— Ubij me, zakolji, samo me nemoj više mučiti... Te vapaje sam čuo kroz jauke, po naglasku sam znao da su naši — tim riječima Veselin Bojović iz Žabljaka opisuje mučenje Crnogoraca u splitskom logoru Lora, u Hrvatskoj.
On je jedini Crnogorac koji je kao devetnaestogodišnjak preživio 125 dana torture i zlostavljanja u Lori, ratne 1992. godine.
— Poslije te noći sam čistio taj blok C. Jedna ćelija je bila zatvorena… čistio sam krv, odsječeno uho i polni organ. Stražar Botić mi je rekao da su te noći mučeni moji zemljaci i da su sad u hladnjači — priča Bojović.
U Lori su od marta 1992. hrvatski vojni policajci 72. jedinice Hrvatske vojske zlostavljali i mučili civile i zarobljene pripadnike Jugoslovenske narodne armije (JNA), mahom srpske nacionalnosti, što je utvrđeno pravosnažnim presudama.
Za te ratne zločine — slučajevi Lora 1 (nad civilima) i Lora 2 (nad ratnim zarobljenicima) — Hrvatska je osudila osam vojnih policajaca na ukupno 60 godina zatvora.
Predmet Lora 3 i dalje je u fazi izviđaja.
Da se upravo slučaj stradanja tzv. „nikšićko-šavničke grupe“ vodi kao Lora 3, saopštilo je 2011. Županijsko državno odvjetništvo u Splitu.
Sudbina te grupe — 14 zarobljenih pripadnika rezervnog sastava JNA iz Crne Gore — ispituje se od 2007. godine.
I dalje nema optužnice.
Prema dostupnim podacima, u Lori su iz Crne Gore usmrćeni:
Dušan Barović, Luka Gazivoda, Borivoje Zirojević, Ranko Vujović, Dragoman Doknić, Dragan Jakovljević, Pavle Popović, Miloš Perunović, Ratko Simović, Neđeljko Janković, Miljan Šušić, Radivoje Petković, Radomir Vulić i Luka Adžić (razmijenjen u avgustu 1992. u teškom stanju, preminuo godinu kasnije u Nikšiću).
Njihovi posmrtni ostaci pronađeni su godinama kasnije na različitim lokacijama u Bosni i Hercegovini i sahranjeni u Crnoj Gori. Tijelo Miloša Perunovića nikada nije pronađeno.
<h2>&nbsp;Šta je Bojović preživio u Lori</h2>
Bojović je zarobljen kao vojnik JNA u proljeće 1992. na teritoriji BiH.
— Zarobili su me pripadnici Hrvatske vojske u Gabeli, blizu Čapljine. Poslije nekoliko dana odveli su nas u Loru. I šta sam tamo preživio — to niko ne može shvatiti. U nekim trenucima smrt je bila bolja, samo da se prekraju muke — kaže on.
Navodi da su u Lori u bloku C najbrutalnije mučeni momci iz „nikšićko-šavničke grupe“:
— Luka Adžić iz Nikšića je bio u tom bloku i ispričao mi je sve šta su im radili, a ja sam slušao njihove jauke i muke dvije-tri noći. Dijelila nas je samo pregrada...
Adžić je jedini iz grupe živ izašao iz logora — putem razmjene, u teškom psihofizičkom stanju, i preminuo je godinu kasnije.
— U Lori sam bezbroj puta bio premlaćen. Tukli su me i bejzbol palicama, mučili strujom. Odvedu me u tu prostoriju kao da se javim kući telefonom. I kreće mučenje... padam u nesvijest od bolova. To je improvizovani telefon: svežu mi žicu za prst, poliju vodom noge i zavrte... užasni bolovi — prisjeća se Bojović.
Opisuje i druga zlostavljanja:
— Kupali su nas gole hidrantom, tukli čim i ko stigne, gazili čizmama... Imam ožiljke i po licu.
— Od dasaka od sanduka za municiju kovao sam mrtvačke sanduke... dva sam napravio, zajedno sa zatvorenikom Čučkom iz okoline Čapljine...
Sjeća se i mučitelja:
— Najviše me je tukao upravnik Duić, ali bih prepoznao sve njih. I danas mi dolaze u san...
Vjeruje da je preživio jer ga je evidentirao Međunarodni crveni krst.
Dva puta je svjedočio u Crnoj Gori — 2012. i 2025. pred Specijalnim tužilaštvom — ali pravosudnog epiloga nema.
Zbog posljedica torture teško je narušenog zdravlja, a od države Crne Gore ne prima nikakvu naknadu:
— Živim od krampe i kanala koje kopam... Imam dvoje djece, dva studenta — kaže on.
<h2>Porodice stradalih traže pravdu</h2>
Među ubijenima je i 27-godišnji Nikšićanin Ratko Simović.
Njegova supruga Radmila kaže da država decenijama ćuti:
— Moj suprug je otišao na poziv države, koja ih nije zaštitila, niti je decenijama pominjala njihovu sudbinu, niti je tražila odgovornost...
— Za stradanje 14 momaka do danas nije pokrenuta zvanična istraga. Niko nije osuđen ni institucionalno ni moralno. Hrvatska nije priznala da je ratni zločin počinjen.
Primala je porodičnu invalidninu još od 1998:
— Taj iznos danas iznosi 538 eura. Nije se mijenjao od 2006.
<h2>&nbsp;Državni postupak sporo napreduje</h2>
Akcija za ljudska prava je saopštila da se od 2016. ispituju i sumnje u stradanje tzv. „barske grupe“ u Lori, ali bez rezultata.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je zahtijevao da se pitanje žrtava Lore uključi u međudržavne razgovore sa Hrvatskom.
Aneks Sporazuma o saradnji u procesuiranju ratnih zločina potpisan je 11. novembra 2025. i uvodi princip reciprociteta.
<h2>Pravnosnažne presude u slučajevima Lora 1 i Lora 2</h2>
Za zločine nad civilima i ratnim zarobljenicima osuđeni su:
• Tomislav Duić — 10 godina
• Emilio Bungur — 8 godina
• Tonči Vrhić — 10 godina
• Ante Gudić i Anđelko Botić — po 8 godina
• Davor Banić — 7 godina
• Miljenko Bajić — 4,5 godine
• Josip Bikić — 4 godine

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Svjedočenje preživjelog iz logora Lora o zločinima koji ni nakon 33 godine nijesu stigli do suda

Predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević položio je vijenac na spomenik stradalima u ratovima 90-ih u znak sjećanja na početak NATO bombardovanja prije 26. godina i tom prilikom izjavio da u gradu na čijem je čelu planira otvaranje muzeja posvećnog žrtvama logora Lora u Hrvatskoj.
Kovačević je kazao da od drugih &nbsp;zemalja treba da učimo kako se njeguje sjećanje na žrtve i da u tom kontekstu planira otvaranje muzeja žrtava logora Lora, jer se, kako je istakao, u Nikšiću trude da baštine kulturu sjećanja na one ljude koji su za ovu zemlju dali ono najvrednije što su imali i vojnici i civilne žrtve.
- Kao opština Nikšić imamo za budućnost planove da napravimo muzej žrtava Lore, koji bi, naravno, obuhvatao i priču o žrtvama iz Nikšićko-šavničke i Barske grupe, ali i svim onim žrtvama koje su u tim sistemima logora stradali i iz drugih krajeva. Vidimo da se ovih dana to pitanje tretira na jedan jako loš način. Mislimo da i Nikšić i Crna Gora na to treba da odgovore mnogo bolje- naglasio je Kovačević.
Istakao da je da se vidi kako druge zemlje postupaju kada su u pitanju njihove žrtve i da i Crna Gora treba da uči od njih.
- Ja sam skoro bio u Izraelu i vidio na koji se način oni odnose prema žrtvama Holokausta. Mislim da treba i mi da pamtimo i čuvamo od zaborava naše žrtve, kako, recimo one u Lori. Taj logor pominjemo zbog svega što je bilo u medijima prethodnih dana, ali to se odnosi i na one žrtve koje su stradale u NATO bombardovanju 1999. godine. Mislim da smo kao društvo odgovorni prema njima i da moramo to da pamtimo. Ne smijemo da dozvolimo da na njihova imena i na njihovu žrtvu padaju ljage, propaganda, nego da sve to gledamo onako kako su i naši preci gledali i pošteno čuvali sjećanje na sve one koji su kroz vjekove nosili luču slobode i za tu istu slobodu padali- naglasio je Kovačević.
Još jednom je u ime opštine Nikšić iskazao poštovanje svim žrtvama bombardovanja 1999. godine, svim vojnicima koji su branili tadašnju zemlju, a u Opštini Nikšić će, kako je kazao, i ubuduće gledati da čuvaju sjećanje na njih.

1250x600

Kovačević planira da u Nikšiću otvori muzej žrtava logora Lora

Organizacije za ljudska prava Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek i Akcija za ljudska prava iz Podgorice izrazile su protest zbog, kako rekli, netačnih izjava ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana.
Na upit medija o tome šta je Hrvatska spremna da uradi da se rasvijetli stradanje 14 pripadnika Jugoslovenske narodne armije (JNA) u splitskom logoru „Lora“ Grlić Radman je rekao kako je „sve oko događanja u zatvoru u Lori procesuirano i presuđeno, te je u domenu pravosudnog postupanja, što niti je moguće, niti potrebno komentarisati.“ 
- Ministar nije u pravu. Tačno je da je pravosnažnim presudama utvrđeno kako su pripadnici 72. bojne vojne policije Hrvatske vojske civile i ratne zarobljenike dovedene bez ikakvog pravnog osnova ponižavali, psihički i fizički zlostavljali, mučili i tjelesno kažnjavali, sve do smrti nekih od njih. No, nažalost nisu istraženi ni presuđeni svi zločini počinjeni u Lori. Upozoravamo na zakašnjeli postupak stradanja crnogorskih ratnih zarobljenika uprkos postojanju svjedočenja o tome da su se zločini nad njima dogodili - navedeno je u saopštenju koje potpisuju organizacije za ljudska prava Documenta.
Podsjećaju da Županijsko državno odvjetništvo Split (ŽDOS) od 2007. godine istražuje stradanja zarobljenih vojnih rezervista iz Crne Gore koji su na hercegovačkom ratištu zarobljeni 1992. i sprovedeni u vojno-istražni centar Lora u Splitu. Radi se o četrnaest pripadnika tzv. nikšićko-šavničke grupe, čija su prava bila zaštićena Ženevskim konvencijama i zakonima Republike Hrvatske. 
- Bili su ratni zarobljenici, koji su u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom, zasluživali zaštitu od mučenja i ubijanja: Radivoje Petković, Neđeljko Janković, Miljan Šušić, Ratko Simović, Duško Barović, Borivoje Zirojević, Dragoman Doknić, Radomir Vulić, Miloš Perunović, Ranko Vujović, Pavle Popović, Dragan Jakovljević, Luka Gazivoda i Luka Adžić - stoji u saopštenju.
Dodaju da se taj postupak zbog krivičnih djela protiv međunarodnog krivičnog prava, ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika, nedavno napokon pomakao s mrtve tačke, zamolnicom za pružanje međunarodne pravne pomoći iz ŽDOS i saslušanjem Veselina Bojovića.
- Preživjeli crnogorski zarobljenik iz splitske Lore, koji je na tom mjestu 1992. godine i sam doživio teško zlostavljanje, bio je i svjedok mučenja i ubistava i drugih ratnih zarobljenika iz Crne Gore. On je tek u februaru ove godine dobio priliku za svjedočenjem u Podgorici, nakon zahtjeva iz ŽDOS - naglašeno je u saopštenju.
Iz organizacija za ljudska prava Documenta su kazali da je u predmetima za zločine u Lori, za stradanje i mučenje civilnih zarobljenika iz Hrvatske i ratnih zarobljenika iz Srbije, po komandnoj odgovornosti već osuđen Tomislav Duić, zapovjednik Vojno-istražnog centra Lora.
- Ta se komandna odgovornost mogla primijeniti i u slučaju crnogorskih ratnih zarobljenika, jer su brojna svjedočenja govorila o svirepom mučenju zatvorenika, takođe u Lori. Međutim, to se iz nepoznatih razloga nije dogodilo. Takođe, uopšte ne vidimo šta bi u postavljanju legitimnog pitanja o procesuiranju zločina u Lori od strane zainteresovanih medija, ličilo na 'narativ koji cilja na izjednačavanje agresora i žrtve', kako je ministar Grlić Radman takođe izjavio. Nesporne činjenice o napadu na Dubrovnik i zločinima od strane JNA ni na koji način ne utiču na činjenice o torturi u Lori. Neophodno je dokumentovati i procesuirati sve ratne zločine, u svakom pojedinom slučaju, bez obzira na to ko su bili izvršioci, a ko žrtve. Na to nas sve obavezuje vladavina prava - dodaje se u saopštenju.
Iz Documenta žale što Grlić Radman, umjesto, kako su rekli, ohrabrenja na nastavak procesuiranja zločina, svojim izjavom pokušava uticati na rad nadležnih institucija.
- Pozivamo ministra da u skladu sa sopstvenom izjavom kako je: 'dugogodišnji i nepromijenjeni stav Republike Hrvatske da u odnosima s Crnom Gorom treba pronaći rješenja otvorenih pitanja kroz bilateralni dijalog, u duhu dobrosusjedskih odnosa i na temelju međunarodnog prava', pozove na procesuiranje svih ratnih zločina što uključuje i istragu zločina počinjenih nad tzv. nikšićko-šavničkom grupom i drugih neistraženih zločina u Lori - rekli su iz Organizacije za ljudska prava Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba, Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek i Akcije za ljudska prava iz Podgorice.

