Evropska centralna banka (ECB) odbila je da obezbijedi zaštitnu mjeru za isplatu Ukrajini od 140 milijardi eura, što dodatno otežava plan Evropske unije da prikupi "kredit za reparacije", koristeći zamrznutu rusku imovinu, objavio je Fajnenšel tajms (FT).
Prema izvorima FT-a, ECB je zaključila da prijedlog Evropske komisije nije u skladu sa njenim mandatom, čime je Briselu dodatno otežano prikupljanje sredstava iz imovine ruske centralne banke koja je deponovana kod belgijskog depozitara hartija od vrednosti "Euroclear"-a, prenio je Rojters.
Plan EU predviđa korišćenje zamrznutih sredstava Rusije za finansiranje kredita Ukrajini, čime bi se podržala obnova zemlje i ojačala njena ekonomska stabilnost.
Odluka ECB-a znači da Komisija sada mora da razmotri alternativne mehanizme finansiranja ili da dodatno pregovara sa institucijama članica EU. Iz ECB-a i Evropske komisije zasad nisu stigle zvanične izjave o ovoj odluci.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Evropska centralna banka odbila da podrži kredit Ukrajini od 140 milijardi eura

Predsjednik Višeg suda u Podgorici, Zoran Radović nije vratio nijednu ratu kredita u iznosu od 75.000 eura koji je još 2007. godine, dok je obavljao funkciju osnovnog državnog tužioca u Baru, dobio od Vlade Crne Gore po povlašćenim uslovima. Prema ugovoru, Radović je trebalo da vrati oko 18.000 eura tokom dvije decenije i to u ratama od 75 eura mjesečno.&nbsp;
Za poslanike Nove srpske demokratije (NSD), partije na čijem je čelu Andrija Mandić, ovakvo ponašanje prvog čovjeka Višeg suda je neshvatljivo. Radović nije odgovarao na pitanja koja mu je TV E uputila.
"To je neshvatljivo, posebno za nekog ko je imao tako visoku funkciju, a dobio je kredit po povoljnim okolnotima. Ne mogu da vjerujem da to neko može da uradi sebi, da tako spusti svoj integritet na neki nivo koji nije za tu funkciju koju obnaša u tom trenutku. To jednostavno se može komentarisati sa - no comment", rekao je poslanik NSD-a Dejan Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FV3t6izU3Vps&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poslanik NSD-a Milan Lekić kratko je za TV E prokomentarisao ovaj slučaj:
"Ne možemo to komentarisati kao dobro".&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fm6Bk6eWNeWg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na pitanje TV E zašto se u Skupštini Crne Gore nije govorilo na ovu temu, Đurović smatra da to treba da rade drugi organi.
"Skupština i ja kao poslanik i predstavnik građana mogu da dam mišljenje o tome kako neko može da se ponaša kada dobije takav kredit po takvim okolnostima i još ga na kraju ne vrati", istakao je Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FuAXxehwC7KM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Bogdan Božović iz Socijalistične narodne partije kazao je za TV E da ne zna zašto to niko u Skupštini nije komentarisao.
"Ali naš stav je tu principijelan i kad smo bili opozicija i sada kada smo vlast. Smatramo da treba na neki način da se omogući nezavisnost pravosudnom sistemu", rekao je Božović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8lwcbfwe-iw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Radović je jedan od više od 200 zaposlenih u državnim institucijama koji su od 2004 - 2020. godine od Vlade dobili ili stan ili kredit po povoljnim uslovima.

VIDEO - Poslanici Mandićeve partije o Radoviću i nevraćanju kredita: Neshvatljivo da neko spusti svoj integritet na nivo koji nije za funkciju koju obnaša

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je kredit od 500 miliona eura ukrajinskoj državnoj gasnoj kompaniji Naftogaz za hitne nabavke gasa kako bi se obezbijedile zalihe pred zimsku sezonu.
EBRD navodi da je ovo najveći pojedinačni kredit koji je banka odobrila Ukrajini od početka rata 2022. godine. 
Kredit ima revolving strukturu, a osiguran je garancijom Evropske unije koja pokriva 90 odsto iznosa, u okviru investicionog plana za obnovu Ukrajine.
Naftogaz se obavezao da će gas nabavljati putem konkurentnih ugovora od unaprijed određenih evropskih dobavljača, u skladu sa standardima Evropske federacije trgovaca energijom (EFET).
Ukupna podrška EBRD ukrajinskom Naftogazu od početka rata sada iznosi 1.6 milijardi eura, uključujući 1.27 milijardi u kreditima i 330 miliona eura u grantovima koje je obezbijedila Norveška. 
Prema saopštenju na veb stranici banke, transakcija će takođe podržati reforme usmjerene na integraciju ukrajinskog i evropskog gasnog tržišta.
EBRD je najveći institucionalni investitor u Ukrajini i od početka rata je tamo uložila više od osam milijardi eura. Njenih pet investicionih prioriteta u Ukrajini su podrška energetskoj bezbjednosti, vitalnoj infrastrukturi, bezbjednosti hrane, trgovini i privatnom sektoru, prenosi Tanjug.

