Od 2017. godine, kada je donijet Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata, legalizovano je oko 4.000 objekata. To je užasno loš rezultat, ocijenila je v.d. generalne direktorice Direktorata za stanovanje Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Radmila Lainović, na Prednovogodišnjem razgovoru na temu „Koliko vrijedi objekat bez dozvole?“ koji je organizovao Institut ovlašćenih procjenjivača Crne Gore (IOPCG) u Podgorici.
Lainović se osvrnula na uticaj Zakona o legalizaciji na sektor komercijalnih i stambenih procjena.&nbsp;
- Suština čitavog procesa jeste sigurnost evidencije nepokretnosti. Značajan broj bespravnih objekata egzistira na teritoriji Crne Gore, u značajnom segmentu je narušena pravna sigurnost izgradnjom bespravnih objekata i njihovim upisom u katastar. Proces legalizacije započet je 2017. godine sa donošenjem Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata. Od tada legalizovano je oko 4.000 objekata. To je užasno loš rezultat procesa legalizacije. Možemo da zaključimo da bespravni graditelji nisu motivisani, a dobrim dijelom je i zakon bio prepreka, jer je uslov za legalizaciju bio da postoji planski dokument i da bespravni objekat mora biti izgrađen u skladu sa planskim dokumentom - navela je Lainović.&nbsp;
Istakla je da su objekti značajno drugačije izgrađeni u odnosu na ono što su osnovni urbanistički parametri važećih planskih dokumenata.&nbsp;
- Na loše rezultate je uticalo i to što bespravni graditelji nisu bili motivisani, niti je bila ikakva sankcija za ljude koji ne legalizuju svoje objekte iako su imali mogućnost za to - dodala je Lainović.&nbsp;
Direktor Uprave lokalnih javnih prihoda Aleksandar Rašović ukazao je da lokalne samouprave nisu spremne za Zakon o legalizaciji.&nbsp;
- Uprava lokalnih javnih prihoda je od nadležnog opštinskog organa trebala da dobije listu zahtjeva za legalizaciju koji su odbijeni i listu bespravnih objekata. Veliki broj bespravnih objekata nije evidentiran u katastru nepokretnosti, a podaci o takvim objektima biće dostupni tek nakon što vlasnici upišu takve objekte. Iz lokalnog Sekretarijata za planiranje i održivi razvoj nam stižu podaci da je od 2018. do sada podnijeto oko 15.400 zahtjeva za legalizaciju, a odbijeno je više od 10.500 zahtjeva, donijeto je svega 679 rješenja za legalizaciju, prekinuto je 2.384 postupaka, obustavljeno je njih 367, a u toku je 1.875. Od stupanja na snagu Zakona o legalizaciji u avgustu ove godine u Glavnom gradu je podnijeto svega 559 zahtjeva za legalizaciju - ispričao je Rašović.&nbsp;
Anastasija Boljević, generalna sekretarka Instituta sertifikovanih računovođa Crne Gore istakla je da je jako bitno zbog kojih razloga je pravno lice steklo određenu imovinu.&nbsp;
- Postavlja se pitanje da li vlasnik rentira prostor ili očekuje da ga drži i zbog promjene tržišnih uslova zaradi nešto prilikom prometovanja aktivnosti. Ako on zarađuje od rentiranja tog objekta i ne planira da ga proda, ali je krenuo u proces legalizacije, može da se ne desi ništa. U slučaju da entitet nije sagledao revizor u procjeni i da je bilo obezvrjeđenje, a da nije inkorporirano u finansijski iskaz, revizor opet može da sugeriše da se koriguju finansijski iskazi napomena, a ako klijent to neće, slijedi kvalifikacija - ispričala je Boljević.&nbsp;
Mladen Perić, direktor Sektora rizika Adriatic banke, ukazao je na efekte koje će novi Zakon o legalizaciji imati na banke u Crnoj Gori.&nbsp;
- U ranijem periodu je bilo mnogo više nepokretnosti koje su bile predmet kolaterala u bankama, a sada ima odstupanja. Podijelio bih bespravne objekte u dvije kategorije – one koji nemaju građevisnku dozvolu i one koji nemaju upotrebnu dozvolu. Banke su uzimale zgrade koje nemaju upotrebne dozvole i samim tim su došle do situacije da moraju da obezvrijede taj plasman. Banke još uvijek nisu to uradile. Pristupili smo modelu iznalaženja nekog rješenja da ne bismo imali značajan uticaj na sam kapital banke, što za određene banke može predstavljati veliki udarac - ispričao je Perić.&nbsp;
Nakon panela uručeni su sertifikati novim procjenjivačima Instituta ovlašćenih procjenjivača Crne Gore (IOPCG), a zatim je upriličen koktel i prateći muzički program. &nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Lainović: Užasno loš rezultat, legalizovano oko 4.000 objekata od 2017.

