Osnovni sud u Kotoru danas je potvrdio raniju odluku da se Jovu Mitrovića, optuženom za napada na prvog čovjeka opštine Budva Nikolu Jovanovića, ukine pritvor i odredu mu mjera nadzora - zabrana napuštanja stana - potvrđeno je Portalu ETV iz tog suda.
Osnovni sud u Kotoru ponovo je razmatrao odluku koju je donio u oktobru jer je Viši sud po žalbi ukinuo rješenje i vratio na ponovno odlučivanje.
Pred Osnovnim sudom u Kotoru u toku je postupak protiv Jova, Vidaka i Milorada Mitrovića zbog napada na Jovanovića.
Optužnim aktom Jovu Mitroviću se stavlja na teret nanošenje teških tjelesnih povreda Jovanoviću, dok su Vidak i Milorad optuženi za nasilničko ponašanje.
Jovanović je napadnut 18. jula dok se nalazio u jednom ugostiteljskom objektu na Slovenskoj plaži.

Marija Žižić

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Osnovni sud potvrdio odluku da Jovo Mitrović bude u kućnom pritvoru

Miloš Medenica danas je napustio Istražni zatvor, ali mu je vanraspravno vijeće Višeg suda odredilo kućni pritvor.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FOKuKFHafupE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
To je saopštio njegov branilac Nemanja Janković ističući da su to nezvanična saznanja. Dodao je rekao da se ovo dešava prvi put i da će izjaviti žalbu Apelacionom sudu kada vidi obrazloženje odluke.
Medenica je upravo sproveden u Centar bezbjednosti Podgorica.

1250x600

1084x550

Milošu Medenici određen kućni pritvor

Viši sud u Novom Sadu odbio je prijedlog tužilaštva da odredi pritvor za 13 osumnjičenih u slučaju koji se vodi zbog pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra prošle godine kada je poginulo 16 osoba, a jedna osoba teško povrijeđena i Goranu Vesiću odredio kućni pritvor, a za 12 osoba tu mjeru produžio za tri mjeseca.
Sud je Vesiću odredio kućni pritvor uz primjenu elektronskog nadzora uz zabranu korišćenja telefona i interneta i primanja drugih lica u stan u trajanju od tri mjeseca, saopšteno je iz tog suda.
Takođe, sud je u odnosu na Anitu Dimoski, Jelenu Tanasković, Nebojšu Šurlana, Slobodana Naumovića, Ljiljanu Milić Marković, Marinu Gavrilović, Dejana Todorovića, Milana Jelkića, Zoricu Slavković Marjanović, Dušana Jankovića, Milana Spremića i Jasnu Stojiljković Milić za tri mjeseca produžio trajanje mjere zabrane napuštanja stana uz primjenu elektronskog nadzora, uz zabranu korišćenja telefona i interneta i primanja drugih lica u stan.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu je pre dva dana podiglo optužnicu protiv 13 osoba među kojima je i Vesić, a kada je sudu predložilo da im svima odredi pritvor.
Podignutom Optužnicom oni se terete za krivična djela kojima je omogućena upotreba javnog objekta – stanične zgrade Željezničke stanice u Novom Sadu, krila B, iako su u toku bili građevinski radovi i za koji objekat nije izdata upotrebna dozvola, zbog krivičnog djela u vezi sa prethodnim neodržavanjem konstrukcije objekta stanične zgrade, zbog krivičnih djela u fazi projektovanja i izvođenja radova prilikom renoviranja stanične zgrade Željezničke stanice u Novom Sadu.
Protiv Vesića, bivšeg ministra Tomislava Momirovića i još nekoliko osoba je pokrenuta i istraga zbog sumnje da su vršenjem koruptivnih krivičnih djela prilikom projekta „Modernizacija i rekonstrukcija mađarsko-srpske željezničke pruge na relaciji Novi Sad- Subotica-državna granica (Kelebija)“, oštetili budžet Srbije za više od 115 miliona američkih dolara.
I u tom predmetu je Vesiću određen kućni pritvor.

Portal ETV

Goranu Vesiću određen kućni pritvor od tri mjeseca

Sutkinja Višeg suda Vesna Kovačević nije prihvatila prijedlog tužioca Vukasa Radonjića da se bivšoj predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici odredi pritvor, ali joj je odredila mjeru zabrane napuštanje stana.
Sutkinja Kovačević je obrazložila da je Medenici određen kućni pritvor zbog, kako je kazala, opstrukcije postupka.
- Sve ukazuje da ona ometa vođenje krivičnog postupka zbog rokova odnosno isteka pritvora njenom sinu Milošu Medenici - obrazložila je sutkinja.
Ona je kazala da Medenica ne smije da se udaljava van prostorija stanovanja, osim po pozivu suda ili samo pod nadzorom policajca.
Medenica, kako je objasnila, zbog zdravstvenog stanja može napustiti stan.
Kućni pritvor Medenici počinje nakon završetka fizikalne terapije koju je započela 31. avgusta i traje dvije sedmice.
- Izrečena mjera može trajati do pravosnažnosti presude - kazala je sutkinja Kovačević.
Na određivanje kućnog pritvora reagovao je advokat branilac Medenice, advokat Zdravko Begović konstatujući da u Višem sudu "postoji samo jedan predmet".
Advokat Begović je novinarima ispred suda kazao da će izjaviti žalbu na odluku krivičnog vijeća.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FK6014_CTJYY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Nastavak procesa zakazan je za 17. septembar. Sutkinja Kovačević za oktobar i novembar dala je 12 novih ročišta.
Medenica je optužena da je bila član kriminalne grupe koju je, prema navodima optužnice, formirao njen sin Miloš Medenica.
Na optužnici, osim Miloša i Vesne Medenice, su Radomir Raičević i Vojin Perunović, Luka Bakoč, ali i policajac Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić, Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc.&nbsp;
Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević, kao i firma Kopad Company iz Nikšića.