EBRD odobrila Ukrajini kredit od 500 miliona eura za hitne nabavke gasa

Evropska komisija saopštila je da je 18 zemalja zatražilo kredite u vrijednosti od 127 milijardi eura, putem instrumenta osmišljenog za jačanje odbrambenih sposobnosti kontinenta.
Program nazvan SAFE je u srži strategije evropske izvršne vlasti za ubrzanje zajedničke kupovine oružja, u suočavanju s navodnom ruskom prijetnjom.
Osmišljen da smanji evropsku zavisnost od SAD-a, on omogućava državama članicama da dobiju kredite po povoljnim uslovima.
Prema riječima evropskog komesara za odbranu, Andrijusa Kubiliusa, 18 zemalja je zatražilo te kredite, vrijedne ukupno više od 127 milijardi eura.
Francuska, Španija, Italija i Poljska su među zemljama kandidatima za te kredite.
SAFE je dio šireg programa koji je krajem marta predstavila Evropska komisija, a koji ima za cilj mobilizaciju do 800 milijardi eura za dodatno naoružavanje evropskog kontinenta.

Zemlje EU traže 127 milijardi eura kredita za dodatno naoružavanje

Potražnja kompanija u eurozoni za kreditima blago se oporavila u drugom tromjesečju, a tokom ljeta trebalo bi da ojača, procjenjuju komercijalni kreditori u anketi Evropske centralne banke (ECB). 
 
Banke u eurozoni obavijestile su o blagom neto povećanju potražnje kompanija za kreditima, pokazala je anketa ECB-a, prenosi Hina. 
 
- Podsticaj potražnji bile su niže kamatne stope, a barijera globalna nesigurnost i trgovinske napetosti - naveli su iz ECB. 
 
U prvom tromjesečju, potražnja kompanija za kreditima bila je neto blago oslabila, prvi put u gotovo godinu. 
 
Banke očekuju neto blago jačanje potražnje i u periodu od jula do septembra. 
 
Uslovi kreditiranja kompanija bili su u drugom tromjesečju više-manje isti kao i na početku godine, a kreditori ne očekuju značajne promjene ni u ljetnim mjesecima. 
 
U periodu od aprila do juna blago su postroženi uslovi za dodjelu stambenih hipotekarnih kredita. Nešto strožije uslove banke su postavljale za dodjelu potrošačkih i drugih kredita. 
 
Strožiji su u drugom tromjesečju bili i uslovi za kreditiranje kompanija, pokazalo je istraživanje. 
 
- Postroženi kriterijumi proizlazili su iz percepcije o pojačanom riziku zbog lošijih ekonomskih izgleda, ali banke nijesu u anketi navele konkretnije promjene zbog geopolitičke nesigurnosti i trgovinskih trzavica - dodaju iz ECB-a. 
 
Značajnije su postroženi uslovi kreditiranja za komercijalne nekretnine, proizvodnju, veletrgovinu i maloprodaju, te građevinski sektor. Za većinu uslužnih djelatnosti i stambene nekretnine djelimično su ublaženi. 
 
Potražnja za stambenim kreditima ponovo je snažno ojačala u drugom tromjesečju, a snažan rast banke su bilježile i na početku ljeta. 
 
ECB je istraživanje sprovela u periodu od 13. juna do 1. jula, obuhvativši anketom 155 kreditora.

Banke u eurozoni očekuju snažniju potražnju za kreditima

Na današnjoj sjednici Vlade usvojena je informacija o potrebi izdavanja saglasnosti na kreditni aranžman akcionarskog društva “Crnogorska plovidba" i data saglasnost da se ova kompanija zaduži kod Prve banke.
To je, kako su naglasili u Vladi, učinjeno u cilju refinansiranja duga po overdraft kreditu.
U skladu sa zaključcima, zakazane su Skupštine akcionara brodarskih kompanija za 19. maj.
- U međuvremenu, Prva banka AD Podgorica je blokirala sve račune Crnogorske plovidbe zbog neizmirenog duga po overdraft kreditu u iznosu od cca 400.000 eura. Imajući u vidu da Crnogorska plovidba, usljed blokade tekućih računa, nije u mogućnosti da servisira operativne troškove (isplata zarada pomorcima, obavezne premije osiguranja, potrošnog materijala i sl.), kao i činjenicu da su svi ovi problemi u poslovanju prijavljeni ITF-u (International Transport Workers’ Federation), to je u narednim danima vrlo izvjesno zaustavljanje brodova u najbližoj luci što posljedično indukuje enormno uvećane troškove - naveli su u Vladi. Kažu da troškovi mogu eskalirati do te mjere da mogu ugroziti i vlasništvo Crnogorske plovidbe nad brodovima koji su vrijednosti od 15- 20 miliona eura
&nbsp;Kako je istaknuto, radi se o imovini izuzetno velike vrijednosti, a ova brodarska kompanija je u 100 odsto državnom vlasništvu.
- U cilju izbjegavanja ovakvog scenarija, Crnogorska plovidba mora u roku od odmah odblokirati svoje račune, kako bi do kraja aprila mjeseca isplatila dio zarada pomorcima i spriječila zaustavljanje svojih brodova. S tim u vezi, Crnogorska plovidba je aplicirala za refinansirajući kredit kod Prve banke AD Podgorica, kojim bi izmirila dug po overdraft kreditu i odblokirala račune - naveli su u Vladi.
Dodali su da bi se, shodno informacijama Prve banke, ovaj kredit odobrio sa rokom otplate od tri godine, odnosno 36 mjeseci, i grejs periodom od tri mjeseca.
- Trenutno stanje duga na današnji dan iznosi 401.528,25 eura plus sudski troškovi kao i pripadajuća zatezna kamata od dva odsto koja na mjesečnom nivou iznosi 8.030.56 eura. Važno je napomenuti da ovaj kreditni aranžman nema implikacija na budžet Crne Gore - zaključili su u Vladi.

