U trenutku kada se povjerenje građana u zdravstveni sistem lomi između dugih lista čekanja, rastućih troškova i sve vidljivijeg jačanja privatnog sektora, pitanje o sudbini javnog zdravstva postaje pitanje društvene stabilnosti. Da li je sistem pred kolapsom ili pred ozbiljnom reformom – to je dilema koja prevazilazi dnevnu politiku i zadire u samu suštinu socijalne države. Upravo u tom kontekstu, dr Elvir Zvrko, poslanik Demokratska partija socijalista, u razgovoru za Portal ETV, daje preciznu dijagnozu stanja: sistem nije nepovratno srušen, ali jeste na kritičnoj tački koja zahtijeva jasne odluke i strukturne promjene. Dr Zvrko, u razgovoru za Portal ETV, odgovarajući na pitanje da li se nepovratno ruši sistem javnog zdravstva, poručuje da takvo pitanje razumije i da ono proizlazi iz realnog iskustva građana. U tom kontekstu navodi: - Kada građanin mjesecima čeka pregled, kada mora da kupi lijek koji očekuje da dobije na recept, kada vidi da se sve češće otvaraju privatne klinike – prirodno je da stekne utisak da se sistem urušava. Zvrko potom jasno razdvaja percepciju od stvarnog stanja sistema i upozorava: - Ne smijemo ni pomisliti da se sistem javnog zdravstva urušava nepovratno. Prema Zvrkovim riječima, sistem jeste ozbiljno opterećen i zahtijeva strukturnu reformu, ali se ne može govoriti o njegovom nepovratnom kolapsu. On naglašava da građani danas najviše osjećaju produžene liste čekanja, otežan pristup specijalistima i potrebu da dio dijagnostike i terapije plate iz sopstvenog džepa. Zvrko objašnjava da su uzroci višeslojni – hronični manjak kadra u pojedinim specijalnostima, odlazak mladih ljekara u inostranstvo, neravnomjerna regionalna raspoređenost zdravstvenih radnika, porast broja hroničnih i onkoloških pacijenata, kao i administrativno opterećenje koje smanjuje efektivno vrijeme rada sa pacijentima. Njegova ocjena stanja je precizna: - Ovo nijesu simptomi kolapsa, već posljedica neadekvatnog planiranja i loše organizacije. <h2>Liste čekanja i trošak iz džepa građana</h2> Zvrko navodi da crnogorski zdravstveni sistem formalno vodi liste čekanja za neurgentne usluge iz sekundarne i tercijarne zaštite, ali da pacijenti u praksi na specijalističke preglede često čekaju i po nekoliko mjeseci – posebno u deficitarnim granama poput reumatologije, endokrinologije, kardiologije i pulmologije. Kako ističe, takvo čekanje mnoge primorava da pomoć potraže u privatnom sektoru, čime se direktno povećavaju troškovi iz sopstvenog džepa. Pozivajući se na podatke Svjetska zdravstvena organizacija, Zvrko ukazuje da je oko 9% domaćinstava u Crnoj Gori izloženo tzv. katastrofalnim zdravstvenim troškovima – izdacima koji ugrožavaju osnovne životne potrebe. Takođe, prema podacima Eurostat i SZO, oko 36,5% ukupnih zdravstvenih troškova u Crnoj Gori finansiraju sami građani, dok je prosjek Evropske unije oko 14%. Zvrko naglašava da je to ključni podatak, jer pokazuje da je finansijski teret zdravstva kod nas više nego dvostruko veći nego u EU i da najviše pogađa građane sa najnižim primanjima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260214140212_90c6238ad32e7f1048cf626f042b5fca0dfb08aa2154ab765f0de52a82d1dce7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260214140212_90c6238ad32e7f1048cf626f042b5fca0dfb08aa2154ab765f0de52a82d1dce7" data-rendition-name="original" width="640" height="427" loading="lazy" alt="doktor"><figcaption>Foto: Pixabay</figcaption></figure>  <h2>Ljekovi – test socijalne pravednosti sistema</h2> Govoreći o nabavci ljekova, Zvrko posebno apostrofira socijalnu dimenziju problema: - Ako pacijent sa minimalnim primanjima mora da kupuje terapiju koju bi trebalo da dobije kroz sistem, onda govorimo o ozbiljnom socijalnom problemu. Prema Zvrkovim riječima, javno zdravstvo mora garantovati stabilnu listu esencijalnih ljekova, redovno snabdijevanje, jasne kriterijume refundacije i zaštitu najugroženijih kategorija. U suprotnom, sistem