Limeni nelegalni objekat na Rumiji hoće iz političkih, a ne pravnih razloga, da legalizuje ovaj režim preko Mandićevog ministra Slavena Radunovića - poručio je istoričar, pravnik i predsjednik Crnogorske evropske partije (CEP) Novak Adžić.
On je to izjavio nakon jučerašnje objave da je Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, na čijem je čelu Slaven Radunović iz Nove srpske demokratije (NSD), prihvatilo prijedlog Mitropolije crnogorsko-primoske (MCP), da lokaciju na vrhu Rumije uvrsti u Prostorno-urbanistički plan (PUP) Bara kao mjesto za vjerske objekte.
Time je i ispunjen preduslov da pomenuta crkva bude legalizovana pošto nedavno usvojeni Zakon o legalizaciji bespravnih objekata predviđa da se nelegalni objekti, pored ostalog, mogu legalizovati ako su predviđeni urbanističkim planom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fradunovicev-resor-prihvatio-prijedlog-spc-pocinje-proces-legalizacije-crkve-na-rumiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Taj objekat, kako je 2005. rekao prof.dr Novak Kilibarda, je glogov kolac u grudima građanske Crne Gore - naveo je Adžić u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) dodajući da ga, naravno, ne treba legalizovati.
Ne samo da ga ne treba legalizovati, već bi ga, cijeni on, zakonski trebalo ukloniti.
- I odavno je trebalo. Nikakvoj crkvenoj građevini nije mjesto na vrhu Rumije. Nikakve crkve nikad na Rumiji bilo nije. Nema dokaza za to - jasan je Adžić.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNovakAdzic123%2Fstatus%2F1987488507506655619%3Ft%3DaNs7twItBccVak2Prm_lPQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na vrh svete crnogorske planine - koja je simbol multikulturalnosti hiljadugodišnjeg trajanja - u julu 2005. godine je, u crkveno-vojnoj operaciji, spuštena metalna crkva manjih dimenzija, bez prozora i sa fiksnim zvonima pristiglim iz Rusije.
Ova akcija - koju crnogorska vlast tada nije spriječila, a poslije referenduma 2006. godine ostavila objekat na vrhu Rumije, izvedena je helikopterom Vojske Srbije i Crne Gore. Crkva je tako spuštena i fiksirana za ranije pripremljen temelj, takođe transportovan helikopterom, a potom spojena na vrhu i fiksirana podesnim kamenjem.
Prema tumačenju tadašnjeg mitropolita Amfilohija Radovića, time je ispunjeno proročanstvo i „volja božja“: pošto je na vrh Rumije „doletjela“ crkva sa neba tamo gdje je bila dok je, prema njegovom tumačenju, Turci nijesu srušili 1571. godine. No, istorijski izvori vrlo precizno ukazuju: Turska nije srušila bilo kakvu crkvu jer je na vrhu Rumije nije bilo kada su Turci osvojili Bar.
Akcijom Srpske pravoslavne crkve tada je oskrnavljen Kult Svetog Vladimira Dukljanskog - tj. obred iznošenja njegovog krsta na Rumiju na Trojičin dan - viševjekovni zajednički obred barskih pravoslavaca, muslimana i katolika - postajući eksplicitno pravoslavni ritual.

Adžić: Režim hoće iz političkih razloga da legalizuje limeni nelegalni objekat na Rumiji, zakonski ga treba ukloniti

