Vlada Crne Gore usvojila je na jučerašnjoj sjednici novu listu ljekova, na koju je uvršteno 11 ljekova koji proširuju mogućnosti liječenja kardiovaskularnih, onkoloških bolesti kostiju, kao i neuroloških oboljenja kod djece. 
Kako je saopšteno iz Ministarstva zdravlja, na listu su dodati i posebni oblici ljekova za pacijente na bolničkom liječenju i za primjenu u komori za citostatike. Uz to, dodatno je uključeno 12 generičkih lijekova, čime se povećava izbor pristupačnih i efikasnih terapijskih opcija.
- Ove izmjene predstavljaju značajan korak u većoj dostupnosti najsavremenije terapije za crnogorske osiguranike, a samim tim i u razvoju i modernizaciji crnogorskog zdravstvenog sistema. Ovo je, takođe, potvrda posvećenosti Ministarstva zdravlja i Vlade Crne Gore unapređenju zdravlja stanovništva, uz efikasnu upotrebu državnih resursa - saopšteno je iz tog resora.
Iz Ministarstva zdravlja poručuju da u kontinuitetu prate potrebe pacijenata, ali i zdravstvenih institucija, kako bi se kroz pravovremene i stručne odluke osigurala najbolja moguća zdravstvena zaštita za sve građane.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Na teret države savremena terapija za kadriovaskularna, onkološka, neurološka oboljenja

Martin Skorseze je jedan od ključnih autora američkog novog talasa, pokreta koji je redefinisao američku kinematografiju, širio granice filmske umjetnosti i istraživao njene mogućnosti.
Kroz remek-djela poput Taksiste i Razjarenog bika, Martin Skorseze je prikazivao Ameriku zagušenu prljavštinom savremenog života.
Njegovi filmovi bave se raznim temama, od kriminalnih organizacija i korumpirane vlasti do pitanja duhovnosti i vjere. Budući da mu je mentor bio niko drugi nego Džon Kasavetes, još jedan pionir američkoga novog talasa poznat po improvizaciji, nije čudno što su se ti uticaji prelili i u Skorsezeov umjetnički izraz.
Skorseze, kralj gangsterskih filmova, s pravom se ubraja među najveće američke reditelje svih vremena, u istom rangu s Kopolom, Spajkom Lijem, Tarantinom i Kjubrikom. Njegov intenzivan stil pripovedanja uveliko je oblikovan inspiracijom iz svjetske kinematografije.
Skorseze nije samo reditelj, već i pravi filmski znalac.
Kao strastveni zagovaratelj svjetskog filma učinio je više od gotovo bilo koga na podsticanju filmskih klasika iz svih dijelova svijeta.
Neprestano podsjeća na važnost filmske pismenosti i ističe da istorija filma ne smije da padne u zaborav.
Zbog toga su ga mlađe generacije ponekad kritikovale, posebno kada nije pokazivao oduševljenje Marvelovim filmovima, već se stalno vraćao vesternima Džona Forda.
Međutim, Skorseze upozorava da je smjer kojim tržište ide znak polagane smrti nezavisnoga filma.
Odrastao u filmskom svijetu od malih nogu, Skorseze ima nevjerovatno znanje o istoriji kinematografije. Zato nije izabrao samo deset, već čak 125 omiljenih filmova. Tokom godina objavljivao je i razne sopune te liste.
Njegov izbor otkriva nevjerovatno širok filmski ukus, spoj najvažnijih remek-djela 20. vijeka. Na toj listi nalaze se filmovi koje bi, prema Skorsezeu, svako trebalo da pogleda kako bi bolje razumio istoriju sedme umjetnosti.
Ipak, i među tih 125 naslova Skorseze ima nekoliko ličnih favorita. Kada su ga zamolili da izdvoji samo pet, teška srca je odabrao The Searchers i Citizen Kane, a potom i The Red Shoes, Felinijev 8½ i The Leopard Lučina Viskontija.
Govoreći o The Leopardu, reditelj je objasnio: "Još jedno remek-djelo o Siciliji, razmišljanje o vječnosti, raskošna istorijska freska u boji i na 70 mm filmu. Vrijeme je pravi glavni lik u The Leopardu, vrijeme koje obuhvata epohe i vijekove, sicilijansko vrijeme koje se proteže unedogled i aristokratsko vrijeme u kojem se ništa ne žuri i sve se odvija tačno onako kako treba, baš kao što je oduvijek bilo".
The Leopard je veličanstvena istorijska drama koja istražuje društvene odnose u 19. vijeku u Italiji i na Siciliji.&nbsp;
- Mogao bih danima da pričam o tom filmu. S godinama mi postaje sve važniji - kazao je Skorseze.
U nastavku pogledajte njegovu opsežnu listu preporuka:
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;The Infernal Cakewalk (1903)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Secrets of the Soul (1912)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;The Four Horsemen of the Apocalypse (1921)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Nosferatu (1922)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Dr. Mabuse the Gambler (1922)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Metropolis (1927)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Napoleon (1927)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;The Power and the Glory (1933)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;It Happened One Night (1934)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Mr. Deeds Goes to Town (1936)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;La Grande Illusion (1937)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Mr. Smith Goes to Washington (1939)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Stagecoach (1939)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;The Roaring Twenties (1939)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;The Rules of the Game (1939)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Citizen Kane (1941)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;How Green Was My Valley (1941)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Sullivan’s Travels (1941)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Cat People (1942)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Arsenic and Old Lace (1944)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Rome, Open City (1945)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Children of Paradise (1945)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Duel in the Sun (1946)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Gilda (1946)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;A Matter of Life and Death (1946)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Paisan (1946)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Beauty &amp; The Beast (1946)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;The Lady From Shanghai (1947)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;T-Men (1947)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;I Walk Alone (1947)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;The Red Shoes (1948)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Germany Year Zero (1948)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Force of Evil (1948)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;La Terra Trema (1948)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Macbeth (1948)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Raw Deal (1948)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Bicycle Thieves (1948)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Caught (1949)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;The Third Man (1949)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Stromboli (1950)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;The Flowers of St. Francis (1950)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Gun Crazy (1950)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Night and the City (1950)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;An American in Paris (1951)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;The River (1951)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Ace in the Hole (1951)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;The Magic Box (1951)
&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;The Bad and the Beautiful (1952)