Vlada dala saglasnost za zaduženje kod Prve banke zbog Crnogorske plovidbe

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) obezbjeđuje kredit do 20 miliona eura Vladi Crne Gore za unapređenje energetske efikasnosti u 24 objekta u sistemu obrazovanja u zemlji.
Sredstva će, kako je saopšteno, biti plasirana preko Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, koje ima ukupnu odgovornost za obrazovnu politiku, održavanje i (re)konstrukciju javnih obrazovnih objekata i kapitalna ulaganja.
- Dodatno, investicioni grant od četiri &nbsp;miliona eura biće obezbijeđen putem EU Regionalnog programa energetske efikasnosti za Zapadni Balkan (REEP), kao i grant za tehničku pomoć u iznosu od 215 hiljada eura za pripremu i realizaciju projekta (finansiran putem REEP i EBRD fonda posebnih akcionara) - navodi EBRD.
Sredstva će se, ističe se, koristiti za finansiranje različitih mjera energetske efikasnosti, uključujući instalaciju sistema grijanja, ventilacije i klimatizacije, mjere za unapređenje performansi objekata, a moguće i tehnologiju obnovljive energije (solarna fotonaponska energija) u 23 školske i vrtićke zgrade, i u jednom studentskom domu, širom Crne Gore.
- Projekat će poboljšati energetsku efikasnost i ekološku održivost renoviranih zgrada i unaprijediti njihovu strukturalnu stabilnost. Doprinosiće smanjenju emisije štetnih gasova i potrošnje energije, rezultirajući uštedama primarne energije većim od 50 odsto u poređenju sa početnom potrošnjom - navodi EBRD.
Potpisivanju su prisustvovali crnogorski ministar finansija Novica Vuković, ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović, Remon Zakaria, šef EBRD-a za Crnu Goru,i Johann Sattler, EU ambassador u Crnoj Gori.
- Zadovoljstvo nam je, da Evropska banka za obnovu i razvoj već dugi niz godina kao naš strateški partner, kako kroz javni, tako i kroz privatni sektor, uložila preko 870 miliona eura kroz razne investicije u Crnoj Gori. Danas, kroz zaključivanje još jednog projekta, &nbsp;dodatno potvrđujemo uspjeh te saradnje. Očekujemo da će implementacija mjera energetske efikasnosti, koje predviđa ovaj projekat, donijeti značajne uštede energije i doprinijeti smanjenju emisije CO2. Energetska efikasnost predstavlja jedan od prioriteta energetske politike Crne Gore. Cilj nam je da zajednički, sa našim strateškim partnerima, doprinesemo poboljšanju uslova za boravak i rad naših građana, a posebno naše najmlađe populacije, kojima je škola drugi dom - kazao je Vuković.
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić – Stojanović izjavila je da je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija u prethodnom periodu prepoznalo potrebu za poboljšanjem energetske efikasnosti u obrazovnim objektima u Crnoj Gori, zbog čega je u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj pokrenut projekat energetskog unapređenja 24 objekta.
- Projektom su obuhvaćeni objekti sva tri klimatska regiona, raspoređeni u deset gradova u Crnoj Gori. Za predmetne objekte je, kao početni korak u realizaciji projekta, sačinjen Energetski audit i Studija izvodljivosti od strane Banke u kojima je dat pregled trenutnog stanja zgrada, prikazana ukupna potrošnja energije, kao i predložene mjere za poboljšanje energetske efikasnosti - istakla je ona.
Remon Zakaria, šef EBRD-a u Crnoj Gori kazao je da je pononosan što najavljuje potpisivanje još jednog projekta za unapređenje energetske efikasnosti u javnim objektima u Crnoj Gori, i to prvog u sektoru obrazovanja.&nbsp;
- Ova inicijativa odražava našu posvećenost održivom razvoju i unapređenju javne infrastrukture na značajan način. Kroz ovu investiciju u energetsku efikasnost i ekološku održivost, cilj nam je značajno ojačati stabilnost objekata, poboljšati kvalitet vazduha u zatvorenom prostoru i stvoriti zdravija, ugodnija okruženja za učenike i nastavnike - rekao je Zakaria.
Johan Satler, ambasador EU u Crnoj Gori, rekao je da je njihov doprinos ovoj investiciji odličan primjer kako možemo iskoristiti važne projekte kombinovanjem grant sredstava EU sa kreditima međunarodnih finansijskih institucija.&nbsp;
- Energetska efikasnost je win-win opcija, jer doprinosi zelenoj tranziciji, smanjuje troškove i stvara bolje uslove za korisnike objekata - istakao je on.
Sju Baret, direktorica za infrastrukturu za Evropu, Bliski istok i Afriku u EBRD-u, kazala je da je potpisan veoma značajan projekat koji je nastavak napora EBRD-a da promoviše energetsku efikasnost u javnim zgradama u Crnoj Gori, nakon potpisivanja sličnog projekta za zgrade javnih bolnica ranije ove godine.&nbsp;
- Ova investicija će donijeti održiva poboljšanja u Crnoj Gori, školske zgrade koje će generisatii dugoročne koristi za životnu sredinu i stvoriti kvalitetnije prostore za učenje za zajednicu - zaključila je ona.
Od kada je Crna Gora postala članica EBRD-a 2006. godine, Banka je uložila više od 880 miliona eura u 92 projekta. Prioritet Banke za zemlju je podrška konkurentnosti, zelenoj tranziciji i daljoj integraciji u regionalne i globalne tržišne tokove.
Evropska komisija obezbijedila je više od jedne milijarde eura u nepovratnim grantovima za Crnu Goru u istom periodu.

