Kvalitet vazduha u Evropi se značajno poboljšao tokom posljednjih nekoliko decenija, ali još postoje mjesta širom EU gdje koncentracija zagađivača premašuje trenutne standarde EU i još strože vrijednosti koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija, saopštila je danas Evropska agencija za životnu sredinu (EEA).
Nivoi nekih od najvećih zagađivača su, prema podacima za 2023. i 2024. godinu, bili ispod godišnjih granica koje trenutno propisuje Evropska unija.
EEA je istakla da će biti potrebne dodatne mjere, posebno u gradovima, da bi se u potpunosti dostigli standardi kvaliteta vazduha koji moraju da budu ispunjeni do 2030.
Standardi za nivoe finih čestica PM2,5 ispunjeni su na 99 odsto mjernih stanica, a za nivoe azot-dioksida na 98 odsto, navodi se u ovogodišnjem izvještaju EEA o kvalitetu vazduha.
Međutim, nivoi koje preporučuje SZO nijesu u velikoj mjeri ispunjeni i zagađenje vazduha ostaje najveći ekološki rizik po zdravlje u Evropi, izazivajući bolesti, snižavajući kvalitet života i dovodeći do smrti koje se mogu spriječiti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kvalitet vazduha u Evropi značajno poboljšan, ali potrebne dodatne mjere da se popravi standard

Samo sedam zemalja ispunilo je standarde kvaliteta vazduha Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) prošle godine, pokazali su podaci objavljeni u utorak, a istraživači su upozorili da će rat protiv smoga postati samo teži nakon što Sjedinjene Države obustave svoje globalne napore za praćenje.
Čad i Bangladeš su bili najzagađenije zemlje na svijetu 2024. godine, sa prosječnim nivoom smoga više od 15 puta višim od smjernica Svjetske zdravstvene organizacije, prema podacima koje je prikupila švajcarska kompanija za praćenje kvaliteta vazduha IKAir.
Samo Australija, Novi Zeland, Bahami, Barbados, Grenada, Estonija i Island ispunjavaju standarde kvaliteta vazduha, saopštio je IKAir.
Veliki jaz u podacima, posebno za Aziju i Afriku, zamagljuje globalnu sliku, a mnoge zemlje u razvoju oslanjale su se na senzore kvaliteta vazduha instalirane na zgradama ambasada i konzulata SAD za praćenje nivoa smoga.
Međutim, Stejt department je nedavno okončao taj program, navodeći uštede u budžetu, a prošle nedjelje su uklonjeni podaci za više od 17 godina sa zvaničnog sajta vlade SAD za praćenje kvaliteta vazduha, airnov.gov, uključujući očitavanja prikupljena u Čadu.
- Većina zemalja ima nekoliko drugih izvora podataka, ali to će značajno uticati na Afriku, jer su oni često bili jedini izvori javno dostupnih podataka za praćenje kvaliteta vazduha u realnom vremenu - rekla je Kristi Čester Šroder, IKAir-ova rukovodiljka nauke o kvalitetu vazduha.
Nejasni podaci doveli su do toga da je Čad uklonjen sa IKAir-ove liste za 2023. godinu, ali je zemlja rangirana kao najzagađenija zemlja u 2022. godini, pogođena saharskom prašinom, kao i nekontrolisanim spaljivanjem usjeva.
Prosječna koncentracija malih, opasnih čestica u vazduhu poznatih kao PM2,5 dostigla je 91,8 mikrograma po kubnom metru prošle godine u zemlji, nešto više nego 2022. godine.
SZO preporučuje nivoe ne više od 5 mg, standard koji je prošle godine ispunilo samo 17 odsto gradova.
Indija, peta na rang listi smoga iza Čada, Bangladeša, Pakistana i Demokratske Republike Kongo, zabilježila je pad prosječne vrijednosti PM2,5 za sedam odsto godišnje na 50,6 mg.
Ali Indija je dom za 12 od 20 najzagađenijih gradova na svijetu, a Birnihat na visoko industrijalizovanom sjeveroistoku zemlje, koji je na prvom mjestu sa prosječnim nivoom PM2,5 od 128 mg.
Klimatske promjene igraju sve veću ulogu u povećanju zagađenja, upozorava Čester Šreder, pri čemu više temperature izazivaju intenzivnije i dugotrajnije šumske požare koji su zahvatili djelove jugoistočne Azije i Južne Amerike.
Direktorka programa čistog vazduha na Institutu za energetsku politiku Univerziteta u Čikagu Krista Hasenkof rekla je da će najmanje 34 zemlje izgubiti pristup pouzdanim podacima o zagađenju nakon zatvaranja američkog programa.
Program Stejt departmenta doveo je do poboljšanja kvaliteta vazduha u gradovima u kojima su postavljeni monitori, produžavajući životni vijek, pa čak i smanjujući platu za rizik za američke diplomate, što znači da se isplatio sam za sebe, rekao je Hasenkof.
- (To) predstavlja veliki udarac naporima za kvalitet vazduha širom svijeta - dodala je ona.