500x500

Martin Skorseze objavio spisak svojih 125 omiljenih filmova

Pripremamo izbornu listu na kojoj neće biti studenti, već ljudi kojima dajemo povjerenje da ispune naše zahtjeve - rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) jedan od studenata u blokadi Aleksandar Milošević.
On kaže da je kriterijum za izbor kandidata, koje predlažu svi fakulteti, da ne budu članovi vladajućih stranaka, dok se o uslovima za eventualno učešće opozicije još diskutuje.
Nakon šest mjeseci protesta sa kojih zahtijevaju odgovornost za pogibiju 16 ljudi u padu nadstrešnice u Novom Sadu, studenti u blokadi zatražili su 5. maja raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora jer, kako su naveli, “vlast ne pokazuje ni najmanju inicijativu” da ispuni njihove zahtjeve.
Predsjednik Srbije odgovorio im je da “neće dugo čekati”.
- Cilj nam je da budu raspisani sredinom maja. Ako se to ne desi, ulazimo dalje u radikalizaciju, na naš miran način da stavimo vlasti do znanja da tražimo izbore - kaže Milošević.
Dodaje i da vlada koja bi bila formirana nakon izbora treba da pripremi uslove za održavanje novih i da bi njen mandat trebalo da bude oročen.
Studenti u blokadi nemaju lidere i o svim pitanjima, među kojima su i nastupi u medijima, odlučuju plenumi.
Poštuje se “princip rotacije”, odnosno, da niko od studenata ne bude dominantan u javnosti.
Tako je odlučeno da o zahtjevu za raspisivanje vanrednih izbora za RSE govori Aleksandar Milošević, student Matematičkog fakulteta u Beogradu.
RSE: Na koji način se studenti u blokadi uključuju u eventualnu izbornu trku?
Milošević: Studenti će uskoro izaći sa svojom listom koja se trenutno pravi, ali na njoj nećemo biti mi, nego ljudi kojima dajemo povjerenje.
To će biti lista stručnjaka, radnika i drugih koji do sada nisu imali prevelike veze sa politikom, a kojima dajemo povjerenje da nam, kao prvo, ispune zahtjeve, a kao drugo da se usklade sa nekim vrijednostima na koje većina ljudi u Srbiji gleda kao na zdravorazumske.
Razlog zašto studenti neće biti na listi je taj što smo se svi mi vremenom upoznali i pri biranju možemo da budemo možda subjektivni, a poenta ove liste je da bude što objektivnija i da se kandidati biraju zbog njihove sposobnosti.
Biramo one za koje znamo da mogu da nam ispune zahtjeve i njima ćemo dati povjerenje.
RSE: Koji su kriterijumi za učešće na listi?
Milošević: Pored toga što ne treba da bude student, odlučili smo da ta osoba ne smije biti član nijedne stranke vladajuće koalicije.
Pored toga, ne treba da bude funkcioner ili da je bila funkcioner neke od opozicionih stranaka, mada je taj uslov još podložan amandmanima i još uvek je diskutabilan. Suština je da je to neko ko nije učestvovao u nekoj višoj politici.
Naš cilj je da ljudi koje budemo izabrali na tu listu i koji se aktiviraju što više zastupaju narod, a što manje interese određene stranke.
RSE: Kako odlučujete o kandidatima?
Milošević: Svaki fakultet predlaže svoje kandidate. Svaki (univerzitetski) grad ima svoj broj mjesta.
Konkretno u Beogradu, gdje je trenutno 51 fakultet u blokadi, svaki predlaže dva kandidata i dvije rezerve. Oni moraju biti jedan muškarac i jedna žena. Postoji algoritam koji će da garantuje poštovanje Zakona o rodnoj ravnopravnosti.
Garantuje se i da će u prvih 125 mjesta na listi biti zastupljeni kandidati svih fakulteta u blokadi u Srbiji.