Medenici određen kućni pritvor

Bivši desničarski kolumbijski predsjednik Alvaro Uribe Velez osuđen je na 12 godina kućnog pritvora, odluka je koju je u petak donijela sutkinja Sandra Heredia.
Ovo označava istorijski trenutak, jer je to prvi put da je bivši kolumbijski predsjednik osuđen i kažnjen za zločin.
Presuda dolazi nakon što je sutkinja Heredia u utorak proglasila Uribea krivim za manipulisanje svjedocima i proceduralnu prevaru.
Utvrđeno je da je Uribe, koji je bio predsjednik od 2002. do 2010. godine, pokušao ometati pravdu 2017. i 2018. godine.
Prema nalazima suda, Uribeovi saradnici nudili su pogodnosti bivšim paravojnim formacijama s ciljem diskreditiranja političkog protivnika, senatora Ivana Cepede.
Ova osuda je bila kulminacija značajnog pravnog slučaja koji je započeo prije 13 godina.
Tokom cijelog procesa, bivši predsjednik je dosljedno tvrdio da je nevin. Uribeov tim odbrane najavio je da će se žaliti na odluku.

Bivši kolumbijski predsjednik osuđen na 12 godina kućnog pritvora

Najviši žalbeni sud u Francuskoj potvrdio je presudu protiv bivšeg predsjednika Nikolasa Sarkozija za korupciju i trgovinu uticajem, naređujući mu da nosi elektronsku narukvicu godinu dana, što je prvi put za jednog bivšeg šefa države.
Sarkozi, koji je ranije proglašen krivim za ilegalne pokušaje da osigura povlastice od jednog sudije, "evidentno" će poštovati uslove presude nakon presude Kasacionog suda, ali će slučaj odnijeti na Evropski sud za ljudska prava radi žalbe, izjavio je njegov advokat za Agence France-Presse.
Sarkozi je uložio žalbu na presudu iz 2021. godine, prema kojoj mu je izrečena zatvorska kazna u trajanju od tri godine. Dvije godine su bile uslovne, a Sarkozi bi nosio elektronsku narukvicu umjesto odlaska u zatvor u posljednjoj godini.
Patris Spinosi, Sarkozijev advokat, izjavio je da će se žaliti Evropskom sudu za ljudska prava kako bi osporio ovu presudu.
Spinosi je dodao da će Sarkozi poštovati presudu, ali će nastaviti koristiti sva pravna sredstva koja su mu na raspolaganju da dokaže svoju nevinost.
Sarkozi, konzervativac koji i dalje ostaje važna figura u francuskoj politici čak i nakon što je napustio funkciju 2012. godine, proglašen je krivim od strane nižeg suda za pokušaj podmićivanja sudije i trgovinu uticajem u zamjenu za povjerljive informacije o istrazi u vezi s finansiranjem njegove predsjedničke kampanje iz 2007. godine.
Sud je utvrdio da je Sarkozi dogovarao zaposlenje sudije u Monaku u zamjenu za povjerljive informacije o istrazi u vezi s optužbama da je Sarkozi primio ilegalne isplate od nasljednice L’Oréala, Lilijan Betankur.
Sudija Gilbert Azibert takođe je osuđen za korupciju i trgovinu uticajem.
Očekuje se da će Sarkozi sljedeće godine biti suđen za optužbe za korupciju i nezakonito finansiranje u vezi s navodnim libijskim finansiranjem njegove uspješne predsjedničke kampanje 2007. godine. Sarkozi negira sve optužbe. Ako bude osuđen u slučaju Libije, Sarkozi bi mogao da dobije kaznu do 10 godina zatvora.