Grupa NVO: Grlić Radman nije u pravu, umjesto ohrabrenja na procesuiranje zločina, pokušava da utiče na rad nadležnih

Državno tužilaštvo Hrvatske odlučilo je da sasluša Veselina Bojovića, preživjelog crnogorskog zarobljenika iz splitskog logora Lora, koji je na tom mjestu 1992. godine doživio teško zlostavljanje i bio svjedok mučenja ili i ubistava ratnih zarobljenika iz Crne Gore, saopšteno je iz Akcije za ljudska prava (HRA). Bojović je trenutno na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) u Podgorici.
Do ovog koraka je došlo pošto su ova nevladina organizacija iz Podgorice i Documenta iz Zagreba, Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu dostavile dokumentarni film Televizije Nikšić Zlo proljeće ’92, u kojem je objavljen i njegov iskaz. 
HRA i Documenta pozdravili su ovaj korak ŽDOS s očekivanjem da će poslije 18 godina izviđanja konačno doći i do krivičnog gonjenja za mučenje zarobljenika iz Crne Gore, koji su od mučenja u Lori 1992. morali biti zaštićeni prema domaćem i međunarodnom pravu. 
- Bojović će biti saslušan danas, 13. februara, putem međunarodne pravne pomoći, u Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore. To će biti drugi put da on daje iskaz crnogorskom Državnom tužilaštvu o mučenju u Lori. Prvi put je saslušan prije 12 godina, od strane državne tužiteljke Lidije Vukčević - navedeno je u saopštenju HRA.
Kako su kazali, zahtjev za Bojovićevo saslušanje ove nedjelje predstavlja prvi korak hrvatskog Državnog odvjetništva u izviđaju zlostavljanja crnogorskih ratnih zarobljenika u Lori koji je u posljednjih 12 godina poznat javnosti. Izviđaj je otvoren još 2007. godine, ali se, ističu u HRA, do danas pouzdano ne zna što se preduzimalo. 
- Uprkos obimnom dokaznom materijalu nepoznate sadržine, koji je crnogorsko državno tužilaštvo dostavilo Hrvatskoj 2012. godine, još nije došlo ni do otvaranja istrage, ni do optuženja bilo koga za mučenje o kome je svjedočilo više osoba. Prekretnicu u istrazi napravio je dokumentarni film Radio Televizije Nikšić, Zlo proljeće ‘92, koji su HRA i Documenta, u novembru 2023. godine dostavile ŽDOS. Uz to, dostavljena je i analiza dostupnih podataka, sa spiskom potencijalnih svjedoka i žrtava - stoji u saopštenju HRA.
U martu 2024. godine predstavnice ovih NVO održale su sastanak sa predstavnicama ŽDOS, na kojem su obaviještene da ŽDOS četiri mjeseca nije pristupilo dostavljenom materijalu iz tehničkih razloga. 
Odmah poslije tog sastanka, u saradnji sa direktorom RTV Nikšić Nikolom Markovićem, ŽDOS-u je dostavljen CD sa kompletnim dokumentarnim materijalom. 
Prema informacijama koje je Documenta nedavno dobila od ŽDOS, nakon što je pregledala film, zamjenica Županijske državne asddvokatice, Rene Laura, uputila je film policiji i zatražila poseban izvještaj. 
- Policija je izvršila analizu dostavljenog materijala i sastavila izvještaj o izjavama koje su upućivale na izvršenje zločina nad ratnim zarobljenicima. Advokatica Laura je zatim podnijela zamolnicu za međunarodnu pravnu pomoć, tražeći saslušanje svjedoka od nadležnih institucija u Crnoj Gori, među kojima i Veselina Bojovića - navedeno je u saopštenju.
Bojović je u filmu svjedočio o brutalnom zlostavljanju Crnogoraca u Lori. Prema njegovom iskazu, jedan od neposrednih izvršitelja zločina u Lori bio je upravnik logora, Tomislav Duić, od koga je i on dobijao najviše batina. Za glavnog neposrednog izvršioca torture nad Lukom Adžićem, rezervistom iz Nikšića, Bojović imenuje Tanju Duić, tadašnju Duićevu suprugu. 
- Opisuje da je mučenje vršeno tako što je Duićeva Adžića bacala pod noge, gazila, uvlačila u kućicu za pse, tjerala da reži dok drugi zatvorenici na njega laju. Od strane čuvara primorani su da se bodu noževima, da jedni druge šamaraju, jer ako ne udare dovoljno jako, dobijali bi udarce pendrecima, dok su im žice improvizovanog telefona priključivali na polni organ, gdje se prilikom zavrtanja stvarala indukcija. Bojović svjedoči i o mučenju u bloku C, nakon koga je vidio sasvim krvave prostorije, jedno otkinuto uho i polni organ. Napominje da mu je tom prilikom tadašnji stražar u Lori Anđelko Botić rekao da su njegovi „zemljaci sad u hladnjači“ (od Luke Adžića je saznao da su oni pripadali nikšićko-šavničkoj grupi JNA) - navedeno je u saopštenju HRA.
HRA i Documenta ponovo apeluju na ŽDOS da nakon svih ovih godina, proširi istragu i konačno procesuira odgovorne za mučenje i stradanje crnogorskih vojnika u Lori, uključujući i Veselina Bojovića. 
Podsjećaju, ŽDOS od 2007. godine istražuje stradanja zarobljenih vojnih rezervista iz Crne Gore koji su na hercegovačkom ratištu zarobljeni 1992. i sprovedeni u vojno-istražni centar „Lora“ u Splitu.
Radi se, kako kažu, o četrnaest pripadnika tzv. nikšićko-šavničke grupe, čija su prava štitila Ženevske konvencije i zakoni Hrvatske. 
Bili su ratni zarobljenici, koji su, u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom, zasluživali zaštitu od mučenja i ubijanja: Radivoje Petković, Neđeljko Janković, Miljan Šušić, Ratko Simović, Duško Barović, Borivoje Zirojević, Dragoman Doknić, Radomir Vulić, Miloš Perunović, Ranko Vujović, Pavle Popović, Dragan Jakovljević, Luka Gazivoda i Luka Adžić. 
- Međunarodni crveni krst je od njih četrnaestorice, u Lori evidentirao samo Luku Adžića, koji je u avgustu 1992. godine razmijenjen u veoma teškom psihofizičkom stanju. Godinu dana kasnije umro je u Nikšiću. Posmrtni ostaci druge dvanaestorice pronađeni su na različitim lokacijama u Bosni i Hercegovini kod Duvna, Mostara i Trebinja. Tijelo Miloša Perunovića još nije pronađeno. Što se tiče stradanja pripadnika tzv. barske grupe, konkretno Safeta Barundžije, Dragutina Vujačića, Ilije Moračanina, Slobodana Pejakovića, Zorana Radovića i Petra Sekulovića, za koje se takođe vjeruje da su prošli kroz Loru, SDT u Crnoj Gori vodi izviđaj od 2016. godine - navedeno je u saopštenju HRA.
Osim komunikacije s Ministarstvom odbrane Crne Gore, tužilaštvima iz regiona, Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove iz Haga i analize prikupljenih informacija, u predmetu, ističu u HRA, nema konkretnih rezultata.
- Tek je 2022. godine zatraženo utvrđivanje boravišta određenog broja osoba, nakon čega je formiran istražni tim. Izviđaj je u toku, o daljim radnjama SDT nije detaljnije izvještavalo. Dodatno, SDT u ovom predmetu istražuje i stradanje Radomira Vulića, koji je bio član nikšićko-šavničke grupe, jer se i njegovo ime našlo na dopisu Udruženja boraca ratova od 1990. godine Crne Gore, na osnovu kog je ovaj predmet formiran, i u tom dijelu dolazi do preklapanja istražnih radnji s onima koje preduzima ŽDOS u Splitu - zaključeno je u saopštenju.

