Kako su se Budućnost, Dečić i Sutjeska predstavili u utakmicama koje će ispostaviti posljednjim za naše ekipe u Ligi konferencija ovoga ljeta? Dečić je bilo najljepše gledati, Budućnost je mučila malo nas, malo sebe, slično kao i Sutjeska. Ipak kad se uzme u obzir cio tok ovih kvalifikacija, možda i nije bilo sve uzalud. Rapid – Dečić 4-2: Dečić dostojan velike scene  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250801180812_b46d192cceeaf93a4b60d4695b357ab4a8c1333cc5aa64d571e477b047194b8e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250801180812_b46d192cceeaf93a4b60d4695b357ab4a8c1333cc5aa64d571e477b047194b8e" data-rendition-name="original" width="1068" height="584" loading="lazy" alt="formacija"> </figure>  Trend dobre igre Dečića iz prethodnih utakmica je nastavljen. Čak i unaprijeđen. Najbolji primjer za to je napad Tuzana neposredno prije prvog gola, kada su došli do kornera nakon dugog niza dodavanja. Nebojša Jandrić je počeo na temeljima koje mu je ostavio Nenad Brnović, ali je u ovih mjesec dana njegova ekpa doživjela i značajan progres. Imponovala je motivacija sa kojom su igrali u drugom poluvremenu – sa sviješću da žele i da imaju što da pokažu. Jednostavno, imao sam osjećaj da gledam pravu fudbalsku utakmicu – duel dvije ekipe koje ne čekaju, u strahu od greške, samo da vrijeme istekne, već koje igraju i stvaraju. Milsami – Budućnost 2-1: Nije bilo ni do tehnike, ni do taktike  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250801180812_efad2b39c1aaeab6385ec9e42ae98d24671ee2f28feb3b7435cc1952f7c0a038.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250801180812_efad2b39c1aaeab6385ec9e42ae98d24671ee2f28feb3b7435cc1952f7c0a038" data-rendition-name="original" width="1068" height="584" loading="lazy" alt="formacija"> </figure>  Kad imate igrača kojem fali samopouzdanja da šutira na prazan gol, a drugome da pogodi iz penala iz dva pokušaja, onda imate psihološki nepripremljenu ekipu za veće fudbalske izazove. Budućnost možda jeste bila blizu prolaska po šansama, ali po igri i mentalitetu sigurno ne. Da je iole imala snage da pobijedi, svi igrači našeg tima bi bili na polovini Milsamija u posljednjem minutu, a ne obratno. Budućnost je nažalost klub koji često živi od neutemeljenog optimizma i iskrivljenog doživljaja sebe, zbog čega se igrači i ne izražavaju na terenu slobodno i samouvjereno. Milsami od našeg prvaka nije bio bolji puno, ali jeste za taj gol u posljednjem minutu. Beitar – Sutjeska 5-2: Neophodna bolja selekcija  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250801180812_8f2b6aa21d92cdda120a6d2e9bc78c2a4cc7889612c4f2cc1ada22aee0d67c46.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250801180812_8f2b6aa21d92cdda120a6d2e9bc78c2a4cc7889612c4f2cc1ada22aee0d67c46" data-rendition-name="original" width="1068" height="584" loading="lazy" alt="formacija"> </figure>  Odlično je što je Sutjeska bila u igri dugo vremena protiv renomiranog protivnika. Što nije odlično je selekcija nikšićkog tima koja je napravljena po receptu starosjedioci + povratnici + igrači iz domaće lige. Naravno, ekipa Dečića je dokaz da nema potrebe za većim brojem stranaca da bi se igralo maštovito, ali da Sutjeska ima samo dvojicu – mnogo jada i da im brani neko. Na kraju vrlo malo fudbala u igri Sutjeske, iako Milija Savović nije neko ko nema ideju za dobar taktički plan. Transfer-politika: nek je inovativno i inostrano Svaki od tri naša predstavnika jeste donio nešto crnogorskom fudbalu: Dečić hrabru i potentnu igru bez obzira na kvalitet protivnika; Budućnost sa Lalatovićem taktičke varijacije, a Sutjeska je protiv Dinamo Bresta pokazala da se isplati dobro skautirati protivnika. Ipak, koliko god lepršava igra i taktička rješenja moraju postati praksa, toliko mora i bolja transfer-politika. Naša liga je sa 17,9 odsto trenutno pretposljednja u Evropi po broju igrača iz inostranstva. Stil, taktika ali i selekcija su neophodni za uspjeh u evropskim mečevima (u bilo kojim mečevima). Dobri igrači su svuda oko nas, samo ih treba pronaći.&nbsp; This time next year...

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Dečić po istom tragu, Budućnost i Sutjeska siromašno

Ne pada nam na pamet da slavimo i hvalimo poraze. Ali igra Dečića u meču protiv Rapida je još jedan znak da se u Crnoj Gori gleda bogatiji fudbal. <h2>Igra: Veliki plus</h2> Ne sjećam se da je jedna naša ekipa u evropskim utakmicama igrala toliko racionalno, metodično i kontrolisano koliko Dečić protiv bečkog velikana. Daleko od toga da je svaki naum Tuzana u ovom pogledu uspio, ali ideja, pristup i dosljednost bili su na izuzetnom nivou, posebno ako se uzme u obzir protiv koga su igrali.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250725150720_21cf0d13c483ca071c7140f96f5cdee44707b576362dec088bb50d969e002b54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250725150720_21cf0d13c483ca071c7140f96f5cdee44707b576362dec088bb50d969e002b54" data-rendition-name="original" width="802" height="402" loading="lazy" alt="Početni sastav i 4-2-3-1 formacija Dečića (Foto: Lazar Šoć)"> <figcaption>Početni sastav i 4-2-3-1 formacija Dečića(Photo: Lazar Šoć)</figcaption> </figure>  Nebojša Jandrić je uspio mnogo za vrlo kratko vrijeme. Reklo bi se da je makar 70-80 odsto igrača u potpunosti prihvatilo njegovu filozofiju. Protiv Rapida su nosioci igre bili Sekulović i Drešaj, sljedeći put će možda neko drugi. Ostaje još možda 20-30 odsto igrača kojima malo nedostaje da se prilagode. Ali nije ni čudo – kad se godinama razvijaš u fudbalskoj kulturi u kojoj su mantre „ne nazad“, „sam“ i „brže“, povremene pogrešne odluke imaju okle da poteknu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250725150720_31b5f3a973072522c9fbb225324a334280ead844a6eb14f86cf6cc6b6dbccdf9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250725150720_31b5f3a973072522c9fbb225324a334280ead844a6eb14f86cf6cc6b6dbccdf9" data-rendition-name="original" width="767" height="570" loading="lazy" alt="Sekulović odigrao jo šjedan dobar meč (Foto: FK Dečić)"> <figcaption>Sekulović odigrao još jedan dobar meč(Photo: FK Dečić)</figcaption> </figure>  Na zdravu igru se dodaje i taktika, jer je Dečić za posljednji dio utakmice prešao sa 4-2-3-1 na 4-1-3-2, kad je Jandrić upario Golubovića i Camaja u špicu. A već smo utvrdili, mijenjanje formacija (ne na silu naravno) prije utakmice, tokom utakmice i sl. je dio evropskog taktičkog profila. Ako niko drugi, a eto Rapid, predvođen Peterom Štegerom, bivšim trenerom Borusije Dortmund, se branio u jednoj (4-4-2), a napadao u drugoj (3-5-2) formaciji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250725150724_bca4ec5e596289358f90a67f0a5dbba7044cb9b73bcdf3384143383fa15db15b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250725150724_bca4ec5e596289358f90a67f0a5dbba7044cb9b73bcdf3384143383fa15db15b" data-rendition-name="original" width="895" height="462" loading="lazy" alt="4-1-3-2 Dečića u finišu utakmice"> <figcaption>4-1-3-2 Dečića u finišu utakmice(Photo: Lazar Šoć)</figcaption> </figure>  <h2>Selekcija: Manji minus</h2> Poraz od 0-2 ipak boli. Boli jer odavno jedan gol (mislim na drugi iz penala) nije bizarnije primljen. „Ruka“ Golubovića je bila odraz nemara i neozbiljnosti, straha od uspjeha i nebrige za timski rezultat. A njegova igra je u ove tri utakmice bila taman ka i odluka da digne ruku đe joj mjesto nije – nikakva. Zato penal i nije napravio Golubović, već nažalost trener Jandrić. „Napravio“ kad na mjesto špica nije stavio Iljira Camaja. Više opcija za dodavanje ponudi, više lopti sačuva, više energije unese Camaj za petnaest minuta nego njegovi pozicioni konkurenti za neuporedivo više vremena. Ali ipak (i to nije slučaj u Evropi samo ove sezone) Camaj konstantno ulazi sa klupe, kao neki Đibril Sise da valjda pred kraj zapali publiku. E sad, kolega Jandrić mi je predočio da fizička (ne)sprema Camaju trenutno onemogućava da igra duže i više. I sa tim njegovim argumentom je vrlo teško ukrštati koplja. No, iako sam možda subjektivan, ostajem pri tome, da Iljir ne bi trebalo da bude „golden sub“, no da razgrće i penetrira odbrane od starta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250725150724_14c5532ce908651e00d7bbd6a35bb8d07e4aad67144817b324671d7563373f61.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250725150724_14c5532ce908651e00d7bbd6a35bb8d07e4aad67144817b324671d7563373f61" data-rendition-name="original" width="773" height="570" loading="lazy" alt="Camaj šansu dobija sa klupe"> <figcaption>Camaj šansu dobija sa klupe(Photo: FK Dečić)</figcaption> </figure>  <h2>Jasne i zdrave poruke</h2> Glavna poruka prve utakmice Dečića sa Rapidom je da su crnogorski igrači i te kako spremni da igraju hrabro, racionalno i moderno. Samo treba postaviti zdrav okvir. A što ovaj poraz, iako od velikog favorita, izaziva nezadovoljstvo – vjerovatno je najbolji znak da je Dečić na pravom putu. Osim toga, nema potrebe otpisivat ikoga prije vremena, a posebno ne samoga sebe. Evropska ljeta, evropske jeseni.