EBRD i EU daju 20 miliona eura za energetsku efikasnost u školama u Crnoj Gori

Vlada je danas usvojila Informaciju o zaključivanju Ugovora o kreditu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) za potrebe finansiranja Projekta unapređenja energetske efikasnosti u objektima obrazovanja u Crnoj Gori, u iznosu od 20 miliona eura i prihvatila tekst Ugovora.
Kako je saopšteno iz Vlade, ukupna procijenjena vrijednost cjelokupnog projekta iznosi 24 miliona eura.
- Od tog iznosa, 20 miliona eura će biti obezbijeđeno putem predmetnog kreditnog aranžmana sa EBRD-om, dok će preostalih četiri miliona biti osigurano putem investicionog granta iz Regionalnog programa energetske efikasnosti (REEP), koji finansira Evropski fond za Zapadni Balkan“, navodi se u saopštenju.
Dodaje se da je, pored toga, EBRD putem donatorskih sredstava osigurao i novac za tehničku pomoć projektu u iznosu od približno 0,17 miliona eura.
Iz Vlade su ukazali da je projektom obuhvaćeno 12 objekata na jugu, devet objekata centralnog regiona i tri objekta na sjeveru.
- Ove zgrade služe različitim nivoima obrazovanja, uključujući osnovno obrazovanje (18 zgrada), srednje (dvije zgrade), predškolsko (dvije zgrade) i visoko (jedna zgrada), i obuhvataju ukupnu površinu od 93.220 metara kvadratnih - precizira se u saopštenju. 
 
Kako je naglašeno u Informaciji, za te objekte EBRD banka je izradila izvještaj o energetskoj reviziji i studiju izvodljivosti i istim su analizirali trenutnu potrošnju energije i predložili mjere za poboljšanje njihove energetske efikasnosti. 
 
Iz Vlade su pojasnili da predložene mjere uključuju i unapređenje omotača zgrade, sistema grijanja, osvjetljenja, obnovljivih izvora energije i tehnologije pametnih zgrada, s ciljem smanjenja potrošnje energije, emisije CO2 i operativnih troškova. 
 
- Takođe, predložena je instalacija sistema za upravljanje zgradama, mjere uštede vode, te ne-EE mjere poput uvođenja rampi, poboljšanja bezbjednosti i jačanja strukture - navodi se u saopštenju.

Za unapređenje energetske efikasnosti u objektima obrazovanja kredit kod EBRD-a od 24 miliona eura

Povodom 19. decembra, Dana oslobođenja Podgorice, Glavni grad je večeras u plavoj boji, objavlila je gradska uprava na Fejsbuku.
Kako su kazali, u plavom su upravna zgrada Glavnog grada, zgrada Skupštine Glavnog grada i most Milenijum.

Glavni grad u plavom povodom 19. decembra Dana oslobođenja

Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović sastao se sa posebnom savjetnicom ministra vanjskih poslova Hrvatske Vandom Babić Galić.
Kako je navedeno, oni su u Tivtu razgovarali o razvoju grada, odnosima sa hrvatskom zajednicom i mogućnostima njihovog unapređenja.&nbsp;
- Komnenović i Babić Galić razgovarali su i o svim aktuelnim pitanjima koja opterećuju dvije države. Ovom prilikom dogovoreni su dalji susreti, sa ciljem bržeg rješavanja otvorenih pitanja - naveli su iz Opštine Tivat.