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, na čijem je čelu Slaven Radunović iz Nove srpske demokratije (NSD), prihvatilo je prijedlog Mitropolije crnogorsko-primoske (MCP), da lokaciju na vrhu Rumije uvrsti u Prostorno-urbanistički plan (PUP) Bara kao mjesto za vjerske objekte. Time je i ispunjen preduslov da pomenuta crkva bude legalizovana pošto nedavno usvojeni Zakon o legalizaciji bespravnih objekata predviđa da se nelegalni objekti mogu legalizovati ako se nalaze na orto-foto snimku, ako su unijeti u katastar, riješeni imovinski problemi, te ako su predviđeni urbanističkim planom. Definisanjem namjene površine na vrhu Rumije za vjerski objekat bi trebalo da započinje taj postupak. - Ovim izmjenama i dopunama PUP-a trebalo bi da bude prepoznata Crkva Svete Trojice na vrhu Rumije, koja se nalazi na katastarskoj površini (kp) 1, katastarske opštine (KO) Mikulići i kp 3192 KO Livari, s opredjeljenjem za vjerske objekte - piše u izvještaju s javne rasprave o izmjenama i dopunama PUP-a Bar.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251108151124_675095a2e436378c1f96efb930ed95e51e889219aaf2e4579a2b586224f92845.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251108151124_675095a2e436378c1f96efb930ed95e51e889219aaf2e4579a2b586224f92845" data-rendition-name="original" width="762" height="107" loading="lazy" alt="legalitacija crkve na rumiji"> </figure>  Na vrh svete crnogorske planine - koja je simbol multikulturalnosti hiljadugodišnjeg trajanja - u julu 2005. godine je, u crkveno-vojnoj operaciji, spuštena metalna crkva manjih dimenzija, bez prozora i sa fiksnim zvonima pristiglim iz Rusije. Ova akcija - koju crnogorska vlast tada nije spriječila, a poslije referenduma 2006. godine ostavila objekat na vrhu Rumije, izvedena je helikopterom Vojske Srbije i Crne Gore. Crkva je tako spuštena i fiksirana za ranije pripremljen temelj, takođe transportovan helikopterom, a potom spojena na vrhu i fiksirana podesnim kamenjem. Prema tumačenju tadašnjeg mitropolita Amfilohija Radovića, time je ispunjeno proročanstvo i „volja božja“: pošto je na vrh Rumije „doletjela“ crkva sa neba tamo gdje je bila dok je, prema njegovom tumačenju, Turci nijesu srušili 1571. godine. No, istorijski izvori vrlo precizno ukazuju: Turska nije srušila bilo kakvu crkvu jer je na vrhu Rumije nije bilo kada su Turci osvojili Bar. Akcijom Srpske pravoslavne crkve tada je oskrnavljen Kult Svetog Vladimira Dukljanskog - tj. obred iznošenja njegovog krsta na Rumiju na Trojičin dan - viševjekovni zajednički obred barskih pravoslavaca, muslimana i katolika - postajući eksplicitno pravoslavni ritual.

Radunovićev resor prihvatio prijedlog SPC: Počinje proces legalizacije crkve na Rumiji