Samo sedam zemalja lani ispunilo standarde kvaliteta vazduha SZO

Savjet Evropske unije u ponedjeljak je usvojio direktivu kojom se uvode novi standardi kvaliteta vazduha i stroža ograničenja za najveće zagađivače, čime se približava smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
Nova pravila treba da doprinesu ostvarenju cilja Evropske unije o nultom zagađenju do 2050. godine i da pomognu da se spriječe prevremene smrti uslijed zagađenja vazduha.
Procjenjuje se da u Evropi od posljedica zagađenja vazduha svake godine umre oko 300.000 ljudi.
Izmjenjena direktiva predviđa i da građani mogu da traže nadoknadu u slučajevima da nepoštovanje pravila EU o kvalitetu vazduha izazove štetu po njihovo zdravlje.
- Nova direktiva obezbjeđuje pravičan i jednak pristup pravdi za one koji su pogođeni ili će vjerovatno biti pogođeni primenom direktive. Države članice treba da osiguraju da građani imaju pravo da traže i dobiju odštetu kada im je zdravlje narušeno zbog kršenja pravila o kvalitetu vazduha utvrđenih u direktivi - navodi se u saopštenju Savjeta Evropske unije.
Novi standardi, koji treba da budu postignuti do 2030, obuhvataju zagađivače kao što su čestice PM10 i PM2,5, azot-dioksid i sumpor-dioksid, koji izazivaju respiratorne probleme.
Standardi će biti usklađeniji sa smjernicama SZO pa će tako, na primjer, za fine čestice PM2,5, koje su odgovorne za najveći broj preranih smrti u Evropi, godišnja granična vrijednost biti smanjena sa 25 µg/m³ na 10 µg/m³, dok SZO preporučuje 5 µg/m³.
Direktiva predviđa poboljšanja praćenja i modeliranja kvaliteta vazduha i redovnu reviziju standarda kvaliteta vazduha u skladu s najnovijim naučnim dokazima.
Savjet Evropske unije je saopštio da države članice mogu da traže da se rok do 2030. odloži ako se ispune specifični uslovi.
Članice imaju rok od dvije godine da direktivu prenesu u nacionalno zakonodavstvo.

Savjet EU odobrio strože standarde kvaliteta vazduha

Specijalno državno tužilaštvo formiralo je spise predmeta povodom krivične prijave predsjednice nevladine organizacije Crnogorski forum Jelene Marković protiv predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja i drugih krivičnih djela, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
U obraćanju medijima, sa spisom Specijalnog državnog tužilaštva koji potpisuje tužiteljka Sanja Jovićević upućen Milatoviću, kažu da pozdravljaju ažurnost SDT-a u formiranju ovog predmeta i podržavaju brz završetak postupka.
U dokumentu se navodi da su u Specijalnom državnom tužilaštvu formirani spisi predmeta povodom krivične prijave Marković protiv Milatovića, te da se u njenoj prijavi u bitnom navodi da je predsjednik Crne Gore u izjavi povodom odluke o posthumnoj dodjeli državnog ordena Amfilohiju Radoviću naveo da se radi o "ličnost koja je doprinijela demokratizaciji Crne Gore", "duhovnim vođom koji je zadužio pravoslavne vjernike" i "čovjekom koji je Crnoj Gori donio mir i pomirenje", te da je ovom "pohvalom i priznanjem, kao i naknadno datim izjavama favorizovana jedna vjerska zajednica u odnosu na druge vjerske zajednice i njihove vjernike, čime ie izvršeno krivčno djelo rasna i druga diskriminacija iz Krivičnog zakonika Crne Gore i druga krivična djela".
- Potrebno je da ovom tužilaštvu dostavite ovu odluku sa spisima predmeta formiranim tim povodom, sa pisanim izjašnjenjem u odnosu na navode iz podnijete krivične prijave - navodi se u dopisu Milatoviću.

Kabinet Milatovića: SDT formiralo predmet zbog dodjele ordena Amfilohiju, podržavamo brz završetak postupka

UNIQA je lansirala novu prodajnu platformu koja omogućava da puno kasko osiguranje vozila ugovorite ili obnovite potpuno online, u svega nekoliko klikova – bez odlazaka na šaltere, bez papirologije i u vrijeme koje vama odgovara. Ovo je prvo i jedino online kasko osiguranje na tržištu Crne Gore, što predstavlja veliki iskorak u modernizaciji i digitalizaciji usluga osiguranja. Istovremeno, lansiran je i redizajnirani veb-sajt uniqa.me, koji od sada nudi jednostavniju navigaciju, jasnije informacije i savremen, poboljšan korisnički doživljaj. Dostupno sa računara, mobilnog telefona ili tableta – samo kliknite OVDJE i odmah započinjete. Dovoljno je da unesete registarski broj vozila ili odaberete model, i sistem će automatski dati informativni izračun premije, tako da odmah možete vidjeti cijenu punog kasko osiguranja. Ovaj trenutak predstavlja ključnu prekretnicu u digitalnoj transformaciji UNIQA osiguranja, uz fokus na uslugu koja je brza, jednostavna, dostupna 24/7 i potpuno prilagođena savremenim potrebama korisnika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105141144_00ec6f16695b1a44004a40b6d7e0d74e2c5eed4dcaa107c5b3a9222b5d7859f1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251105141144_00ec6f16695b1a44004a40b6d7e0d74e2c5eed4dcaa107c5b3a9222b5d7859f1" data-rendition-name="original" width="630" height="1200" loading="lazy" alt="UNIQA"> <figcaption>Foto: UNIQA</figcaption> </figure>  - Prepoznajući potrebe naših klijenata koji žele uslugu dostupnu na klik i mogućnost da sami odaberu pokrića koja im odgovaraju, razvili smo platformu koja mijenja iskustvo kupovine osiguranja. Ona omogućava ugovaranje punog kasko osiguranja vozila u potpunosti online, što je jedinstvena usluga na tržištu Crne Gore. Ovo je važan dio naše digitalne transformacije i prilika da ponudimo moderna, fleksibilna i korisniku prilagođena rješenja - izjavio je Vladimir Marković, izvršni direktor UNIQA osiguranja. Sveobuhvatna zaštita vozila uz dodatna pokrića Uz svoje puno kasko osiguranje, zaštitu vozila možete proširiti dodatnim pokrićima: • osiguranje od nezgode – zaštita za vozača, putnike i kućne ljubimce;&nbsp; • osiguranje guma – pokriva oštećenja guma koja nijesu posljedica saobraćajne nezgode; • pomoć na putu – za cijenu pokrića Standard paketa besplatno uključuje uslugu vuče u zemljama jugoistočne Evrope (Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Bugarska) ili Premium paket koji pokriva cijelu teritoriju Evrope; • zamjensko vozilo – tokom popravke vašeg vozila usljed osiguranog rizika; • pravna zaštita – pokriva troškove zastupanja u krivičnim i prekršajnim postupcima u vezi sa saobraćajnom nezgodom. Kombinovanjem načina plaćanja i dodatnih pokrića klijenti ostvaruju dodatne popuste na premiju. <h2>Online kupovina koja doprinosi prirodi</h2> Kupovina punog kasko osiguranja putem nove platforme ne samo da štedi vrijeme – već doprinosi i očuvanju prirode. Dokumentacija se dostavlja digitalno, bez štampe, a UNIQA će za svaku online ugovorenu polisu posaditi jedno drvo. Sa UNIQA osiguranjem – sigurnost klijenata je naša briga, a zajedno gradimo održiviju i bolju budućnost.

