Kratošija je simbol našeg podneblja, simbol kulture, tradicije i običaja, ali i simbol truda generacija koje su je njegovale i sačuvale od davnina do danas, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, otvarajući svečanost obilježavanja Međunarodnog dana kratošije. Događaj je upriličen sinoć u Vili Gorica pod pokroviteljstvom predsjednika države, a u organizaciji Evropskog reda vinskih vitezova OEVE – Legatura Crna Gora, u saradnji sa kompanijom „13. jul Plantaže“ AD i Biotehničlim fakultetom Univerziteta Crne Gore. Svečanost je okupila predstavnike Vlade Crne Gore, ministre i poslanike, predsjednike i potpredsjednike opština, članove diplomatskog kora i ambasada u Crnoj Gori, renomirane vinske stručnjake i novinare, članove reda vinskih vitezova, proizvođače vina sorte kratošija, kao i goste iz zemlje i inostranstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042509048_e00c3572ca98c8fd820b265d18b6dc7486ffab8ccfc2265f6ac543ebcbd08b44.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025042509048_e00c3572ca98c8fd820b265d18b6dc7486ffab8ccfc2265f6ac543ebcbd08b44" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Svečano obilježen Međunarodni dan kratošije "> </figure>  - Riječ je o najstarijoj autohtonoj sorti vinove loze koja oslikava bogatu enološku, istorijsku i kulturnu tradiciju naše zemlje. Naučna istraživanja su potvrdila da je Crna Gora kolijevka kratošije. Ova sorta je simbol našeg podneblja, simbol kulture, tradicije i običaja, ali i simbol truda generacija koje su je njegovale i sačuvale od davnina do danas. Obnavljajući i čuvajući kratošiju, istovremeno čuvamo autentičnost Crne Gore i gradimo temelje za dalji razvoj crnogorske vinske scene - kazao je predsjednik. Milatović ističe da će nakon potpisivanja Deklaracije o proglašenju Međunarodnog dana kratošije, zajedno sa Evropskim redom vinskih vitezova – Legatura Crna Gora, predstavnicima Vlade Crne Gore, kompanijom 13. jul Plantaže, Privrednom komorom Crne Gore, Udruženjem somelijera i Udruženjem vinogradara i vinara Crne Gore sljedeći korak na putu ka punoj afirmaciji Crne Gore kao “jedne od najatraktivnijih vinskih destinacija” biti inicijativa za usvajanje Deklaracije o proglašenju Crne Gore Zemljom vina.&nbsp; - Time želimo da na simboličan način potvrdimo naš državni, ali i duhovni odnos prema očuvanju i razvoju vinarske tradicije u ime onih koji su tu tradiciju gradili, čuvali, ali i u ime onih kojima tu tradiciju ostavljamo u nasljeđe - naveo je Milatović.&nbsp; <h2>Drobnič: Vinski viteški red se dobro uklapa u okruženju Crne Gore</h2> Prisutne je pozdravio i izaslanik Evropskog reda vinskih vitezova OEVE za Crnu Goru, Mitja Drobnič koji je podsjetio da Evropski red vinskih vitezova djeluje kroz teritorijalne organizacije, a da je jedna od njih organizacija u Crnoj Gori.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042509048_701f55b444c5d7ac8b99cba3c7afdd8cb1930ae1a93aa5d849e144f07e7be3e9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025042509048_701f55b444c5d7ac8b99cba3c7afdd8cb1930ae1a93aa5d849e144f07e7be3e9" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Svečano obilježen Međunarodni dan kratošije "> </figure>  - Vinski viteški red se sa svoja dva prioriteta dobro uklapa u okruženju Crne Gore. Prvi prioritet je zalaganje za kulturu vina i gajenje istorijske tradicije vina, a Crna Gora jeste zemlja vina i želi da nadgradi svoj vinski karakter. Drugi prioritet je zalaganje za evropske vrijednosti, evropski identitet i evropske integracije, a Crna Gora se nalazi u centru proširenja Evropske unije i želi da postane članica EU. Vinski vitezovi su u Crnoj Gori u vrlo kratkom vremenu uspjeli da uspostave svoju organizaciju i svoje aktivnosti prenesu u okruženje i pokrenu nekoliko korisnih inicijativa. Siguran sam da su vinski vitezovi ne samo spremni, već i sposobni da pokrenu još više inicijativa koje će biti korisne za Crnu Goru - naveo je Drobnič.&nbsp; Prvi prokonzul Evropskog reda vinskih vitezova OEVE – Legatura Crna Gora, Ljubiša Krgović podsjetio je na istoriju sorte kratošija.&nbsp; - Današnji dan je prava prilika da podsjetim na akademika Marka Ulićevića koji je postavio temelje za današnju zakonsku realizaciju vina koju mi imamo, ali je i 1959. godine vizionarski napisao – Smatram da je najstarija i najraširenija kalifornijska sorta zinfandel identična sa našom kratošijom, njeno porijeklo inače nije utvrđeno, te je veoma vjerovatno da potiče iz naših krajeva gdje su je naši iseljenici mogli prenijeti. Marko Ulićević i njegov institut na čijem je čelu su prikupili 17 biotipova kratošije. Ja vjerujem, da će ustanovljavanje Dana kratošije doprinijeti da u skorijoj budućnosti imamo makar onoliko proizvođača koliko imamo biotipova kratošije - poručio je Krgović. U okviru manifestacije bila je upriličena prezentacija i degustacija vrhunskih vina sorte kratošija od sedam renomiranih crnogorskih vinarija, čime je dodatno afirmisan kvalitet i autentičnost crnogorskih vina na domaćoj i međunarodnoj sceni.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović: Kratošija simbol našeg podneblja, kulture, tradicije i običaja