1250x600

1084x550

Analiza Dečić - Rapid: Još jedan korak naprijed

Iako su kvalitet i stil bili na uobičajenom nivou, igra Budućnosti je, taktički gledano, bila osmišljena i vođena u maniru ekipa koje igraju grupne faze evropskih takmičenja. <h2>Promjena formacije</h2> Kao i u oba meča protiv Noe, ekipa Nenada Lalatovića je počela u formaciji sa tri centralna beka, ali ovoga puta u drugačijoj varijanti – sa 5-4-1 prešlo se na 3-4-1-2. Tri ofanzivna igrača Miličković, Ivanović i Grbić su odlično uklopljena. Glavno pitanje je ipak bilo kako će se snaći Vušurović na desnom ofanzivnom beku. Bez problema, pokazalo se, uglavnom i zato što je iza sebe imao Đuričkovića koji ga je dobro pokrivao. <h2>Grbić kao centralni napadač</h2> Konačno se neko i toga dosjetio. Viđelo se iz nekoliko situacija u kojima je Grbić uhvaćen u ofsajdu da nema (još) instinkte i navike špica, ali je sigurno da na ovoj poziciji može pružiti više nego na krilu. Njegovo premještanje sa boka u sredinu je i predugo odlagano, jer ovakva promjena u kasnijoj fazi karijere je sasvim prirodna. <h2> Prelazak na 4-2-3-1</h2> U drugom poluvremenu Budućnost je, nakon ulaska Camaja u 75. minutu, prešla na 4-2-3-1. Ipak, Vukanić, Camaj, Bojović i Mijović nisu donijeli značajne promjene i možda je iz taktičkog ugla najveće razočaranje što se ulazak novih igrača u dinamici meča nije ni najmanje osjetio.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250725090712_9662ce3bf884d4ee65dbccdca4fb75327119cc7e4f3ee806c3af23748a89452c.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250725090712_9662ce3bf884d4ee65dbccdca4fb75327119cc7e4f3ee806c3af23748a89452c" data-rendition-name="original" width="1046" height="518" loading="lazy" alt="Raspored igrača FK Budućnost"><figcaption>Raspored igrača FK Budućnost(Photo: Lazar Šoć)</figcaption></figure>  <h2>Pristojan rezultat</h2> Rezultat od 0-0 protiv Milsamija je u najmanju ruku pristojan. Za razočarenje igrom Budućnosti ne postoji nikakav razlog – zna se tačno koliko igrači koji trenutno čine sastav tima mogu, jer ih ne gledamo prvi put – naprotiv, gledamo ih godinama. Lalatović trenutno možda izvlači i maksimum iz ove ekipe. Neuobičajena početna formacija, njena promjena tokom meča, nove pozicije igračima –Budućnost možda nije bila efikasna ali makar nije bila dosadna. Da evropska ljeta postanu evropske jeseni.

Budućnost – Milsami 0-0 taktička analiza: Nije bilo efikasno, ali ni dosadno

<h3>Dečić – Sileks 2-0: Jandrić donio evropski šmek&nbsp;</h3>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250712080724_0001342fd2b17b7102f382e29fbb48dd16158fc79181ffaa5a6651dc6b0be21c.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250712080724_0001342fd2b17b7102f382e29fbb48dd16158fc79181ffaa5a6651dc6b0be21c" data-rendition-name="original" width="1046" height="518" loading="lazy" alt="3-4-3 formacija i sastav Dečića (v Sileks)"> <figcaption>3-4-3 formacija i sastav Dečića (v Sileks)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Dečić je protiv Sileksa odigrao stameno i dominantno cijelu utakmicu. Lepršav prvi gol nikako nije slučajnost, jer novi trener Dečića Nebojša Jandrić teži povezanoj igri po zemlji. Evropski šmek igri Dečića davala je najviše 3-4-3 formacija, sa kvartetom Božanović-Bajović-Sekulović-Radusinović u sredini. Na ovaj raspored se prelazilo samo tokom napada, dok se Dečić branio u sistemu 4-5-1. Ovakva transformacija odlika je savremenih evropskih ekipa i dokaz da za napredne ideje u igri (koje istovremeno donose i rezultat) nisu potrebni infrastruktura i finansijska sredstva (vazda ih bilo) već malo više umne gipkosti. <h3>Noa – Budućnost 1-0: Lakše se mijenja</h3>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250712080724_91f68438c98de9934163f786acb27b7434415dade8cc75982dda2c8c5e6a8131.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250712080724_91f68438c98de9934163f786acb27b7434415dade8cc75982dda2c8c5e6a8131" data-rendition-name="original" width="1046" height="518" loading="lazy" alt="5-4-1 formacija i sastav Budućnosti (v Noa)"> <figcaption>5-4-1 formacija i sastav Budućnosti (v Noa)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  &nbsp;Raduje što se Nenad Lalatović lako odlučio da, konkretno za ovu utakmicu, promijeni i primijeni 5-4-1 sistem igre. Iako promjena jeste defanzivna, znamo da promjene formacija, u kojem god smjeru išle, nisu do sad bile manir crnogorskih trenera u evropskim mečevima. Sa druge strane, Budućnost se makar u prvom poluvremenu, predstavila kao svojevrsna klupska verzija San Marina (uz dužno poštovanje), ne toliko zbog defanzive, koliko zbog totalne bezidejnosti u napadu, đe su pojedini igrači možda par puta dotakli loptu. Jasno je i Lalatoviću da je za uspjeh na duže staze potrebno više stvaralaštva. <h3>Sutjeska – Dinamo Brest 1-2: Teorije da, prakse niđe</h3>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250712080724_6836dc9492fc65f25a76ce6fb78386748e768562e4cf6a7a27fd8f097877f745.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250712080724_6836dc9492fc65f25a76ce6fb78386748e768562e4cf6a7a27fd8f097877f745" data-rendition-name="original" width="1046" height="518" loading="lazy" alt="4-3-3 formacija i sastav Sutjeske (v Dinamo Brest)"> <figcaption>4-3-3 formacija i sastav Sutjeske (v Dinamo Brest)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Kako me je trener Sutjeske i uvaženi kolega Milija Savović obavijestio, ofanzivno, plan je bio napasti Dinamo preko krila stvarajući mini-odnose 2v1. S obzirom da su Bjelorusi igrali u 5-2-1-2 formaciji, tj. imali samo po jednog igrača u krajnje bočnim zonama, a Sutjeska u formaciji 4-3-3 po dva (bek + krilo), plan je bio teoretski potpuno utemeljen i logičan. U praksi, napad Sutjeske se sveo na Giljenove degažmane, koje je tokom ove utakmice zaista dobro izvježbao. Plan, da bi uspio, mora se primjenjivati svjesno, dugotrajno i uporno, inače ostaje samo plan. <h2>Strani treneri, nove ideje</h2> Dva novopridošla trenera iz Srbije su za kratko vrijeme izvukli možda i maksimum iz situacija u kojima su se našli. Iako je Lalatovićeva Budućnost igrala više na rezultat, a Jandrić sa Dečićem pristupio stvaralački, obojica su pokazali potencijal da, u taktičkom smislu, pruže novi kvalitet i dimenziju crnogorskom fudbalu. Jer, bu'mo realni, formacije 3-4-3 i 5-4-1, da su i jednu i drugu ekipu vodili crnogorski treneri, bismo viđeli O'Kukovo ljeto. Neka mi se ne naljuti niko, ali na uzorku od preko petnaest godina cg-fudbala i desetina evropskih utakmica, teško je imat drugačiju teoriju. Sa nestrpljenjem čekamo da ponovo vidimo Dečić; od Budućnosti se očekuje da zadrži taktiku, a pruži više u napadu, dok je Sutjeskoj potreban znatno radikalniji plan igre ili makar njegova dosljednija primjena. Da evropska ljeta postanu evropske jeseni. Sportski pozdrav.