Babić Galić bila u Tivtu, sastala se sa Komnenovićem

Američko Ministarstvo pravde je pod sve većim pritiskom kako se bliži rok za objavljivanje dokumenata povezanih sa osuđenim pedofilom i finansijerom Džefrijem Epstajnom, poznatijim kao "Epstajnovi dosijei".
Najkasnije večeras, tačno u ponoć, po američkom vremenu, odnosno u 6.00 po našem, dokumenti moraju da budu objavljeni.
U Ministarstvu pravde raste frustracija zbog žurbe da se rediguje hiljade stranica dokumenata vezanih za Epstajna, reklo je više izbora za "Si-En-En". Prema njihovim riječima, svaki advokat iz Odeljenja za nacionalnu bezbjednost pri Ministarstvu pravde obrađuje dokumente još od nedelje u kojoj su Amerikanci slavili Dan zahvalnosti, krajem novembra. Oni, kako tvrde izvori, ne dobijaju jasna ili sveobuhvatna uputstva o tome kako da učine što više informacija dostupnim u skladu sa zakonom.
Američki Kongres je prošlog mjeseca usvojio Zakon o transparentnosti Epstajnovih fajlova, kojim je naloženo da se ti materijali objave najkasnije do 19. decembra, osim u ograničenim slučajevima kada bi objavljivanje moglo da:
-ugrozi aktuelne istrage
-nacionalnu bezbjednost ili spoljnopolitičke ciljeve SAD
-otkrije identitet Epstajnovih žrtava
Od trenutka kada je američki predsjednik Donald Tramp potpisao zakon, njegova administracija nije saopštila dokle se stiglo sa njegovom primjenom. Ranije ovog mjeseca, grupa zakonodavaca zatražila je od državne tužiteljke Pem Bondi brifing o napretku Ministarstva pravde, ali brifinga na kraju nije bilo.
Dva demokratska senatora iz te grupe potom su zaprijetila da će blokirati imenovanje pojedinih civilnih kandidata, uz obrazloženje da su zabrinuti da se administracija "sprema da ignoriše zakon za čije smo usvajanje predvodili borbu u Senatu, a koji je ubjedljivom većinom usvojen u oba doma Kongresa".
<h2>Šta mogu da otkriju Epstajnovi dosijei</h2>
Nije jasno kakve bi pravne posledice mogle uslijediti ukoliko Ministarstvo pravde ne ispoštuje zakon o obaveznoj objavi dokumenata, ali bi takav potez gotovo sigurno izazvao političku buru. Ukoliko fajlovi budu objavljeni, oni bi mogli da sadrže stotine hiljada stranica povezanih sa istragama o pokojnom Džefriju Epstajnu, uključujući dodatne iskaze žrtava i imena njegovih visokopozicioniranih saradnika.
Ta dokumenta bi takođe mogla da rasvetle kako je Epstajn - koji je među svojim moćnim prijateljima imao i Trampa, kao i bivšeg britanskog princa Endrua - decenijama uspevao da izbjegne pravdu.
Mnoge Trampove krajnje desničarske pristalice vjeruju u teorije zavjere prema kojima je Epstajn izbjegao pravosudni progon zahvaljujući vezama sa uticajnim muškarcima za koje smatraju da su bili dio mreže trgovine maloletnicama radi seksualne eksploatacije. Tokom predizborne kampanje 2024. godine, Tramp je obećao da će objaviti sve vladine dokumente o Epstajnu i to obećanje je ponovio i na početku svog drugog predsedničkog mandata, piše britanski list "Gardijan".
Međutim, u julu je Ministarstvo pravde objavilo saopštenje u kojem se tvrdi da ne postoji "lista Epstajnovih klijenata".
- Iako smo uložili velike napore da javnosti pružimo maksimalnu količinu informacija o Epstajnu i obezbijedimo pregled svih dokaza u posedu vlade, Ministarstvo pravde i Federalni istražni biro (FBI) zaključili su da dalje objavljivanje ne bi bilo prikladno niti opravdano &nbsp;-naveli su tada iz Ministarstva pravde.
U međuvremenu, američki list "Volstrit džornal" objavio je da se Trampovo ime više puta pojavljuje u Epstajnovim dokumentima. Od tada, administracija nije objavila nijednu suštinski novu informaciju. Kao odgovor na neaktivnost administracije, Kongres je krajem novembra dao zeleno svijetlo za zakon kojim se nalaže Ministarstvu pravde da u roku od 30 dana objavi sve Epstajnove dosijee - uz mali broj izuzetaka. Tramp je taj zakon potpisao 19. novembra.
<h2>Pozadina slučaja</h2>
Epstajn je 2008. godine dobio postigao izuzetno povoljan sporazum sa tužiocima na Floridi, koji mu je omogućio da se izjasni krivim po dvije optužbe za prostituciju na nivou savezne države, uprkos vjerodostojnim dokazima da je zlostavljao više maloljetnih djevojčica. Vodio je uglavnom nesputan život sve do kraja 2018, kada je list "Majami herald" objavio opsežno istraživanje novinarke Džuli K. Braun o tom kontroverznom sporazumu.
Epstajn je uhapšen u julu 2019. godine zbog saveznih optužbi za trgovinu ljudima radi seksualne eksploatacije. Izvršio je samoubistvo u zatvoru, kako su saopštile vlasti, dok je čekao suđenje pred saveznim sudom na Menhetnu. Njegova saradnica Gislejn Maksvel je uhapšena u julu 2020. zbog saučesništva u podvođenju maloljetnica, a sledeće godine je proglašena krivom.
Ovo su ključni događaji iz ove godine koji su doveli do nove objave dokumenata:
21. februar - Tužiteljka Bondi je tvrdila da posjeduje navodnu listu Epstajnovih klijenata
27. februar - Kancelarija Bondijeve je objavila oko 200 stranica, uglavnom dokumenata koji su procurjeli u javnost, ali nisu ranije bili zvanično objavljeni, koje su sadržale podatke iz dnevnika, kontakte i imena žrtava
17. jul - "Volstrit žurnal" je pisao o Epstajnovoj "rođendanskoj knjizi" u kojoj se spominje Tramp - navodno 2003. napisao Epstajnu lascivnu poruku uz crtež nage žene
22. avgust - Objavljen je transkript intervjua sa Epstajnovom saradnicom Gislejn Maksvel, koje su uglavnom išle u prilog Trampovim nastojanjima da se distancira od Epstajna
2. septembar - Odbor Predstavničkog doma objavio je više od 33.000 stranica materijala koji su uglavnom već poznati javnosti
8. septembar - Demokrate su objavile Epstajnovu rođendansku knjigu od 238 stranica koje sadrže i navodnu Trampovu poruku
13. novembar - Objavljeni Epstajnovi mejlovi, koji su sadržali poruke sa snažnim političkim implikacijama za Trampa i druge istaknute ličnosti
3. decembar - Objavljene fotografije sa Epstajnovog privatnog ostrva
12. decembar - Objavljene fotografije Epstajna sa moćnim saradnicima
18. decembar - Objavljen novi paket fotografija, uključujući slike sa citatima iz "Lolite" i fotografije Epstajna sa Dejvidom Bruksom, Stivom Benonom, Bilom Gejtsom i Noamom Čomskim.