RSE: Predsjednik države Aleksandar Vučić poručio je da “nećete dugo čekati” na raspisivanje izbora, ali nije precizirao kada bi to moglo da se dogodi. Postoji li rok do kada ćete čekati i koji su dalji koraci ako zahtjev ne bude ispunjen?
Milošević: Cilj nam je da izbori budu raspisani sredinom maja. Oni prema zakonu onda moraju da se održe 45 do 60 dana od dana raspisivanja.
Nije poželjno da ih ostavimo za dalje ljeto jer će ljudi biti na odmorima.
Ako ne budu raspisani, ulazimo dalje u radikalizaciju protesta i dalje ćemo pokušati da na naš standardan, miran način stavimo vlasti do znanja da mi tražimo izbore.
RSE: Vaši zahtjevi su usmjereni na pravosudne institucije, kako će izbori dovesti do toga da oni budu ispunjeni?
Milošević: Promjenom parlamenta, može da se zamijeni vrhovni javni tužilac, a to je najveći problem zato što je na njemu da ispuni većinu naših zahtjeva.
Kako tužilaštvo ne funkcioniše, ti zahtjevi ne mogu da se ispune. Zato tražimo promjenu parlamenta da bi institucije mogle da budu osposobljene da rade svoj posao.
RSE: Kako ocjenjujete kritike da izborni uslovi nisu ispunjeni i da se ne može očekivati fer trka?
Milošević: Te kritike su sasvim validne, izborni uslovi nisu dobri. Ali, ovo je najbolje što će izborni uslovi ikada biti za nas. Ako ne uradimo nešto povodom toga, oni će postajati sve gori. I ovo je trenutak gdje mi kao studenti mislimo da je najbitnije djelovati.
Zahtjev za izbore je svojevremeno imao naziv plan Š. Dakle, to nije bio ni plan A, ni B, ni V, nego poslednja mjera na koju smo bili spremni da pozovemo da bi nam bili ispunjeni zahtjevi.
Nadali smo se da će biti nekog drugog načina jer smo od početka bili protiv bilo kakve političke, odnosno stranačke artikulacije. Ovo opet nije ta stranačka artikulacija, ali većina nas na ovo gleda kao na krajnju mjeru koju smo morali da postavimo da bi se bilo šta ostvarilo.
Studenti će se uključiti kao kontrolori na izborima. Procijenili smo da nam treba oko 30 hiljada kontrolora da bismo što bolje spriječili izbornu krađu, a to je u situaciji blokada, gde su se svi aktivirali, više nego izvodljivo.
Trenutno razrađujemo kako najbolje da se rasporede kontrolori i to je nešto na čemu se radi dan i noć.
Pozivaćemo i sve građane koji žele da se aktiviraju da budu kontrolori ili ispred naše liste ili ispred neke druge liste ili nezavisne organizacije.
RSE: Da li vanredni izbori treba da pripreme teren za neke ubuduće izbore, odnosno da li bi vlada imala oročen mandat?
Milošević: Ideja kojom treba da se vodi naša lista su ciljevi oko kojih svi mogu da se slože. Među njima je prvih pet, šest tačaka pripremanje za nove izbore. I svi smo se složili da mandat nove vlade treba da bude oročen.
Profesori sa Fakulteta političkih nauka su njeno trajanje procijenili na 16 do 18 mjeseci, ako se ne varam. Toliko je otprilike potrebno da bi počelo sprovođenje čišćenja biračkog spiska, što je najbitnije.
U poboljšanje izbornih uslova ulaze i slobodni mediji. Već smo dobili raspisivanje konkursa za REM (Regulatorno tijelo za elektronske medije), ali tu treba još mnogo napredovati prije nego što sastav REM-a bude takav da će stvarno uticati da mediji rade profesionalno.
Cilj te vlade je i ispunjenje onoga što i sami naši zahtjevi uključuju - ako sudovi rade svoj posao, ako mediji rade svoj posao, ako su birački spiskovi čisti, možemo da očekujemo da izborni uslovi budu fer i onda će, ko god da izađe na te izbore, imati jednake šanse za pobjedu.