Sarkoziju potvrđena kazna od godinu dana kućnog pritvora

Bivšem šefu Uprave policije Veselinu Veljoviću u ponovnom postupku ukinut je pritvor - potvrđeno je Portalu ETV iz Višeg suda u Podgorici.
Kako nam je kazala portparolka Višeg suda u Podgorici Marija Raković, njemu je izrečena mjera nadzora zabrana napuštanja stana.
Vijeće Apelacionog suda je prije nekoliko dana ukinulo rješenje Višeg suda u Podgorici kojim je 18. jula ukinut pritvor Veljoviću i predmet vratilo na ponovno odlučivanje.
Bivši šef policije tada je, odlukom Vijeća suda, na čelu sa sudijom Vesnom Kovačević, pušten da se brani sa slobode, uz izrečenu mjeru zabranu napuštanja stana u kojem živi.
Na tu odluku žalbu Apelacionom sudu uložilo je Specijalno državno tužilaštvo po čijem nalogu je Veljović uhapšen 24. jula prošle godine, zbog sumnje da je dio kriminalne organizacije odbjeglog Aleksandra-Aca Mrkića, koja je, navodno, švercovala cigarete. Protiv njih je 14. maja i potvrđena optužnica.
Odluka Vijeća Višeg suda da se bivšem direktoru Uprave policije Veselinu Veljoviću ukine pritvor i zamijeni mjerom zabrane napuštanja stana uz elektronsku kontrolu izazvala je žestoku reakciju specijalnih državnih tužilaca Vukasa Radonjića i Jovana Vukotića koji su u dopisu Višem sudu konstatovali da je prethodnim pozivanjem sudskog vještaka medicinske struke Viši sud "prekoračio ovlašćenja ulazeći u ulogu zatvorskog doktora".
Sutkinja Vesna Kovačević kazala je tada, kako prenosi Televizija E, da Vijeće ne zna kako da protumači dopis jer je tako nešto nezapamćeno u dosadašnjoj praksi odnosa suda i tužilaštva.
- Neprimjereno i nezapamćeno da se ovako obraćate sudu. Da li je ovo ometanje pravde - neću da komentarišem. Poslaću dopis glavnom specijalnom tužiocu (Vladimiru Novoviću) - saopštila je sutkinja Kovačević.

Jasmina Beharovic

Veljović ostaje u kućnom pritvoru

Akcija za ljudska prava (HRA) pozdravlja izbor jednog sudije Ustavnog suda, Jovana Jovanovića, ali izražava žaljenje zbog propusta da se izaberu i predložene kandidatkinje Mirjana Vučinić i Mirjana Radović, iako su ispunjavale sve uslove za izbor. Istovremeno, iz ove organizacije podsjećaju da je u posljednjem izvještaju Evropska komisija naglasila da Crna Gora mora da obezbijedi efikasno funkcionisanje Ustavnog suda, što nije moguće bez svih sedam sudija.
&nbsp; 
- Skupština u istorijski važnom trenutku odlučivanja o pridruživanju države Evropskoj uniji nije pokazala potreban nivo odgovornosti u pogledu popunjavanja Ustavnog suda, institucije koja predstavlja posljednju branu vladavine prava. Taj sud i dalje neće moći da odlučuje u punom sastavu, što će ozbiljno uticati na njegovu efikasnost. Podsjećamo da je kod tog suda u radu 2135 predmeta, od toga 1797 ustavnih žalbi, te da je postojećih četvoro sudija moglo da riješi samo one predmete oko kojih postignu konsenzus- ukazali su iz Akcije za ljudska prava.
&nbsp; 
Dodatno ih zabrinjava i to što sutkinji Desanki Lopičić mandat ističe krajem ove godine (iako je još u junu 2024. ispunila uslove za penziju i funkcija je tad morala da joj prestane), a predsjednik još nije predložio kandidata koji bi je zamijenio. Prema tome, naglašavaju da je izbor još jednog potrebnog sudije do kraja godine &nbsp;neizvjestan.
&nbsp;Napominju da se zbor novih kandidata na predlog skupštinskog Odbora ne može se očekivati prije marta ili aprila naredne godine.
&nbsp;- A imajući u vidu tretman kandidata u izbornom procesu, kojima poslanici zamjeraju to što ne ispunjavaju nepropisane uslove (pravosudni ispit) ili to što kao advokati zastupaju klijente koji poslanicima nisu po volji, veliko je pitanje ko bi se u takvim okolnostima prijavio za tu funkciju, a da nije partijski kandidat, spreman na takav "partijski" tretman- kazali su iz HRA. &nbsp;&nbsp;
&nbsp;Podsjećaju da je u posljednjem izvještaju Evropska komisija naglasila da Crna Gora mora da obezbijedi efikasno funkcionisanje Ustavnog suda, što nije moguće bez svih sedam sudija. &nbsp;&nbsp;&nbsp;
&nbsp;- Ovakva situacija očigledno ne narušava samo zaštitu ustavnosti i ljudskih prava, već dovodi u pitanje i napredak Crne Gore ka članstvu u Evropskoj uniji- zaključili su iz HRA.