Večeras ističe rok za objavljivanje tajni Epstajna: Amerika se sprema za politički zemljotres

Ministarstvo unutrašnjih poslova sprovelo prvi dio osposobljavanja pripadnika jedinica civilne zaštite, specijalističkih i dobrovoljnih jedinica, saopšteno je iz MUP-a.
Kažu da je Direktorat za zaštitu i spašavanje Ministarstva unutrašnjih poslova u periodu od 8. do 19. decembra 2025. godine sproveo prvi dio osposobljavanja pripadnika jedinica civilne zaštite, specijalističkih i dobrovoljnih jedinica.
- Teorijski dio osposobljavanja realizovan je u Trening Centru za zaštitu i spašavanje u Podgorici, dok je praktični dio sproveden na poligonima Trening Centra u Rogamima kao i na rijekama Zeti i Morači. Učesnici obuke bili su pripadnici dobrovoljnih vatrogasnih društava Bijela, Tivat i Crna Gora iz Podgorice kao i pripadnici Crvenog krsta iz Kolašina i Danilovgrada - kaže se u saopštenju.
Ova &nbsp;važna edukacija &nbsp;pripadnika specijalističkih i dobrovoljnih jedinica sprovodi se, kako kažu, po prvi put u Crnoj Gori, a &nbsp;kandidati su imali priliku da steknu teorijska i praktična znanja iz oblasti sistema zaštite i spašavanja, pružanja prve pomoći, zaštite i spašavanje od požara kao i spašavanje od vode i na vodi.
- Obuku su sprovodili licencirani predavači i instruktori iz Direktorata za zaštitu i spašavanje, Crvenog krsta Crne Gore kao i Službi zaštite i spašavanja Podgorice, Cetinja, Tivta i Plužina, a nakon obuke spašavanje od rušenja i ruševina koja je planirana za februar 2026. godine, polaznici će dobiti certifikat da su obučeni za poslove zaštite i spašavanja - istaknuto je.

Sprovedena obuka pripadnika jedinica civilne zaštite, specijalističkih i dobrovoljnih jedinica

(FOTO, VIDEO) Burzan: Rade sve da nam državu unište, nećemo skrenuti sa staze; Sekulić: Dostojanstvo Crne Gore je naša linija; Marunović: Naše vrijeme tek dolazi