ne ispunjava svoju funkciju. - Javno zdravstvo ne smije biti privilegija, već zagarantovano pravo. <h2>Odliv kadra i simbolična povećanja zarada</h2> Zvrko ukazuje da Crna Gora ima izražen problem zadržavanja kadra u javnom zdravstvu, posebno specijalista i medicinskih sestara. Iako ne postoje precizni godišnji registri odlazaka, prema njegovim riječima jasno je da zdravstveni radnici odlaze u privatni sektor ili u zemlje EU, gdje su uslovi rada i primanja znatno bolji. U tom kontekstu, osvrće se na nedavno povećanje plata medicinskim sestrama od 30–40 eura mjesečno i ocjenjuje da se ono formalno može predstaviti kao pozitivan pomak, ali suštinski nije dovoljno da promijeni trend. Zvrko precizira da, ukoliko je prosječna neto plata medicinske sestre 750–900 eura, povećanje od 30–40 eura predstavlja rast od 3–5%, što je na nivou jednog računa za struju, dok je uz inflaciju realni efekat dodatno umanjen.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260214140212_3e0788892dbd00c959f03d69e9e2d866fd0a2603f81869d9da12150d5900b921.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260214140212_3e0788892dbd00c959f03d69e9e2d866fd0a2603f81869d9da12150d5900b921" data-rendition-name="original" width="640" height="427" loading="lazy" alt="doktror"><figcaption>Foto: Pixabay</figcaption></figure>  Prema njegovim riječima, problem nije samo u visini plate, već i u preopterećenosti, velikom broju pacijenata po sestri, noćnim smjenama i dežurstvima, administrativnom pritisku i ograničenim mogućnostima profesionalnog razvoja. Zvrko upozorava da bez unapređenja radnih uslova minimalno povećanje zarade ostaje simbolična mjera, te da će se, ukoliko se takva kadrovska politika nastavi, odlazak sestara produžiti, pritisak na preostali kadar rasti, kvalitet njege trpjeti, a liste čekanja indirektno produžavati. <h2>Privatni sektor – dopuna, ne zamjena</h2> Govoreći o rastu privatnog sektora, Zvrko ističe da je to globalni trend i da u većini evropskih zemalja javni i privatni sektor koegzistiraju. Problem, prema njegovim riječima, nastaje kada javni sistem postane spor i nedostupan, a privatni jedini efikasan način za brzu uslugu, jer tada kvalitet i brzina postaju dostupni samo onima koji mogu da plate, što dovodi do nejednakosti. Zvrko naglašava da rješenje nije zabrana privatnog sektora, već jasna regulacija paralelnog rada, ugovaranje određenih usluga sa privatnim ustanovama preko Fonda zdravstva, transparentna kontrola kvaliteta rada i očuvanje dominantne uloge javnog sistema. Privatni sektor, kako ističe, treba da bude dopuna, a ne zamjena javnog. <h2>Kuda nas vodi sadašnji trend?</h2> - Prvi je prihvatanje ovakvog stanja i pasivnost, a što vodi daljem rastu listi čekanja, povećanju troškova iz džepa građana, produbljivanje nejednakosti i nastavak odliva kadra - każe on. Drugi pravac je, kako podvlači, ozbiljna reforma, digitalizacija i centralizovano upravljanje listama čekanja, aktivno kadrovsko planiranje, stimulacija deficitarnog kadra, racionalizacija upućivanja, ugovaranje dodatnih kapaciteta i fiskalna stabilizacija Fonda zdravstva. - Preduslov za ovaj drugi scenario je politička volja i sistemski pristup, a ne parcijalne mjere - napominje dr Zvrko. <h2>Da li su građani ugroženi?</h2> Zvrko zaključuje da građani nijesu napušteni, ali da jesu zabrinuti – i to s razlogom: - Građani nijesu napušteni, ali jesu zabrinuti – i s razlogom. Na kraju, definiše trenutak u kojem se sistem nalazi: - Ne govorimo o nepovratnom rušenju sistema, već o kritičnoj tački. Prema Zvrkovim riječima, ovo je trenutak odluke – da li će javno zdravstvo biti osnaženo sistemskim reformama ili prepušteno stihiji tržišta. Javno zdravstvo, kako poručuje, mora ostati garant kvalitetne i jednako dostupne zdravstvene zaštite.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Doktor Zvrko upozorava: Liste čekanja rastu, kadar odlazi, građani plaćaju, potrebne hitne promjene