Prvi i jedini u Crnoj Gori: UNIQA kasko osiguranje vozila potpuno online

Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore i Fond za zaštitu životne sredine - Eko fond kroz projekat „Zaštita i očuvanje prirodnih vrijednosti nacionalnih parkova kroz unapređenje službe fizičke zaštite“ obezbijedili su vrijednu opremu koja će omogućiti zaposlenima efikasniju kontrolu i zaštitu terena najvrijednijih područja Crne Gore. Prezentacija opreme realizovana je u Nacionalnom parku Lovćen uz poruku da su ove dvije institucije još jednom kroz zajedičko djelovanje i partnerstvo unaprijedile sistem zaštite prirode i omogućile bolje uslove za kvalitetniji rad zaposlenih.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105141136_7da1089028b35abc76bfc24fc0a4d82f8a212ba47da8e978ccbfc4ce41778aa8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251105141136_7da1089028b35abc76bfc24fc0a4d82f8a212ba47da8e978ccbfc4ce41778aa8" data-rendition-name="original" width="5472" height="3648" loading="lazy" alt="Sa događaja"></figure>  - Danas smo, u okviru projekta „Zaštita i očuvanje prirodnih vrijednosti nacionalnih parkova kroz unapređenje službe fizičke zaštite“, primili vrijednu opremu čija ukupna vrijednost iznosi oko 18.200 eura. Ova oprema će u narednom periodu značajno olakšati rad naših nadzornika na terenu, a biće i od velike pomoći Službi za kontrolu i monitoring Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore. Ističemo da je kroz saradnju sa Eko fondom i dodjelu bespovratnih sredstava već realizovana obuka za zaposlene u službama zaštite, kao i nabavka uniformi i terenskog hibridnog vozila. Naši nadzornici sada raspolažu savremenom taktičkom opremom, prilagođenom različitim terenskim i vremenskim uslovima. Nova oprema omogućiće im da, u saradnji sa Službom za kontrolu i monitoring, još efikasnije prate stanje na terenu i brže reaguju na eventualne nepravilnosti ili nelegalne aktivnosti u parkovima - kazala je direktorica JPNPCG Marinela Đuretić. Ona je poručila i da efikasnija zaštita prirodnih vrijednosti naših parkova ostaje prioritet, te dodala da je uvjerena sam da će i ubuduće ove dvije instutucije uspješno sprovoditi zajedničke projekte usmjerene na očuvanje najvrijednijih prirodnih područja Crne Gore. -. Kao primjer dobre saradnje istakla bih i projekat „Unapređenje komunalne infrastrukture u NP Durmitor – Nabavka i ugradnja separatora masti“, koji je takođe realizovan uz podršku Eko fonda. U okviru ovog projekta izvedeni su radovi na adaptaciji spoljne mreže fekalne kanalizacije na lokalitetu Crno jezero, čime je značajno unaprijeđen sistem odvođenja i prečišćavanja otpadnih voda iz restorana. Modernizacijom i ugradnjom novog separatora masti i biološkog prečistača obezbijeđeni su bolji sanitarni uslovi i veća zaštita osjetljivog prirodnog okruženja. Ukupna vrijednost projekta iznosila je oko 65.200 eura, što jasno pokazuje koliko zajednički projekti mogu imati konkretan i dugoročno održiv efekat. Posebno nas raduje što smo, nakon što smo u julu postali dio Evropske federacije rendžera, sada i punopravni članovi Međunarodne federacije rendžera. Ovo članstvo je značajan korak ka unapređenju uslova rada naših službi zaštite, ali i potvrda da Nacionalni parkovi Crne Gore aktivno rade na jačanju nadležnosti i profesionalnih standarda u oblasti očuvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti koje štitimo - navela je Đuretić. Direktor Eko-fonda Draško Boljević naglasio je da već duže vrijeme traje uspješna saradnja sa Nacionalnim parkovima Crne Gore, a sve sa ciljem implemetnacije aktivnosti i zaštite životne sredine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105141136_00cfd55773e2a734db0837d30770a8a3ffe760b3992e4b2fa2eb6f69de17ac0a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251105141136_00cfd55773e2a734db0837d30770a8a3ffe760b3992e4b2fa2eb6f69de17ac0a" data-rendition-name="original" width="5271" height="3514" loading="lazy" alt="Sa događaja"></figure>  - Danas smo ovdje na prezentaciji tehničke opreme koja će pomoći radnicima u NP Lovćen i ostalim nacionalnim parkovima da efikasnije čuvaju životnu sredinu. Eko fond je u ovoj aktivnosti sudjelovao sa procentom subvencije od 85 odsto. Očekujem da ćemo u ovom ritmu nastaviti i u narednom periodu i da ćemo do kraja godine na nivou menadžmenta obije insitutucije definisati prioritete nacionalnih parkova kroz naš program rada za sledeću godinu. Ovo nije samo partnerski, već prijateljsko partnerski odnos na zaštiti prirode i Crne Gore - poručo je Boljević. Ovakvi projekti i partnerstva u oblasti zaštite životne sredine i prirode, kako su naveli iz JPNPCG, u potpunosti su usklađeni sa strateškim dokumentima, doprinose ne samo zaštiti i očuvanju, već i promociji prirodnih i kulturnih vrijednosti svih pet nacionalnih parkova. Oni imaju izuzetan značaj za unapređenje rada i kvalitetnije upravljanje ovim dragocjenim prostorima. Iz preduzeća su zahvalili Eko fondu na podršci i partnerstvu koje daje snažni podstrek za buduće zajedničke napore na očuvanju prirodnih bisera Crne Gore.