HRA: Saslušanje Veselina Bojovića prekretnica u istrazi nad ratnim zarobljenicima u Lori

Uprava carina, u saradnji sa kompanijom ZZI, uspješno je završila projekat “Podrška Upravi carina Crne Gore u nadogradnji Carinskog informacionog sistema“, koji je finansiran sredstvima Evropske unije kroz program IPA II. Realizacijom ovog projekta ostvaren je značajan napredak u modernizaciji carinskih procedura i digitalizaciji carinskog poslovanja, saopšteno je iz Uprave carina.
Kako su kazali, uvođenjem elektronskog procesa obrade deklaracija značajno se smanjuju prostorni i logistički kapaciteti potrebni za arhiviranje velike količine dokumentacije, čime se direktno umanjuju troškovi čuvanja, izlučivanja i uništenja arhivske građe. Istovremeno, dodaju, ukinut je fizički kontakt sa podnosiocima deklaracija – dokumentacija se ne predaje i ne preuzima na carinskim ispostavama, a kompletna komunikacija između carinske službe i podnosioca deklaracije odvija se isključivo elektronski.
- Ovaj projekt predstavlja dalju automatizaciju uvozno/izvoznih procedura zasnovanih na elektronskoj komunikaciji privrednih subjekata i carinskih organa. Potpuno elektronsko poslovanje u carinskim postupcima omogućava brže, preglednije, preciznije i troškovno efikasnije sprovođenje postupaka za sve uključene strane, a istovremeno podržava usklađenost sa zakonodavstvom i međunarodnim standardima. Svi procesi od podnošenja, prihvatanja, odbijanja, poništenja, kontrole i puštanja uvozno/izvozne deklaracije odvijaju se putem elektronske komunikacije, koja se odvija kroz razmjenu poruka u XML formatu - navodi se u saopštenju.
Prema njihovim riječima, digitalizacija donosi značajne benefite i špediterima – ubrzava se unos i izmjena podataka, smanjuju se administrativne prepreke i vrijeme čekanja, eliminiše se potreba za kopiranjem i fizičkom dostavom dokumentacije i ukida obaveza fizičkog dolaska u CI radi podnošenja i preuzimanja dokumentacije što im u znatnoj mjeri smanjuje troškove u vidu nabavke kancelarijskog materijala, goriva, manjeg broja izvršilaca.
Takođe, JCI će se ubuduće privrednim subjektima dostavljati elektronskim putem, što dodatno olakšava poslovanje i snižava operativne troškove.
- Ovaj projekat doprinosi jačanju povjerenja u institucije, smanjenju administrativnih barijera i ubrzanju međunarodne trgovine. Usklađivanje sa evropskim standardima značajan je korak u modernizaciji javne uprave i potvrđuje posvećenost Crne Gore uvođenju savremenih, efikasnih i transparentnih digitalnih servisa - istakli su.
Kako su zaključili, Uprava carina Crne Gore izražava zahvalnost Evropskoj uniji na finansijskoj podršci, kompaniji ZZI Ljubljana u konzorcijumu sa ZZI Podgorica na profesionalnoj realizaciji projekta, kao i svim partnerima na konstruktivnoj i uspješnoj saradnji tokom njegove implementacije.

Uprava carina Crne Gore okončala projekat nadogradnje Carinskog informacionog sistema

