Strateško uređivanje zakona i odgovorno medijsko izvještavanje ključno je za zaštitu LGBTIQ+ zajednice, jer nedostatak istraživačkog pokrivanja tih tema u medijima održava predrasude i stereotipe, dodatno marginalizujući osobe iz zajednice i stavljajući ih izvan okvira osnovnih građanskih prava.
To je ocijenjeno tokom II panela „Između vidljivosti i stereotipa: kako mediji predstavljaju LGBTIQ+ zajednicu?“ održanog u okviru okruglog stola „Predstavljanje LGBTIQ+ osoba u crnogorskim medijima“, koji je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI).
Aktivista Asocijacije Spektra Marko Vukčević istakao je da se LGBTIQ+ svakodnevno susrijeće sa negativnim komentarima, kako u medijima, tako i na društvenim mrežama.
- Donatori nas često pitaju prijavljujemo li komentare koje dobijamo, ali jednostavno to nije moguće u svakom slučaju. Količina negativnih komentara je tolika da bi njihovo konstantno prijavljivanje zahtijevalo puno vremena, osim ako se ne radi o ozbiljnijim prijetnjama - pojasnio je Vukčević.
On je naglasio da mediji igraju ključnu ulogu u stvaranju sigurnijeg javnog prostora.
- Važno je da mediji ozbiljnije prate problematične komentare i ocjenjuju da li se situacija popravlja. Trenutno je uklanjanje uvredljivih sadržaja nedovoljno sistematski i nije na visokom nivou - ocijenio je Vukčević.
Ukazao je na pad medijskog izvještavanja o zajednici, posebno u periodima važnih političkih kampanja, poput kampanje za zakon o pravnom priznavanju roda na osnovu samoodređenja.
- U periodu 2022–2024, kada su dva prajda održana i kada su politički zahtjevi zajednice bili jasni, medijsko izveštavanje o potrebama kvir zajednice znatno je smanjeno. Istovremeno, kulturni događaji koje organizuje zajednica, poput promocija filmova i knjiga, gotovo da se ne spominju u medijima - rekao je Vukčević.
On zaključuje da je situacija zabrinjavajuća, poručujući da se zajednica ne predaje.
- Kultura koju proizvodi kvir zajednica postoji i razvija se, ali javna scena i dalje je nedovoljno inkluzivna, što pokazuje potrebu za kontinuiranim radom i većom medijskom podrškom - naveo je Vukčević.
Izvršni direktor ERA LGBTI Association Danijel Kalezić, istakao je da su negativni komentari i govor mržnje prema LGBT osobama samo jedna mala „puzla u slagalici šireg problema“.
- Ovo se ne tiče isključivo LGBT osoba, već pokazuje manjkavosti cjelokupnog zakonskog okvira koji ne omogućava efikasno rješavanje ovih pojava - rekao je Kalezić.
On je istakao da, iako portali moderiraju komentare, na društvenim mrežama korisnici mogu slobodno širiti uvredljive sadržaje.
Kalezić je ukazao da institucije još uvijek ne preuzimaju odgovornost u rješavanju problema, već je na nevladinim organizacijama i aktivistima da prikupljaju i prijavljuju ovakve sadržaje.
Ukazao je nedostatke u radu nove policijske aplikacije za prijavu prekršaja.
- Iako aplikacija omogućava podnošenje prijava uz fotografije i snimke, praksa pokazuje da nakon deset dana policija traži da se sve ponovi lično, što proces čini dugotrajnim i neučinkovitim - pojasnio je Kalezić.
Prema njegovim riječima, rješenje leži u strateškom uređivanju politike i zakona, kako niko ne bi sebi davao slobodu da širi mržnju prema bilo kome.
- Država mora obezbijediti uslove da se problem riješi onako kako treba. Civilni sektor nema resurse da kontinuirano prijavljuje sve komentare, a mediji često zloupotrebljavaju LGBT temu kako bi podigli pažnju javnosti - ocijenio je Kalezić.
Direktorica Agencije za audiovizuelne i medijske usluge Sunčica Bakić, pojasnila je da Agencija nadzire rad radijskih i televizijskih programa, dok portale prati samo u slučajevima kada imaju odvojene video sekcije.