Oprema vrijedna 18.200 eura za bolju kontrolu i zaštitu prirode

U emisiji E uživo ove srijede u terminu od 16h do 18h u fokusu su sljedeće teme:
- O ksenofobiji, odbojnosti prema „drugačijem“ i pritužbama podnijetim Ombudsmanu razgovaramo sa građanskim aktivistom Danijelom Kalezićem.
- Novi slučaj nasilja nad ženom u Beranama još jedan dokaz lošeg položaja žena u crnogorskom društvu?
- Kome smeta Tito?
- O upravljanju ljudskim resursima u digitalnom dobu razgovaramo sa Danilom Popovićem, konsultantom za ljudske resurse.
- Vađenje dokumenata - birokratija u Crnoj Gori i slične glavobolje.
- Da li su bake i đedovi samo servisi za čuvanje djece ili je važno dozvoliti im učešće u vaspitanju?
- Pljačkaši Luvra hit među ženama na društvenim mrežama.

"E uživo" na TV E: O ksenofobiji, nasilju nad ženom u Beranama, birokratiji, ljudskim resursima u digitalnom dobu...

Ovo više nije samo moj slučaj, ovo je pitanje kako se u Crnoj Gori tretiraju žene koje prijave nasilje i djeca koja kažu: „Tata me je tukao“ - kaže mlada Podgoričanka u izjavi za Portal ETV, koja je po nalogu suda završila u zatvoru u Spužu, iako je u sedmom mjesecu rizične trudnoće, a zato što odbija da bivšem suprugu omogući kontakt sa njihovom petogodišnjom djevojčicom bez nadzora, jer je on, kako tvrdi, tuče. Sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Ina Hrković, međutim, još u maju je presudila da ne postoji bojazan za bezbjednost đeteta i naložila je da majka mora omogućiti kontakt djevojčice sa ocem, odnosno boravak kod njega, kako je to naložio sud. &nbsp;OGORČENA NA SUTKINJU - Dana 24. oktobra pozvana sam „radi izjave“, ali umjesto uzimanja izjave, bez prethodno uručenog pisanog rješenja i bez upoznavanja sa bilo kakvim formalnim nalogom, ja sam lišena slobode i sprovedena u Spuž. Bila sam u sedmom mjesecu trudnoće koja je zvanično označena kao trudnoća visokog rizika (dijagnoza Z35). Ljekarski nalazi su već postojali i bili dostavljeni nadležnima. Sutkinja Ina Hrković je, preko više podnesaka, bila obaviještena da je trudnoća rizična i da mi je propisan strogi režim mirovanja i izbjegavanja stresa. Uprkos tome, sprovođenje je nastavljeno – podsjeća ona za naš portal. Poslije nekoliko dana Ministarstvo pravde je naložilo da se izvršenje kazne mora prekinuti zbog toga što je zatvorenica trudna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_63bba7e7c59d2ac9ccc15d07cccbb2b2c411723f6a678612f84069e877894a0e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251105061152_63bba7e7c59d2ac9ccc15d07cccbb2b2c411723f6a678612f84069e877894a0e" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava 1"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  - To je urađeno tek nakon što sam lišena slobode i držana, iako je prekid morao da se obezbijedi unaprijed. Konkretno: ja sam držana pod mjerom koja ugrožava moj i život i nerođene bebe – pa tek onda je naknadno „papir ispravio stvar“. To nije zakonito postupanje. To je prvo protivpravno lišenje slobode, pa onda naknadno traženje papira da se opravda ono što je već urađeno. Prema crnogorskom Zakonu o izvršenju kazni jasno postoji institut prekida izvršenja kazne za trudnice i u slučaju zdravstvenog rizika. Prema Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima (član 3 i član 5), država ne smije da te liši slobode bez zakonske osnove i ne smije da te izlaže ponižavajućem i nehumanom postupanju. U mom slučaju, oba standarda su prekršena – kategorična je naša sagovornica. Ogorčena je na postupanje sutkinje Ine Hrković, uz konstataciju da je postupala protivno zakonu i protivno dužnoj pažnji. - Postupano je prema meni kao da sam kriminalac, iako sam u tom trenutku bila trudnica sa visokim rizikom i lice koje prijavljuje nasilje nad djetetom. Ignorisala je moje zdravstveno stanje. Dala je zeleno svjetlo da se sprovođenje nastavi iako nije bilo zakonite, prethodno uručene naredbe meni, što otvara ozbiljnu sumnju na nezakonito lišenje slobode – kaže ona. Posebno je zapanjena stavom sutkinje da nastavi sa „postupanjem koje je vodilo ka zatvaranju“ iako je bila upoznata sa kompletnom dokumentacijom koja je potvrdila visokorizičnu trudnoću. - Umjesto da zaštiti trudnicu i dijete ona me zatvorila. Nakon mog hapšenja, umjesto da se sve hitno zaustavi dok se ne provjeri stanje djeteta i moje stanje, nastavljena je radnja izvršenja i pritisak preko Centra za socijalni rad - ogorčena je sagovornica Portala ETV. &nbsp;INSTITUCIONALNI PRITISAK&nbsp; Podsjetila je i na snimak koji je njena porodica dostavila Portalu ETV dok je ona bila u zatvoru, a na kojem se vidi da sutkinja Hrković, kada je u pratnji policije i izvršitelja stigla pred vrata njenog porodičnog doma, prišla sigurnosnoj kameri u hodniku i okrenula je kako ne bi, smatra mlada Podgoričanka, bilo snimljeno njihovo postupanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_09c1bab645544cf9984cf886c441890c9073495fd2dd14d137fb7c7ebc48d567.