Zaprepašćena sam da je uopšte poslovna komunikacija, u kojoj sam učestvovala kao izvršna direktorica Portala Analitika, dovedena ili pokušava biti kriminalizovana i davati joj se neki drugi kontekst osim onog koji je poslovni - poručila je Tinka Đuranović koja se odazvala na poziv Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) za svjedočenje u slučaju istrage protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića. Za danas je bilo zakazano i saslušanje glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića, ali je odloženo. Direktorica Analitike nije mogla iznijeti detalje sa današnjeg davanja iskaza jer je postupak u toku. - Uredno sam se odazvala na poziv za svjedočenje i izvršila tu obavezu svjedočenja - naglasila je ona. Smatra da je targetirana kao žena na čelnoj poziciji jednog medija. - Osim toga što smatram i doživljavam ovo kao pokušaj ličnog unižavanja reputacije i ličnog ugrožavanja egzistencije, smatram da je to prije svega targetiranje jednog medija i uticaj na reputaciju, egzistenciju i prihode tog medija, isticanjem poslovne komunikacije kao pokušaja da bude nekakva kriminalizovana priča - podvukla je Đuranović. Napomenula je da su obavijestili evropsku delagaciju u Crnoj Gori i da u se obratili Ujedinjenim nacijama, te da je glavna i odgovorna urednica koja je prisustvovala svim tim sastancima i obraćanjima to radila upravo radi zaštite novinarske profesije. - Jer je etički kodeks novinarki i novinara Crne Gore jedan od rijetkih kodeksa koji je ušao u zakon i koji pominje se u zakonu &nbsp;i naslanja se Zakon o medijima na njega - dodala je Đuranović. Istakla je da Portal Analitika radi profesionalno i da poštuje etički kodeks novinarki i novinara. - A ja sam tu da obezbijedim u poslovnom i finansijskom smislu uslove i legalno i legitimno poslovanje - zaključila je Đuranović. <h2>Đuranović: Postupanje SDT-a doživljavam kao pritisak, ne postoji osnov za davanje iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje</h2> Glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović kazao je da postupanje Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), koje ga je telefonskim putem pozvalo na saslušanje bez uredno uručenog poziva, doživljava kao pritisak i targetiranje medija, navodeći da ne postoji osnov za bilo kakav iskaz o krivičnim radnjama.&nbsp; Đuranović je telefonskim pozivom, u četvrtak 11. decembra, pozvan da da iskaz Specijalnom državnom tužilaštvu u istrazi protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića koji je, prema naredbi o sprovođenju istrage SDT-a, kreirao mrežu medija za vršenje uticaja na društveno-političke prilike. Kako ističe poziv mu nije uručen, ali mu je saopšteno da je termin saslušanja 19. decembar u 8:30 sati. - Tražio sam, naravno, da po svim zakonskim procedurama mi se uruči taj poziv, s tim što sam imao neodložan privatni put van Crne Gore naredne nedjelje. Nije mi uručen poziv, ali rečen mi je termin da je to 19. decembra u 8:30 sati da će biti saslušanje mene kao svjedoka. Nažalost, to se nije desilo, tako da je termin pomjeren za nekih 5-6 dana - kazao je Đuranović ispred SDT-a. Ovo doživljava kao neku vrstu pritiska državnog tužilaštva, institucije koja bi, napominje on, trebalo da poštuje i zakone i Ustav. - Mislim da to nije u redu - ističe Đuranović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121913120_c617daa7b8ffdea8fb1bffd3d1a844400c8f8a0a80c3ec9ff2a7c4727518f9b9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Draško Đuranović"> <figcaption>Draško Đuranović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On je podsjetio da se Televizija E, kao targetirani medij, obratila delegaciji Evropske komisije. - EK je zaista odgovorila promptno kao i Ujedinjene nacije, ali priča se nastavlja. Nadam se ne još zadugo, ali mi nećemo odustati od onoga što su profesionalni standardi koje poštujemo - poručio je Đuranović. On ne smatra da postoji osnov za davanje bilo kakvog iskaza o bilo kakvoj vrsti kriminalne radnje. - Ako je kriminal raditi svoj posao kao medij, onda prihvatamo da smo, uslovno rečeno, sa druge strane zakona. Ali mislim da je svima jasno da je ovdje riječ o nekoj vrsti targetiranja medija, neću reći progona, ali zaista pokušaja da se ono što je najvažnije za medije – poslovna i profesionalna reputacija, ugroze - zaključio je Đuranović.

Đuranović: Zaprepašćena sam što se poslovna komunikacija pokušava kriminalizovati, poziv SDT-a doživljavam kao targetiranje medija

Predrag Boljević, penzionisani vazduhoplovni inspektor, kazao je da je njemu i arhitekti Batu Raduloviću, na zahtjev tužilaštva, danas prišao policajac i zatražio lične podatke zbog transparenta koji su postavili ispred kapije brda Gorica, na kojem piše: „Ustaše i četnici, zajedno ste bježali“. Sve se odigralo uoči početka skupa koji je danas organizovala STEGA na Gorici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-video-pocelo-okupljanje-na-gorici-crna-gora-ne-pristaje-na-represiju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Danas smo ispred kapije na Gorici zajedno postavili transparent koji su nedavno skandirali navijači naše reprezentacije. U jednom trenutku prišao nam je policajac u civilu i zatražio lične podatke, kako bi policija mogla da nas pozove na razgovor. Dali smo mu sve naše podatke - ispričao je Boljević za Portal ETV.
Kako je kazao, kasnije im je policajac rekao da je tužilaštvo ocijenilo da u tekstu na transparentu ima elemenata govora mržnje.
- Dotakli smo dno. Rekao sam da mi je čast što stojim ispred tog transparenta. Moji preci su znali da se bore protiv fašističkih hordi, a mi danas treba da znamo da se suočimo sa ovakvima. Ne bojimo ih se. Dno dna - naglasio je on.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FkBa2p9jUN54%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Zbog transparenta na Gorici policija tražila podatke, Boljević poručuje: Ovo je dno dna, ne bojimo ih se!