- Nažalost, sistem online medija u Crnoj Gori još nije zakonski ujednačen, što otežava nadzor i regulaciju komentara - istakla je Bakić.
Prema njenim riječima, komentari na portalima i društvenim mrežama često reflektuju narative koje kreiraju tradicionalni mediji.
- Društvene mreže služe uglavnom za distribuciju već formiranih narativa. Tradicionalni mediji i dalje kreiraju ključne priče i utječu na javni diskurs - smatra Bakić.
Kazala je da su slučajevi kršenja prava LGBT osoba u medijima rijetki, ali ozbiljni.
- U posljednjih šest mjeseci Agencija je vodila dva slučaja, oba u televizijskim programima sa nacionalnim pokrivanjem. Oba puta su izrečene kazne, a pitanja LGBT prava bila su povezana sa političkim temama. Cijeli set prava tretiramo kroz kontekst diskriminatornog govora po bilo kojem ličnom svojstvu - rekla je Bakić.
Upozorila je na opasnost “normalizacije” govora mržnje kroz blage ili neprimjetne komentare.
- Iako se više ne koristi eksplicitni govor mržnje, taj stil komentarisanja može proći ispod radara i vodi ka normalizaciji štetnih narativa u društvu - istakla je Bakić.
Bakić je naglasila da se mediji koji pokrivaju ljudska prava, uključujući prava LGBT zajednice, bave ovim pitanjima tek u određenim periodima, poput Prajda, dok većina tradicionalnih medija pokazuje uzdržanost.
- Pad medijskog izvještavanja nakon 2024. pokazuje da se teme od interesa za kvir zajednicu uglavnom tretiraju u političkom kontekstu, dok kulturni i društveni aspekti ostaju marginalizovani - zaključila je Bakić.
Direktorica Queer Montenegro Staša Baštrica, pojasnila je da podaci da je 80 odsto komentara u medijskim člancima negativno ne znače da 80 odsto građana ima negativne stavove.
- Bitno je razumjeti da mnogi od tih komentara sadrže elemente govora mržnje i da je moderacija ključna kako se ti sadržaji ne bi širili na društvenim mrežama - istakla je Baštrica.
Ona je ukazala na štetan uticaj negativnih komentara na mentalno zdravlje LGBT osoba.
- Iz ličnog iskustva, tokom mog javnog djelovanja kao lezbejka i aktivistkinja, suočavala sam se sa uvredama i prijetnjama na društvenim mrežama. Takvi komentari mogu ozbiljno uticati na osjećaj lične sigurnosti, posebno kod osoba koje nisu u poziciji da ih ignorišu - rekla je.
Baštrica je komentarisala način na koji mediji izvještavaju o LGBT zajednici.
- Često se fokusiraju na senzacionalističke naslove, poput ‘prva lezbejka u Parlamentu’, umjesto da se bave stvarnim životima i pravima LGBT osoba. Nedostatak kontinuiranog i istraživačkog izvještavanja doprinosi održavanju predrasuda i stereotipa - pojasnila je Baštrica.
Prema njenim riječima, medijsko izvještavanje rijetko se mijenja od 2012. do danas, a pokriva uglavnom političke događaje i povremene manifestacije poput Prajda.
- Novinari često izbjegavaju detaljno izvještavanje o LGBT temama, uprkos iskustvu i dokazima sa terena koji pokazuju konstantnu opresiju i izazove sa kojima se suočava zajednica. Takvo izvještavanje dodatno marginalizuje LGBT osobe i stavlja ih van okvira građanskih prava - zaključila je Baštrica.
Okrugli sto je organizovan u okviru projekta „Od ćutanja do narativa: Predstavljanje LGBTIQ+ zajednice u crnogorskim medijima (2011–2025)!“ sprovodi CeMI, a koji je podržan kroz širi program „Zajedno za LGBTIQ+ jednakost“, koji vodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa ERA - LGBTI Equal Rights Association for the Western Balkans and Turkey, Queer Montenegro, Queer centrom Skoplje, Tuzlanskim otvorenim centrom, Open Mind Spectrum Albania i Centrom za razvoj društvenih grupa iz Kosova (CSGD). Projekat finansira Evropska unija, uz kofinansiranje Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Odgovorno medijsko izvještavanje ključno je za zaštitu LGBTIQ+ zajednice