HRA: Neuspjeh u popunjavanju Ustavnog suda ugrožava zaštitu ljudskih prava i put ka EU

Predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, čestitao je Jovanu Jovanoviću na izboru za sudiju Ustavnog suda i poželio mu mnogo uspjeha u vršenju ove odgovorne funkcije.
Ipak, Milatović je upozorio da je izbor jednog sudije Ustavnog suda danas u Skupštini samo djelimičan pomak, jer Sud i dalje nije kompletiran i ne može ostvarivati svoju ustavnu ulogu u punom kapacitetu.
- Građani su očekivali odgovornost svih poslanika u odnosu na predložene kandidate i njihove biografije. &nbsp;&nbsp;Zato svaka propuštena prilika produbljuje ustavnu krizu, ugrožava institucije i evropski put Crne Gore- kazao je Milatović.
Milatović je istakao da &nbsp;njegova obaveza kao predsjednika ostaje jasna.&nbsp;
- Štitiću Ustav, insistiraću na nezavisnim institucijama i podržavati svako rješenje koje jača vladavinu prava. &nbsp;Crna Gora mora naprijed. Institucije moraju da funkcionišu. Ne smijemo dozvoliti da država stoji zbog političkih kalkulacija i neodgovornosti. &nbsp;Vrijeme je da se posao završi – u interesu Crne Gore i njene evropske budućnosti- poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1993368958771101823&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović čestitao Jovanoviću i upozorio da Ustavni sud nije kompletiran i da država ne smije da stoji zbog političkih kalkulacija

Američki i ruski zvaničnici održali su razgovore kako bi doradili mirovni plan za okončanje ruskog rata protiv Ukrajine, dok Vašington pojačava pritisak na obije strane da postignu dogovor kojim bi se završio najveći i najkrvaviji sukob u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.
Sekretar američke vojske Dan Driscoll sastao se 25. novembra sa ruskom delegacijom u Abu Dabiju 25. potvrdio je portparol američke vojske, u pokušaju da se smanji razlika u mirovnom prijedlogu koji je administracija Donalda Trampa sastavila nakon razgovora između američkih i ukrajinskih zvaničnika u Ženevi.
Ukrajinski zvaničnici su otputovali u Abu Dabi na nove razgovore s Driscollem i drugim američkim zvaničnicima, izvijestili su CBS News i Financial Times.
Razgovori dolaze u momentu kada je Rusija ponovo bombardovala Kijev pri čemu je poginulo najmanje šest osoba, a 13 ranjeno.
Potpukovnik američke vojske Jeff Tolbert, portparol Driscolla rekao je da on i tim razgovaraju sa ruskom delegacijom kako bi se postigao trajni mir u Ukrajini.
- Razgovori teku dobro i optimističnismo. Sekretar Driscoll je blisko usklađen s Bijelom kućom kako se ovi razgovori odvijaju- rekao je Tolbert.
Mnogi su inicijalni američki prijedlog mirovnog sporazuma sa 28 tačaka vidjeli kao izrazito povoljan za Moskvu.
Ukrajinski zvaničnici boravili su ranije u Ženevi kako bi se sastali s američkim predstavnicima, uključujući državnog sekretara Marka Rubija, u pokušaju postizanja nacrta koji bi od Ukrajine zahtijevao manje ustupaka i ne bi rezultirao onim što su pojedini u Kijevu vidjeli kao gotovo kapitulaciju.
Tokom ženevskih razgovora, nacrt je smanjen na 19 tačaka, a ukrajinski zvaničnici su naveli da su neka od najosjetljivijih pitanja, uključujući sigurnosne garancije za Kijev, i dalje na stolu.
- Sinoć je Rusija izvela još jedan napad, u trenutku dok Ukrajina, zajedno s Amerikom, Evropom i mnogim drugima širom svijeta, praktično bez prestanka radi na zaustavljanju krvoprolića- rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nakon razgovora sa britanskim premijerom Kitom Starmerom.
- Nakon sastanaka u Ženevi, vidimo brojne perspektive koje mogu učiniti put ka miru stvarnim. Postoje čvrsti rezultati, a mnogo posla je još pred nama- dodao je.
Rustem Umerov, bivši ministar odbrane koji je sada sekretar Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu Ukrajine i član pregovaračkog tima Kijeva, rekao je u objavi na Facebooku da su "najvažnije tačke u mirovnom planu dogovorene".
- Naše delegacije su postigle zajedničko razumijevanje o ključnim elementima sporazuma o kojem se pregovaralo u Ženevi. Sada računamo na podršku naših evropskih partnera u narednim koracima. Radujemo se organizaciji posjete predsjednika Ukrajine SAD-u u što skorijem terminu u novembru, kako bismo završili finalne korake i postigli dogovor s predsjednikom Trampom.- naveo je Umerov.
Starmer je rekao da će se sastanak takozvane "Koalicije voljnih", grupe od više od 20 država koje podržavaju Ukrajinu, održati kasnije 25. novembra kako bi se razmotrili prijedlozi, ali je dodao da su pregovori osjetljivi.
- Još je dug put pred nama i težak zadatak, ali smo više nego ikada posvećeni ovom cilju i nastavku napredovanja u procesu- rekao je.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je 25. novembra da "nema šta da kaže" o izvještajima sa sastanaka, ali da Rusija vjeruje da bi američki prijedlog "mogao postati veoma dobra osnova za pregovore."