Analiza igre crnogorskih timova u Evropi: Imalo se što viđet'

Na visoravni Krnovo, nadomak Nikšića, gradi se vjetroelektrana sa najvećom proizvodnom snagom u Crnoj Gori. U završnu fazu ušao je projekat Gvozd (Gvozd 1), dok je za Gvozd 2 obezbijeđena kreditna podrška. Projektni tim radio je brže od planiranog, pa se očekuje da prvi kilovat-sati budu proizvedeni do kraja godine, iako je zvanični rok za završetak radova predviđen za ljeto iduće godine. - Sa ovim projektom se odmaklo poprilično i naši planovi su da već krajem ove godine vjetroelektrana Gvozd uđe u svoj probni rad. Završeni su temelji, uređuju se platoi za montažu, polažu se srednjenaponski kablovi, a dio glavne opreme već je u Luci Bar. Do kraja septembra i tokom oktobra slijedi transport i montaža turbina - kazao je za Bankar član projektnog tima u Elektroprivredi Crne Gore, Nikola Vukotić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250827110840_6f9c90b2eb3239f18ab6f047fdfd6c28106b17f37937506e7a00f18649cb0570.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250827110840_6f9c90b2eb3239f18ab6f047fdfd6c28106b17f37937506e7a00f18649cb0570" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="gvozd"> <figcaption>Nikola Vukotić(Photo: Media biro)</figcaption> </figure>  Gvozd 1 ima osam vjetrenjača, a Gvozd 2 će imati još tri – ukupno jedanaest. Zajedno će isporučivati 77 MW, što je veća snaga od postojećih 26 vjetrenjača na Krnovu (drugog proizvođača električne energije). Riječ je o turbinama renomiranog njemačkog proizvođača Nordex: pojedinačna snaga je 7 MW, lopatice su duge 80 m, visina do gondole 113 m. Za montažu će biti potreban kran čija je ruka duga 150 metara. - Dakle, zaista jedan gorostas među nikšićkim planinama. Prve kilovate građani mogu očekivati već krajem godine kroz probni rad - ističe Vukotić, naglašavajući da se radi punim intenzitetom kako bi projekat bio završen znatno prije ugovorenog roka. Elektroprivreda Crne Gore i Evropska banka za obnovu i razvoj potpisale su nedavno i dodatni kreditni aranžman od 25 miliona eura za izgradnju Gvozda 2. Time se ovaj projekat proširuje i postaje objekat sa najvećom instalisanom snagom u Crnoj Gori. Proširenjem sa tri nove turbine, godišnja proizvodnja prelazi 210 GWh, što je dovoljno za snabdijevanje više od 35 hiljada domaćinstava, dok se emisije ugljen-dioksida smanjuju za skoro 137.000 tona godišnje. Iz EPCG su ranije kazali da je ugovor o kreditu u iznosu od 82 miliona eura, za potrebe finansiranja izgradnje VE Gvozd i priključne infrastrukture, koji je potpisan 19. juna 2023. godine, predstavljao najveću direktnu investiciju EBRD-a u energetskom sektoru Crne Gore do tada. Novi aranžman za VE Gvozd 2, pojasnili su iz kompanije, bio je logičan nastavak tog partnerstva i dodatni snažan korak u diversifikaciji i dekarbonizaciji energetskog sektora Crne Gore. Pored energije, projekat Gvozd donosi i novu infrastrukturu za lokalnu zajednicu.&nbsp; - Nekada je do nekih lokacija bilo nemoguće doći, a danas transport lopatica dugih 80 metara ide putevima koje smo mi probili. Pristupačnost mnogo znači, to nije samo naš, već i stav mještana - napominju iz projektnog tima koji vodi izgradnju. Bolja saobraćajna povezanost otvara prostor za napredniju poljoprivredu, lakši plasman proizvoda, ali i razvoj turizma. Krnovo danas ne dobija samo nove turbine – već dobija priliku da postane energetsko, razvojno i simboličko čvorište Crne Gore, mjesto gdje se snaga prirode pretvara u snagu napretka.

Struja iz Gvozda do kraja godine

Uprava policije nije zaprimila zvanični zahtjev Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama za oduzimanje statue Pavla Đurišića.
To je Pobjedi zvanično rečeno iz ovog sektora Ministarstva unutrašnjih poslova, s obzirom na to da je u njihovoj nadležnosti uklanjanje spomenika ozloglašenom ratnom zločincu i vođi dijela četnika iz Crne Gore, kao predmeta kojim je izvršeno krivično djelo.
U konkretnom slučaju, riječ je o protivpravnoj radnji s obzirom na to da je Crna Gora zakonski obavezana da spriječi podizanje spomen-obilježja licima koja su propagirala fašizam, nacizam i šovinizam, ili bila saučesnici u ratnim zločinima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspomenik-zlikovca-durisica-premjesten-u-durdeve-stupove&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Iz UP su nam takođe potvrdili da oni u ovom trenutku nisu nadležni za izvršavanje ovakvog zahtjeva.
- U ovoj fazi postupka, Osnovno državno tužilaštvo u Beranama nadležno je za izdavanje naloga za postupanje za oduzimanje predmeta, odnosno neophodno je pribavljanje odgovarajuće dokumentacije za sprovođenje procesnih radnji i postupanje po naredbama nadležnog suda – rečeno je Pobjedi.
Osnovno državno tužilaštvo u Beranama formiralo je predmet zbog premještanja spomenika ozloglašenom ratnom zločincu i vođi četnika Pavlu Đurišiću u manastir Đurđevi stupovi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fodt-berane-formiralo-predmet-izvidaju-kako-je-spomenik-pavlu-durisicu-stigao-do-durdevih-stupova&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Nakon saznanja da je spomen obilježje Pavlu Đurišiću premješteno u konak manastira Đurđevi stupovi, Osnovno državno tužilaštvo u Beranama formiralo je predmet i u toku je postupak izviđaja - saopšteno je iz ODT Berane.
S druge strane, nije precizirano da li će – i kada – spomenik končano biti u njihovim rukama, s obzirom da je više puta postavljan, i to svaki put suprotno zakonima Crne Gore.