U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) ne postoji lista čekanja za operacije malignih oboljenja debelog crijeva, što omogućava pacijentima da budu operisani u roku od nekoliko dana nakon pregleda kod hirurga, saopšteno je iz ove ustanove za Portal RTCG.
Mart je mjesec podizanja svijesti o značaju ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Tim povodom, Portalu RTCG je saopšteno da se u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) godišnje obavi oko 150 operacija pacijenata sa karcinomom debelog crijeva.
Kako su nam pojasnili, ove operacije, pored klasičnog načina hirurškog tretmana karcinoma debelog crijeva, uključuju i, kako navode, laparoskopske procedure.
- U KCCG ne postoji lista čekanja za operacije malignih oboljenja debelog crijeva, što omogućava pacijentima da budu operisani u roku od nekoliko dana nakon pregleda kod hirurga - istakli su u saopštenju.
Kažu da se u Crnoj Gori na godišnjem nivou registruje oko 300 do 340 novih slučajeva karcinoma debelog crijeva, od čega je približno 25 odsto dijagnostikovano u metastatskoj fazi bolesti.
- Prevedeno u brojkama otprilike oko 85-100 pacijenata godišnje se suočava sa uznapredovalim stadijumom ove bolesti - saopšteno je iz ove ustanove.
Kako su naveli, tokom pandemije COVID-19, zabilježen je blagi porast broja pacijenata koji su se inicijalno dijagnostikovali u metastatskoj fazi bolesti, ali, kako navode, sa sigurnošću nije moguće zaključiti da li je došlo do stvarnog porasta broja takvih pacijenata ili je to posljedica odlaganja pregleda zbog straha od zaraze koronavirusom.
Napominju da ovi podaci naglašavaju važnost redovnih preventivnih pregleda i ranog otkrivanja bolesti kako bi se povećale šanse za uspješno liječenje.
<h2>Program za rano otkrivanje raka debelog crijeva poboljšava ishode liječenja</h2>
Iz Kliničkog centra kažu da u Crnoj Gori postoji organizovan nacionalni program za rano otkrivanje raka debelog crijeva, te da je ovaj program usmjeren na muškarce i žene starosne dobi od 50 do 74 godine, koji nemaju simptome bolesti.
- Cilj ovog programa je rano otkrivanje premalignih lezija i raka debelog crijeva, što omogućava pravovremeno liječenje i bolji ishod bolesti. Skrining se sprovodi putem testa na prisustvo nevidljive krvi u stolici (iFOBT – imunohemijski test na okultno krvarenje) - ističu u saopštenju za Portal RTCG.
Ukoliko je test pozitivan, kako kažu iz ove ustanove, pacijent se potom upućuje na dodatne dijagnostičke procedure, poput kolonoskopije, radi tačnog utvrđivanja uzroka krvarenja.
Naglašavaju da je tokom 2023. i 2024. godine, u okviru ovog programa, pozvano oko 50% ciljne populacije da učestvuje u skriningu.
- Kod šest odsto testiranih osoba skrining test je pokazao pozitivan rezultat, nakon čega su upućeni na dalju dijagnostiku. Analize su pokazale da su kod oko dvije trećine otkrivene premaligne lezije, dok je kod 10% uzoraka postavljena dijagnoza raka debelog crijeva - ističu u KCCG.
Ovi podaci, kako navode, naglašavaju značaj ranog otkrivanja i prevencije raka debelog crijeva, a Nacionalni program skrininga omogućava rano otkrivanje bolesti i smanjenje smrtnosti.
<h2>Žujović: Rano otkrivanje raka debelog crijeva je ključno za uspješno liječenje</h2>
Sa tim je saglasan opšti i abdominalni hirurg dr Janko Žujović, koji za Portal RTCG-a poručuje da rano otkrivanje raka debelog crijeva značajno povećava šansu za izliječenje, što je, kako ističe, ključni razlog za učestvovanje u skrining programima.
Doktor kaže da se kolorektalni karcinom (rak debelog crijeva i rektuma) klasifikuje prema stadijumima na osnovu veličine tumora, dubine invazije zida crijeva, prisustva metastaza u limfnim čvorovima i udaljenih organa.
- Šanse za potpunim izliječenjem u ranim stadijumima bolesti (0, I, II) su mnogo veće i one iznose od 75 do 100 odsto, često bez potrebe za hemoterapijom. Dok u kasnim stadijumima bolesti, kada se verifikuje prisustvo tumorskih ćelija u limfnim čvorovima ili kad postoje metastaze u drugim organima šansa za preživljavanje uz adekvatno liječenje (hirurgija, hemoterapija, imunoterapija) je značajno manja i iznosi 50-65 odsto za III stadijum i 10-15 odsto za IV stadijum - naglasio je dr.
Što se tiče hirurških zahvata na debelom crijevu i rektumu, one obuhvataju različite procedure, od uklanjanja polipa do resekcija dijelova crijeva, kaže dr.
- Prateći savremene trendove u hirurgiji debelog crijeva i rektuma, od 2019. godine kada je uradjena prva laparoskopska operacija tumora debelog crijeva, ova vrsta hirurgije je postala dio standardne prakse u KCCG - rekao je on.
Ističe da minimalno invazivna hirurgija omogućava manje rezove, kraći boravak u bolnici i brži postoperativni oporavak pacijenata, a samim tim, naglašava dr, doprinosi poboljšavaju ishoda liječenja.
- Oporavak nakon operacije raka debelog crijeva zavisi od tipa zahvata, prisustva komplikacija i opšteg zdravstvenog stanja pacijenta - kaže Žujović.
Ističe da uz pravilan postoperativni tretman i rehabilitaciju, većina pacijenata može voditi kvalitetan i normalan život nakon oporavka.
Žujović kaže da uslijed nedostatka Registra za maligna oboljenja, nije moguće utvrditi ukupan broj oboljelih tj. prevalenciju ovog oboljenja, kao ni broj novooboljelih tj. incidenciju za pojedina maligna oboljenja.
- Ne postoje konkretni statistički podaci o broju pacijenata u Crnoj Gori koji se javljaju s uznapredovalim stadijumom karcinoma debelog crijeva - ističe Žujović.
Premda, opšte je poznato da u mnogim zemljama, uključujući i Crnu Goru, značajan broj pacijenata dolazi kod ljekara tek u poodmakloj fazi bolesti, što, ističe dr, smanjuje šanse za uspješno liječenje.
- Faktori koji doprinose kasnoj dijagnozi su nedostatak simptoma u ranim fazama, nedovoljna svijest o važnosti preventivnih pregleda i ograničen pristup zdravstvenim uslugama (u nekim područjima može postojati otežan pristup specijalističkim pregledima) - naglasio je Žujović.