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251105061152_09c1bab645544cf9984cf886c441890c9073495fd2dd14d137fb7c7ebc48d567" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava 2"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  - Ako je sve rađeno po zakonu i transparentno, zašto se kamera sklanja? Zašto se prekida dokumentovanje onoga što se dešava ženi u zatvoru koja je u sedmom mjesecu rizične trudnoće? To je pitanje na koje moraju da odgovore i Sudski savjet i Ministarstvo pravde. Ovo nije lični sukob sa jednim sudijom. Ovo je pitanje da li je sudija upotrijebila sudsku moć da zastraši žrtvu i da pokrije trag institucionalnog nasilja – naglašava ona. Institucionalni obračun sa njom i njenom porodicom nastavljen je, dodaje, i dok je bila zatvorena. - Službeno lice Dragoljub Kaluđerović je, prema onome što imamo zapisano, komunicirao sa mojom majkom uz prijetnje tipa: „To će joj doći glave“. Umjesto da zaštite dijete i majku trudnicu, nastavlja se sa pritiskom na moju porodicu i pokušajem da se isposluje izvršenje sudske odluke, u trenutku kad mene fizički drže, izoluju i slabe. To je klasičan obrazac zloupotrebe moći: slomi majku, odvoji je, pa onda guraj kontakt djeteta sa osobom koju je dijete već označilo kao nasilnu. I sve to pod etiketom „zakonskog postupanja“ – naglašava mlada Podgoričanka. Zapanjena je da se institucije oglušuju na činjenicu da djevojčica ne želi da ide kod oca.&nbsp; - Dana 24. jula 2025. u zapisnicima iz postupka izvršenja (I.br. 70/24) jasno stoji da je moje dijete reklo da ne želi kontakt sa ocem i da ga se plaši, jer ju je tukao. To je zabilježeno u prisustvu državnih službenika. Postoje medicinski nalazi i sudsko-medicinska dokumentacija iz februara 2025. koji opisuju povrede kod djeteta, uključujući povrede mekih tkiva stomaka i tijela. Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kategorična je naša sagovornica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251105061152_ad5e8c562cca1bcf18327a194489bf78cd0038236d93bdd60fe609392de9cbb4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251105061152_ad5e8c562cca1bcf18327a194489bf78cd0038236d93bdd60fe609392de9cbb4" data-rendition-name="original" width="750" height="1334" loading="lazy" alt="objava3"> <figcaption>Objava Podgoričanke na društvenim mrežamaetv</figcaption> </figure>  To znači, kaže ona, da u Crnoj Gori njeno dijete nema gdje da se obrati za zaštitu. - Skandal je da je, dok su mene držali u zatvoru, nastavljen pokušaj „izvršenja kontakta moga djeteta, bez mene i protiv djetetove volje“. Dakle, ne samo da je sud znao da sam trudnica sa visokim rizikom, nego je znao i da sam fizički spriječena da branim dijete – i baš tad su nastavili „izvršenje“. To je direktno suprotno obavezi države da postupa u najboljem interesu djeteta. Prema Konvenciji o pravima djeteta, član 3 i član 19, dijete ima pravo da bude zaštićeno od nasilja i prisile, i interes djeteta mora biti prioritet u svakoj odluci. Ovdje interes djeteta nije tretiran ni sekundu – ogorčena je ona. &nbsp;KRIVIČNE PRIJAVE Od institucija zahtijeva „hitnu i nezavisnu provjeru postupanja sutkinje Ine Hrković“. - Sa punom provjerom zakonitosti lišenja moje slobode od 24.10.2025. i toga kako je bilo moguće da se trudnica u sedmom mjesecu rizične trudnoće sprovodi bez prethodno uručenog naloga. Očekujem pokretanje postupka pred Sudskim savjetom i Ministarstvom pravde zbog mogućeg prekoračenja ovlašćenja i uskraćivanja zaštite trudnici i djetetu. Tražim istragu u slučaju prijetnji mojoj majci, uz provjeru službenih komunikacija službenih lica uključenih u „izvršenje“. Zahtijevam privremenu zabranu bilo kakvog kontakta između moje maloljetne kćerke i lica koje je ona u službenom zapisniku označila kao nasilno, sve dok nezavisni psiholozi i nezavisni sudski vještaci (koji nijesu do sada radili u predmetu) ne daju nalaz da je kontakt bezbjedan za dijete – poručuje mlada Podgoričanka. Ona je juče na svojim nalozima na društvenim mrežama objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju njene optužbe na račun bivšeg supruga da je tukao njihovu djevojčicu kada je boravila kod njega, zbog čega ona od početka ove godine kategorično odbija da mu preda dijete. Objavila je i više dokumenata. - Sve ovo iznosim javno, jer više nemam povjerenje u domaće institucije. Imamo odbijene prijave nasilja nad djetetom. To je strašno – zaključuje naša sagovornica. Ona je juče Specijalnom državnom tužilaštvu podnijela krivičnu prijavu protiv sutkinje Ine Hrković i Osnovnom tužilaštvu u Podgorici protiv Dragoljuba Kaluđerovića. Po nalogu suda, dok je Podgoričanka bila u zatvoru, kako smo pisali, njena porodica je bila obavezana da djevojčicu preda ocu, ali dva pokušaja su ostala bezuspješna, jer je petogidišnjakinja odbijala da ide sa njim. - ...ona (je) vrištala i plakala i nije htjela sa njim – rekla nam je prošle sedmice familija Podgoričnake. Tada su nam kazali i kako su im izvršitelj i socijalna radnica predlagali da je ostave, odnosno „da joj baba pobjegne“, što je ona kategorično odbila. - Izvršitelj je danas, poslije neuspješne primopredaje, zaprijetio babi da će nam se „ovo obiti o glavu“ – kazali su oni prošle sedmice za naš portal. Sutkinja Hrković je još u maju naložila Podgoričanki da petogodišnju kćerku mora da predaje ocu svake druge sedmice utorkom i četvrtkom od 16 do 19 sati, kao i svake druge sedmice utorkom, takođe od 16 do 19 sati, a te sedmice i vikendom – od petka do neđelje veče. Ona je to, međutim, odbijala i zahtijeva da se djevojčica sa ocem sastaje isključivo pod nadzorom.&nbsp;