Mreža za evropske politike – MASTER započela je realizaciju projekta „Zakonom ravnopravni!“, koji ima za cilj jačanje položaja LGBTIQ osoba u Crnoj Gori kroz multisektorski pristup koji uključuje nevladin sektor, javnu upravu, LGBTIQ zajednicu i širu javnost, saopšteno je iz ove organizacije.
- Tokom 12 mjeseci realizacije, aktivnosti projekta biće usmjerene ka unapređenju pravnog i institucionalnog okvira i izgradnji inkluzivnijeg društva zasnovanog na jednakosti, razumijevanju i poštovanju ljudskih prava. Projekat će biti sproveden na teritoriji cijele Crne Gore- navode iz MASTER-a.
Glavni cilj projekta „Zakonom ravnopravni!“ , ističu iz Mreže za evropske politike, jeste stvaranje društvenog ambijenta u kojem se LGBTIQ osobe osjećaju prihvaćeno, osnaženo i ohrabreno da ostvaruju svoja prava, naročito u oblastima zdravstvene i socijalne zaštite, rada i zapošljavanja. 
- Kako pojašnjavaju, poseban akcenat biće na unapređenju pristupa ključnim uslugama, afirmaciji rodno inkluzivnog jezika u javnoj upravi i jačanju mehanizama za djelotvorno sankcionisanje diskriminacije i nasilja.