Srbija: Studenti u blokadi spremaju listu, traže izbore do ljeta

Grupa birača Pokret za Grad predala je danas Opštinskoj izbornoj komisiji (OIK) Budva listu za lokalne izbore u toj opštini, koji će biti održani 17. novembra. 
 
Nosilac liste Đorđe Zenović istakao je da je taj pokret formiran uz podršku građana nezadovoljnih aktuelnom političkom situacijom u Budvi. 
 
- Na početku, prije 45 dana, bio sam pomalo skeptičan da li ćemo uspjeti da u kratkom roku do predaje liste okupimo ljude i sačinimo gradsku, građansku, lokalnu listu koja će biti nešto potpuno drugačije u odnosu na sve što smo do sada gledali u Budvi - rekao je Zenović, prenosi portal RTV Budva. 
 
Prema njegovim riječima, građani su prepoznali nezadovoljstvo prema aktuelnoj političkoj situaciji i brzo se priključili pokretu. 
 
- Za svega tri dana sakupili smo preko 350 potpisa podrške našoj izbornoj listi - dodao je Zenović. 
 
Komentarišući dosadašnje političke aktere, Zenović je kazao da je razočaran u lokalnu i republičku vlast, navodeći da se odnos prema Budvi nije promijenio ni nakon 2020. godine. 
 
- Praksa da se prema Budvi odnose kao prema zloj maćehi se nastavila, i to je za nas apsolutno neprihvatljivo - rekao je Zenović. 
 
Zenović je upozorio da je grad zarobljen političkim partijama, građevinskim lobijima i organizovanim kriminalnim grupama. 
 
On je istakao da se najveća vrijednost u takvom gradu nalazi u slobodnim ljudima koji su, kako je rekao, okupljeni u njegovom pokretu.
- Iza nas ne stoji apsolutno nijedna politička partija, nijedna organizacija ili kriminalna grupa. Iza nas stoje samo naša imena i prezimena, i tako će ostati dok god ovaj pokret postoji - poručio je Zenović. 
 
On je dodao da će kampanja biti finansirana isključivo iz ličnih donacija, u skladu sa zakonom. 
 
Zenović je pozvao sve građane Budve da iskoriste svoje biračko pravo na predstojećim izborima. 
 
- Ako ostanu kod kuće, daju legitimitet sadašnjoj vlasti i lošoj praksi koja se poslednjih godina dešava u našem gradu. Krajnje je vrijeme da se preduzmu koraci, jer ako ostane status quo, bojim se da za ovaj grad više neće biti povratka - rekao je Zenović. 
 
Kako je kazao, ukoliko se ne reaguje, Budva će u narednih godinu do dvije definitivno izgubiti šansu da se može izvući. 
 
- Imamo rješenja za većinu problema sa kojima se naš grad susreće, kao i kvalitetne ljude spremne da pomognu da ovaj grad vratimo na pravi put. Naš cilj je da Budvi vratimo titulu Kraljice Mediterana, koju je, nažalost, davno izgubila - poručio je Zenović. 
 
OIK je večeras utvrdila izbornu listu "Pokret za Grad".