Ministarstvo je sprovelo niz aktivnosti zasnovanih na primjeni Zakona o izgradnji objekata, Zakona o uređenju prostora i Zakona o legalizaciji bespravnih objekata, koji su stupili na snagu ove godine - poručio je ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović.
On je, odgovarajući na poslanička pitanja u Skupštini Crne Gore, rekao da su sproveli akciju pojačanog inspekcijskog nadzora na teritoriji opštine Žabljak, u okviru koje je, zakijučno sa današnjim danom, izvršeno 136 inspekcijskih nadzora.
- Te donijeto 136 rješenja o zabrani građenja - dodao je Radunović.
Naglasio je da je podnijeto 136 zahtjeva za pokretanje krivičnog postupka sa spisima predmeta, te da pomenuta akcija i dalje traje.
<h2>Rate na 360 i 240 mjeseci</h2>
Potpredsjednica Skupštine iz redova Demokrata Zdenka Popović pitala je Radunovića koje aktivnosti Ministarstvo preduzima u cilju efikasne primjene Zakona o legalizaciji objekata, koliko je do sada podnijeto zahtjeva za legalizaciju, te da li Ministarstvo planira dodatne mjere i rokove koji bi ubrzali laj proces i olakšali građanima ostvarivanje ovog prava.
Radunović je rekao bi trebalo znati da iznos naknade za urbanu sanaciju donosi lokalna samouprava.
- Mi smo zakonom samo omogućili da mogu do 50 odsto popusta da daju u određenim situacijama, ne moraju, ali mogu. Kad pričamo o tome kako će to da plate, moramo da vodimo računa o onima koji su to već platili i koji su se, ko zna kako, snalazili za novac. Mi smo ovim Zakonom, umjesto da im eliminišemo mogućnost plaćanja ili dajemo nešto jeftinije, što bi bila dodatna nepravda prema onima koji su gradili legalno, omogućili smo im da plaćaju u roku od 360 mjeseci. Pričamo o vrlo niskim iznosima na mjesečnom nivou - od 20 do 40 eura za nešto što mora da se plati državi - rekao je Radunović.
Zaista, kaže, smatraju da ova mogućnost da se plaća na 30 godina, a da oni koji su bili drski i gradili na državnoj zemlji, imaju mogućnost 240 mjeseci.
- Da zemlju koja će biti otkupljena od države plaćaju u 240 rata. Preko toga odgovorna vlast nije mogla da učini više, a da ne stvori zaista jednu čitavu kastu ljudi nezadovoljnih jer su čitavog života radili kako treba i čekali planove, a komšija pored je uzeo krampu da gradi nikoga ništa ne pitajući. Svjesni smo činjenice koliko ljudi ima nelegalnih, mislim da će ih biti preko 120.000 - naveo je Radunović.
Uprošteni su, kaže, do krajnjih granica uslovi kako bi se što više objekata legalizovalo.
- Mi smo donijeli set zakona ove godine. To je čitava reforma u našem resoru, i sad testiramo kako stvari funkcionišu, da vidimo ima li problematičnih procesa kako bi izmjenama i dopunama iduće godine to ispravili i upodobili onome što građanima najviše odgovara - rekao je on.
Radunović je rekao da je neophodno riješiti određena pitanja koja su važna za potpunu i efikasnu primjenu ovog zakonskog rješenja.&nbsp;
- Ministarstvo je u prethodnom periodu donijelo tri pravilnika i to o obrascu zahtjeva za legalizaciju, sadržaju zapsinika o izvršenom pregledu bespravnog objekta i onaj o načinu ispitivanja, izrade i sadržaju analize statičke i seizmičke stabilnosti bespravnog objekta površine do 500 kvadrata - naveo je on.
Ministarstvo, prema njegovim riječima, na polugodišnjem nivou prikupija podatke o legalizaciji bespravnih objekata od nadležnih organa lokalne uprave.
- Posljednji dostavljeni podaci datiraju od juna tekuće godine, a prema kojima je do tog perioda podnijeto 62.495 zahtjeva, a na osnovu kojih je donijeto 3.589 rješenja o legalizaciji - kazao je Radunović.
<h2>Planiran najveći budžet u istoriji JPMD</h2>
Na pitanje poslanika Velimira Đokovića kako ocjenjuje uspjeh reforme koju je Ministarstvo sprovelo u saradnji sa JP Morsko dobro, sa ciljem bolje valorizacije plaža i lokacija za privremene objekte u zoni Morskog dobra, Radunović je rekao da rezultati ukazuju na zaključak da je poslovanje bilo uspješno.
- Tako su u 2019. godini prihodi iznosili 4,5 miliona eura, a 2025. su dostigli rekordnih cca 35 miliona eura. Za narednu, 2026. godinu planiran je budžet od 40 miliona eura, najveći u istoriji JPMD, što čini rast od preko 800 odsto za samo četiri godine - kazao je Radunović.
<h2>Put Rožaje - Petnjica - Berane biće saniran kroz redovno i investiciono održavanje</h2>
Potpredsjednik Skupštine Mirsad Nurković iz redova Bošnjačke stranke pitao je ministarku saobraćaja Maju Vukićević, s obzirom na to da je bio raspisan tender za rekonstrukciju magistralnog puta Rozaje - Berane, te da je tenderski postupak završen još ranije, zašto se i dalje ne donosi odluka o odabiru najboljeg ponuđača i kada se može očekivati okončanje ukupnog postupka, te da li se planira i sanacija alternativnog putnog pravca koji ide od Rožaja preko Petnjice do Berana.
Ministarka Vukićević je istakla da ovaj projekat obuhvata obnovu kolovoza, izgradnju jednog novog mosta, sanaciju 11 postojećih mostova, kao i rekonstrukciju i izgradnju 76 potpornih zidova.
- Postupak izbora izvođača radova se sprovodi po pravilima i procedurama Evropske investicione banke i u toku je evaluacija pristiglih ponuda, S obzirom na složenost procedure koja se sprovodi u skladu sa pravilima EBRD-a, predviđen je rok za evaluaciju u trajanju od četiri mjeseca, koji ističe u januaru sljedeće godine. Po završetku evaluacije slijedi donošenje odiuke o izboru najpovoljnijeg ponuđača, nakon čega se sprovodi procedura obavještavanja i eventualnih žalbi - kazala je Vukićević.
Predmetna rekonstrukcija, prema njenim riječima, ne obuhvata sanaciju tunela Lokve, ali je planirano da se u narednom periodu pristupi izradi tehničke dokumentacije radi pronalaženja optimalnog rješenja za njegovu sanaciju.
- Putni pravac Rožaje - Petnjica - Berane, će biti saniran u proceduri kroz redovno i investiciono održavanje - navela je Vukićević.