SAD i Rusija razgovarali o mirovnom planu, Zelenski upozorava da 'ima još mnogo posla'

„Quod ab initio vitiosum est, non producit effectum“ – zapisali su još starorimski pravnici. Veliki Valtazar Bogišić, tvorac crnogorskog „Opšteg imovinskog zakonika“, jedinog građansko-pravnog propisa na ovim prostorima koji nije prost prevod odgovarajućeg dokumenta neke velike sile, latinsku je sentencu formulisao u svima razumljivo „Što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi“.&nbsp;
Grbo se rodio i pokušaj Srbije da ima more. Ako ne računamo situaciju da je prvo more pobeglo od Srbije još mnogo pre njenog nastanka – Panonsko more – naredni pokušaj Srbije da ima more zbio se u vreme cara Dušana. Velika ranosrednjovekovna država obuhvatala je skoro ceo Balkan s odgovarajućom morskom vodom, i bila naseljena mnogim narodima, među kojima su tadašnji Srbi (Raščani) bili među najmalobrojnijim. Ta je država propala posle kratkog trajanja u praksi, ali je ostala da živi u šovinističkim mozgovima velikodržavnih ambicija do danas.
Opet nešto moramo da ne-računamo. Dok je Srbija bila Smederevski sandžak Osmanskog carstva, imala je more. Ne jedno, već nekoliko mora. Ali, ni jedno nije bilo srpsko, već Sultanovo. Kao i Srbi. Pa se to ne računa; najzad, ni jedan nedovoljno slavan period srpske istorije ne sme u istoriji ni da prenoći, kamo li da ostane i da se „računa“.
Tričavih pet vekova kasnije, Srbija je opet pokušala da ima more. Osmansko carstvo se raspadalo, posle samo nešto više od 600 godina postojanja (srpsko je trajalo čak devet godina!), pa je svaka balkanska državica poskočila da otrgne koje parče. Srbija se dokopala Drača, i imala more celih četiri meseca: od kraja novembra 1912, do aprila 1913. &nbsp;
A onda, pet godina kasnije, more se ukazalo kao realna šansa. Formirana je Kraljevina SHS, u koje su Kraljevina Crna Gora (ne baš svojom voljom) i Država Slovenaca, Hrvata i Srba (današnje – skoro - Slovenija, Hrvatska i BiH) unele i more. Ali, avaj: ti koji su uneli more u zajedničku državu držali su da je to ulog jednak srpskim planinama i rekama – dakle, zajednički – dok je za drugu stranu sve to bio zasluženi ratni plen. I tako su Srbi imali more, kao što su imali i sve ostale priznate i nepriznate narode od početka kljakave kraljevine, skoro 22 godine. Ko zna šta bi bilo, da velika tragedija svetskog rata nije rasparčala i tu, unutrašnjim mržnjama i nezadovoljstvom onih koji su bili pasivni subjekti srpskog posedovanja, već nagriženu državu.
Naredni pokušaj da more bude zajedničko takođe se završio katastrofom: Srbima su more „oteli“ oni koji i izlaze na more, i čije je i bilo to more uneto u zajedničku državu, tad bratstvo-jedinstvenu SFRJ. Pokušalo se devedesetih da se spasi što se spasiti može, da se zadrže bar „srpski Dubrovnik“ i „srpska Crna Gora“, sa sve pripadajućom slanom vodom, ali avaj: ni Hrvati ni Crnogorci se s time nikako nisu slagali. Onda je proklete 2006. zakucan poslednji ekser u kovčeg prirodnog hegemonističkog prava Srba: „otcepila“ se Crna Gora.
I upravo je u vreme uspešnog crnogorskog referenduma za obnovu državne nezavisnosti Aleksandar Vučić, tada još revnosni Šešeljev radikal, poručio da je crnogorska nezavisnost samo privremena. Što će reći, i da je period Srbije bez mora privremeno stanje.
Od momenta kada je postao potpredsednik srpske vlade, pa do dana današnjeg, Vučić je pozivao građane Srbije da ne letuju na „hrvatskom moru“. Crnogorsko more nije pominjao, a ovih smo dana saznali i zbog čega.
„Lakše bismo odgovorili da imamo more. Zato nemamo more, zato su odvojili Crnu Goru od Srbije, zato Pašiću nisu dali izlaz na more, iako se borio svim srcem“, rekao je Vučić za nešto što se zove medijem u Srbiji.
Dakle, tradicionalna belosvetska zavera protiv Srbije u svim epohama postojanja Planete je dala efekta. Posle onolikih klipova u točkove, ubacivali su nam i klipove u peraja, a od srpskog naroda je i ta istina skrivana. Eh, da Srbija ima more, gde bi joj kraj bio?&nbsp;