Crnogorski košarkaši otvoriće večeras nastup u kvalifikacijama za Mundobasket 2027. Naše košarkaše očekuje meč protiv veoma neugodnog rivala.&nbsp; U „M:tel dvoranu Morača“ stiže Portugal, koji pamtimo po jako lijepom nastupu na ovogodišnjem Eurobasketu. Portugalci u Crnu Goru ne stižu u najjačem sastavu. - Oni godinama igraju zajedno, nemaju igrače koji igraju u Euroligi, pa su uvijek na okupu. Igraju vrlo dobru, timsku košarku. Nezgodan su tim. Vidjećemo u kojem će sastavu Rumunija igrati. Imaju novog igrača, Derona Fetsa Rasela koji je bio u Mornaru, a sada u Klužu. On im je novi plejmejker. Znamo njihove kvalitete. Trener Kluža je selektor. Rumuniju ćemo analizirati poslije Portugala - kazao je Žakelj. U našem dresu večeras će opet biti Kendrik Peri, što će biti od velikog značaja, naročito kada su mlađi igrači u pitanju. Na spisku se nalaze: Kendrik Peri (Unikaha), Igor Drobnjak (Spartak), Danilo Ivanović (Podgorica Bemax), Ognjen Čarapić (Peč, Mađarska), Jovan Kljajić (Granada), Petar Popović (Igokea), Zoran Vučeljić (SC Derbi), Đorđije Jovanović (Budućnost Voli), Andrija Slavković (Budućnost Voli), Emir Hadžibegović (SC Derbi), Bojan Tomašević (Duna, Mađarska), Danilo Lacmanović (Podgorica Bemax), Marko Simonović (Turk Telekom), Zoran Nikolić (Budućnost Voli), Aleksa Ilić (SC Derbi), Filip Anđušić (SC Derbi), Maksim Brnović (Žalgiris), Đorđe Gulić (Olimpia Milano), Vuk Ivelja (SC Derbi). Iz navijačke grupe Ultra Crna Gora saopštili su da je spremna koreografija za cijele tribine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251127141132_2ef264f360f314cb0221768d7405ba17fb20f6b4150a59ca5bfc79b5dd6ce26a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251127141132_2ef264f360f314cb0221768d7405ba17fb20f6b4150a59ca5bfc79b5dd6ce26a" data-rendition-name="original" width="1080" height="1471" loading="lazy" alt="Ultra"> </figure>  Poručili su da je poželjno da publika dođe u dvoranu već od 17.30 sati. - Neka grmi Morača - poručili su iz Ultra Crne Gore.&nbsp; Utakmica u Podgorici počeće u 18 sati.

Crna Gora danas dočekuje Portugal: Navijači spremili veliku koreografiju

Bolja infrastruktura, čist vazduh i nova radna mjesta su jednačina za napredak Pljevalja - ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović koji se danas, tokom zvanične posjete tom gradu, sastao sa predsjednikom Opštine Dariom Vranešom, predsjednicom Skupštine opštine Jovanom Tošić i potpredsjednikom opštine Darkom Gazdićem.
Kako su kazali u njegovom kabinetu, u otvorenom razgovoru razmotreni ključni izazovi i razvojne šanse Pljevalja, uz zajedničku ocjenu da grad ima potencijal da napreduje brže i snažnije.
Milatović je istakao da ga raduje što je pokrenut važan investicioni ciklus, posebno u oblasti putne infrastrukture, izgradnje nove bolnice i rekonstrukcije Gimnazije.
- Iako se kasni sa pojedinim projektima, ohrabruje činjenica da su radovi započeti. Nadam se da će biti završeni u što kraćem roku, jer građani Pljevalja zaslužuju bolju bolnicu i modernije javne usluge. Zdravstvo, obrazovanje i sport moraju nositi standard koji građani očekuju - rekao je on.
Posebna tema sastanka bio je odliv stanovništva, pri čemu je opštinsko rukovodstvo naglasilo da su Pljevljima hitno potrebne nove investicije kako bi se zadržali mladi ljudi i nova radna mjesta. Milatović je poručio da Pljevlja ne smiju više „izvoziti ljude“, već stvarati uslove za nova radna mjesta, rast plata, razvoj privrede i privlačenje investicija. Ukazao je na veliki potencijal grada u drvopreradi i prerađivačkoj industriji.
Razgovaralo se, kažu u Milatovićevom kabinetu, i o završetku druge i treće faze toplifikacije grada i ekološkoj rekonstrukciji Termoelektrane, kao ključnim projektima za čišći vazduh i kvalitetniji život tokom zimskih mjeseci.
Milatović je poručio da se sa tim projektima mora nastaviti što prije, dodajući da lokalna ekonomija mora jačati kroz ulaganja u proizvodnju, preradu, bolju povezanost sa tržištima i snažniju podršku malim biznisima.
Tokom posjete, predsjednik je na inicijativu rukovodstva opštine obišao i Sportski centar „Ada“, gdje ga je rukovodstvo upoznalo sa trenutnim izazovima u funkcionisanju ove ustanove. Planirane su i posjete Zavičajnom muzeju i razgovor sa građanima u Domu kulture.
Milatović je poručio da Pljevlja imaju realnu šansu i potencijal da brže napreduju.
- Pljevlja mogu brže i bolje - potrebno je da svi zasučemo rukave - zaključio je on.

Milatović u Pljevljima: Bolja infrastruktura, čist vazduh i nova radna mjesta - formula za napredak