Policija još nije dobila zahtjev za oduzimanje kipa Đurišića

Ishod sada manje zavisi od bojišta, a više od struktura bezbjednosnih garancija za Ukrajinu, bilo kakvom ublažavanju sankcija za Rusiju, od toga mogu li SAD i Evropa ostati zajedno i, kritički, od toga ostaje li (predsjednik SAD Donald) Tramp angažovan ili odlazi. Tako stanje nakon samita Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina na Aljasci procjenjuje Geopolitički centar najveće američke banke, Džej Pi Morgan (JPMorgan), koji vodi iskusni bivši američki diplomata Derek Šole, koji je uredovao i po Balkanu, piše Slobodna Dalmacija. - Precizna je to i realna slika koja uokviruje ključne teme mogućeg razrješenja ukrajinske krize, možda i najbolje sažeta na koju sam naišao, bez pristranosti, na temelju činjenica - navodi autor teksta Željko Trkanjec. Možemo raspravljati, dodaje on, postoji li prijetnja da Rusiji uspije još neki veliki vojni proboj, ali prema dosadašnjem iskustvu takvo nešto ne treba očekivati.&nbsp; - Nije slučajno Moskva otvorila raspravu o zamrzavanju sadašnjih linija bojišnice u dvije ukrajinske južnije oblasti, Hersonskoj i Zaporiškoj. Cijelu Luhansku oblast agresori kontrolišu, zbog čega je Donjecka postala odsudnom tačkom u teritorijalnim raspravama: Moskva traži da joj Ukrajina prepusti preostalih 25 odsto koje kontroliše, a Kijevu to ne pada na pamet jer bi tako agresorima dao čvrstu tačku s koje bi u bilo kojem trenutku mogli pokrenuti brzu operaciju u smjeru Kijeva - navodi u tekstu. <h2>Poruka s Aljaske</h2> Banka je, po mišljenju Trkanjeca, potcijenila temu teritorijalnih uređenja uz mirovni sporazum jer Putin, ako konačno pristane na neki dogovor, mora donijeti kući osvojene teritorije kako bi potvrdio da odluka iz septembra 2022. godine o aneksiji četiriju ukrajinskih oblasti nije bila tek predstava i da se “specijalna vojna operacija” isplatila. Dr. Najdžel Gould-Dejvis iz Međunarodnog instituta bezbjednosnih studija (IISS) bliži je mišljenju bančinih geopolitičara. - Pitanja teritorija, koja su u središtu evropskih razgovora s Trampom, u ovoj su fazi uglavnom nevažna. Biće važna kada se pojave uslovi za istinski mirovni proces. Ali ona su trenutno odvraćanje pozornosti koje bi moglo zasjeniti dublju neukrotivost rata. Putin nije mobilizovao ratnu ekonomiju i izgubio više od milion vojnika kako bi stekao mali dio teritorija - okupirana Ukrajina čini 0,7 odsto međunarodno priznate ruske kopnene mase. Trenutno nema znakova da će smanjiti svoje ekspanzivne ambicije ako ne zaključi da bi nastavak njihovog sproveđenja mogao dovesti u pitanje sigurnost režima - ocijenio je Gould-Dejvis. Samit na Aljasci ne treba posmatrati izdvojeno od kasnijeg susreta Trampa, ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i grupe evropskih lidera, te razgovora američkog predsjednika s ruskim tokom tog sastanka. Najveća vrijednost samita, uz sve kritike koje mu se mogu i moraju uputiti, početak je procesa razgovora o mirovnom rješenju: Nijedan dosadašnji sastanak ruske i ukrajinske strane ove godine nije se uopšte bavio tim pitanjem.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816010820_748bbff1b674cf7270051d62f4268fac30ff6f3b989d7b7ea3f331060e054a2c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816010820_748bbff1b674cf7270051d62f4268fac30ff6f3b989d7b7ea3f331060e054a2c" data-rendition-name="original" width="2450" height="1634" loading="lazy" alt="Tramp Putin"> </figure>  Zbog toga je, po mišljenju autora teksa, osobito važna Putinova poruka iz Ankoridža u kojoj je zaprijetio Evropi optuživši je da će podrivati rješenje koje bi on i Tramp mogli definisati. Već i zabrinutost da bi Evropa mogla uticati na rješenje pokazuje da Putin nije toliko samouvjeren u uspjeh pregovaračkih planova i bilateralno rješenje s Trampom kojim bi ostvario većinu ili sve interese. <h2>Lavrovljeva šija i vrat</h2> Ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu prepustio je da u razgovoru za EnBiSi (NBC) u petak iznese ruske ciljeve -- koliko je to Moskvi važno potvrđuje objava transkripta na mrežnim stranicama ministarstva u nedjelju. Ruske je ciljeve stratificirao od najvažnijeg - “ukloniti sve sigurnosne prijetnje Rusiji koje dolaze s ukrajinske teritorije”, preko zahtjeva da Ukrajina mora ostati neutralna, izvan bilo kakvih vojnih blokova i nenuklearna, što se navodi u ukrajinskoj Deklaraciji nezavisnosti iz 1990. godine. Ne zaboravlja zaštitu prava etničkih Rusa i ruski govorećih ljudi koji vjeruju da pripadaju ruskoj kulturi i ruskoj istoriji. Slijedi pitanje novinarke: "Je li jedini ustupak koji Rusija nudi ne napadati ostatak Ukrajine? Je li to vaš ustupak?". - Ne govorimo u takvim terminima. Nemamo interesa za teritorijom. Imamo najveću teritoriju na Zemlji - odgovara Lavrov.&nbsp; Ne tumačeći zbog čega je onda Rusija anektirala četiri ukrajinske oblasti koje čine oko 20 odsto teritorije. Iskusni diplomata odbacio je ideju brzog sastanka Putina i Zelenskog, ali ponovio prijedlog Kremlja da se podigne nivo pregovaračkih timova: Prije predsjednika mogu sastanke voditi ministri vanjskih poslova, premijeri.&nbsp; Teme razgovora bile bi, navodi Lavrov, humanitarne, vojne i političke. Dosad je napredak postignut samo na prvom niovu - razmjena ratnih zarobljenika.&nbsp; Diplomatsku igru Moskva nastavlja voditi na planu legitimiteta ukrajinskog predsjednika koji je izabran 2019. godine i mandat mu je formalno istekao.&nbsp; - Priznajemo ga kao de facto šefa režima i u tom svojstvu spremni smo se s njim sastati - promjena je ruskog službenog stava.&nbsp; Ne odustaju ipak od dovođenja u pitanje ovlašćenja. - Kada je riječ o potpisivanju pravnih dokumenata… trebaće nam vrlo jasno razumijevanje od strane svih da je osoba koja potpisuje legitimna. A prema ukrajinskom ustavu, gospodin Zelenski trenutno nije - rekao je Lavrov. <h2>Trapavi Vitkof</h2> Kad je riječ o bezbjednosnim garancijama, situaciju je, kako izgleda, nakon sastanka na Aljasci zakomplikovao Stiv Vitkof, specijalni izaslanik Trampa, apsolutni nevježa (nespretnjaković) u pitanjima međunarodnih odnosa, koji je dan nakon samita izjavio da je Putin pristao na bezbjednosne garancije Ukrajini koja bi odgovarala članu 5 Sjevernoatlantskog sporazuma koji definiše kolektivnu obranu.&nbsp; Što je Putin rekao na tom sastanku, ne znamo, ali Lavrov je početkom prošle sedmice definisao rusko reteriranje na stanje iz septembra 2022. godine, kad se u Istanbulu razgovaralo o garancijama koje bi nudile pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN-a uz još neke države, poput Njemačke i Turske. - Time se otvara put najpoželjnijoj ruskoj završnici: sistem "kolektivne garancije" u kojem bi Moskva, kao jamac, mogla uložiti veto na svaki vojni odgovor na vlastitu buduću agresiju, čime bi se ukrajinska neutralnost zaključala pod ruskim uvslovima. Ako Vašington prihvati taj okvir, riskiraće lomljenje jedinstva među ukrajinskim saveznicima i dopustiti Moskvi da diktira uslove rješenja - protumačila je privatna analitička kompanija Stratfor. I nije slučajno da sada Ukrajinci i Evropljani koji su prisustvovali sastanku u Vašingtonu pokušavaju iskriviti ono o čemu su u Ankoridžu raspravljali Tramp i Putin, posebno u pogledu bezbjednsnih garancija. Važnije je njegovo odstupanje u rečenici: “Nikad nisam rekao da Rusija mora ima imati veto na bezbjednosne garancije, ali one moraju biti podložne konsenzusu”.&nbsp; Iako ne djeluje kao ustupak, promjena izričaja je određeni zaokret Moskve. Nedvosmisljeno je da Kremlju nije odgovarala objava vijesti o bezbjednosnim garancijama iako ni u jednom trenutku nije opovrgnuta Vitkofova izjava, te se pokušalo maksimalnim pritiskom podstaći SAD da ublaži zahtjeve.&nbsp; Bilo kakva bezbjednosne garancije koje uključuju SAD ruše ruske dugoročne planove nasilnog odvlačenja Ukrajine u svoju interesnu sferu, pa bila to samo teritorija do rijeke Dnjipro (zapad Ukrajine je oduvijek bio proturuski, pripadao je Austrijskom Carstvu). Bezbjednosne garancije slaba su tačka Rusije uz sankcije, osobito one sekundarne kupcima ruske nafte (Indija, Kina) kojima prijeti Tramp. Johan Vadepul, njemački ministar vanjskih poslova, signalizira logičku podlogu. - Ne možemo očekivati da Ukrajina ozbiljno razmatra teritorijalne ustupke ako ne dobije barem bezbjednosne garancije od što većeg broja država da je ostatak tada garantovano siguran - istaka je Vadepul. Prema njegovim riječima, već je oko 30 država iskazalo spremnost prihvatiti takvu politiku, uključujući Japan.&nbsp; Zelenski je tokom vikenda objavio da se na prijedlogu bezbjednosnih garancija radi na evropskom i američkom nivou, te da bi uskoro mogao biti završen.&nbsp; Jedan od nacrta bezbjednosnih garancija postavlja trolinijsku odbranu - Ukrajina bi činila prvu čvrstu liniju obrane, evropske i, prema potrebi, neevropske snage činile bi drugu liniju obrane, a SAD bi bio dostupan kao treća linija obrane uz vazdušnu podršku ako je to potrebno. <h2>Kremlj pred izborom</h2> Poznata nepoznanica ovog dijela procesa Trampova je pozicija. Američki predsjednik je opet prije nekoliko dana ponovio da bi se mogao povući iz pregovaračkog procesa jer se fokusira na preuzimanje kontrole nad američkim gradovima u kojima su na vlasti demokrati. Posljednji je bio glavni grad, a najavljuje da će Nacionalnu gardu poslati u Čikago, Baltimor i Njujork. Interes pobuđuje izjava potpredsjednika Džej Di Vesna koji je takođe na EnBiSiju (NBC) u nedjelju rekao da je ruska strana prvi put napravila znatne ustupke Trampu. - Shvatili su da ne mogu instalirati marionetsku vladu u Kijevu i prihvatili su određene bezbjednosne garancije teritorijalnog integriteta Ukrajine - naveo je on. Nekoliko dana ranije viši američki zvaničnik je za Politico rekao da Tramp vjeruje kako će Ukrajina morati prihvatiti sporazum završetka rata većinom prema ruskim uslovima. Međunarodna krizna grupa (ICG), dobro informisana i vrlo stručna, nudi sljedeću sliku: “Koliko god mislio da pobjeđuje, samiti u Ankoridžu i Vašingtonu naglasili su da se Putin suočava s izborom. Ako se Rusija nastavi boriti, čak i ako pobijedi, suočiće se s budućnošću u kojoj će mnoge sankcije ostati na snazi, a evropske članice transatlantskog bloka nastaviti jačati svoje vojne sposobnosti slabeći rusku sigurnost. Iako Tramp možda želi vratiti Moskvu iz izolacije nezavisno od toga kako se odnosi prema Ukrajini, ti će planovi ostati uslovljeni raznim političkim i praktičnim preprekama i najpouzdanije se mogu postići ako se postigne mir pregovorima. Kao rezultat, Putin može, ako postigne dogovor prihvatljiv Kijevu i njegovim evropskim podržavaocima, optimizuje svoje šanse da izvuče Rusiju iz trenutne izolacije u odnosu na Zapad. Je li moguće usloviti Moskvu da je ovaj ishod doista bolji od onoga što može postići kroz više rata, više smrti i više patnje?”. Volstrit džurnal (The Wall Street Journal) je lapidarniji, navodeći da se ništa neće promijeniti ako Putin ne smatra da su troškovi nastavka rata veći od rizika koji nosi završetak. <h2>Ključ je u Pekingu</h2> ICG definiše obrise mogućeg rješenja: “Vjerovatno bi Ukrajina barem de facto prihvatila gubitak dijela teritorija, a istovremeno zadržala borbeno sposobnu vojsku, uz kontinuiranu podršku svojih partnera, što bi donekle bilo kodificikovno formalnim obvezama raspravljenima s Rusijom u pregovorima o mirovnom sporazumu. Kijev bi se trebalo odreći kratkoročnih snova o pridruživanju NATO-u, možda pismeno. Strane bi se takođe morale dogovoriti o nekom obliku praćenja svoje duge linije kontakta, najvjerojatnije pod mandatom UN-a”. Važan element je uključivanje Kine, koja je signalizovala svoju spremnost učestvovati u mirovnim snagama za Ukrajinu, rekli su diplomati EU-a za njemački list "Welt am Sonntag" pozivajući se na izvore iz kineske Vlade. Međutim, naglasili su da bi Vlada u Pekingu bila spremna to učiniti samo "ako bi mirovne snage bile raspoređene na temelju mandata Ujedinjenih naroda".&nbsp; Nastavak je to politike koju je definisala portparolka kineskog Ministarstva vanjskih poslova Mao Ning, koja je nakon Ankoridža pozdravila rezultate samita, dodajući da je “Kina spremna igrati konstruktivnu ulogu”.&nbsp; U Briselu procjenjuju kineski prijedlog, ali mogao bi prevladati argument da bi raspoređivanje snaga iz Pekinga ukinulo rusko protivljenje evropskim vojnicima. Proces traje, treba se nadati da će se nastaviti bez prekida, pa i uz kinesko učestvovanje na ruskoj strani. Peking ionako pomaže Rusiji u ratu od prvog dana.