Ne bi bilo ni korupcije, ni rasprodaje prirodnih resursa, ni nerešenih ubistava političkih protivnika; ne bi bilo ni rušenja nadstrešnice, ni izbegavanja odgovornosti za to; ne bi se kršio zakon da bi se omogućilo rušenje „Jugoslavije“ ili „Generalštaba“; ne bi se zidali najveći zagađivači u plodnoj ravnici Vojvodine, dočim bi tamošnji veliki gradovi zasigurno imali pitku vodu; ne bi se noću rušilo u Savamali, ne bi niko tražio dva minuta snimka s naplatne rampe, niko ne bi pitao da li je zaista bio pijan pilot srušenog helikoptera; ne bi kriminalci mleli ljude, ne bi „navijači“ divljali, ne bi maskirane barabe „menjale“ policiju u uniformama...&nbsp;
Da ima mora, mislite da bi se osetilo što su nekompetentni duduci i vlasnici pečenjara uništili sistem Elektroprivrede Srbije? Eh, da je mora, ne bi Kinezi u njihovim proizvodnim otrovima zagađenoj Istočnoj Srbiji imali, maltene, svoju državu. Da ima mora, ne bi Kinezi i Rusi iznosili srpsko zlato i druge rude uz simboličnu nadoknadu. Uz more, kako bi Rusi držali špijunski centar u Nišu i kako bi dirigovali srpskim „političarima“ kao pačjom školom? Da ima mora, „Ćacilend“ bi mogao da se baškari i na plaži. Sve to, i još svašta. Samo zbog nemanja mora.
Čak je i onaj kanal Moravom do Egeja ostao negde u brojnim radikalskim planovima kojih je toliko bilo da su, jamačno, neki prosto zaboravljani, a kako bi tek Srbija odgovorila da bar do mora može Moravom. Odgovor bi, ima li mesta sumnji, bio moćan.&nbsp;
I da ne pominjemo Kosovo, tu rak-ranu srpske stvarnosti od Nikolaja Velimirovića naovamo, Kosovo kojeg je Srbija istorijski „imala“ još kraće nego more, ali ga sada zasigurno nema – zato što nema more. Dobro, ima Matiju Bećkovića, i to je nešto.
Na more, koje su im zlikovci uzeli, Srbi, dabome, imaju svako pravo. Kao i na Crnu Goru koja je, kao što je opštepoznato, srpska država, a Crnogorci ne postoje, i svako ko drugačije kaže je Milogorac i kopile iz Titovog Jajca. Poznata je ta doktrina iz „Načertanijem“ zagađenog srpskog uma, koja, opet, postaje sve glasnija kako ovovremena, aktuelna, živuća država Srbija zbog svoje nesposobne i zapadnoazijskim bezbednosnim službama instruisane vlasti doživi kakav politički poraz.
Ruku na srce, imaju Srbi pravo i na grčko more, što zbog Krfa i Soluna, što zbog pokojnog jagodinskog siledžije Palme koji je dobio „srpsko parče“ plaže za „plićak – kolo“ u Paraliji. Muka je, međutim, što je Grčka em daleko, em vojno i politički kudikamo moćnija, pa bi ćar pojeo vajdu. Ne računamo nedavno na društvenim mrežama lansiranu tezu da Srbija, iz nepoznatih razloga, ima pravo na – recimo, autor nije tačno zapamtio - četvrtinu Krita: fantazije u stilu Deretića ipak nisu postale zvanični stav Beograda. Još.
Više je nego zanimljiva ta potreba da se umesto u stvarnosti živi u kompleksima i izmišljenoj istoriji upodobljenoj da opravda svako bivše i buduće nepočinstvo. Nesrećni zbog onog što nemaju i što nije njihovo, zanemaruju ono šta imaju i šta propada jer je tuđe slađe. Ali, to je već stvar one grane medicine koja se bavi psihičkim zdravljem, i, u nekim slučajevima, krivičnog prava.
Ono o čemu može jedan medijski tekst da raspravlja je pitanje niza političkih i ekonomskih neuspeha današnje srbijanske vlasti, koji se maskiraju aktuelizovanjem davno sklonjenih pitanja iz prošlosti ili buđenjem tek zakopanih aveti balkanskih mržnji i sukoba. Nemoć Srbije da se uobroči u sopstveni guber i dvorište, koje u mnogim njenim delovima danas zvrji avetinjski prazno, problem je za komšije koje „imaju more“ ili već nešto što vazda nezasitim radikalima treba. Ali, čini se još više, to je problem za samu Srbiju, koja odbija i izbegava napredak i sreću, jureći rep sopstvenih fantazija i slobodnom rukom pisanih hegemonističkih noćnih polucija.
„Nihil est in intellectu, quod antea non fuerit in sensu“, napisao je odavno Džon Lok. „Nema ničega u intelektu što pre toga nije bilo u čulima“. I možda baš to pokazuje problem s intelektom, ne samo u današnjoj Srbiji već i u nekim drugim državama uspostavljenim na ovom zlosrećnom parčetu Raja – jer im kroz čula nije prošla istina i stvarnost, već frustracijama pogurana izmišljotina, što neverovatnija to za primaoca stvarnija.
Tako i ova priča o moru: mora da prođe kroz čula, kakva-takva, da bi mogla da bude predstavljena kao noćna mora i razlog nekih budućih neuspeha. Ali, noćne more se često završe enurezom. Mislite o tome, Vrhovni komandante.