- Posebna pažnja biće posvećena evropskim i međunarodnim standardima, uključujući Povelju EU o osnovnim pravima (član 21), Evropsku konvenciju o ljudskim pravima (član 14) i Džogdžakarta principe. Kroz aktivnosti projekta, LGBTIQ osobe biće osnažene da prepoznaju, ostvaruju i štite svoja prava, čime se doprinosi izgradnji pravno jednakog, inkluzivnog i pravednog društva- navodi se u saopštenju.
Iz MASTER tima vjeruju da će projekat okupiti širok krug građana i saveznika koji dijele vrijednosti slobode, solidarnosti i jednakosti. 
- Pozivamo LGBTIQ osobe i sve koji žele da doprinesu inkluzivnijem društvu da aktivno prate aktivnosti i uključe se u realizaciju projekta- poručili su iz MASTER-a.
Projekat je podržan od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, a realizuje se u partnerstvu sa Centrom za monitoring i istraživanje (CeMi).

MASTER: ''Zajedno ravnopravni'' osnažuje LGBTIQ osobe da ostvaruju i štite svoja prava

Queer Montenegro sa ponosom podsjeća na istorijski trenutak koji je označio početak pravnog priznanja istopolnih zajednica u Crnoj Gori - usvajanje Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola 1. jula 2020. godine, ali i ukazuje na ozbiljne nedostatke u njegovoj primjeni pet godina kasnije.
Usvajanje ovog zakona bilo je, kako su istakli, rezultat dugogodišnje, istrajne i organizovane borbe LGBTIQ zajednice, koja je dobila svoj puni zamah 16. maja 2013. godine - danom javnog predstavljanja naše organizacije i pokretanja inicijative i peticije za usvajanje zakona.
- Zakon o životnom partnerstvu nije došao kao poklon, već kao plod upornosti, solidarnosti i otpora prema društvenoj i institucionalnoj nepravdi - poručili su oni.
Zakon je usvojen ali, kako su istakli, nije do kraja zaživio.
- Mnoge institucije i dalje ne postupaju u skladu sa njegovim odredbama, sektorski zakoni nisu usklađeni, a nedostatak edukacije državnih službenika rezultira administrativnim preprekama i različitim tumačenjima. Osim toga, istopolnim partnerima i dalje je uskraćeno pravo na zajedničko roditeljstvo, čime ostaju isključeni iz porodičnog zakonodavstva, uprkos tome što mnoge porodice u realnosti već žive i funkcionišu - ukazali su oni.
Zato su pozvali nadležne institucije da bez odlaganja usklade sve zakone sa Zakonom o životnom partnerstvu, obezbijede dosljednu i jednaku primjenu prava u svim oblastima života i sprovedu obuke za službenike i službenice koji dolaze u kontakt sa LGBTIQ osobama i partnerima.&nbsp;
- Potrebno je i hitno otvaranje inkluzivne javne rasprave o pravu na roditeljstvo, kako bi se istopolnim parovima omogućilo ono što se podrazumijeva za druge - da zajednički brinu, štite i odgajaju svoju djecu. Takođe, pozivamo političke aktere da prestanu sa instrumentalizacijom LGBTIQ prava i da umjesto toga iskažu stvarnu političku volju za unapređenje kvaliteta života svih građana i građanki Crne Gore - poručili su u Queer Montenegro.
<h2>PONOS I POČETAK</h2>
Tokom cijele decenije, Queer Montenegro je, zajedno sa članovima i članicama zajednice, saveznicima i partnerima, neumorno radio na promociji ovog zakona, učestvovao u njegovoj izradi, vodio javne kampanje i razgovore sa institucijama, te pružao podršku osobama koje su tražile pravno priznanje svojih partnerstava.
- Zakon je donio niz važnih prava istopolnim partnerima: od prava na zaključenje partnerstva pred nadležnim organom, preko prava na zdravstveno osiguranje i nasljeđivanje, do poreskih olakšica, pristupa socijalnoj zaštiti i zaštite u slučaju nasilja - istakli su u Queer Montenegro.
Ovaj zakon je omogućio istopolnim parovima da zajednički posjeduju i upravljaju imovinom, izdržavaju jedno drugo i dijete partnera u određenim slučajevima, da budu priznati kao partneri u sistemima zdravstva, socijalne zaštite, zatvorskog sistema i evidencija građanskog statusa.
- Time je zakon postao prvi pravni okvir koji je jasno i nedvosmisleno rekao: vaše partnerstvo postoji, i država ga priznaje - dodali su oni.
Pet godina nakon usvajanja Zakona o životnom partnerstvu lica istog pola, ostaju, kažu, ponosni na ono što su postigli, ali i odlučni u zahtjevu za puno pravno, porodično i društveno priznanje LGBTIQ osoba.
- Ovaj zakon jeste istorijski, ali on je tek početak. Borba za jednakost se nastavlja, i mi u Queer Montenegru nastavljamo da budemo tu - prisutni, otporni i solidarni, sve dok ljubav i dostojanstvo ne budu jednako dostupni svima - zaključili su oni.

Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola je plod upornosti i otpora - ali pet godina kasnije svjedočimo ozbiljnim nedostacima u njegovoj primjeni

Autentičan uvijek znači biti snažan, ali ne znači ne biti ranjiv. Pripadanje ne iziskuje odricanje od autentičnosti, već upravo suprotno, ali teško je od ljudi tražiti da budu autentični tamo gdje im je elementarna bezbjednost ugrožena.
To je poruka sa panel diskusije „Briga kao politička praksa: šta znači (biti) zajedno?“ u okviru trećeg izdanja festivala „Biza“, jedinstvene kulturno-aktivističke manifestacije posvećene afirmaciji LBTQ žena, koji organizuje Udruženje LBTQ žena “Stana”, u partnerstvu sa NVO Juventas, a uz podršku i saradnju sa NVO Art Atak.
Psihološkinja i psihoterapeutkinja, Ida Marković, smatra da je briga stalno važna i da je sasvim u redu brinuti, ali to ne mora da znači da smo anksiozni, depresivni.
- Ličnost možemo podržati tako što ćemo binuti o sebi. Ali ljudi, često, ne prepoznaju šta su njihove potrebe. Miješaju sopstvene potrebe sa onim što su nametnuti standardi. Ljudi osjećaju potrebu da budu srećni, a ne znaju kako da budu srećni, jer im standard i kontekst nameću da su srećni samo ako su na taj i taj način srećni. Važno je da prepoznamo prvo naše potrebe, kako ih zadovoljavamo i šta nas u tome sprječava - objasnila je Marković.
Smatra da mora da postoji svjesnost, ali ne “samo mene i mojih potreba, već i konteksta u kojem živim i koji na određeni način determiniše moje bivanje”, rekla je Marković.
<h2>STRAH OD BLISKOSTI</h2>
Prema njenim riječima jedan od dominantnih strahova kod svih je strah od bliskosti i što poslije bliskosti.
- Biti blizak znači biti ogoljen, biti odgovoran i preuzeti odgovornost za ono kakav će biti susret sa drugim, kako će da nas vidi, a da mi u odnosu na to budemo spremni da budemo, možda, nedovoljni, devalvirani i da taj neko, možda ode - rekla je Marković.
Ukazala je da biti autentičan uvijek znači biti snažan, ali ne znači ne biti ranjiv.
- Svi smo ranjivi i svako ko je spreman da bude odgovoran, spreman je da bude ranjiv i spreman da bude snažan - kazala je Marković.
Sloboda je, dodaje ona, najveća ljudska vrijednost - ali i da ona ne ide bez odgovornosti.
- A odgovornost je svjesnost i tek tada imate moć. Kad smo u poziciji moći, mi smo u poziciji svjesnosti i odgovornosti - riječi su Marković.
<h2>ČIN OTPORA U OPRESIVNOM SISTEMU</h2>
Psihijatrica u Kliničkom centru Crne Gore, Tea Dakić, ocijenila je da je činjenica da je nekome stalo i da jako brine, zapravo čin otpora u opresivnom sistemu.
- Ako mislimo da brinemo jedni o drugima, to ne smije da bude dužnost sa visine. To mora da bude horizontalni odnos u kome sam ja isto kao i ti, mogu da razumijem momenat i oslobodim prostor za brigu, za to- stalo mi je jako, posebno za marginalizovane, posebno za neprepoznate i da je to momenat kako politički radimo u sistemu brige. Moja privilegovana pozicija može nekome da napravi bolju startnu poziciju - kazala je Dakić.
Kao problem vidi to što ljudi ne znaju šta im pripada.
- Vrlo sam svjesna svojih privilegija u životnoj i profesionalnoj poziciji. I trudim se da taj dio probam da podijelim sa drugima, da to zasija dalje, da neko zna da ima zaštitu u tom sistemu - kazala je Dakić.
Ono što se nekad zanemari, a jako je važno je da i onima koji brinu treba briga.
- Svaka hrabrost podrazumijeva svjesnot o ranjivosti, o riziku, o mogučnosti gubitka, povrede i uprkos tome istrajavanje. Bez ranjivosti nema hrabrosti. Briga, takođe, znači svjesnost o sopstvenoj ranjivosti, o ranjivosti drugog. To je velika svjesnost da možeš biti više povrijeđen ako ti je stalo, možeš da izgubiš ako ti je stalo, ali to su i jedini načini da dobiješ - rekla je Dakić.
Prema njenim riječima, pripadanje ne iziskuje odricanje od autentičnosti, već apsolutnu autentičnost.
- Ali ne možemo da tražimo od ljudi da budu autentični tamo gdje im je elementarna bezbjednost ugrožena. To je nepošteno tražiti i nepošteno je pomisliti da neko treba da bude autentičan kad zna da može da bude prebijen, ucijenjen. Ipak, što više vidimo autentičnih ljudi, onih koji se suprotstavljaju normama tako i mi učimo. Ali pitanje je i šta mi hoćemo. Hoćemo li da se uklopimo ili hoćemo da budemo svoji? Biraćemo razne stvari u životu, ali je bitno da to bude odluka iza koje možemo da stanemo - smatra Dakić.
<h2>RANJIVOST BEZ OBZIRA NA POZICIJE</h2>
Psihološkinja i psihoterapeutkinja Itana Kovačević, poručila je da su ljudska bića ranjiva bez obzira na koji način radili i iz koje pozicije dolazili.
- Kada bi svi shvatili svoju ranjivost, to bi bilo jako značajno. Potrebno je da se mijenja svijest, što je jako teško. Kada bi svi shvatili ranjivost kao dio našeg ličnog iskustva i mogućnosti da to podijelimo, niko ne bi bio ranjiviji od drugoga. U odnosima ne otvaramo pitanje odgovornosti i praštanja u polju brige, što je jako važno. Odgovornost je da prihvatam svoje greške, da sam ranjiva, da griješim i razmišljam o tome šta mogu drugačije. Važno je i da praštamo i ne ostanemo zarobljeni u poziciji nepravde. To je jako težak proces - rekla je Kovačević.
Stoga je jako bitno sa drugima napraviti odnos razumijevanja, jer se, kako je dodala, tako stvaraju sigurni prostori.
- Ali je bitno da budemo otvoreni i za druge prostore. Važno mi je da promišljate o tome šta za vas znači briga i kako vi brinete o drugima - rekla je Kovačević.
Ustvrdila je da jedino što mijenja ljude, poboljšava život i daje im sigurnost odnos.
- Postoje tehnike koje su korisne, ali jedino što zaista donosi promjenu je odnos. Ja ne mogu zadovoljiti svoje potrebe bez drugih ljudi, bez emocije, bez odnosa. Hrabrost je da se ljudi otvore, da priznaju da imaju problem, da im je potrebna pomoć i podrška. Hrabrost je da možemo da govorimo o svojim ranjivostima, a to se uči. Ako hoćemo da se razvijamo moramo da promišljamo o sebi. Nikad nećemo znati sve naše potrebe i u svakom trenutku ih prepoznati i nikad nećemo biti savršeni, ali možemo da se povežemo na različite načine - sigurna je Kovačević.
Smatra da je jedina normalnost kada damo sebi slobodu da promijenimo svoj stav.
Festival se realizuje kao dio projekta "BIZA: umjetničko-aktivistički festival LezBiTransKvir žena", uz finansijsku podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore, a dodatnu podršku pruža i Globalni fond za žene.