Preporuke za poboljšanje ranog otkrivanja, naglašava dr, su adekvatna edukacija stanovništva, odnosno povećanje svijesti o simptomima i važnosti ranog otkrivanja, zatim unapređenje nacionalnih skrining program i poboljšanje dostupnosti zdravstvenih usluga.

- Osigurati da svi građani imaju pristup preventivnim pregledima i dijagnostici, jer rano otkrivanje raka debelog crijeva je ključno za uspješno liječenje i povećanje stope preživljavanja - zaključio je Žujović.

Portal ETV

1084x550

U KCCG-u nema liste čekanja za operacije raka debelog crijeva

Čekanje za nalaz biopsije (Ph nalaz) na Odjeljenju za patohistologiju Centra za patologiju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) smanjeno je na jedan mjesec, saopšteno je iz KCCG. 
 
Navodi se da je na Odjeljenju za patohistologiju početkom septembra bilo 2,9 hiljada nezavršenih biopsija, a za taj nalaz se prosječno čekalo od dva i po do tri mjeseca. 
 
- Danas ima 1.470 nezavršenih biopsija i sada je prosječno vrijeme čekanja za nalaz oko mjesec - kazali su iz KCCG. 
 
Iz te zdravstvene ustanove su istakli da su zavidni rezultati ostvareni, pored dobre organizacije i pune podrške menadžmenta KCCG, zahvaljujući predanom radu ljekara Odjeljenja za patohistologiju na čelu sa načelnicom Mirjanom Miladinović, kao i angažovanjem konsultanata. 
 
- Budući da je patohistologija neizostavni put za postavljanje tačne dijagnoze, dobijanje blagovremeno Ph nalaza igra ključnu ulogu u brzom dijagnostikovanju bolesti, te samim tim i primjeni adekvatnih protokola liječenja, što utiče ne samo na tok već i ishod liječenja - navodi se u saopštenju. 
 