Pokret za Grad predao listu za izbore u Budvi

Opština Danilovgrad i lokalni portal „Volim Danilovgrad“ pokrenuli su internet platformu poplavedanilovgrad.me, namijenjenu prijavi štete i koordinaciji pomoći nakon nedavnih poplava koje su pogodile ovu opštinu.
Obilne padavine u prvoj sedmici januara izazvale su izlivanje rijeke Zete, usljed čega su poplavljeni brojni stambeni i ugostiteljski objekti, kao i saobraćajnice na više lokacija. Nova platforma omogućava građanima da brzo i jednostavno prijave pretrpljenu štetu i pošalju fotografije sa terena, kako bi se prikupili relevantni podaci za procjenu obima štete i planiranje sanacije.
Cilj ove inicijative je da se, na osnovu pristiglih prijava, precizno utvrdi stanje na terenu, organizuju hitni radovi na čišćenju i sanaciji odvodnih kanala, te da se dugoročno spriječe slične situacije.
Prema posljednjim podacima, vodostaj rijeke Zete je u opadanju – sa maksimuma od preko 1.189 centimetara pao je na oko 1.012 centimetara danas, 9. januara. Ipak, posljedice su i dalje ozbiljne: poplavljeno je više od 20 domaćinstava u naseljima Pažići, Strahinjići, Spuž, Podanje, Bandići i Klikovače, evakuisano je oko 15 osoba, a više putnih pravaca i mostova, uključujući i glavni gradski most, bilo je privremeno van funkcije.
Najkritičnija situacija bila je u Danilovgradu, gdje je voda prodrla u kuće i poslovne prostore, a saobraćaj je na više lokacija bio potpuno obustavljen.
<h2>Zaštita privatnosti građana</h2>
Iz Opštine Danilovgrad naglašavaju da će se lični podaci građana – ime, broj telefona i e-mail adresa – koristiti isključivo u svrhu kontakta u vezi sa prijavom i neće biti javno objavljivani niti prosljeđivani trećim licima bez izričitog pristanka. Fotografije će služiti isključivo za dokumentovanje štete i koordinaciju pomoći, a građanima se preporučuje da, ukoliko je potrebno, zamagle lica ili registarske oznake na snimcima.
– Ovo je zajednička akcija građana i institucija – svaka prijava pomaže da se šteta brže sanira i da se sistemski spriječe buduće poplave – poručuju iz Opštine.
Građani Danilovgrada pozvani su da koriste platformu poplavedanilovgrad.me i na taj način doprinesu bržoj reakciji nadležnih službi i efikasnijem oporavku zajednice.
Opština Danilovgrad je najavila i da će u ponedjeljak otvoriti poseban žiro-račun za prikupljanje donacija za pomoć ugroženim porodicama, čime se nastavlja koordinisana akcija podrške nakon ove prirodne nepogode.

Opština Danilovgrad i portal „Volim Danilovgrad“ pokrenuli platformu za prijavu štete nakon poplava

U Informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, u 19 sati pogledajte:
Tema dana: Obećanja o izlasku iz vlasti i druge priče
- Ultimatumi DNP-a 
- Stanje nakon poplava
- Neustavni dan Republike Srpske, čestitke i prisustvo crnogorskih predstavnika 
- Protesti u Iranu
Gosti emisije su Dragutin Popović, istoričar i Dragan Koprivica, izvršni direktor CDT-a
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Itana Kaluđerović.

Informativna emisija 24 sata: Gosti Dragutin Papović i Dragan Koprivica

Poslanik Pokreta Evropa sad Miodrag Laković je, nakon današnje sjednice Predsjedništva Demokratske narodne partije (DNP) na kojoj je razmatrano dalje učešće te stranke u državnoj i lokalnoj vlasti u Podgorici, kazao da počinju da proviruju stvarni razlozi protesta u Botunu.
Na sjednici Predsjedništva DNP-a nije donijeta odluka o napuštanju vlasti, već partija traži ustavne promjene, odnosno da srpski jezik bude službeni, izmjene Zakona o državljanstvu... U suprotnom, kako su rekli, napustiće Vladu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdnp-trazi-ustavne-promjene-ili-izlazi-iz-vlasti-zahtijevace-da-srpski-jezik-bude-sluzbeni-i-izmjene-zakona-o-drzavljanstvu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Počinju da proviruju stvarni razlozi protesta u Botunu, kao kamenje ispod snijega koji kopni. Čudo da nema i kapele - naveo je Laković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLakovicMiodrag%2Fstatus%2F2009642051806061003%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009642051806061003%7Ctwgr%5E4dd51891af1acae4a2d2fac9fd0ed3e0652c3401%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković o zahtjevima DNP-a: Čudo da nema i kapele