"Klasičan obrazac zloupotrebe moći: slomi majku, odvoji je, pa onda guraj kontakt djeteta“

Moral je čudna kategorija: rastegljiv je po željama, različito se tumači u zavisnosti s koje ste strane (ne)moralne činidbe, i vrlo prilagodljiv individualnim potrebama.&nbsp;
Teško ćete naići na nekog ko će za sebe reći da je nemoralan. Najveći kriminalci i ubice nose najveće verske simbole i tetovirani su njima, jer moral izjednačavaju sa religijskim zakonima. Prijateljice noći sebe smatraju moralnima, jer ne lažu i ne varaju: kod njih je koliko para, toliko „muzike“. Idealni vernik sebe doživljava visokomoralnim jer redovno odlazi u crkvu i ljubi popu ruku, iako tuče ženu, zanemaruje roditelje, podvaljuje „duhovnom ocu“ – kumu, a možda i odlazi u krevet sa kumom. I tako redom.
Moral je, po školskoj definiciji, „skup pravila ponašanja, principa i vrednosti koji su prihvaćeni u određenoj društvenoj grupi ili od strane pojedinca“. Aristotel kaže: „Onaj ko ne može da živi u zajednici ili kome ništa nije potrebno, jer je sam sebi dovoljan, nije deo države te je ili zver ili bog“. Ti su časovi, međutim, bar na prostorima Zapadnog Balkana, ili preskočeni ili su ostali na teorijskom delu.
Uoči godišnjice novosadske tragedije, predsednik Srbije se skrušeno izvinio u još jednom od nebrojenih TV-obraćanja. Neuobičajeno – proglašen je i Dan žalosti, godinu dana posle tragedije. To, na primer, nije učinjeno za godišnjicu tragedija u „Ribnikaru“, Duboni i Orašju, iako je u tim zločinima bilo više žrtava. Cinici će reći da su naprednjaci sa svime ostalim u Srbiji, uspeli da unište, obesmisle i opogane i institut dana žalosti.
No, ako je u izvinjenju Aleksandra Vučića uopšte bilo iskrenosti, ako to nije bio samo pokušaj podizanja rejtinga, već neki tračak ljudskosti iz crne radikalske duše, trajalo je taman koliko i čitanje sa telepromptera. Jer, njegovu ličnu monstruoznost saopštenu uoči skupa povodom godišnjice tragedije, rečima „šta je to u subotu (1. novembra, prim. aut.) u Novom Sadu, je l’ neka utakmica“ odmah posle „izvinjenja“ smenila je monstruoznost njegovih pristalica na dugme.
Očajna majka mladića koji je stradao pod betonom novosadske nadstrešnice, neznajući ni posle godinu dana ko je odgovoran za smrt njenog deteta i još 15 drugih ljudi, odlučila se za štrajk glađu pred Skupštinom Srbije. Ali, avaj: pred Dijanom Hrkom i njenim suzama isprečilo se najveće nehigijensko naselje u Evropi dopunjeno poslušnim članovima srbijanske vladajuće partije. I pojačano jakim ozvučenjem.
Ima stara ruska poslovica: „Ko nema stida, ne brine ga sramota“. Baš tako su bestidnici iz političke organizacije koju sve češće i domaća javnost i svetski uglednici izjednačavaju sa mafijaškom, beskrupulozne interesdžije neopterećene sramotom, na suze i bol jedne očajne majke odgovorili glasnom muzikom, veseljem i igrom.&nbsp;
Činjenica da je svirala i četnička „Morem plovi jedna mala barka“ (još jedna u nizu revizionističkih halucinacija), sa stihom „pošla majka da potraži sina“, posebno je zabolela ne samo Dijanu Hrka, već svakog s imalo empatije. Dijani su, uz te stihove, iz „Ćacilenda“ pokazivali i srednji prst. A to je, setićemo se, bio „simbol“ kojim su naprdnjaci odgovorili na crvenu šaku s početka protesta.
&nbsp;ČISTO ZLO
&nbsp;Za deo horde iz nehigijenskog šatorskog naselja možda postoji objašnjenje: najzad, među stanovnicima „Ćacilenda“ su zahvaljujući društvenim mrežama detektovane desetine ozbiljnih kriminalaca, pa i oni s više od 15 godina robije zbog ubistava. Od tog izopačenog psihičkog sklopa, od dvonožaca bez ikakvih moralnih uzusa, ništa drugačije se ne može ni očekivati. Možda samo nešto još gore.
Ono šta, međutim, pokazuje grupisanje režima u nužnosti da se sačuvaju mafijaške i korupcionaške privilegije su – zaposleni iz lokalne uprave i javnih preduzeća, koji su došli kao pojačanje „Ćacilendu“. Neke naoko neprimetne majke, neke mile kuvarice iz osnovnih škola, neke ljubazne službenice, opštinski radnici... transformisani u zveri. Urlaju „pošla majka da potraži sina“ ženi koja je skupila hrabrost da ispriča i kako je izgledao njen susret s uništenim, smrvljenim telom svog deteta, prilikom identifikacije. Nešto stravično za pročitati i čuti, nezamislivo kako je za videti i doživeti.
To nije politika. Nije zaštita stranke i privilegija. To nije ni nemoral. To je čisto, nepatvoreno zlo. To su jednostavno zli, izopačeni ljudi.&nbsp;
Uostalom, već u prvom narednom TV nastupu, kod Milomira Marića (sada na TV Prva, jer TV „Hepi“ odnedavno nije dovoljno lojalna), Vučić je za protest i štrajk Dijane Hrka optužio ambasadu SAD. To je već omiljeni radikalski manevar, u momentima kada se podrška nezaustavivo krnji i među lojalistima.