Sudija Višeg suda u Podgorici Nenad Vujanović donio je 18. novembra rješenje kojim se biznismenu Aleksandru Mijajloviću ukidaju mjere nadzora – obaveza javljanja od svakog mjeseca Odjeljenju bezbjednosti Podgorica i vraća mu se pasoš oduzet aprila prošle godine, nakon što ga je Specijalno tužilaštvo teretilo za stvaraje kriminalne organizacije koja je švercovala cigarete. &nbsp; Možda ova odluka Višeg suda o ukidanju mjera nadzora ne bi izazvala pozornost da, samo deset dana prije ove odluke Višeg suda, biznismenu Mijaloviću 7. novembra nije za 60 dana produžen pritvor u drugom predmetu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201148_f68a9e831b61e95d957dfc79eb3f2b5e6378dafbc93fc4431c70fb68f5360d5f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251126201148_f68a9e831b61e95d957dfc79eb3f2b5e6378dafbc93fc4431c70fb68f5360d5f" data-rendition-name="original" width="1072" height="891" loading="lazy" alt="PASOŠ DA, SLOBODA NE: Rješenje Višeg suda "> <figcaption>PASOŠ DA, SLOBODA NE: Rješenje Višeg suda (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  IMA PRITVOR – NEMA PRITVOR Dakle: Mijajloviću, kojem je u jednom predmetu ukinut pritvor, ukinuta je obaveza javljanja policiji i vraćen pasoš jer nema opasnosti za bjekstvo, a u drugom predmetu se određuje pritvor, između ostalog i zbog opasnosti od bjekstva?! &nbsp; I da sve bude čudnije: Specijalno tužilaštvo, koje je u oba predmeta tražilo pritvor, zahtijevalo je da se Mijajloviću zadrži obaveza javljanja Odjeljenju bezbjednosti u Podgorici, iako je biznismen u pritvoru u Spužu, i ne može fizički da se javlja svakog mjeseca policiji u Podgorici. &nbsp;&nbsp; Sudija Nenad Vujanović je, uz logično objašnjenje, odbacio nelogičan zahtjev SDT-a. - Ako okrivljenom Aleksandru Mijajloviću u tom predmetu bude ukinut pritvor, tada će se odlučiti da li je i koja od navedenih mjera potrebna, pa se navodi istaknuti u mišljenju Specijalnog državnog tužilaštva da je navedena mjera nadzora, zajedno sa određenim jemstvom, podobna da na kvalitetan način suspenduju opasnost od bjekstva – pokazuju nesonovanim – piše Vujanović u obrazloženju Rješenja. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201128_eb113260b89b9dd7935c6e84817e42b73f16012b57f9f2075ef55d505a461313.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251126201128_eb113260b89b9dd7935c6e84817e42b73f16012b57f9f2075ef55d505a461313" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="POD OPTUŽBAMA DA SU SERVIS VLASTI: Specijalno državno tužilaštvo "> <figcaption>POD OPTUŽBAMA DA SU SERVIS VLASTI: Specijalno državno tužilaštvo(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  TUŽILAČKI ,,POVRATAK U BUDUĆNOST” Detalji iz tužilačke Naredbe o sprovođenju istrage od 5. oktobra ove godine ukazuju na zloupotrebu institucionalne moći Specijalnog državnog tužilaštva. &nbsp; Tada je, samo na osnovu poruka iz Mijajlovićevog telefona, troje specijalnih tužitelja – Miroslav Turković, Ivana Petrušić Vukašević i Jovan Vukotić – osumnjičilo, osim podgoričkog biznismena, još pet osoba za stvaranje kriminalne organizacije. &nbsp; Koja je, po navodima SDT-a, između ostalog, imala za cilj da preko mreže medija, citiramo - ,,utiču na političku vlast, sredstva javnog informisanja, izvršnu vlast i na druge važne ekonomske i društvene činioce”. Specijalno tužilaštvo je de fakto – bez ijednog valjanog dokaza ili indicije – ubacilo u kriminalnu orgnaizaciju i medije koji su učestvovali u narušavanju ustavnog poretka i bezbjednosti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201132_788b7d858adcc7a0aa34c43529f515f2f0dd7dcdc9aac3236e7118091d02ec43.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251126201132_788b7d858adcc7a0aa34c43529f515f2f0dd7dcdc9aac3236e7118091d02ec43" data-rendition-name="original" width="3000" height="2352" loading="lazy" alt="TROJE TUŽILACA SASLUŠALO TRI SVJEDOKA ZA 50 DANA: Potpisi na Naredbi za sprovođenje istrage"> <figcaption>TROJE TUŽILACA SASLUŠALO TRI SVJEDOKA ZA 50 DANA: Potpisi na Naredbi za sprovođenje istrage(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  I to kako: ,,... okrivljeni A.Mijajlović preko ,,Mportala”, Portala ETV”, ,,CDM”, ,,Standarda”, &nbsp;,,Portala Analitike”, ,,Pobjede”, ,,Antene M” koristi radi sticanja nezakonite dobiti i moći za sebe i kriminalnu organizaciju, kreirajući javno mnjenje i stvarajući medijsku sliku isključivo u cilju suzbijanja konkurencije, lične i profesionalne diskreditacije svih lica, vjerskih, političkih i privrednih organizacija...” &nbsp; &nbsp;Koliko su osnovane tužilačke sumnje zapisane u Naredbi, pokazuje jedan frapantan podatak: Mijajlović se tereti za stvaranje kriminalne organizacije i mrežu uticaja preko medija u periodu od januara 2018. do februara 2024. godine, a Portal ETV, koji se nalazi na spisku, osnovan je 5. septembra 2024. godine?! &nbsp; &nbsp;Kako je Mijajlović mogao preko Portala ETV da ostvaruje nezakoniti uticaj - prije nego što je portal počeo da radi? Na to jednostavno pitanje – kako je moguć ,,povratak u budućnost” - &nbsp;niko od troje specijalnih tužilaca nije dao odgovor. &nbsp; &nbsp;PRITVOR BEZ KRAJA &nbsp;I to je još jedan pokaztelj da je Aleksandar Mijajlović bio unaprijed zacrtana meta progona. Ali ne i jedini: postupanje specijalnih tužitelja pokazuje da su od početka planirali Mijajlovića strpati u poduži pritvor. &nbsp; U zahtjevu za određivanje pritvora Mijajloviću, troje specijalnih tužitelja navelo je - mogućnost uticaja na svjedoke. Međutim, za pedeset dana od kako je određen pritvor Aleksandru Mijajloviću, Specijalno državno tužilaštvo, osim trojice policijskih službenika, nije saslušalo ni jednog svjedoka koji se izričito pominju u Naredbi za sprovođenje istrage. Iako istragu vode čak troje tužilaca! &nbsp; Očito da je neaktivnost SDT bila umišljajna - da se Mijaloviću, nakon 30 dana, produži pritvor za još dva mjeseca. Što je Viši sud i učinio 7. novembra. Time su prekršeni standardi Evropskog suda za ljudska prava, a mjera pritvora se pretvara u kaznu zatvora bez presude. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201132_6fc47fd35d37bf6585626b84fa88030711b3688f9fdb655d2d541c14c2391c00.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251126201132_6fc47fd35d37bf6585626b84fa88030711b3688f9fdb655d2d541c14c2391c00" data-rendition-name="original" width="647" height="600" loading="lazy" alt="MEĐUNARODNI STANDARDI: Presuda Evropskog suda za ljudska prava "> <figcaption>MEĐUNARODNI STANDARDI: Presuda Evropskog suda za ljudska prava(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KRŠENJE MEĐUNARODNIH STANDARDA O tome svjedoči i slučaj Kontrada protiv Italije (Contrado vs Italy). &nbsp; -Nadležni sud mora utvrditi da li su nadležni državni organi vlasti pokazali naročitu revnost u vođenju postupka. To se precizira presudom od 24.08.1998. godine u predmetu Contrada protiv Italije, kao i presudom od 23. septembra 1998. godine, u predmetu I. A. protiv Francuske – ističe se u zapisniku sa suđenja.. &nbsp; Izostanak tužilačke akcije saslušanja svjedoka u slučaju istrage protiv Mijajlovića i još pet osoba znači i kršenje standarda koje su svojevremeno ustanovili i crnogorski sudovi. Do skora su domaći sudovi znali da odrede pravne posljedice &nbsp;neaktivnosti tužilaca u pritvorskim predmetima. &nbsp; To se najbolje primjećuje u jednom Rješenju Vrhovnog suda Crne Gore iz sada daleke 2019. godine. Vijeće suda u sastavu Radule Kojović, Svetlana Vujanović i Miraš Radović odbacilo je zahtjev Osnovnog državnog tužilaštva o produženju pritvora okrivljenom za krijumčarenje ljudi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201132_b7c7d22cd8a0dd9ce93512921c1c0176b3d0934ee2e3f18edb9b668d9e9f5d5f.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251126201132_b7c7d22cd8a0dd9ce93512921c1c0176b3d0934ee2e3f18edb9b668d9e9f5d5f" data-rendition-name="original" width="986" height="723" loading="lazy" alt="ZABORAVLJENI CRNOGORSKI STANDARDI: Odluka Vrhovnog suda o odbijanju produženja pritvora"> <figcaption>ZABORAVLJENI CRNOGORSKI STANDARDI: Odluka Vrhovnog suda o odbijanju produženja pritvora(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  - Državni tužilac ne samo da nije postupao sa posebnom hitnošću, nego je zapaženo potpuno odsustvo bilo kakve aktivnosti u pravcu obezbjeđenja blagovremene izrade nalaza i mišljenja vještaka, kojim po očekivanju državnog tužioca bilo moguće otkriti identitet saučesnika u predmetnom krivičnom djelu – piše, između ostalog, u obrazloženju presude Vrhovnog suda. &nbsp;&nbsp; STANDARDI ,,AVGUSTOVSKE VEĆINE” Nije ovo jedina odluka Vrhovnog suda kojom se odbija tužilački zahtjev za pritvor, ima više sličnih rješenja, Višeg i Vrhovnog suda. &nbsp; Ali, sve je to bilo prije avgusta 2020. godine. Od tada crnogorske sudije nijesu odbacile jednu optužnicu, a vrlo rijetko se odbija zahtjev za produženje pritvora. &nbsp; Da li su prijetnje vetingom u pravosuđu, koja se čuju gotovo svakodnevno iz redova parlamentarne većine, uticale da aktuelne sudije odstupe od standarada koje propisuje Evropski sud za ljudska prava? Je li zlokobna retorika Borisa Bogdanovića, nalik onoj iz vremena južnoameričkiih diktatura - pominjanjem u parlamentu lova na ljude i pretvaranja političkih protivnika u predjela, jela i dezerte – raspirila u pravosuđu atmosferu straha i brigu za vlastitu bezbjednost? &nbsp; Mnogo je pitanja bez odgovora. Slučaj produženja pritvora biznismenu Aleksandru Mijajloviću, uz skidanje oznake tajnosti privatnih podataka iz naredbe o sprovođenju sitrage, pokazuje da se iza maske tužilačke akcije krije politički progon dijela izvršne vlasti. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Aleksandru Mijajloviću vratili pasoš dok je u pritvoru u Spužu?!