Finasijskom ropstvu, u kojem se našlo više stotina crnogorskih porodica, &nbsp;zbog kredita uzetih u švajcarskim francima, ni nakon 9 godina od &nbsp;izglasavanja Zakona o konverziji, se ne nazire kraj. Klijenti čekaju &nbsp;izjašnjenje Ustavnog suda, ali i odgovore od Vrhovnog državnog &nbsp;tužilaštva i Specijalnog državnog tužilaštva ko je falsifikovao mjenicu &nbsp;od 42 miliona eura, koju je kao dokaz priložio advokat Miloš Komnenić, &nbsp;inače počasni konzul Izraela u Crnoj Gori.
Predstavnik prevarenih klijenata Dragan Senić, u emisiji Epicentar na &nbsp;Gradskoj TV, kkazao je da su za ovaj špekulativni posao, koji je u našoj &nbsp;državi plasirala tadašnja Hypo Alpe Adria banka (danas Addiko banka) &nbsp;najviše odgovorni oni koji su ga dozvolili, odnosno guverneri Centralne &nbsp;banke Crne Gore – Ljubiša Krgović, Milojica Dakić i Radoje Žugić.
- Guverner &nbsp;Dakić, u vrijeme donošenja zakona, je bio protiv njega i samo govorio &nbsp;svojim službenicima „nemojte da talasate, da ovo prođe i ništa nije &nbsp;uradio. Plašio se svoga hlada. A gospodin Žugić je bio baš onako &nbsp;revnosan i plašio sve na Odboru za ekonomiju govoreći šta će se desiti &nbsp;ako Crna Gora izgubi spor sa Hypo bankom pred Međunarodnim sudom u &nbsp;Parizu. Banka je izgubila arbitražu i šta ćemo sad? Takođe, predali smo &nbsp;dokument, koji je više knjiga žalbi i primjedbi na zakon, a Žugić &nbsp;obavještava odbor da nismo ništa predali- rekao je Senić. &nbsp;
Objasnio &nbsp;je i da su svi ponuđeni ugovori bili u švajcarskim francima, ali da &nbsp;franak nikada nije ušao u Crnu Goru, što je i Cetralna banka &nbsp;konstatovala.
- Franak ne postoji. Imamo ugovore koji to dokazuju. &nbsp;Franak nikada nije ušao u Crnu Goru. Neko za ovo mora da odgovara- &nbsp;istakao je Senić.
Osvrnuo se i na žutu uplatnicu od 42 miliona eura, za koju se ispostavilo da je falsifikovana.
- Advokat &nbsp;Miloš Komnenić je donio žutu uplatnicu od 42 miliona eura. Ko mu ih je &nbsp;dao? Odakle ovih 42 miliona? Jesu li plaćeni? Nije plaćeno ni centa, to &nbsp;je CBCG potvrdila! Neko mora da odgovora za ovo i za 248 miliona eura &nbsp;oslobađanja Hypo Alpe Adria banke i uzimanja imovine bez centa i prodaje &nbsp;te imovine. U prodaju imovine su išli sa falisfikovanim mjenicama- &nbsp;tvrdi Senić.
Ako ne ostavare svoja prava u Crnoj Gori, dodaje Senić, obratiće se međunarodnom sudu.
- Ne &nbsp;budemo li mogli da ostvarimo svoje pravo u Crnoj Gori, tražićemo ga &nbsp;pred međunarodnim sudovima i tužićemo državu Crnu Goru, pogotoovo ako &nbsp;država nije spremna da se suprostavi ovakvom kriminalu- zaključio je &nbsp;Senić.