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica uhapsili su sinoć maloljetnika (16) zbog sumnje da je na zgradi Ambasade Bosne i Hercegovine u Podgorici 16. decembra ispisao više grafita sa porukama kojima se veliča ratni zločin u Srebrenici i grafita sa simbolima koji upućuju na govor mržnje, kao i nacističkih simbola iscrtanih na tabili posvećenoj jevrejskom prazniku Hanuki na trgu Argentina, saopšteno je iz Uprave policije.
Sa događajem je, kako navode u saopštenju, upoznat državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je naložio da se protiv njega podnese krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, na način što je u noći 16. decembra na zgradi ambasade Bosne i Hercegovine u Podgorici iscrtao &nbsp;grafite.
- U odnosu na iscrtane simbole na tabli okačenoj na trgu Argentina, povodom obilježavanja jevrejskog praznika, nadležni državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu se izjasnio da u navedenom događaju nema elemenata krivičnog djela. Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su cijenili da se u radnjama maloljetnika stiču elementi bića prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru i uhapsili ga - navodi se u saopštenju.&nbsp;
On će danas, uz zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka biti priveden Sudu za prekršaje u Podgorici, na dalju nadležnost.
- Službenici Uprave policije će i u narednom periodu nastaviti sa intenzivnim sprovođenjem mjera i radnji na identifikaciji i procesuiranju izvršilaca krivičnih djela i prekršaja kojima se izaziva ili podstiče nacionalna, vjerska i rasna mržnja, netrpeljivost i diskriminacija, sa ciljem očuvanja javnog reda i mira, zaštite osnovnih ljudskih prava i sloboda, kao i bezbjednosti svih građana - navodi se u saopštenju.
Na betonskoj ogradi Ambasade Bosne i Hercegovine u Podgorici prije dva dana osvanuo je natpis "Generale, hvala ti za Srebrenicu“.
Ovu skandaloznu poruku, kojom se otvoreno veliča genocid počinjen u julu 1995. godine i pravosnažno osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić, oštro su osudili iz Ministarstva vanjskih poslova, navodeći da gnusni i neprihvatljivi čin predstavlja direktan napad ne samo na diplomatsko predstavništvo prijateljske države, već i na temeljne civilizacijske vrijednosti, kulturu sjećanja i dostojanstvo žrtava najtežih zločina počinjenih na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.
Ambasador Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori Branimir Jukić tada je za Portal ETV kazao da su institucije promptno reagovale, te da su kreatori izazvali kontraefekat i da ovakav čin može samo inspirisati dvije zemlje da jačaju dalje odnose.
Jukić je kazao da su odmah obavijestili policiju o grafitu koji ih je ujutro dočekao, te da je ekipa za uviđaj brzo reagovala i odradila svoj dio posla. Istakao je da je Ambasadu kontaktirao i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, ali i brojni građani koji su osudili ovaj čin.
- Zaista je iskazana velika solidarnost crnogorskih institucija i građana koji zovu Ambasadu i izražavaju podršku, izvinjavaju se i osuđuju natpis. &nbsp;Izražavam zahvalnost institucijama i građanima i ovo nas može samo inspirisati za jačanje dobrosusjedskih odnosa - poručio je Jukić u izjavi za naš portal.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fjukic-velika-solidarnost-crnogorskih-institucija-i-gradana-grafit-nas-moze-samo-inspirisati-na-jacanje-odnosa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kako je objavio portal Istraga.ba na društvenoj mreži Iks (X), pored spornog natpisa, na zidu ambasade iscrtan je i krst sa četiri ocila, simbol koji se u ovom kontekstu dovodi u vezu s ekstremističkom i nacionalističkom ikonografijom.
Poruka na Ambasadi BiH predstavlja grubo negiranje i relativizaciju genocida u Srebrenici u kojem je ubijeno više od 8.000 Bošnjaka, a zbog čega je desetine ljudi osuđeno na ukupno 781 godinu zatvora.
Genocid u Srebrenici je kulminacija višegodišnje politike etničkog čišćenja nad Bošnjacima. Genocid su planirale i izvele vlasti Republike Srpske, uz direktnu podršku režima Slobodana Miloševića i tadašnje Vojske Jugoslavije. Ubijani su muškarci, dječaci, ali i žene, starije osobe i djevojčice.
Genocid u Srebrenici je ne samo moralna činjenica, već i pravna: potvrđen je pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY), kao i Sudom Bosne i Hercegovine. Srebrenica nije "tragedija" niti "zločin" u apstraktnom smislu – ona je genocid, planiran, naređen i izvršen.
Do sada su 54 osobe osuđene na ukupno 781 godinu zatvora, uključujući pet doživotnih kazni. Među osuđenima su najviši vojni i politički lideri Republike Srpske i vojske bosanskih Srba, uključujući: Ratko Mladić, komandant VRS – doživotna kazna zatvora, Radovan Karadžić, predsjednik RS – doživotna kazna zatvora, Vujadin Popović, načelnik sigurnosti Drinskog korpusa – doživotna kazna zatvora, Ljubiša Beara, šef bezbjednosti Glavnog štaba VRS – doživotna kazna zatvora i Drago Nikolić, oficir za bezbjednost – 35 godina zatvora
Brojni drugi pripadnici VRS, MUP-a RS i civilnih struktura osuđeni su pred Haškim tribunalom i domaćim sudovima.
Nakon pogubljenja, tijela su premještana u sekundarne i tercijarne grobnice. Cilj je bio jasan – sakriti zločin, poništiti istinu, ubiti i sjećanje.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija prošle godine proglasila je 11. jul Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.&nbsp;

Tag: kredit