I nije to prvi put poslednjih godina da deo stanovnika Srbije pokazuje da izopačenost nema donju granicu.
Nije bilo tako davno kada su proglasili za pijanicu pilota helikoptera s bebom, koji se srušio zbog potrebe frustriranih političara da se slikaju i promovišu, i svi iz helikoptera poginuli. Čudila se Srbija kako to kolege stradalog radnika „Krušika“ pljuju i vređaju njegovu porodicu koja je samo tražila da se utvrdi odgovornost za pogibiju, a u toj je fabrici svako malo neka nesreća i skoro svaki zaposleni s glavom u torbi.
Ili, da se zapitamo, otkud onoliki muškarci koji podržavaju seksualnog predatora Jutku, koji im je pipao, štipao i na mnogo gore načine spopadao žene, sestre i ćerke, a protiv jedine žene koja je digla glas zbog toga? Najzad, u moru sličnih primera, da završimo pitanjem kakvi su to ljudi koji se automobilom zalete u kolonu mladih koji protestuju, a predsednik države, „najbolji student prava ikad“, smatra da je to u redu jer vozači imaju pravo da voze ulicom.
I kada se to tako pobrojano sagleda, postaje jasno da je Srbiji kudikamo manji problem što su joj uništeni pravosudni sistem i policija, koji poodavno služe samo održavanju režima, od toga što je uništen moral. Što više nema razlikovanja dobrog i lošeg. Što je skoro opštepihvaćeno uverenje da je sve dopušteno, ako je u ličnu korist.
&nbsp;UNIŠTENI LJUDI
&nbsp;Kako se srpsko društvo više polarizuje i kako postaje jasno da režim još nije bivši, a njegovi prvoborci već u bukagijama samo zato što je pobunjeni narod i dalje bezglav i nedovoljno artikulisan – otimačina ono malo neotetog se intenzivira. Najnovija je vest da su se čak i suvlasnici opskurnog i malotiražnog tabloida „Srpski telegraf“ Milan Lađević i Saša Milovanović „ogrebali“ za atraktivnu građevinsku parcelu u Rakovici, plativši je 1.300.000 eura. Pare za taj „biznis poduhvat“ sigurno nisu zaradili od prodaje novina, a nije poznato da su se bavili bilo kojim drugim poslom.
Od ove je važnija vest da Vlada Srbije ignoriše čak i sudske postupke povedene zbog zloupotreba oko srušene zgrade Generalštaba, i prostora kojim Vučić namerava da preko Džareda Kušnera „kupi“ Donalda Trampa. Kako bi se sve ubrzalo, i bez javne rasprave, Leks specijalis se našao pred poslanicima Skupštine u kojoj SNS sa saveznicima ima većinu – u nedelju.
Baš uoči saopštavanja odluke Vlade Švedske da obustavi deo finansijske pomoći državnim institucijama Srbije i sredstva preusmeri na jačanje civilnog društva, jer je „razvoj u Srbiji išao u pogrešnom pravcu – od rastuće korupcije do nepoštovanja principa vladavine prava“.
Već je opšte mesto činjenica da će Srbiji biti potrebne bar tri generacije da se oporavi od produžene vlasti udruženog zločinačkog poduhvata, od 1988. do danas. Problem je dublji od uništene države, privrede, institucija... Uništeni su ljudi. Fantazijama, izmišljenom istorijom, izgubljenim moralnim vrednostima i hegemonizmom zatrovane su i te generacije od kojih se sada očekuje da popravljaju Srbiju.&nbsp;
Najzad, uoči 1. novembra, uboden je i glogov kolac u srce poslednje kulturne manifestacije u Srbiji koja je koliko-toliko preživljavala naprednjačku potrebu da sve opogane i unište. Posle FEST-a, BEMUS-a, Narodnog pozorišta, BITEF-a, Nišvila, Gitarijade u Zaječaru... uništen je Sajam knjiga. Kultnu manifestaciju u regionu su zbog odbijanja da se termin održavanja pomeri da ne zahvata 1. novembar bojkotovali mnogi izdavači, a ostali su uprkos pretnjama odlučili da zatvore štandove na taj dan.
Dobro, ne svi. Bio je otvoren štand koji je izlagao haškog osuđenika Vojislava Šešelja i njegova (ne)dela. Neki vele da je propast Sajma upravo počela kada se na njemu pojavio Šešelj, kome su onda masovno pritrčavala deca da se fotografišu. Tešio se i pisac ovih redova da deca trče i da se slikaju sa majmunima u zoološkom vrtu... dok ta ista deca nisu počela da troprstare, zakukavaju o Kosovu i ispredaju bajke Milića od Mačve o prapotopskom poreklu nebeskog naroda. To bi, svakako, mogao da bude prilog tvrdnji da su i buduće generacije, koje bi trebalo da leče Srbiju, moralno upropašćene.
Do „vojvode“ s pečatom državne bezbednosti ove godine dopuzali su i lideri velikosrpske iredente iz Crne Gore. Neki su to šaljivo prokomentarisali rečima da su do amorfne mase prišli ljigavci, pa se očekuje hemijska reakcija. Snishodljivo poklonjenje Kneževića, Dajkovića i još nekih pokazalo je da nemoral i izopačenost nisu vezani za današnju Srbiju, već za hegemonističku fantaziju „Srpski svet“, koja još živi samo u mašti ortodoksnih šovinista i prilici da se predsednik Srbije još koji put džabe napije na istoimenoj vinskoj manifestaciji.