More i noćne more

Bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katnić niko nije mogao da bude šef, niti da izdaje naređenja - kazao je u Višem sudu nekada prvi čovjek Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić.
On je ovo odgovorio na pitanje nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koji se, optužnicom SDT-a, tereti da formirao kriminalnu grupu čiji je član navodno bio Katnić. U ovom postupku sudi se i suspendovnom specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću. Oni se terete da su svoje službene položaje podredili kavačkom mafijaškom klanu.
Svjedok Radonjić kazao je da Katnića poznaje od 2016. godine i da "subjektivno ne može da doživi da je Katniću &nbsp;neko šef".
- Njemu niko ne može da izdaje naređenja..Ne može ni u porodici da mu bude šef - to je moje mišljenje kazao je Radonjić.
On je bio kategoričan da nikada od Katnić nije dobio neki nezakoniti nalog, da neku osobu ne procesuira ili da neko treba da bude privilegovan.
- Svakodnevno sam imao komunikaciju sa njim. Upravo je on forsirao da prikupljamo podatke, da se što više osoba obuhvati pretkrivičnim postupkom - kazao je Radonjić.
Objasnio je da kada je formirano Specijalno policijsko odjeljenje - 2016. bilo 20 službenika i da su 2018. godine proširili tim sa još deset službenika.
Formiranjem Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala na čijem čelu je bio Zoran Lazović, prema riječima svjedoka, dobili su veliko pojačanje u borbi protiv organizovnog kriminala.
U tom sektoru su, kako kaže Radonjić, bili najbolji i najiskusniji operativci &nbsp;među kojima su Milorad Žižić, Dejan Knežević...
Na pitanje Katnićevog branioca, advokata Ljubomira Rakovića svjedok je kazao da 2017/2018. nijesu raspolagali informacijama da je Ljubo Milović član kavačke kriminalne grupe.
Radonjić zna da je Milović bio policajac i da je čuo da ima neke konekcije sa Rusima u "vezi nepokretnosti i da posreduje u kupovini banke".
-Imao sam kontakte sa mnogim rukovodioca stranih službi i nikada nijesam dobio informaciju o Miloviću - kazao je Radonjić.
Nakon promjene vlasti kada je ušao u uži zbor za direktora policije Radonjić je naveo da nije "odgovarao određenim strukturama i malo po malo su ga izolovali i poslali kući".
On je na pitanje Lazovića kazao da se bivši pomoćnika direktora nikada nije interesovanje ni za jedan predmet.
- Kolega Lazović se nije miješao u rad SPO, niti je bila ugrožena autonomija koju sam imao sa SDT-om. &nbsp;Pojedini prije njega su znali da budu "napadni" - rekao je Radonjić.
Za Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, kako je naveo, prvi put je čuo kada su stigli u Crnu Goru. Nije imao saznanja da su u našoj državi počinili krivično djelo.
- Tokom moga rada imao sam stalne kontakte sa starješinama iz bezbjedbosnog sektora iz Srbije i nikada mi ih nijesu pomenuli - istakao je Radonjić.
On je dodao da je spriječena njihova likvidacija i da je ta akcija vođena profesionalno uz konstataciju " da nema što da doda, niti da oduzme".
- Rukovodilac akcije je bio iskusni operativac Milorad Žižić - kazao je Radonjić.
Nekadašnji službenik SPO i bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Cetinje Dalibor Šaban je ispričao da ga je Radonjić obavijestio da je u SPO došla osoba koja ima saznanja o organizovanim kriminalnim grupama.
U prostorije je došao Ivan Milović i, prema riječima Šabana, ispričao je da se osjeća ugroženo od grupe sa kojom je ranije sarađivao.
- Iznio je neke informacije o krijumčarenju droge u Crnoj Gori i to je bilo ono što je on čuo, u čemu nije učestvovao. Lično je, kako je naveo učestvovao u krivičnim dijelima u Francuskoj - ispričao je Šaban.
Kada su završili razgovor Šaban je o tome obavijestio Radonjića koji je dao nalog za mjere tajnog nadzora za Ljuba Milovića, Ivana Stamatovića i Miloša Mišurovića.&nbsp;
Te mjere nijesu dale rezultat jer, prema riječima svjedoka, nijesu dovele do osnovane sumnje da je neko počinio krivično djelo.
Šaban je ukazao da su se francuski istražitelji interesovali za krivična djela počinjena na njihovoj teritoriji i Ivanu Miloviću je bio ponuđen status svjedoka saradnika ali je "odustao od svega".
Šaban je odgovarajući na pitanje Lazovića kazao da nikada nije čuo da se bivši pomoćnik direktora interesovao za bilo koji predmet ili da je nekog pokušao privilegovati.
Svjedok Zdravko Nedović, koji je radio na imanju porodice Lazović u Bijelom Polju, potvrdio navode Lazovića da je imanje u Bijelom Polju naslijedio od oca 2012. godine.
Na tom imanju Nedović je radio fizičke poslove za dnevnicu od 20 eura. Uzgaja se povrće, a od šljiva i jabuka, kako je ispričao, pekli su veliku količinu rakije, a držali su i ovce, kokoške i svinje.
- Sve fizičke poslove tokom vikenda i praznika Lazović je radio sa mnom - ispričao je Nedović.
On je na pitanje advokata Nikole Martinovića rekao da bude oko 38 tona šljiva i 20 tona jabuka i da se od tog voća peče rakija.
Martinović je konstatovao da je samo od prodaje rakije mogao prihodovati od 20.000 do 80.000 eura u posljednjih 10 godina.
Suđenje se nastavlja 2. decembra kada će svjedok Radonjić odgovarati na pitanja Katnića. Sudija Veljko Radovanović kazao je da će pozivi za saslušanje biti poslati Sanji Jovićević i Nikoli Janičiću.