Anja Ivanović

Radunović: Na Žabljaku donijeto 136 rješenja o zabrani građenja, do sada imamo 3.589 o legalizaciji

Prema podacima od decembra prošle godine, od 61.647 podnijetih zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekata na nivou države, obrađena je većina (obrađeni predmeti obuhvataju i dopunu dokumentacije koju su investitori podnosili nakon podnošenja zahtjeva za legalizaciju), navodi se u izvještaju Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine za prošlu godinu.
U tom periodu važili su drugi propisi, dok je novi Zakon o legalizaciji objekata nedavno donijet u crnogorskom parlamentu.
- Znači, obrađeno je oko 85 odsto ukupnog broja zahtjeva, i cijenimo da je urađen značajan dio posla. U najvećem broju jedinica lokalne samouprave je visok procenat obrade podnijetih zahtjeva. Od početka postupka legalizacije donijeto je 3.397 rješenja o legalizaciji. Od ukupnog broja obrađenih zahtjeva, donijeto je 8.907 rješenja o prekidu postupka, od čega je u 3.818 rješenja donijeto iz razloga neusklađenosti sa planovima, a 501 rješenja o prekidu radi rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, dok za određeni broj slučajeva jedinice lokalne samouprave nijesu dostavile detaljne podatke - navodi se u ovom izvještaju.
Prema ranijim zakonskim rešnjima, legalizovati se može bespravni objekat koji se nalazi na orto-foto snimku i koji je izgrađen u skladu sa osnovnim urbanističkim parametrima ili smjernicama. Stupanjem na snagu Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata 2017. godine, započet je proces legalizacije bespravnih objekata. Izmjenama i dopunama Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju, koji je ranije shodno zakonu bio devet mjeseci od dana stupanja na snagu, i istekao 16. jula 2018. godine produžen je, odnosno data je mogućnost podnošenja zahtjeva za legalizaciju, bez prekluzije, što znači bez određivanja roka do kada se zahtjevi mogu podnositi. U međuvremenu, donesen je novi Zakon o legalizaciji objekata kojim je predviđena legalizacija bespravnih objekata kojih je prema procjenama oko 120.000.
- Prema prikupljenim podacima, obračunat je i naplaćen dio prihoda od naknade za komunalno opremanje za bespravne objekte. S tim u vezi, u budžete jedinica lokalne samouprave je uplaćeno 10,528,438.23 eura na ime ove naknade, dok je obračunati iznos 11,372,197.24. Naime, naknada za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, po zahtjevu vlasnika bespravnog objekta, može da se plaća jednokratno ili u jednakim mjesečnim ratama. Imajući u vidu broj podnijetih zahtjeva (oko 61.647), činjenica je da je obrada i rješavanje istih predstavljala izazov za administracije na lokalnom nivou. Takođe, postupak legalizacije je nova procedura, te nije postojala praksa u postupanju. Izmjenama i dopunama Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, s obzirom na probleme nastale u rješavanju prevelikog broja zahtjeva za legalizaciju, uređeno je da identifikaciju objekta na orto-foto snimku i provjeru da li je objekat izgrađen u skladu sa parametrima i smjernicama planskog dokumenta vrše licencirana privredna društva koja će izdavati izvještaj o identifikaciji objekta, u cilju povećanja efikasnosti rješavanja postupaka. Cilj ove izmjene je ubrzanje postupaka - navedeno je u izvještaju Ministarstva za prošlu godinu.