Neprimjereno je da neko od poslanika najavljuje hapšenja i to najviše šteti integritetu bezbjednosnih službi, ali i tužilaštvu koje bi trebalo da reaguje, jer ako političari i poslanici imaju neke informacije u smislu najave o akcijama hapšenja bilo koga, nevezano za to da li postoje dokazi ili ne, to jako narušava ugled samog tužilaštva i šalje poruku javnosti da je tužilaštvo pod određenom političkom kontrolom i da su političari ti, a ne tužioci, koji odlučuju kada će se i protiv koga pokrenuti postupak - ocijenio je za Televiziju E advokat Veselin Radulović.
Poslanik Demokrata Boris Bogdanović kazao je juče u Skupštini Crne Gore da je ono što je do sada ulovljeno samo predjelo, a da država prema dezert, te da "nijedno ime neće biti preskočeno".
Na koga se sprema lov i otkud to zna poslanik pitanje je koje niko iz izvršne vlasti ne postavlja. Još važnije - da li poslanici najavljuju akcije policije i tužilaštva i ko, zaista, odlučuje šta će biti na njihovoj agendi.
Radulović upozorava da je ćutanje prećutna saglasnost i da ozbiljno narušava ugled države pred međunarodnim partnerima.
- To jeste jedan vid zastrašivanja, koji me ne iznenđauje, nije prvi put. Uglavnom dolazi sa istih adresa - naveo je Radulović.&nbsp;
Da retorika i odnos Demokrata izazivaju pažnju međunarodne zajednice pokazalo je pismo upozorenja koje su Ujedinjene nacije poslale Vladi.&nbsp;
Naveli su da su napadi Demokrata na advokata Veselina Radulovića i direktoricu Akcije za ljudska prava Teu Gorjanc Prelević ozbiljan slučaj zastrašivanja.&nbsp;
Tri specijalne izvjestiteljke UN-a za nezavisnost sudija, slobodu izražavanja i branioce ljudskih prava ocijenile su da takvi napadi imaju „zastrašujući efekat“ i da ne postoje informacije da je vlast preduzela bilo kakvu istragu.&nbsp;
Vlada je ćutala duže od propisanih 60 dana. Kada je pismo iz UN-a objavljeno bez njihove reakcije, ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović udostojio se da odgovori.
Radulović ćutanje Vlade tumači kao jednu prećutnu saglasnost sa svime što se radi u bezbjednosnom sektoru, odnosno šta radi partija koja ga kontroliše.&nbsp;
- Nije me to iznenadilo, ali je zaslužilo reakciju i Vlade i državnog tužilaštva. Tu su osim uvreda i kleveta bili navodi koji se mogu tumačiti kao ozbiljne prijetnje - istakao je Radulović.&nbsp;
Nije ga iznenadilo što je Vlada odćutala to u roku koji im je ostavljen, a danas je objavljeno pismo koje je izvršna vlast poslala naknadno specijalnim izvjestiteljkama.&nbsp;
- Podsjetilo me na onu izreku da ne kune majka sina što se kocka, nego što se vadi. Tako izgleda dopis Ibrahimovića đe citira odredbe zakona i navodi da Vlada prati razvoj događaja i ne želi da se miješa, iako to nije predmet zahtjeva specijalnih izvjestiteljki. One traže da se Vlada izjasni šta su uradili povodom napada koji je rukovodstvo bezbjednosnog sektora uputilo na račun Gorjanc Prelević i moj račun. Vlada nije uradila ništa i ružno je za imidž države kada se na jedan takav način odgovori na dopis jedne tako važne adrese - ocijenio je Radulović.
Upravo zato, prema njegovim riječima, to više nije samo politički problem, već pitanje međunarodne reputacije države.&nbsp;
Da situacija nikad nije bila tako ozbiljna, dodaje, pokazuju i brojke - UN i Evropska unija oglasili su se tri puta. Crnogorska Vlada nijednom.&nbsp;
U zemlji koja se i dalje predstavlja kao najozbiljniji kandidat za Evropsku uniju političke prijetnje, institucionalno ćutanje i ignorisanje upozorenja najviših međunarodnih adresa se normalizuju, a poruke o "lovu" i "dezertima" ostaju bez ikakvog odgovora
Da su parlamentarne klupe postale poligon za politička suđenja bez procesa ocijenio je i poslanik Demokratske partije socijalista Oskar Huter.
On je juče u Skupštini Crne Gore kazao da se u Zakonodavnom domu krši pretpostavka nevinosti, a trebalo bi tu najglasnije da se govori o članu Ustava koji govori o tome.
- I to imamo priliku da čujemo svaki dan. Ne govori se o optuženima ili osumnjičenima nego se automatskio presudi ljudima za cijeli život i njima i njihovim porodicama - naveo je Huter.
Prilog novinarke TV E Amre Tahirović.