Radonjić: Katniću niko nije mogao biti šef, nikada od njega nijesam dobio nezakoniti nalog

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić optužio je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da je "otuđio" skaj materijal iz kancelarije Saše Čađenovića.
-To je bilo 2021. godine, cilj je bio da se Čađenović optuži za skrivanje i utre put da je postao član kriminalne organizacije - kazao je Katnić.
Njegov branilac, advokat Ljubomir Raković kazao je da Katnić naveo da u spisima predmeta postoje dokazi iz kojih proizilazi da je Saša Čađenović bio jedini kome je dostavljen obavještajni paket Europola i da su se ti podaci nalazili u njegovoj kancelariji odakle su i otuđeni s ciljem da se dostave određenim medijima, što je i učinjeno.
- Katnić je zatražio da se u svojstvu svjedoka sasluša glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i da se izjasni o curenju svih skaj komunikacija i njihovom objavljivanju u medijima, što je bio razlog za prekid saradnje fracuskih nadležnih organa sa Specijalnim državnim tužilaštvom Crne Gore - kazao je Raković.
On je dodao da je Katnić &nbsp;istakao da je tužilac Šoškić bio taj koji je dostavio podatke određenim medijima u Crnoj Gori, da bi mu na taj način nanio štetu i pripremio teren za njegovo hapšenje.

Raković: Katnić je ukazao da je Šoškić otuđio skaj komunikacije iz Čađenoviće kancelarije, dao ih medijima i tako pripremio teren za hapšenje

Crnogorskim medijima iz kabineta predsjednika Skupštine dostavljena je čestitka predsjednika parlamenta Andrije Mandića povodom Dana opštine Bar koji se obilježava danas. Međutim, naslov zvaničnog dokumenta iz kabineta glasi "Predsjednik Mandić čestitao Dan opštine Pljevlja". Tako je, naslovljenom na Pljevlja, čestitkom Mandić poručio da je Bar oduvijek važio za ključno saobraćajno raskršće i opštinu od izuzetnog značaja za našu državu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251124121152_2da95f70a5fa605cd811772fd1505b5a2a23babf5de9c9d40d5501d03e8b2484.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251124121152_2da95f70a5fa605cd811772fd1505b5a2a23babf5de9c9d40d5501d03e8b2484" data-rendition-name="original" width="948" height="656" loading="lazy" alt="Čestitka"> <figcaption>Čestitka(Photo: screenshot)</figcaption> </figure>  Podsjetimo Dan opštine Pljevlja obilježava se 20. novembra, a ono što jeste interesantno je da ove godine, vodeći se pretragom sa sajta Skupštine, Mandić nije uputio čestitku. Prošle godine predsjednik Skupštine čestitao je predsjendiku Opštine Pljevlja Dariju Vranešu, predsjednici skupštine opštine Jovani Tošić kao i svim građanima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251124121152_f5f5e2a81864d0a8a93b026eaceef7abcd467ac6efb04dc34af2ac18b0488745.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251124121152_f5f5e2a81864d0a8a93b026eaceef7abcd467ac6efb04dc34af2ac18b0488745" data-rendition-name="original" width="926" height="922" loading="lazy" alt="Čestitka"> </figure>  Ove godine to je izostalo, već čestitka za Dan opštine Pljevlja koja je stigla iz Skupštine upućena je od potpredsjednika Nikole Camaja. Da li je Mandić zaboravio ili planirao da čestita Dan opštine Pljevlja pa odustao i tako ostao sačuvan draft sa tim naslovom, ili je u pitanju nepažnja, ostaje na javnosti da cijeni.

Tag: kucni-pritvor

Osnovni sud potvrdio odluku da Jovo Mitrović bude u kućnom pritvoru

Milošu Medenici određen kućni pritvor

Goranu Vesiću određen kućni pritvor od tri mjeseca

Medenici određen kućni pritvor

Bivši kolumbijski predsjednik osuđen na 12 godina kućnog pritvora

Sarkoziju potvrđena kazna od godinu dana kućnog pritvora

Veljović ostaje u kućnom pritvoru

Osnovni sud potvrdio odluku da Jovo Mitrović bude u kućnom pritvoru

HRA: Neuspjeh u popunjavanju Ustavnog suda ugrožava zaštitu ljudskih prava i put ka EU

Milatović čestitao Jovanoviću i upozorio da Ustavni sud nije kompletiran i da država ne smije da stoji zbog političkih kalkulacija

SAD i Rusija razgovarali o mirovnom planu, Zelenski upozorava da 'ima još mnogo posla'

PRATITE TVe UŽIVO