Iza demonstranata u Iranu ostao je pravi haos – spaljeno turbe, uništene desetine vozila hitnih službi i demolirana javna imovina, dok vlasti ističu da su protesti prerasli u oružanu pobunu dirigiranu iz inostranstva.
Iranska državna televizija objavila je snimke na kojima se vidi vandalizovano i zapaljeno turbe vjerskog velikodostojnika Sajida Mahmuda u gradu Dezfulu, u pokrajini Huzestan.
Prema izvještajima zvaničnika, ovo je samo jedan u nizu napada na vjerske i javne objekte tokom proteklih noći.
<h2>Bilans uništenja i napadi na vatrogasce</h2>
Gradonačelnik Teherana iznio je šokantne podatke o razmjerama materijalne štete, tvrdeći da cilj demonstranata nije bio samo protest, već stvaranje slike potpunog bezvlašća.
- Napali su bolnice, dva medicinska centra, 26 banaka, 25 džamija, baze Basija (paravojne formacije) i policijske objekte kako bi proširili haos - izjavio je gradonačelnik.&nbsp;
Posebno zabrinjava podatak da je zapaljeno 48 vatrogasnih vozila, uključujući osam teških kamiona, a vatrogasci su napadani dok su pokušavali da ugase požare.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fclashreport%2Fstatus%2F2009560208729895135%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009560208729895135%7Ctwgr%5Ed5b4e481e1a48e475527acb06af62c7896b7d617%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Kao odgovor na eskalaciju, Sekretarijat Vrhovnog vijeća za nacionalnu bezbjednost Irana izdao je oštro saopštenje u kojem se navodi da snage bezbjednosti i pravosuđe „neće imati nimalo popuštanja prema saboterima“.
U saopštenju se ističe da su nedavni događaji, iako započeti kao protest zbog nestabilnosti tržišta, preuzeti od strane „cionističkog režima i SAD-a“. Vijeće navodi da nijedan patriota ne bi dozvolio paljenje nacionalnih simbola poput zastave ili skrnavljenje spomena na generala Kasema Sulejmanija.
- Snage bezbjednosti su tu da spriječe nesigurnost. Oni koji imaju ekonomske primjedbe ne čine djela koja dodatno pogoršavaju ekonomsku štetu - stoji u saopštenju, uz napomenu da je cilj neprijatelja destabilizacija zemlje kroz „hibridni rat“.
<h2>Hapšenja agenata</h2>
Iranske bezbjednosne službe saopštile su da su razbile nekoliko naoružanih terorističkih ćelija. U Teheranu je, prema navodima zvaničnika, uhapšen operativac Mosada koji je putem društvenih mreža primao instrukcije iz Njemačke za regrutovanje mladih i dokumentovanje nereda.
U gradu Borujerdu neutralisana je četvoročlana naoružana grupa koja je, prema policijskim navodima, pripremala operaciju „pod lažnom zastavom“ – planirali su da ubijaju civile kako bi za njihovu smrt okrivili državu. Zaplijenjeno je oružje, municija i oprema za izradu eksploziva.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fclashreport%2Fstatus%2F2009571324864463229%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009571324864463229%7Ctwgr%5Ed5b4e481e1a48e475527acb06af62c7896b7d617%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Takođe, u Teheranu je uhapšeno 40 osoba zbog korišćenja alata vještačke inteligencije (AI) za kreiranje lažnih fotografija i video-snimaka (deepfake), kako bi se stvorio privid masovnijeg haosa nego što je stvarno stanje na terenu.
Neredi su odnijeli i ljudske živote. Najmanje četiri policajca su poginula („stradali kao šehidi“, prema terminologiji iranskih medija) u odvojenim incidentima. U pokrajini Sistan i Beludžistan, pripadnici grupe Jaish al-Adl ubili su policajca Mahmuda Hagihata, dok su u gradu Lordeganu, u sukobu s demonstrantima naoružanim vojnim puškama, poginula dva policajca, a 30 ih je ranjeno.
Dodatno, pet osoba je poginulo tokom napada na policijsku stanicu u gradu Chenaranu, gdje su napadači pokušali da preskoče zidove objekta.
Dok iranski zvaničnici priznaju legitimnost ekonomskih prigovora građana, za nagli pad vrijednosti valute i rast troškova života direktno krive američke sankcije. Istovremeno, optužuju bivše i sadašnje američke zvaničnike, uključujući Donalda Trampa i Majka Pompea, za otvoreno podsticanje nasilja i podršku separatističkim grupama.

Tag: lista