Za legalizaciju objekata preko 61.000 zahtjeva

Predsjednik Opštine Žabljak Radoš Žugić kazao je da bi bila neustavna odredba zakona po kojoj bi taj grad bio izuzet kada je pitanju naplata prihoda od legalizacije.
Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine saopštio je na jučerašnjoj sjednici Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje da bi iz kategorije opština koje ubirao prihod od legalizacije isključio Žabljak, s obzirom na veliki broj nelegalnih vila i drugih sličnih objekata.&nbsp;
Radunović je dodao da Odbor može da podnese takav amandman i da je na njima odluka o uključivanju Žabljaka.
Tu ideju putem društvenih mreža, iznio je stav na komentar ministra Slavena Radunovića da Opština na čijem je čelu bude izuzetak kada je u pitanju naplata prihoda od legalizacije.
Žugić je, komentarišući ministrov stav, kazao da ne postoji nijedan valjan razlog koji bi išao u prilog takvoj tvrdnji.
- Neustavna bi bila takva odredba zakona, koja bi na jedan grub način diskriminisala jednu opštinu. Radi se o ustupljenom prihodu opštinama. Kao lokalna samouprava koja se suočava sa talasom nelegalne gradnje, oštro se protivimo ovakvim najavama i predlozima, sa koje god adrese da oni dolaze - naveo je Žugić na Fejsbuku.
On ističe da se Žabljak stihijski godinama uništava kada je intenzitet nelegalne gradnje u pitanju.
- Ovakvim stavom se stvara utisak da je opština sudjelovala u ovim aktivnostima i stiče se dojam da se Opština Žabljak na ovaj način sankcioniše - dodao je Žugić.
On je rekao da će kao predsjednik opštine institucionalno reagovati i tražiti da i ta opština ostvaruje pomenuti prihod, u punom iznosu.
- Obavezu više imam i zbog činjenice da smo dugo vremena zagovarali moratorijum na gradnju i da od početka mandata ukazujemo na problem nelegalne gradnje - poručio je Žugić.

Žugić protiv ideje Radunovića: Neustavno bi bilo uskraćivati Žabljaku prihod od legalizacije

Predsjednik Matice crngoorske Ivan Jovović gost je današnjeg podkasta Antene M "Drugačija radio veza."
Jovović će govoriti o Medovi, &nbsp;nedalekoj luci u Albaniji - mjestu stradanja gotovo 400 crnogorskih patriota koje je "zaobišla istorija i književnost", a zaobilaze ga i đačke i studentske ekskurzije - kao simbolu dva usuda Crnogoraca: stradanjima u borbi za slobodu i brzom zaboravu stradalnika, u slobodi.
Početak DRV je u 11:10 sati na Anteni M, a na Televiziji E ovaj podkast možete pratiti od 15.05 sati.
Autor emisije je Darko Šuković.

Ivan Jovović gost DRV: Medova - mjesto crnogorskog stradanja koje ne posjećuju đačke ekskurzije

U željezničkom prevozu u našoj državi tokom prošle godine registrovano je osjetno manje putnika nego 2024. Zvanični podaci Monstata govore kako je na našim prugama prošle godine bilo 762 hiljade putnika. U pitanju je pad od 102 hiljade u odnosu na 2024. godinu, a izraženo u procentima to iznosi oko 12 odsto. Što se prethodne godine tiče, najviše putnika transportovano je u trećem kvartalu – 256 hiljada, te u drugom, kada ih je bilo 228 hiljada. U prvom i u završnom kvartalu bilo ih je po 139 hiljada. Kada je u pitanju posljednja dekada – prošla godina je jedna od tri najskromnije na tom planu. Uz nju, riječ je o godinama tokom kojih je vladala pandemija COVID – 2020. bilo je 473 hiljade putnika, a godinu kasnije 555 hiljada.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260225070236_9f237a89129ddbeee9fd27e307f6a1cc209bb731acca09458b91f7d3b2564bb1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260225070236_9f237a89129ddbeee9fd27e307f6a1cc209bb731acca09458b91f7d3b2564bb1" data-rendition-name="original" width="928" height="666" loading="lazy" alt="MONSTAT Željeznički prevoz"> </figure>

Prošle godine na našim prugama bilo čak 102.000 putnika manje nego 2024.