Od izvinjenja do uništenja

Ne želim da iznosim odbranu i neću odgovarati na pitanja suda i tužilaštva, to je pred podgoričkim Osnovnim sudom istako Danilo Mandić, inače sinovac predsjednika Skupšine Andrije Mandića. On se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija. Predmet je spojen sa postupkom koji je protiv njega formiran i zbog krivičnog djela oduzimanje vozila.
Optuženi Mandić se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću.&nbsp;
Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima, a u &nbsp;pucnjavi je ranjen Perović.
Postupak vodi sutkinja podgoričkog Osnovnog suda, Ivana Becić, dok optužnicu zastupa tužilac Ivan Bojović.
Optuženi Mandić je odbio da pred sudom istako da će odgovarati samo pitanja samo svog advokata.
PEROVIĆ: NIJESAM PSIHIČKI DOBRO
Svjedok oštećeni Darko Perović istakao je da za današnje ročište nije dobio poziv &nbsp;i da nije, kako kaže, sposoban psihički da iznosi odbranu, tr da ima psihičkih problema i ne može danas da iznosi ništa.
Na pitanje sudije kakavih psihičkih problema ima i da li je to medicinski evidentirano, oštećeni je rekao da nije medicinski evidentirano i da ima “psihičke probleme sam sa sobom.”
Sutkinja Becić zbog toga pozvala vještaka medicinske struke Željka Golubovića, kako bi utvrdio psihičko stanje oštećenog.
“Ja neću da me vještači niko i neću mu odgovarati na pitanja”, istakao je Perović, nakon odluke suda.
SASLUŠANJE SVJEDOKA
Tokom ročišta saslušan je svjedok Uroš Radusinović.
“Uglavnom ja i drug smo se kretali tom ulicom, gdje smo vidjeli dva zaustavljena vozila i mislili smo da je udes. Prošli smo tu još jednom i vidjeli smo gužvu nakon čega smo čuli nešto nalik na pucanj. Kada smo prolazili tu vidjeli smo da su na jednoj strani tri lica i to na strani napadača, a drugoj strani više lica. Primijetio sam da jedno lice u šarenoj trenerci kleči, nijesam vidio pištolj. Ne bih mogao da opišem ta lica jedino što je jedno lice bilo proćelavo, imao je crni duks i oko 30 ili 40 godina. Od vozila sam vidio džip Rendž Rover kafene boje i narandžastu Škoda Fabiu čini mi se da je bio i jedan Megan ali u prolazu”, rekao je pred sudom Radusinović.
Nakon što ga sutkinja Becić svjedoka upozorila na velike razlike u kazivanju kod tužioca i danas pred sudom, Radusinović je rekao da je dosta vremena prošlo i da je zbog toga zaboravio detalje, a da je pištolj vidio.
Na glavnom pretresu nije pristupio drugi oštećeni Turković.
U svojstvu svjedoka saslušani su i Stefan Kalja i Aleksandar Boričić koji je sa Mandićem u kumovskim odnosima. Oba svjedoka ostala su &nbsp;pri izjavi koju su dali pred tužiocem.
Sljedeće ročište zakazano je za 12. decembar kada je planiran nastavak saslušanja svjedoka među kojima i saslušanje predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, strica optuženog.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

Mandić: Neću iznositi odbranu; Perović: Psihički nisam dobro; Na idućem ročištu planirano saslušanje predsjednika Skupštine

Apelacioni sud Crne Gore ukinuo je i vratio Višem sudu na ponovno odlučivanje oslobađajuću presudu protiv Mitra Kneževića, Stojana Albijanića, Nemanje Miljkovića, Petra Zolaka, Srđana Svjetlanovića, Davida Banjca i Stefana Regojevića za pljačku Pošte u Nikšiću 20. oktobra 2021. godine u kojoj je ubijen radnik obezbjeđenja Ljubiša Mrdak.
- Apelacioni sud je, nakon sjednice vijeća, donio rješenje kojim je uvažio žalbe Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, punomoćnika oštećene porodice Mrdak i ovlašćenog predstavnika oštećene Pošte Crne Gore AD Podgorica i povodom tih žalbi i po službenoj dužnosti ukinuo presudu Višeg suda u Podgorici i vratio predmet prvostepenom sudu na ponovno suđenje - saopšteno je iz Apelacionog suda. 
Prvostepenom presudom optuženi Mitar Knežević, Stojan Albijanić, Nemanja Kaurin Miljković, Petar Zolak, Srđan Svjetlanović, David Banjac i Stefan Regojević oslobođeni od optužbe da su izvršili krivično djelo razbojništvo u saizvršilaštvu jer nije dokazano da su učinili djelo za koje su optuženi.
Oštećena porodica Mrdak i Pošta Crne Gore AD Podgorica upućeni su na redovnu građansku parnicu radi ostvarivanja imovinsko pravnog zahtjeva. Kako su ukazali u Apelacionom sudu, žalbe protiv prvostepene presude izjavili su u zakonskom roku Više državno tužilaštvo u Podgorici, punomoćnik oštećene porodice Mrdak i ovlašćeni predstavnik oštećene Pošte Crne Gore AD Podgorica.
- U postupku odlučivanja o žalbama, Apelacioni sud je utvrdio da se osnovano žalbama Višeg državnog tužilaštva, punomoćnika oštećene porodice Mrdak i ovlašćenog predstavnika oštećene Pošte Crne Gore AD Podgorica ukazuje da su prilikom donošenja prvostepene presude i u samoj presudi, počinjene bitne povrede odredaba krivičnog postupka, koje je utvrdio i ovaj sud, pazeći na iste po službenoj dužnosti - naveli su u Apelacionom sudu.
Bitne povrede se, prema njihovim riječima, odnose na to da u prvostepenoj presudi nijesu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, a oni koji su navedeni su u potpunosti nejasni i u znatnoj mjeri protivrječni. 
- Pored navedenog zaključak je Apelacionog suda da se izjavljenim žalbama osnovano ukazuje i da je činjenično stanje nepotpuno utvrđeno. Iz navedenih razloga prvostepena presuda je ukinuta i predmet vraćen prvostepenom sudu na ponovno suđenje - naveli su u Apelacionom sudu.

Tag: kvalitet-vazduha