Dodaje se da je patologija neizostavna karika u skoro svim oblastima savremene medicine. 
 
- Zato patolozi blisko sarađuju sa svim specijalnostima a najčešće sa kolegama hirurških grana medicine, radiolozima i onkolozima - navodi se u saopštenju.

KCCG: Period čekanja za nalaz biopsije smanjen za tri puta

Kancelarija visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini (BiH) saopštila je večeras da naziv „Srpska kuća“, koji je dat objektu u Brčko distriktu, a koji je navodno kupio Ugostiteljski servis Vlade Republike Srpske (RS), nije u skladu sa multietničkom strukturom Brčko distrikta i Bosne i Hercegovine.
- U posljednje vrijeme svjedočimo stalnom širenju neprovjerenih tvrdnji da kupovina napuštenog objekta kockarnice u Brčko distriktu od strane Ugostiteljskog servisa RS tokom 2025. godine predstavlja prijetnju punom i dosljednom sprovođenju Konačne arbitražne odluke za Brčko ili potencijalno kršenje Ustava BiH ili Statuta i zakona Brčko distrikta - navodi se u objavi OHR-a na društvenoj mreži Iks.
Ističe se da je supervizor za Brčko distrikt Luis Krišok već nekoliko mjeseci u kontaktu sa Vladom RS i rukovodstvom Brčko distrikta u vezi sa ovim pitanjem.
OHR navodi da će pravovremeno uklanjanje ovog natpisa obezbijediti pozitivno okruženje za dijalog o drugim pitanjima vezanim za ovaj objekat.
- Kao što je rečeno u korespondenciji između supervizora i generalnog sekretara Vlade RS iz septembra 2025. godine, koja je dostavljena čelnicima Brčko distrikta, nijedan entitet ne može provoditi izvršnu vlast u Brčko distriktu, osim u slučajevima kada je to izričito definisano Statutom distrikta - naglašeno je u objavi.
Supervizor Krišok je dodao da ima puno povjerenje u sposobnost čelnika Brčko distrikta da riješe ovo pitanje u interesu svih zainteresovanih strana i u skladu sa Statutom distrikta.

Kancelarija visokog predstavnika u BiH traži skidanje naziva „Srpska kuća“ s objekta u Brčko distriktu

Četiri osobe su ubijene u napadu nožem koji je u utorak izvršio muškarac u državi Vašington, saopštile su lokalne vlasti i potvrdile da je napadač smrtno upucan.
Kancelarija šerifa okruga Pirs saopštila je da su zamjenici šerifa u 08.40 časova po lokalnom vremenu odgovorili na prvu prijavu da 32-godišnji muškarac krši nalog o zabrani kontakta u kući na poluostrvu Ki, sjeverozapadno od Takome, prenose agencije.
Dok su bili na putu prema mjestu napada oko 9.30 časova, dobili su dodatni izvještaji da muškarac nožem ubada ljude ispred kuće, saopštila je kancelarija šerifa.
- Prvi zamjenik šerifa stigao je na lice mjesta u roku od oko tri minuta i pucao u osumnjičenog, koji je zatim proglašen mrtvim -izjavila je policajka Šelbi Bojd, portparolka Istražnog tima okruga Pirs, u državi Vašington.
Tri žrtve napada nožem su ostale mrtve na licu mjesta, a jedna je preminula tokom transporta u bolnicu. Sudska evidencija okruga Pirs pokazuje da je žena koja je živjela na toj adresi prošlog maja zatražila i dobila jednogodišnju zabranu pristupa za svog 32-godišnjeg sina.
Ona je u zahtjevu napisala da njen sin ima problema sa mentalnim zdravljem i zloupotrebom nedozvoljenih supstanci i navela da je već fizički nasrtao na nju, a nedavno joj je i otvoreno prijetio govoreći da je njen "grob već iskopan".

