane Akcionim planom za ispunjavanje završnih mjerila za Poglavlje 27.
&nbsp;Kako je rekao Ćulafić, zbog nepovoljnog stanja bentova koji su urušeni i taloga na prelazima iz jednog u drugi bazen, došlo je do urušavanja vodnog režima do te mjere da slana voda više ne može doći do bazena na istočnom rubu tog predjela, a što je ključno za opstanak biodiverziteta zbog kojeg je taj prostor zaštićen.
&nbsp;- Sanacijom predloženih bentova, u ukupnoj dužini od osam kilometara, omogućilo bi se ponovno uspostavljanje potrebnog vodnog režima, što bi rezultiralo skoro 40 odsto poboljšanja stanja od ukupne površine solane- naveo je Ćulafić.
&nbsp;Kako je istakao, MERS intenzivno radi na pripremi projektnog predloga kojim bi se, uz podršku fondova Evropske unije kroz IPA program, obezbijedila sredstva za nastavak sanacionih radova na kanalima, pumpnim stanicama i preostalim bentovima Ulcinjske solane.
Prema riječima Ćulafića, te aktivnosti posebno su značajne imajući u vidu da Ulcinjska solana predstavlja jednu od posljednjih očuvanih solana na istočnoj obali Jadranskog mora i autentičan mediteranski predio koji, iako vještački formiran, pruža uslove za opstanak velikog broja vrsta i staništa.
&nbsp;- Tradicionalne solane su ugroženi predjeli Mediterana i Evrope, a tradicionalna proizvodnja soli smatra se jednom od rijetkih istinski održivih privrednih djelatnosti, bez gotovo ikakvog uticaja na prirodu i često pozitivnim efektima na biodiverzitet'- &nbsp;kazao je Ćulafić.
&nbsp;Kako je kazao, geometrijska mreža bazena i kanala Ulcinjske solane doprinosi stvaranju izuzetnog, ali istovremeno osjetljivog predjela, od posebnog značaja za migratorne ptice, zbog čega to područje ima međunarodnu ekološku vrijednost.
&nbsp;- Ulcinjska solana je jedno od najvažnijih staništa za migratorne ptice u ovom dijelu Evrope, jer tokom proljećnih i jesenjih migracija ovo područje posjeti više od 100 hiljada vodenih ptica, dok je u zimskom periodu prisutno više od 15 hiljada jedinki- rekao je Ćulafić.
&nbsp;On je naveo da upravo zbog svega toga Solana ima status međunarodno značajnog IBA i RAMSAR područja, kao i potencijal da bude dio mreže Natura 2000 područja.

Ćulafić: Za sanaciju bentova za očuvanje Ulcinjske solane pola miliona EUR

Specijalno vijeće Višeg suda u Podgorici, kojim &nbsp;je predsjedavao sudija Amir Đokaj, odredilo je ukupno 105 godina zatvora za Vladana Radomana i ostale optužene za ubistva Andrije Gazivode i Petra Muhadinovića, stvaranje kriminalne organizacije i prodaju marihuane.
Naime, Radoman je osuđen na 10 godina zatvora za stvaranje kriminalne organizacije. Ilija Ivanović na 18 godina za teško ubistvo podstrekafvanjem i stvaranje kriminalne organizacije. Velibor Stanišić osuđen je na 20 godina zatvora za stvaranje kriminalne organizacije i teško ubistvo podstrekavanjem.
Ilija Milanović je osuđen na sedam godina zatvora za šverc marihuane i stvaranje kriminalne organizacije. Nikola Martinović dobio je kaznu 40 godina zatvora za stvaranje kriminalne organizacije, ubistvo pomaganjem i teško ubistvo. Miloš Joković osuđen je na četiri godine zatvora.
Filip Ivanović i Boban Sjekloća koji su takođe bili među optuženima, ubijeni su u kriminalnim obračunima prije izricanja presude.

Tag: kredit