Autentičnost uvijek podrazumijeva snagu, ali i ranjivost

Vladajuća koalicija u Mađarskoj, predvođena premijerom Viktorom Orbanom, podnijela je danas parlamentu prijedlog zakona koji predviđa zabranu Parade ponosa u Budimpešti, čime je nastavila sa represivnim potezima nad LGBTQ+ zajednicom u toj zemlji.
Prijedlog zakona, koji takođe omogućava vlastima da koriste softver za prepoznavanje lica za identifikaciju učesnika skupova, gotovo izvesno će biti usvojen, pošto vladajuća koalicija ima dvotrećinsku većinu u parlamentu.
Prema prijedlogu zakona, nedozvoljeno je održavanje ili prisustvovanje događajima koji krše sporno mađarsko zakonodavstvo o „zaštiti djece“, koje zabranjuje „prikazivanje ili promociju“ homoseksualnosti mlađima od 18 godina.
Za prisustvovanje zabranjenom događaju predviđena je kazna do 200.000 mađarskih forinti (500 eura), a država bi taj novac preusmjerila za „zaštitu djece“, predviđa prijedlog zakona.
Prijedlog zakona je najnoviji Orbanov korak protiv LGBTQ+ osoba, budući da je njegova vlast ranije usvojila zakon koji su borci za ljudska prava i drugi evropski političari opisali kao represivan prema seksualnim manjinama.
Vlada sebe prikazuje kao pobornika tradicionalnih porodičnih vrijednosti i branilaca hrišćanske civilizacije od onoga što naziva „rodnim ludilom“ i tvrdi da je njena politika usmjerena na zaštitu djece od „seksualne propagande“.
Mađarski zakon o „zaštiti djece“, usvojen 2021. godine, zabranjuje „prikazivanje ili promociju“ homoseksualnosti u sadržajima koji su dostupni maloljetnicima, uključujući televiziju, filmove, reklame i literaturu. Taj zakon takođe zabranjuje pominjanje LGBTQ+ pitanja u školskim obrazovnim programima.
Orban je u februaru nagovijestio da će njegova vlada preduzeti korake da zabrani Parade ponosa u Budimpešti, koja privlači hiljade ljudi i slavi istoriju LGBTQ+ pokreta, promovišući jednaka prava gej, lezbejske, biseksualne i transrodne zajednice.
Organizatori Parade ponosa u Budimpešti, koja ove godine obilježava 30. godišnjicu, opisali su Orbanovo nastojanje da zabrani taj događaj kao ograničavanje slobode govora i okupljanja.

1250x600

Novi anti-LGBT zakon u Mađarskoj predviđa zabranu Prajda i upotrebu softvera za prepoznavanje lica