Putinova računica jasna: Ratni trošak manje zlo od svih rizika koje mu donosi mir

Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) raspisao je novi konkurs za upis na prvu godinu osnovnih akademskih trogodišnjih studija (180 ETCS) za studijsku 2025/2026. godinu, treći upisni rok.
Pravo prijave na konkurs za upis imaju kandidati sa završenim četvorogodišnjim srednjim obrazovanjem.
Uz prijavu za upis kandidati podnose: originalna svjedočanstva o završenome 1, 2, 3. i 4. razredu srednjega obrazovanja, originalnu diplomu o položenome maturskom/stručnom ispitu koji se polaže eksterno, ličnu kartu ili kopiju izvoda iz matične knjige rođenih i ovjerenu kopiju diplome „Luča“ ili njoj ekvivalentne diplome, ako je kandidat pośeduje.
Prijave na konkurs podnose se na dva načina lično 28, 29. avgusta i 1. septembra 2025. godine od 10 do 13 sati u prostorijama Fakulteta, ili elektronski na platformi upisi.edu.me 28. i 29. avgusta zaključno s 29. avgustom u 16 sati.
- Kandidati koji nijesu imali eksterni maturski odnosno stručni ispit mogu polagati testove iz Crnogorskoga – srpskoga, bosanskoga i hrvatskoga jezika i književnosti te iz stranoga jezika, čime stiču mogućnost da ostvare ekvivalentan broj bodova kao kandidati koji su stručni ispit polagali eksterno - kazali su iz FCJK-a.
Polaganje testova iz ta dva predmeta, za zainteresovane kandidate, biće održano 1. septembra 2025. godine u 13 sati.
U trećem upisnom roku može se upisati 19 studenata koji se finansiraju iz budžeta Crne Gore.
Rezultati konkursa biće objavljeni na oglasnoj tabli i sajtu Fakulteta 3. septembra 2025. godine. 
- Upis kandidata obaviće se 5. septembra 2025. godine - zaključili su sa FCJK.

Treći upisni rok na FCJK

Da su u izbornoj noći 30. avgusta 2020. godine pripadnici kriminalnih grupa intenzivno komunicirali preko nekadašnje zaštićene SKY ECC aplikacije o mogućem ishodu parlamentarnih izbora, pokazuje čitav niz dešifrovanih razgovora koji su dostavljeni crnogorskim istražiteljima iz Europola. Dio tih razgovora objavili su crnogorski mediji, među kojima je i M portal, a možete ih pročitati u rubrici SKY ECC. Jedan od takvih razgovora kroz SKY ECC aplikaciju 30. avgusta 2020. godine vodili su navodni pripadnici barske kriminalne grupe, ogranka OKG „Škaljari“, Ilija Pesović i Marko Peruničić. Između 17 sati i 26 minuta i 21 sat i 52 minuta 30. avgusta 2020. i narednog dana ujutru Pesović i Peruničić razmjenjuju poruke o tekućem izbornom danu, ali glavnu ulogu u razgovoru nemaju političke partije već – Marko Ljubiša Kan, nedavno ranjeni vođa OKG „Budvanska“, takođe ogranak OKG „Škaljari“. Naime, analitičari su utvrdili da komunikacije između Ilije Pesovića (SKY ECC šifra Q7ABGI) i Marka Peruničića (SKY ECC šifra CTIRK3) ukazuju na dešavanja u Budvi neposredno nakon zatvaranja birališta, a odnose se Marka Ljubišu Kana. Analizom je zaključeno da je Pesović na direktnoj vezi sa Markom Ljubišom, te da Peruničića obavještava o sadržaju komunikacija sa njim.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250826110840_eea03a975e307fd9ccee25558fc45856dceabe36e41a752b05fef2854eb1598f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250826110840_eea03a975e307fd9ccee25558fc45856dceabe36e41a752b05fef2854eb1598f" data-rendition-name="original" width="428" height="556" loading="lazy" alt="sky prepiske "> </figure>  Pesović u prepisci navodi da je “napravljen najjači sistem krađe do sad”, a potom prosljeđuje prepisku sa Ljubišom, odnosno fotografiju ekrana na kojoj se vidi prepiska sa Ljubišom i fotografiju koju je dobio od njega. Na fotografiji koju je Ljubiša poslao Pesoviću vidi se on sa podignuta tri prsta, dok u nastavku piše da “sad ide u štab na šmrkanje do zore”, proslavljajući izbornu pobjedu. Na fotografiji prepiske između Pesovića i Ljubiše se vidi da Ljubiša oko 21 sat i 38 minuta šalje svoju fotografiju sa podignuta tri prsta i u nastavku piše „Sad idem u štab šmrkanje do zore“ i „Pištolj za pas murija gleda okreće glavu“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250826110840_065e35b3eb4d309422856be95f3f12dc408404d922d3143dd6ed04db6c87134b.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250826110840_065e35b3eb4d309422856be95f3f12dc408404d922d3143dd6ed04db6c87134b" data-rendition-name="original" width="349" height="531" loading="lazy" alt="Sky prepiske "> </figure>  Pesović Peruničiću prosljeđuje i audio poruku koju je dobio od Ljubiše, iz koje se može zaključiti da je Ljubiša proslavljao izbornu pobjedu sa predsjednikom opštine, uz kako navodi “pištolje i kalašnjikove”. - Javi se čovječe, da vidiš pištolje i kalašnjikove sa predsjednikom opštine, čovječe - kaže Ljubiša u glasovnoj poruci koju je poslao Pesoviću, a Pesović preko SKY ECC aplikacije proslijedio Peruničiću.&nbsp; Pripadnike OKG „Budvanska“ još od 2016. godine moguće je povezati sa političkim uticajem, prije svega na Demokratsku Crnu Goru Alekse Bečića, a kasnije do danas, i na Novu srpsku demokratiju Andrije Mandića. <a href="https://mportal.me/politika/kazanegra--bato-brate--ovo-moras-odma-stopirat--carevic--a-kako-necu--uvezao-sam-deja-i-bubanju-da-to-eliminisu-pod-hitno--audio-" target="_blank">To se može zaključiti i iz telefonskih razgovora nekih pripadnika OKG „Budvanska“ koje je M portal ranije objavio.</a> Nezvanična ali pouzdana saznanja M portala govore da su pripadnici OKG „Budvanska“ jedini otvoreni sukob za nekim predstavnikom novih vlasti imali sa bivšim predsjednikom Opštine Budva Milom Božovićem, nekoliko mjeseci prije Božovićevog hapšenja. Navodno, Božović je iz svog kabineta izbacio neke od Ljubišinih ljudi nakon sukoba koji je izbio zbog zahtjeva koje je Ljubiša imao prema Opštini Budva, a Božović nije želio da ih ispunjava na način kako je to od njega traženo. Milo Božović je uhapšen nekoliko mjeseci kasnije pod optužbama za šverc više tona kokaina, a danas je u Istražnom zatvoru u Spužu. <a href="https://etv.me/politika/hoce-li-aleksa-becic-odrzati-rijec" target="_blank">Televizija E je nedavno objavila SKY ECC prepiske u koje je imala uvid, a koje otkrivaju da su članovi kriminalne ekipe iz Bara, avgusta 2020. godine organizovali kupovinu glasova - baš za Demokrate Alekse Bečića.</a> Dvojica koja razmjenjuju poruke u nekada zaštićenoj Skaj komunikaciji su Stevan Đurišić i Vladimir Ulama. Obojica su upisani u SOCTA dokument kao operativno interesantna lica. U prepisci Đurišić kaže da mu izvjesni Fedor tvrdi da su Demokrate dobre i da treba da glasačima daje po 100 eura. „To je onaj Bečić. Mora da je naš čim upiru oni“, odgovara Ulama, nakon čega Đurišić govori da ne zna kako da izvede kupovinu ličnih karata, da li treba da uzima lične karte i slično. „Demokrate, imam i ja člansku kartu, onaj Đuro i Kan su nas učlanili. Mene, Mila i Joku. I oni se bore, isto to… Tu je Bečić, Onaj Lekić iz Seoca i Zdenka Popović“, piše Đurišić Ulami u SKY ECC prepiskama. Iz tih razgovora se može zaključiti da je Đurišić član Demokratske Crne Gore, kao i da je toj partiji pristupio preko Marka Ljubiše Kana, vođe OKG „Budvanska“, dijela škaljarskog klana. Prema informacijama Televizije E, osoba sa nadimkom Fedor, koja inicira kupovinu glasova za Demokrate je visokopozicionirani član škaljarskog klana Stefan Milić, osumnjičen za više ubistava na području Crne Gore. Prema komunikacijama lične karte su je trebalo kupovati za 100 eura po komadu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250826110844_1caa16b6f2db9f30665d441458e810c26c39c81739b6f7b3544a49f048706f4c.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250826110844_1caa16b6f2db9f30665d441458e810c26c39c81739b6f7b3544a49f048706f4c" data-rendition-name="original" width="890" height="707" loading="lazy" alt="skaj prepiske "> </figure>