Opština Tuzi i Podgorica razgraničiće se putem arbitraže, jer nije postignut dogovor oko podjele teritorije i imovine, piše <a href="https://www.dan.co.me/podgoricom/podgorica-i-tuzi-razgranicenje-prepustaju-arbitrazi-5339020">Dan.</a>
Da do arbitraže dođe dogovoreno je na poslednjem sastanku odbora za razgraničenje na kojem je, kako je kazao Naim Đokaj, predsjednik tog tijela, „kamen spoticanja" bila Deponija. Proces razgraničenja traje sedam godina.&nbsp;
– Ovaj proces podijeljen je u dva procesa - teritorija i imovina. Predstavnici Glavnog grada imali su primjedbe, kao što je to bilo i ranije u dijelu nekoliko tačaka teritorije. Najviše problematizuju teritoriju koja sada funkcioniše pod Opštinom Tuzi, a to je kod Deponije „Livade". Oni su predložili da taj dio pripadne Podgorici, što nijesu prihvatili predstavnici Opštine Tuzi. To je odmah bila kočnica za razgovore i vidio sam da nema dogovora, te sam predložio da se čitavi predmet povjeri arbitražnoj komisiji. Nijesu se pominjala ni Kučka Korita, ni Kuće Rakića jer je prva prepreka bila Deponija što je značilo da se ne mogu dogovoriti. Podjelu imovine nijesmo pominjali - rekao je Đokaj.
Đokaj je kazao da se arbitražna komisija obrazuje od istog broja članova Glavnog grada i Opštine Tuzi, predstavnika Vlade i stručnjaka iz oblasti imovinskog prava koji će biti predsjednik ovog tijela.
– Dalji način rada i odlučivanja uređuje se aktom koje donosi arbitražna komisija. Ne postoji zakonski rok za koji se mora završiti arbitraža, ali ćemo kroz odluku o obrazovanju arbitražne komisije dati da rok bude što kraći. U dosadašnjim procesima arbitražne komisije rok je bio do 60 dana - kazao je Đokaj.
On kaže da i Glavni grad i Opština Tuzi do 2. marta odboru za razgraničenje treba da predaju predmete za arbitražu.
– Moramo zvanično preuzeti predmete od obje strane u postupku i na osnovu toga formiramo arbitražnu komisiju. Upoznaćemo i Vladu sa tim - rekao je Đokaj.
Đokaj navodi da na sjednici Odbora za razgraničenje nijesu razgovarali o podjeli imovine. On kaže da Opština Tuzi nije pominjala postotak koji traže.
– Kroz rad arbitražne komisije imaće jednak broj predstavnika i imaće prilike da predlože ideje i inicijative kako doći do podjele. Najveću ulogu ovdje igra stručnjak iz oblasti imovinskog prava i na kraju ako ne bude mogao da spoji dvije strane do nekog dogovora, on ima završnu riječ. To će se kroz odluke definisati. Odluka arbitraže je konačna i ima snagu sudskog poravnanja i na nju ne postoji pravo žalbe - ističe Đokaj.
Zeta još mora da čeka
To što Opština Tuzi i Podgorica idu na arbitražu ne znači da može početi razgraničenje Zete i Glavnog grada, rekao je Naim Đokaj.
– Mora se čekati da se potpuno završi proces razgraničenja između Podgorice i Tuzi. Njihov odbor ne može početi da radi, ali mogu biti optimisti jer će ovaj proces biti brzo završen. Praksa je do sada bila da rad arbitražne komisije traje 60 dana. Mi ćemo nastojati da kroz odluku o formiranju arbitražne komisije taj rok bude isti - kaže Đokaj.

Podgorica i Tuzi razgraničenje prepuštaju arbitraži

Za <a href="https://www.antenam.net/clanak/maticna-drzava">Antenu M</a> piše: Boban Batrićević
Želio bih nešto pitati lidere Bošnjačke stranke, prijateljski i bez imalo ironije - ako je matična država crnogorskih Bošnjaka - Bosna i Hercegovina, neka pitaju Bošnjake iz BiH što misle o tome kad Hrvati i Srbi iz BiH kažu da im Bosna nije matična država? Što misle o Dodiku i Čoviću koji tvrde da BiH nije njihova matična država?
Ili ovako da probamo - za koju su se matičnu državu borili Srbi i Hrvati koji su poginuli kao pripadnici slavne Armije Republike Bosne i Hercegovine? Oćete da kažete da im BiH nije matična država? Možete li to reći njihovim porodicama? Da li su zlatni ljiljani Srbi i zlatni ljiljani Hrvati odlikovani od nematične države?
Zaisto nešto ne štima u toj vašoj logici, a upravo je takva kad kažete da Crna Gora nije vaša matična država.
Eto, neću dalje ići od ovoga.

Tag: legalizacija