Četiri osobe ubijene u napadu nožem u Vašingtonu

Nakon urušavanja dijela saobraćajnice u Radovićima, Opština Tivat je angažovala firmu za geološka istraživanja i projektovanje Geo Standard iz Nikšića kako bi se utvrdili uzroci nastale situacije, saopštili su iz Direkcije za investicije.
Poslije obilaska lokacije i uvida u stanje na terenu, preliminarno stručno mišljenje ukazuje da je do urušavanja došlo usljed prirodnih geoloških procesa u podlozi, koji su dodatno aktivirani izuzetno obilnim i dugotrajnim padavinama, prenosi Radio Tivat.
Područje Luštice izgrađeno je od izrazito karstifikovanih krečnjaka. Za ovaj tip terena karakteristični su brojni karstni fenomeni, poput podzemnih pukotina, kaverni, kanala i šupljina, koje često nijesu vidljive na površini, a mogu se nalaziti i na većim dubinama objasnili su iz kompanije za geološka istraživanja.
Velike količine padavina dovele su do pojačanog podzemnog oticanja i intenzivne infiltracije vode, što je izazvalo ispiranje sitnih čestica nasipa i površinskog sloja prema dubljim zonama podloge. Time je destabilizovan površinski sloj iznad postojeće karstne anomalije, a nakon gubitka oslonca došlo je do lokalnog urušavanja kolovozne konstrukcije.
Preliminarni nalazi ukazuju da se kritična zona nalazi na dubini većoj od izvedenog iskopa (oko tri-četiri metra), dok postoje indicije o mogućoj šupljini na dubini većoj od sedam metara. Ovakve geološke anomalije u karstnim terenima mogu postojati bez vidljivih površinskih znakova i ne mogu se pouzdano detektovati bez primjene posebnih inženjerskogeoloških istražnih metoda.
Ističu da ovakve pojave predstavljaju prirodan rizik u područjima sa razvijenim podzemnim karstnim sistemima, naročito tokom ekstremnih hidroloških događaja.
Narednih dana biće sprovedena detaljna geofizička i geotehnička istraživanja kako bi se precizno utvrdila geometrija i prostorni obuhvat eventualnih podzemnih šupljina, te definisalo trajno rješenje sanacije. Po završetku istraživanja biće izrađen konačan stručni elaborat i sprovedene mjere koje će obezbijediti dugoročnu stabilnost i bezbjednost saobraćajnice.

Tivat: Geološki procesi uzrok urušavanja puta u Radovićima

Četvorica muškaraca na gliseru registrovanom u SAD-u ubijena su u kubanskim vodama, saopštilo je kubansko Ministarstvo unutrašnjih poslova. U izjavi ministarstva navodi se da su putnici glisera otvorili vatru na plovilo obalske straže koje im se približavalo. U incidentu, koji se dogodio u blizini ostrva na sjevernoj obali Kube, ranjeno je još šest osoba, piše BBC.
<h2>Ministarstvo: Otvorili su vatru na našu patrolu</h2>
U saopštenju objavljenom putem kubanske ambasade u SAD-u, ministarstvo je preciziralo da je plovilo registrovano na Floridi – s registracijskom oznakom FL7726SH – uočeno u srijedu ujutro u blizini Cayo Falconesa, u centralnoj provinciji Villa Clara. Identitet osoba na gliseru, kao ni razlog njihovog boravka u tom području, za sada nije poznat, a kubanska vlada poručuje da je pokrenuta istraga kako bi se događaj “razjasnio”.
Kada se kubansko plovilo s pet pripadnika granične straže približilo gliseru radi identifikacije, “posada glisera koji je bio u prekršaju otvorila je vatru” i pritom ranila kubanskog zapovjednika, stoji u saopštenju.&nbsp;
- U sukobu koji je uslijedio, prema dosadašnjim informacijama, ubijena su četiri napadača na stranom plovilu, a šestorica su ranjena - dodaje se.
Ranjene osobe su evakuisane i pružena im je medicinska pomoć.
<h2>Incident u vrijeme pojačanih tenzija</h2>
Ovaj se incident događa u vrijeme pojačanih napetosti između SAD-a i Kube, koja se suočava s produbljenom krizom goriva. Kriza je pogoršana američkom blokadom isporuka nafte iz Venezuele, dugogodišnje kubanske saveznice u regionu. Kubansko saopštenje aludiralo je na te tenzije, navodeći da “suočena s trenutnim izazovima, Kuba ponovo potvrđuje svoju odlučnost da zaštiti svoje teritorijalne vode” i očuva svoj suverenitet.
Incident se takođe poklapa s dolaskom američkog državnog sekretara Marka Rubija u Sveti Kristofor i Nevis na sastanak s karipskim liderima. Posjeta se odvija u sklopu nastojanja Trampove administracije da pojača pritisak na kubansku vladu, ali i zbog drugih regionalnih pitanja.
BBC je kontaktirao američki State department i Bijelu kuću za komentar.

Tag: lista-cekanja