SKY poruke iz izborne noći: Šmrkanje do zore u štabu, pištolji i kalašnjikovi s predsjednikom Opštine

Advokat Veselin Radulović, koji zastupa više suspendovanih policajaca, danas je dostavio Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv političke partije - Demokrate Demokratska Crna Gora, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, vršioca dužnosti Lazara Šćepanovića, potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečića, poslanika i poslanice Demokrata Borisa Bogdanovića i Anđele Vojinović, članova Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji i više NN osoba – službenika Uprave policije koji su bili zaduženi za unošenje operativnih podataka u sistem Uprave policije.
U spisima, u koju je Portal ETV imao uvid, na 13 strana advokat Radulović detaljno je obrazložio da prijavu podnosi zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja, krivično djelo falsifikovanje službene isprave u produženom trajanju i ugrožavanje sigurnosti u produženom trajanju.
<h2>FORMIRANJE I UTICAJ</h2>
- Oni su od kraja oktobra 2023. godine do dana podnošenja ove krivične prijave, svjesni svojih djela i čije su izvršenje htjeli, postali pripadnici kriminalne organizacije koju je organizovalo za sada NN lice (moguće neko od prijavljenih članova političke partije Demokrate). Organizacija je imala za cilj vršenje krivičnih djela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od četiri godine ili teža kazna, radi sticanja nezakonite moći i dobiti u korist političke partije Demokrate i u korist drugih prijavljenih, a na štetu podnosilaca krivične prijave i drugih policijskih službenika, a u krajnjem na štetu države Crne Gore. Svaki član organizacije imao je unaprijed određeni ili odredivi zadatak a djelovanje je planirano na duže vrijeme ili na neograničen period. Djelovanje organizacije se zasniva na primjeni pravila unutrašnje kontrole i discipline članova, u djelovanju organizacije primjenjuje se zastrašivanje, postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja i na zakonodavnu i izvršnu vlast - navodi u prijavi advokata Radulovića.
Detaljno je obrazložio kakve su uloge i zadatke, prema njegovomom mišljenju, imale osobe koje su obuhvaćene krivičnom prijavom.
Radulović smatra da je u kriminalnoj organizaciji - politička partija Demokrate imala ulogu i zadatak da nakon podjele resora u Vladi Crne Gore, u bezbjednosnom sektoru imenuje osobe koje će zlouptrebom službenog položaja i prekoračenjem službenih ovlašćenja sticati nezakonitu političku i ekonomsku dobit u korist te partije, ali i u korist osoba koje su obuhvaćene prijavom, pričinjavajući štetu budžetu, podnosiocima prijave i drugim osobama kojima su kršena osnovna ljudska prava i slobode.
<h2>ULOGE I ZADACI</h2>
Šaranović je, prema navodima iz prijave, imao zadatak da nakon formiranja Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji, članovima te komisije da nalog da za određene policijske službenike, konstatuju postojanje bezbjednosnih smetnji suprotno proceduri propisanoj Zakonom u unutrašnjim poslovima. Ministar je, kako navodi advokat Radulović, koristio službeni položaj kako bi svakog kritičara
i svaku osobu koja ukazuje na nezakonit rad, otkriva krivična djela ili sprječava i otežava njihovo izvršenje optužio i predstavio kao člana kriminalnih klanova.
Uloga Šćepanovića, prema spisima koji su dostavljeni SDT -u, bila je da daje naloge NN prijavljenim osobama – policijskim službenicima da za kolege koje „odredi kriminalna organizacija za bezbjednosne provjere“ u aplikaciji „InfostreamV2“ sa naznakom obavještajni projekat „Značka“ kontinuirano unose neprovjerene, ničim potvrđene i neistinite operativne podatke. Sve je to rađeno da bi konstatovali bezbjednosne smetnje za njihov dalji rad u Upravi policije.
- Prijavljeni članovi Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji prihvatili su takve zadatke protivpravno - suprotno odredbama Zakona o unutrašnjim poslovima „vršili su bezbjednosne provjere“. U više desetina slučajeva nijesu tražili mišljenje od Agencije za nacionalnu bezbjednost shodno članu 162. stav 1. tačka 2. Zakona o unutrašnjim poslovima, već su prekoračenjem službenih ovlašćenja sami konstatovali bezbjednosne smetnje na osnovu neistinitih, ,,operativnih podataka" iz aplikaciju ,.InfostreamV2“ po prethodnom dogovoru sa ostalim prijavljenima – piše u prijavi.
Advokat Radulović objasnio je i zadatak potpredsjednika Vlade za bezbjednost Alekse Bečić koji je, kako je obrazložio, protivpravno koristo službeni položaj i lažno se predstavlja kao zamjenik premijera, pa je tako neistinito prezentovao javnosti da vodi borbu protiv kriiminala kroz takozvani veting u policiji, istovremeno je lažno označavao policijske službenike koji su nezakonito suspendovani kao članove kriminalnih klanova i tako im ugrozio bezbjednost i kršio osnovna ljudska prava i slobode.
- Preko uticaja na izvršnu i zakonodavnu vlast preduzimao je radnje kako bi kriminalna organizacija i njeni članovi izbjegli otkrivanje i dokazivanje krivičnih djela koja su izvršili i javnosti lažno predstavljao da se bore protiv kriminala - navodi advokat Radulović.
Boris Bogdanović je imao pristup podacima označenim stepenom tajnosti, a njegova uloga, prema navodima prijave, bila je da u saopštenjima koja je on pisao za sebe i ostale u javnosti kako advokata Radulovića, tako i službenik policije lažno predstavlja kao članove kriminalnih klanova, ugrožavajući im bezbjednost. Uloga Bogdanovića se ne završava samo tu, advokat Radulović ukazuje da je podstrekavao i pomagao ostalim koji su obuhvaćeni prijavom da izvršavaju krivična djela.
- I prijavljena Anđela Vojinović, u svojstvu poslanice Skupštine Crne Gore takođe je imala zadatak da čita i prenosi saopštenja koja joj je pisao Bogdanović i da u javnost lažno predstavlja podnosioce prijave i njihovog punomoćnika, kao i ostale suspendovane policijske službenike, kao pripadnike kriminalnih klanova, kao i da upućujuje direktne prijetnje i na taj način im ugrožava bezbjednost i sigurnost i krši osnovna ljudske prava - ističe se u prijavi.
Advokat Radulović smatra da svi protiv kojih je podnio prijavu imali su i uloge da se preko političkih pozicija u izvršnoj i zakonodavnooj vlasti lažno predstavljaju kao borci protiv kriminala.
<h2>OBRAZLOŽENJE</h2>
U detaljnom obrazloženju advokat Radulović navodi da su čelnici bezbjednosnog sektora čim su izabrani na funkcije počeli da realizuju plan i aktivnosti usmjerili na preuzimanje potpune kontrole nad Upravom policije. Njihova matrica bila je da svakoga ko ih „ometa u realizaciji kriminalnog plana“ targetira ga i predstavi kao kriminalca.
Radulović podsjeća da je Šćepanović u decembru 2024. godine izabran za vršioca dužnosti direktora prave policije, a krajem maja 2025. godine mandat mu je produžen za još šest mjeseci.
- Odmah po izboru Šćepanovića za vršioca dužnosti direktora Uprave policije intenzivira se rad na daljoj realizaciji kriminalnog plana, pa tako intenziviraju selektivne bezbjednosne provjere koje vrše na nezakonit način, a po nalozima Bečića i Šaranovića - piše u prijavi SDT-u.
Advokat Radulović podsjeća da je Šaranović protivpravno označio tajnim izvještaje komisije koji su osnov za suspenzije i za pokretanje postupaka protiv policijskih službenika, uskraćujući im pravo da se o tom dokumentu i o proizvoljnim i neistinitim optužbama uopšte izjasne.
On je u prijavi ukazao i na način kako je vođena prljava kampanja protiv njega a kasnije nastavljena i sa targetiranjem izvršne direktorice Akcije za ljudska prava Tee Gorjanc Prelević. U prilog tim tvrdnjama advokat je naveo sva saopštenja Demokrata i linkove na kojim portalima se mogu naći.
Advokat Radulović apostrofirao je i djelove iz njihovih saopštenja gdje mu prijete uz riječi da mu predstoji „čeranija“ i da će „plakati“.
- Prijetnje su ozbiljne jer dolaze od osoba koje rukovode represivnim aparatom, a posebno su ozbiljne jer dolaze od političke parije i funkcionera za koje u ovom tužilaštvu postoje dokazi u formi SKY prepiski da su članovi kriminalnih klanova u njihovo ime i za njihov račun kupovali glasove - navodi advokat.
On je u prilog ovoj tvrdnji predloži prepiske sa skaj aplikacije koje se nalaze u Tužilaštvu.
Radulović ponavlja da su osobe koje su obuhvaćene prijavom koristile svoje funkcije i pozicije u bezbjednosnom sektoru kako bi izbjegli otkrivanje i dokazivanje krivičnih djela koja su izvršili, pa su javnosti predstavljali da se upravo oni bore protiv kriminala istovremeno sa pozicija moći su prijetili i pokušavali da zastraše svakog ko bi ukazao na kršenje zakona i ko bi ih pozivao na odgovornost.