Komnenić donio lažnu mjenicu od 42 miliona: Dakić i Žugić zažmurili, tužilaštvo i dalje nijemo

U Budilniku na Televiziji E razgovaramo o prodaji narkotika koja se više ne odvija samo na ulicama nego i putem QR-kodova i anonimnih sajtova. Pitamo kako zakon prepoznaje i tretira ovu digitalno-uličnu prodaju i na koji način se pravni sistem bori sa tom pojavom?&nbsp;
 
Otvaramo i pitanje povjerenja u informacije na društvenim mrežama koje se šire brže nego ikad - kako prepoznati tačnu vijest?&nbsp;
 
Biće riječi i o tome koliko je Crna Gora napredovala u tehnološkom smislu, ali i sa kojim se izazovima suočava na tom putu.
 
Vraćamo se i vrijednostima koje traju – kroz „Školu zlatnih vrijednosti“, gdje se uče vez i šivenje, pa pitamo koliko tradicija pronalazi svoje mjesto u savremenom društvu?&nbsp;

Budilnik na TV E: O uličnoj prodaji narkotika, tehnološkom napretku i tradiciji

Napajanje strujom u podgoričkom naselju Zagorič normalizovano je, saopšteno je iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS).
No, zbog novog ispada, bez struje su ostali još neki djelovi Podgorice.
- Zbog ispada KB 10 kV “Malo Brdo” iz TS 35/10 kV “Gorica A”, trenutno su bez napajanja električnom energijom zgrade kod Ruskog konzulata, bivše Pazarište, Siti Kej i dio iza njega, dio između Morače i puta za Spuž, naselje oko Ars Medike, dio Momišića kod ambasade Ukrajine i Malo brdo- naveli su iz CEDIS-a.

Zagorič dobio struju, bez napajanja Malo brdo i dio Momišića

Iz Demokratske narodne partije (DMP) reagovali su na saopštenje Uprave policije (UP) povodom akcije u Botunu 30. decembra.
Saopštenje je, tvrdi portparolka DNP-a Jovana Todorović, neistinito i namjerno manipulativno.
- Javno pitamo direktora UP Lazara Šćepanovića da li će podnijeti ostavku kad sjutra objavimo snimak na kome direktor Vodovoda komanduje komunalnim policajcima i zajedno s njima pokušava da probije ogradu kako bi izazvao incident i stvorio "uslove" za reagovanje 680 policajaca?- upitala je Todorović.

Todorović: Hoće li Šćepanović podnijeti ostavku kada objavimo snimak na kome direktor Vodovoda komanduje komunalnim policajcima

Američki predsjednik Donald Tramp razmatra niz vojnih i nevojnih opcija prema Iranu, nakon smrtonosnih protesta u toj zemlji, prenosi CNN pozivajući se na američke zvaničnike.
Prema njihovim navodima, Tramp je posljednjih dana upoznat sa planovima koji uključuju moguće vojne udare na iranske bezbjednosne službe zadužene za gušenje protesta, ali i sajber-operacije, nove sankcije te druge mjere usmjerene na iranski režim. Unutar administracije, međutim, postoji zabrinutost da bi vojna intervencija mogla imati suprotan efekat i ojačati podršku vlastima u Teheranu.
Razmatra se i pružanje tehnološke pomoći demonstrantima, uključujući jačanje internet povezanosti, kako bi se zaobišla informativna blokada u zemlji. O konačnim koracima Tramp još nije donio odluku, ali se, kako navode zvaničnici, ozbiljno razmišlja o akciji zbog rastućeg broja žrtava.
Istovremeno, predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Bager Kalibaf upozorio je da bi Iran u slučaju američke vojne intervencije američke vojne i komercijalne baze smatrao legitimnim ciljevima odmazde.

Tag: ljubisa-krgovic

Milatović: Kratošija simbol našeg podneblja, kulture, tradicije i običaja

Komnenić donio lažnu mjenicu od 42 miliona: Dakić i Žugić zažmurili, tužilaštvo i dalje nijemo

Budilnik na TV E: O uličnoj prodaji narkotika, tehnološkom napretku i tradiciji

Zagorič dobio struju, bez napajanja Malo brdo i dio Momišića

Todorović: Hoće li Šćepanović podnijeti ostavku kada objavimo snimak na kome direktor Vodovoda komanduje komunalnim policajcima

CNN: Tramp razmatra vojnu intervenciju u Iranu

PRATITE TVe UŽIVO