Sunčan dan, navijanje na plaži Raffaello, balun u vazduhu i aplauzi publike za atraktivne poteze u moru od 14 stepeni – u Herceg Novom se i ovog februara igrao picigin.
Već tradicionalno, deveti put, Praznik mimoze ponudio je jedan od najatraktivnijih sportsko-zabavnih programa u kojem je učestvovalo 11 ekipa, među kojima je prvi put bio i ženski tim – Galiotice. Turnir je imao i humanitarni karakter, kojem su se pridružili i osvajači prva tri mjesta i u cjelosti donirali svoje nagrade, navode u saopštenju iz Opštine Herceg Novi.
U poretku na vrhu tabele nije bilo promjena – četvrtu godinu zaredom pobjednik je ekipa Zeleničke tihe vale: Ivan Matović, Milan Kostić, Lazar Vuksanović, Dušan Vujinović i Vladimir Pavlović.
- Ove godine se, za razliku od prošlih, nismo nešto naročito spremali, ali opet smo pokazali da smo najbolji i da se picigin još igra u Zelenici. Imali smo dobru konkurenciju, posebno ističem ekipu iz Hrvatske koja igra drugačije picigin, ali ipak se, izgleda, sudijama i publici više sviđa naš stil igre - kazao je Matović.
Drugoplasirana ekipa Udruga Makarski picigin igrala je u sastavu: Roko Saničić, Mario Pihler, Nino Ravlić, Milan Grubišić, Mihovil Marinović i Marino Popović.
Došao sam čak iz Švedske samo radi ovoga, kao pojačanje ekipi, zato što sam čuo utiske od prošle godine i rekao sam da moram doći. I stvarno, nisam se razočarao, već oduševio ljudima, vremenom, provodom. Svaka čast na organizaciji, na gostoprimstvu, na svemu", kazao je Saničić i najavio da sljedeći put stižu sa još dvije ekipe i „ciljaju zlato, srebro i bronzu".
Treće mjesto osvojila je ekipa Blavori – Nemanja Mandić, Luka Ljubisavljević, Ivan Samardžić, Marko Božović i Rade Đukić.
- Ušli smo sa nula stresa i sto posto samopouzdanja, a ako nastavimo ovako, mislim da sljedeće godine možemo da osvojimo turnir - istakao je Mandić.
Pehar za najatraktivniji potez dodijeljen je Lazaru Vuksanoviću iz ekipe Zeleničke tihe vale, a priznanje za najmlađeg učesnika ponio je Aleksandar Dabović, član ekipe Got.
- Drugi put sam na takmičenju u piciginu i drugi put osvajam ovo priznanje, mada sam prošle godine preskočio jer mi je ruka bila povrijeđena. Mnogo sam uzbuđen. More je bilo hladno, ali je sunčan dan pa je lakše. Svaka čast svim učesnicima - kazao je Dabović.
Članica ženske ekipe Galiotice i najstarija učesnica turnira, Rada Đaković, kaže da je ideja o formiranju prve ženske postave u piciginu došla „sasvim spontano, slučajno i u zadnji vakat".
- Da je bilo malo više vremena, da se malo bolje konkuriše ovim muškima, bilo bi bolje, ali mi smo se odlično snašle. Ono što je najbitnije, htjele smo da pokrenemo malo prave novske ženske energije na, po meni, jednom od najatraktivnijih programa Praznika mimoze. Nadam se da će zaživjeti ženski picigin - kazala je Đaković.
Deveti turnir u piciginu nastupom su otvorili Gradska muzika, prvi i mlađi ansambl mažoretki i trombonjeri, što je jedan od noviteta, ističe organizator Vuksan Stamenković.
- Uz pehare pobjednicima, statue učesnicima, novitet je i to što su svi dobili članske karte kao uspomenu na ovogodišnji turnir. Bilo je izuzetno dobro, svi su se odazvali, i nebo i sunce su dali svoj doprinos. Ovogodišnje iznenađenje bila je ženska ekipa, Rada je napravila performans i doprinijela da turnir bude još bolji nego inače - kazao je Stamenković.
Naredna godina biće jubilarna, pa je organizacijski tim već počeo da razmatra kako da deseti turnir u piciginu bude još bolji, i kada je riječ o promociji i organizaciji. Vjeruju da će imati podršku da naprave još jedan februarski spektakl i iz Herceg Novog pošalju najljepše priče.

Kad balun poleti, zima prestaje: Na Prazniku mimoze održan deveti turnir u piciginu

Bivši ministar spoljnih poslova Savezne Republike Jugoslavije i nekadašnji ambasador pri Ujedinjenim nacijama (UN) Vladislav Jovanović preminuo je sinoć u 93. godini života, saopštila je njegova porodica.
Diplomatsku karijeru je započeo 1957. godine u ministarstvu inostranih poslova Jugoslavije.
Bio je šef diplomatije u dva mandata, ambasador pri UN, Turskoj, službovao u Briselu, Londonu.
Četiri godine je proveo na položaju referenta ambasade u Briselu (1960-1964), zatim je bio drugi sekretar ambasade u Ankari (1967-1971), savjetnik ambasade u Londonu (1975-1979).
Bio je ambasador SFRJ u Turskoj od 1985. do 1989. godine.
Vodio je nekoliko delegacija Jugoslavije na mirovnim i drugim pregovorima tokom devedesetih godina prošlog vijeka.

Preminuo Vladislav Jovanović, bivši ministar spoljnih poslova SRJ

Sljedeća runda razgovora između zvaničnika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Irana biće održana u četvrtak u Ženevi.
To je, kako prenose mediji, izjavio ministar spoljnih poslova Omana, ubrzo nakon što je šef iranskog diplomatskog tima rekao da očekuje da će se tada sastati sa američkim izaslanikom Stivom Vitkofom.
Ministar spoljnih poslova Omana, Badr el Busaidi rekao je na društvenim mrežama da je zadovoljan što može da potvrdi sastanak "sa pozitivnim naporima da se učini dodatni korak ka finalizaciji sporazuma".
Oman je ranije bio domaćin indirektnih razgovora o nuklearnom programu Irana i posredovao je u posljednjoj rundi u Ženevi prošle sedmice.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči je u intervjuu emitovanom danas rekao za američku televizijsku mrežu Si Bi Es (CBS) da postoji "dobra šansa" za diplomatsko rešenje nuklearnog pitanja, dodajući da je to jedino pitanje o kojem se razgovara.
Američka administracija insistira na ustupcima od svog dugogodišnjeg protivnika i izgradila je najveće američko vojno prisustvo na Bliskom istoku u posljednjih nekoliko decenija.
Predsjednik SAD Donald Tramp upozorio je u petak da su mogući ograničeni napadi na Iran, čak i nakon što je Arakči u to vrijeme rekao da Teheran očekuje da će predlog sporazuma biti spreman u narednih nekoliko dana.
Arakči je rekao da Iran još uvijek radi na nacrtu predloga. Dodao je da Iran ima pravo da obogaćuje uranijum. U petak je rekao da njegove američke kolege nisu tražile nulto obogaćivanje kao dio posljednje runde razgovora, što američki zvaničnici nisu javno rekli.
I Iran i SAD su signalizirali da su spremni za rat ako razgovori o nuklearnom programu Teherana propadnu.