Radulović: Šaranović, Bečić, Bogdanović, njihova partija - ali i Šćepanović - imali jasne uloge i zadatke u kriminalnoj organizaciji

,,Danas, 13. januara 1944. godine, osuđen sam na smrt vješanjem. Vješanje će se izvršiti u 3 sata poslije podne na Balšića pazaru“. &nbsp; Tako je, na zidu ćelije zatvora u Bogdanovom kraju, ispisao dvadesetdvogodišnji Gojko Kruška. Bio je to njegov posljednji zapis u životu. &nbsp; Ali ne i posljednje riječi koje su ostale u istorijskom pamćenju crnogorske revolucije. &nbsp; Tog 13. januara, Njemci su očistili od snijega dio trga gdje su namještena vješala, a građane Cetinja silom su kamionima doveli da gledaju samrtne ropce dvojice momaka. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250825180856_7f0e4229321ff1d3dcb8aed4f73a6a90757a1a4fd818c272bca7c8d13d653163.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250825180856_7f0e4229321ff1d3dcb8aed4f73a6a90757a1a4fd818c272bca7c8d13d653163" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="NJEMAČKA KLOPKA: Cetinje 1944. godine "> <figcaption>NJEMAČKA KLOPKA: Cetinje 1944. godine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Dvojice crvenih bandita, kako su govorili Njemci: Gojka Kruške i njegovog druga i saborca, partizanskog kurira iz Skadra - Muse Buta Hodžića, kojeg je četnička milicija zaskočila kada je donosio šifrovane poruke do obavještajca Kruške. &nbsp; Dva mjeseca nakon kapitulacije Italije, novembra 1943, Gojko Kruška je tražio da sa mjesta obavještajca na Cetinju, što je radio tri godine, pređe na teren, među svoje partizane, u otvorenu borbu protiv njemačkih fašista, četnika i drugih izdajnika. Molili su ga da sačeka koji mjesec. Sačekao je, na žalost: četničku policiju koja je 24. decembra te godine provalila Gojka Krušku i još dvojicu skojevaca. Odmah su predati Njemcima. &nbsp; Iako je žestoko mučen, Kruška nikoga nije odao... JUNACI I IZDAJNICI &nbsp; Na Balšića pazaru, pod granama brijesta, njemački narednik, Oto Majnhofer mu je bilo ime, prije nego što će navući omču na vrat Gojka Kruške, zajedljivo ga je upitao: ,,Je li ti je žao što ideš u smrt?" I odmah je crnokošuljaš dobio dobio prkosan odgovor: ,,Ne, jer ginem kao čovjek, a vi ćete svi ginuti kao izdajnici!". Dok mu je omča bila oko vrata, spazio je majku u masi prisilno dovedenog naroda: ,,Zar plačeš pred ovim bijednim razbojnicima?!" Prestala je da plače, a Gojko je počeo da pjeva: ,,Oj svijetla, zoro majska mila/ sa Lovćena kliče vila/ Crna Goro majko mila...“ . To je sve što je mogao da ispjeva. Odmah su i njemu i Musi Hodžiću izmakli postament ispod nogu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250825180856_dcb120c3a3ed18fde0f1029bc422b27b0e629da210b0dcba559b9291c98107e1.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250825180856_dcb120c3a3ed18fde0f1029bc422b27b0e629da210b0dcba559b9291c98107e1" data-rendition-name="original" width="451" height="541" loading="lazy" alt="NESALOMIVI ČOVJEK: Gojko Kruška, slika iz gimnazije "> <figcaption>NESALOMIVI ČOVJEK: Gojko Kruška, slika iz gimnazije(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  TRI JANUARSKA DANA Tri januarska dana, dok je sipila susnježica, tijela dvojice mladića visila su na brijestu. Okupacioni komandant Cetinja nije dozvolio da se sahrane, da bi i mrtvi bili opomena živima koji podignu glavu. &nbsp; Tek treću noć Njemci su dozvolili majci Gojka Kruške da ga sahrani, baš tokom noći. &nbsp; A već narednih dana, domaćim kvislinzima su gestapovci odali priznanje. U "Crnogorskom vjesniku”, okupacionom listu, objavljeno je da se onima koji su učestvovali u hvatanju, kako je napisano, crvenih bandita, po naredbi feldkomandanta Vilhelma Kajpera dodjeli specijalni dodatak u životnim namirnicama. Vreća žita za izdaju! Ali, uzalud nagrade, kažu da je onaj grleni glas, da su riječi pjesme o Crnoj Gori i Lovćenu, dugo još brujale ulicama drevnog grada, crnogorskog sjedišta i ishodišta. &nbsp; Mnogo decenija kasnije, kada je Crna Gora već kretala ka referendumu i nezavisnosti, Olga Kruška, udata Jovićević - koja je imala deset godina kada joj je brat Gojko obješen - govorila je o toj posljednjoj pjesmi koju je pjevao njen brat-heroj, kao budućoj himni nezavisne Crne Gore. &nbsp; "Otkad znam za sebe, znam i za svijetlu majsku zoru, za Lovćen, slobodu... Dok god budem živa biću vezana za one stihove i bratova vješala. Zato - danas kad je čujem kao himnu - srce mi drhti, a suze iskre...“ , govorila je Olga reporteru dnevnog ista Pobjeda. &nbsp; REVIZIONISTI &nbsp; Zašto danas podsjećamo na herojski primjer Gojka Kruške, skojevca, srednjoškolca? &nbsp; Strijeljan je januara 1944, prije 81 godinu. Nije, dakle, neki okrugli datum kada je heroju ugašen život, nije ni dan njegovog rođenja, a odavno nema ni onog starog brijesta na Balšića pazaru, da podsjeća na vrijeme heroja i izdajnika. &nbsp; Ali, i u današnjoj Crnoj Gori ima onih, i vrlo su brojni, koji, sramotnom revizijom istorije, žele zaborav heroja i pravljenje od izdajnika i zločinaca – novih heroja. &nbsp; I nijesu ti ljudi koji bi da kroje novu istoriju margina društva, već čelnici države Crne Gore ili vjerni sljedbenici ratobornih sveštenika Crkve Srbije u Crnoj Gori. Na čelu Skupštine je četnički vojvoda koji ne priznaje četničku izdaju Crne Gore, niti genocid u Srebrenici. Na čelu crkve su dva mitropolita: Joanikije Mićović- ponavljač i Metodije Ostojić -padobranac. &nbsp; Obojica ne znaju, i neće da znaju, za istoriju Crne Gore. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250825190844_d8a4827569556436d42be1ad6aef54e265963290dbf5fa1364db411765faec43.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250825190844_d8a4827569556436d42be1ad6aef54e265963290dbf5fa1364db411765faec43" data-rendition-name="original" width="1000" height="612" loading="lazy" alt="DOKAZ O KOLABORACIJI: Đurišić i Biroli u Kolašinu"> <figcaption>DOKAZ O KOLABORACIJI: Đurišić i Biroli u Kolašinu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  KOVAČI ČETNIČKE BUDUĆNOSTI &nbsp; I nije ih stid. &nbsp; Mitropolita Joanikija koji je, više puta, za Pavla Đurišića, koji je rukovodio masovnim klanjem više od 10.000 muslimanskih staraca, žena i đece - kazao da je bio "junak nepobjedivog karaktera”. &nbsp; Ili, mitropolita Metodija, koji komanduje da se kip četničkog koljača Đurišića unese u crkvu, potom u Manastir Đurđevi Stupovi, i stavi baš pored ikona Isusa Hrista ili Marije Bogorodice – i na taj način počini primarni grijeh idolopoklonstva i bogohuljenja. &nbsp; Propagiranje istorijskih laži nije tek neki hir ili ispad - već planski pokušaj zatiranja antifašizma, kao temelja moderne Crne Gore. Otuda i veličanje četništva i kraljevine Aleksandra Karađorđevića, kao želja za ponavljanjem one najgore istorije - kada Crna Gora nije postojala na političkoj mapi Evrope. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250825190848_389f104367e1c26fcbb5e41d75a684d3e27845b2bdc4288461998f01111a9c08.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250825190848_389f104367e1c26fcbb5e41d75a684d3e27845b2bdc4288461998f01111a9c08" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="VJEČNA INSPIRACIJA: Stisnuta pesnica"> <figcaption>VJEČNA INSPIRACIJA: Stisnuta pesnica(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Takvima je potreban zaborav heroja Ljuba Čupića, Joke Baletić ili Gojka Kruške, da bi se pisala – ne samo neka nova istorija – nego nova budućnost Crne Gore. &nbsp; SRAMOTA ŠUTNJE &nbsp; I zato je neshvatljivo i neprihvatljivo za moderno društvo, uporno ćutanje parlamentarnih partija građanske Crne Gore. Nema reakcija ni čelnika Demokratske partije socijalista, tek usputno ljudi iz vrha Evropskog saveza... &nbsp; A nema reagovanja institucija koje bi morale da brane istorijske istine; uporna je šutnja Crnogorske akademije nauka, ali i brojnih crnogorskih intelektualaca, sem časnih izuzetaka. &nbsp; Tišina je znak ravnodušja, a ravnodušnost nije zalog za bolju budućnost. Naprotiv: ovakva Crna Gora ovako juri, ne ka Evropskoj uniji, već ka Evropi tridesetih godina, obamrloj u smradu minhenskih pivnica i Hitlerovog nacizma ili talijanskih marševa i Dučeovog fašizma. &nbsp; &nbsp;