Radulović: Neprimjereno da neko od poslanika najavljuje hapšenja, to najviše šteti integritetu bezbjednosnih službi

U postupku protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, njenog sina Miloša Medenice i još 15 osoba odgođeno je davanje završnih riječi, jer su tužioci precizirali optužnicu i između ostalog ustvrdili da je, švercom cigareta, oštećen budžet za 2,7 miliona eura. Predložili su i sprovođenje skaj komunikacija i jedne vajber poruke. Na ročištu koje je zakazano za 1. decembar biće saslušan vještak ekonomsko finansijske struke Milenko Popović da bi precizirao stvarnu štetu po budžet koja je nastala. Tužilac Jovan Vukotić kazao je da je ponovnom analizom skaj komunikacija kao korisnika identifikovao optuženog Darka Lalovića. Taj pin koji je, po stavu Vukotića koristio Lalović, imao je komunikaciju sa pinom za koje SDT tvrdi da ga je koristio Miloš Medenica. Tužilac Jovan Vukotić pročitao je vajber poruku između Vesne Medenice i Vladana Vučelića za koju smatra da treba da se sprovede kao dokaz. - Vesna, revizija stigla u Vrhovni sud. Sudija je Natalija, po tužbi Franovića. Ako to može da se vrati na ponovni postupak. Na to mu Medenica odgovara: Ok, neće to do jeseni - ovo je poruka koju je pročitao tužilac Vukotić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126151140_edd9f040b15d4390682b4d26778c56468464e380408eddf8e9db7535275b8bc7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251126151140_edd9f040b15d4390682b4d26778c56468464e380408eddf8e9db7535275b8bc7" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Vesna Medenica"><figcaption>Vesna Medenica i advokat Zdravko Begović (Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption></figure>  Odluka tužioca Vukotića i Vukasa Radonjića za dopunu dokaznog postupka izazvala je reakciju advoka odbrane jer je prošlo tri godine i na dan kada su najavljene završne riječi imaju prijedloge za dopunu dokaza. Advokat Zdravko Begović kazao je da ne može da vjeruje da se ovo dešava u sudnici. - Pogotovo što ste vi hladnokrvno na prethodnom ročištu odbili sve prijedloge odbrane - kazao je Begović. Sutkinja Vesna Kovačević je opomenula advokat Begovića da joj se tako ne obraća. Advokat Begović je na to rekao da on nikoga ne vrijeđa i riječ "hladnokrvno" nije uvreda. Nakon toga je pitao je li moguće da je Tužilaštvo ovo sad nakon tri godine predložilo. On je istakao da vijeće nije smjelo da dozvoli tužiocu da pročita poruku jer to nije dio ove optužnice ali, kako je istakao, jasna je namjera Tužilaštva a to je da bi njegovu branjenicu dodatno kompromitovali. I sutkinja Kovačević je kazala da Tužilaštvo predlaže dokaze koje je imalo prije tri godine. - Vi tražite odlaganje i prolongiranje - rekla je sutkinja Kovačević obraćajući se tužiocima. Nakon pauze od 15 minuta advokatima i optuženima su predati CD- ovi sa preciziranomu optužnicom i dokazima koje je SDT predložilo. Od dokaza, za sada je prihvaćeno saslušanje vještaka Popovića, dok će ostalim odlučiti na narednim ročištima. Nastavak je zakazan za 1. decembar i do 15. decembra sutkinja Kovačević je dala termine kako bi bio okončan dokazni postupak i date završne riječi. Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice su i policajac Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić,Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević, Radomir Raičević, Luka Bakoč i firma Kopad Company iz Nikšića.

Sutkinja Kovačević: Tužioci predlažu dokaze koje su imali prije tri godine

Legendarni košarkaški trener Željko Obradović podnio je danas ostavku na mjesto trenera beogradskog Partizana, piše Mozzartsport.
Kako je objavio ovaj pouzdani srbijanski portal, Obradović smatra da je vrijeme za promjenu na klupi Crno-bijelih i podnio je ostavku na mjesto šefa stručnog štaba.
Iako je jasno da će navijači stati iza Obradovića, ostaje da se vidi kakvu će odluku da donese Upravni odbor KK Partizan, koji je sada na potezu.
Partizan u posljednje vrijeme izgleda loše na parketu, a sinoć je u Atini doživio težak poraz od Panathinaikosa od 91:69. Ranije je savladao Studentski centar, ali i prije toga je ekipa vezala dva poraza od Asvela i Fenerbahčea.

Tag: logor-lora

Svjedočenje preživjelog iz logora Lora o zločinima koji ni nakon 33 godine nijesu stigli do suda

Kovačević planira da u Nikšiću otvori muzej žrtava logora Lora

Grupa NVO: Grlić Radman nije u pravu, umjesto ohrabrenja na procesuiranje zločina, pokušava da utiče na rad nadležnih

HRA: Saslušanje Veselina Bojovića prekretnica u istrazi nad ratnim zarobljenicima u Lori

Svjedočenje preživjelog iz logora Lora o zločinima koji ni nakon 33 godine nijesu stigli do suda

Uprava carina Crne Gore okončala projekat nadogradnje Carinskog informacionog sistema

Crna Gora danas dočekuje Portugal: Navijači spremili veliku koreografiju

Milatović u Pljevljima: Bolja infrastruktura, čist vazduh i nova radna mjesta - formula za napredak

PRATITE TVe UŽIVO