Sljedeća runda razgovora između SAD i Irana biće održana u četvrtak

Evropska komisija zatražila je “punu jasnoću” od Sjedinjenih Američkih Država i pozvala svog trgovinskog partnera da ispuni preuzete obaveze nakon što je Vrhovni sud SAD-a poništio dio najširih carina koje je uveo predsjednik Donald Tramp.
Trump je oštro reagovao na odluku suda i u subotu poručio da želi globalne carine od 15 posto, što je povećanje u odnosu na 10 posto koje je najavio dan ranije.
Evropska komisija je saopštila da trenutna situacija ne pogoduje ostvarivanju "pravedne, uravnotežene i obostrano korisne" transatlantske trgovine i ulaganja, kako je dogovoreno i precizirano u Zajedničkoj izjavi EU-SAD iz augusta 2025. godine.
Američki i evropski zvaničnici prošle godine su postigli trgovinski sporazum kojim se uvodi uvozna carina od 15 posto na 70 posto evropske robe koja se izvozi u Sjedinjene Države. Evropska komisija vodi trgovinsku politiku za svih 27 država članica EU.
Visoki zastupnik u EU je u nedjelju najavio da će predložiti pregovaračkom timu Evropskog parlamenta da se proces ratifikacije sporazuma stavi na pauzu, prenose mediji.
- Čisti carinski haos od strane američke administracije. Više niko ne može da se snađe u svemu ovome. Samo otvorena pitanja i rastuća neizvjesnost za EU i ostale trgovinske partnere SAD-a - napisao je na društvenim mrežama Bernd Lange, predsjedavajući odbora Parlamenta za međunarodnu trgovinu.
Vrijednost trgovine robom i uslugama između EU i SAD-a iznosila je 1,7 biliona eura u 2024. godini, odnosno u prosjeku 4,6 milijardi eura dnevno, prema podacima statističkog ureda Eurostat.
- Dogovor je dogovor. Kao najveći trgovinski partner Sjedinjenih Američkih Država, EU očekuje da SAD ispune svoje obaveze iz Zajedničke izjave – baš kao što EU stoji iza svojih obaveza. Proizvodi iz EU moraju nastaviti imati najpovoljniji mogući tretman, bez povećanja carina iznad jasno definisanog i sveobuhvatnog plafona koji je ranije dogovoren - poručila je Evropska komisija.
Najveći evropski izvozni proizvodi u SAD su farmaceutski proizvodi, automobili, avioni, hemikalije, medicinski instrumenti te vino i žestoka pića. Među najvećim američkim izvoznim proizvodima u EU su profesionalne i naučne usluge poput platnih sistema i cloud infrastrukture, nafta i gas, farmaceutski proizvodi, medicinska oprema, aeronautički proizvodi i automobili.
- Kada se primjenjuju nepredvidivo, carine su po svojoj prirodi disruptivne, potkopavaju povjerenje i stabilnost na globalnim tržištima i stvaraju dodatnu neizvjesnost u međunarodnim lancima snabdijevanja - dodala je komisija.
Kao primarno trgovinski blok, EU ima snažan instrument za mogući odgovor, takozvani Instrument protiv prisile. On uključuje niz mjera za blokiranje ili ograničavanje trgovine i ulaganja iz zemalja za koje se utvrdi da vrše neprimjeren pritisak na države članice ili kompanije u EU.
Mjere mogu uključivati ograničavanje izvoza i uvoza roba i usluga, zabranu pristupa zemalja ili kompanija javnim tenderima u EU ili ograničavanje stranih direktnih investicija. U svom najtežem obliku, ovaj mehanizam bi praktično zatvorio pristup tržištu EU sa 450 miliona potrošača i nanio milijarde dolara gubitaka američkim kompanijama i ekonomiji SAD-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ftramp-kaze-da-uvodi-globalne-carine-od-15-odsto&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: lgbtq