CRNA GORA DANAS: Zaborav heroja i laži o izdajnicima

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović tvrdi da &nbsp;politički intimus Andrije Mandića (i jedan od osnivača NSD-a), Vojislav Vojo Pićan, zove pojedine funkcionere DPS-a kako bi ih nagovorio da zajedno formiraju vlast i da oni izaberu ko će biti predsjednik Opštine.
Sve to iznio je Jovanović u budvanskom parlamentu, obraćajući se odbornici NSD-a Bojani Pićan, koja je ćerka Voja Pićana.
<h2>PIĆAN I MILOŠ MAROVIĆ</h2>
Jovanović je tada pitao odbornicu Bojanu Pićan: šta je radio njen otac Vojislav Vojo Pićan u jeku kampanje prije izbora u Budvi, na sastanku sa Milošem Marovićem?
„Šta će vaš otac, intimus Andrije Mandića, u jeku izborne kampanje u hotelu Tornik na Zlatiboru na sastanku sa Milošem Marovićem? Taj sastanak se desio više puta. Kako to da vaš otac, politički intimus Andrije Mandića, nagovara Demokratsku partiju socijalista da zajednički formiraju vlast i zašto zove pojedine funkcionere DPS-a, kada vi tvrdite da ‘sa DPS-om nikad nećete’, pa im objašnjava da ja ne treba da budem predsjednik opštine, već da oni ‘izaberu nekog momka odavde’, pa da on bude predsjednik opštine, a da ćete ga vi podržati?“
<h2>ČIJA JE KUĆA?&nbsp;</h2>
Ime Vojislava Voja Pićana aktuelizovano je uoči lokalnih izbora, a to je učinio nosilac liste „Budva naš grad“ Nikola Jovanović. On je optužio predsjednika Skupštine Andriju Mandića da je stvarni, odnosno vanknjižni vlasnik objekta sagrađenog na državnoj zemlji u neposrednom zaleđu plaže Zagorski pijesak u budvanskoj opštini, koji se – kako je rekao – samo formalno vodi na Pićana.
Jovanović je tada pokazao i list nepokretnosti u kojem se navodi da je vlasnik zemljišta država, a da se objekat vodi na ime Vojislava Pićana, za kojeg tvrdi da je Mandićev prijatelj.
„Andrija Mandić i njegova porodica su vanknjižni vlasnici ovog objekta koji se nalazi u neposrednoj zaštićenoj zoni Parka prirode“, dodao je Jovanović.
Predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić odbacio je tvrdnje Jovanovića, najavio da će ga tužiti i poručio da je jedina imovina koju posjeduje ona koju je naslijedio od predaka.
Potvrdio je da je prijatelj sa Vojislavom Pićanom, jednim od osnivača Nove srpske demokratije, ali i da sa suprugom ljetuje u Pićanovoj vili u Lastvi Grbaljskoj.
Mandić je pokazao fotografiju takozvane „ničije kuće“, nedovršenog prizemnog objekta izgrađenog 2018. godine, i naveo da se taj objekat ne nalazi u parku prirode.
Oglasio se i Pićan, koji je takođe najavio tužbu protiv Jovanovića, tvrdeći da je to njegova kuća.
<h2>ZATVORSKA KAZNA ZBOG NASILNIČKOG PONAŠANJA&nbsp;</h2>
Osnovni sud u Kotoru osudio je Vojislava Voja Pićana, njegovog sina Ratka, kao i Miloša i Đorđija Vučićevića, na kaznu zatvora od dva mjeseca zbog nasilničkog ponašanja i nanošenja tjelesnih povreda svojim saplemenicima Aleksandru i Stevanu Midoroviću, tokom opšte tuče koja se dogodila sredinom maja 2]23. godine na Jazu.
“Vojislav Pićan, Ratko Pićan, Miloš Vučićević i Đorđije Vučićević krivi su jer su 15. maja 2023. godine oko 19 časova na prostoru u okviru kompleksa sportskih terena, u mjestu Jaz, svjesni svog djela čije su izvršenje htjeli i znajući da su te radnje zabranjene, djelujući kao grupa, vršenjem nasilja prema drugom, izazivanjem tuče i drskim i bezobzirnim ponašanjem ugrozili spokojstvo građana i remetili javni red i mir, te oštećenim Aleksandru i Stevanu Midoroviću nanijeli lake tjelesne povrede”, navodi se u presudi.

Tag: lazar-soc