Vrlo je opasno to što političari targetiraju medije, jer upravo oni usmjeravaju društvo - ocijenila je predsjednica Evropske federacija novinara Maja Sever u izjavi za Televiziju E komentarišući izvještaj Media Freedom Rapid Response o monitoringu medija za 2025. godinu.
Ovaj dokument pokazuje da je broj zabilježenih slučajeva kršenja slobode medija 2025. udvostručen u odnosu na 2024. godinu. U dijelu izvještaja o Crnoj Gori navodi se da se polovina evidentiranih slučajeva odnosila na zastrašivanje i prijetnje, uključujući pet ozbiljnih prijetnji smrću. I državni zvaničnici su bili umiješani u verbalne napade zabilježene u tri incidenta. Članovi Demokratske partije, Boris Bogdanović i Momčilo Leković, javno su optužili nekoliko medija, uključujući Televiziju E, M Portal i Analitiku, da su korumpirane „sluge i zaštitnici mafije“.
Sever ističe da to zajedno moramo mijenjati.
- Novinari i novinarke ovdje su da postavljaju pitanja. Bez njih nema demokratije - poručila je Sever.
Dodaje da Evropska federacija novinara zagovara ka političkim dionicima kako bi osigurali sigurne uslove rada.
- A sa druge strane, odnosno sa prve strane, oni su ti koji napadaju i daju smjer i nije onda neobično da neko na ulici napadne novinara ako na televiziji vidi da je na službenoj konferenciji za medije "normalno" da neki političar vrijeđa novinarku - ističe Sever.&nbsp;
I novinarska profesija i nadležni moraju pronaći rješenja kako da se zaštite oni koji se bore za pravo javnosti da zna.&nbsp;
- Zbog toga moramo zajedno djelovati upozoravati na ovaj način, tražiti odgovornost, tražiti da se uvedu mehanizmi. Krenimo od ovih koji bi trebalo svojim primjernom pokazati kako se nositi prema profesionalnom novinarstvu - rekla je Sever dodajući da treba zahtijevati i kazne i odgovornost za uvrede i za izgovorenu riječ.&nbsp;
Aktivistkinja Dina Bajramspahić kazala je, gostujući sinoć u emisiji "24 sata" na Televiziji E, da je opasno što institucije sistema vuku poteze koji su u suprotnosti sa slobodom riječi, ali i pregovaračkim poglavljima na putu ka Evropskoj uniji. Ona podsjeća i na nedavni poziv policije na saslušanje, kolumnisti Dušku Kovačeviću. &nbsp;
- Imali smo prije dva dana situacija da tužilaštvo i policija pozivaju zbog facebook objave u kojoj se kritikuje direktor policije na saslušanje, što je apsolutno neprihvatljivo i što je direktno kontra naših obaveza u poglavlju 23, u koje se svi kunu. I to je ta situacija, mi svakodnevno imamo slučajeve koji govore kontra našeg evropskog puta - rekla je Bajramspahić.
Polovina svih zabilježenih slučajeva u Crnoj Gori, prema izvještaju, sastojala se od zastrašivanja i prijetnji, uključujući pet alarmantnih slučajeva prijetnji smrću, koje su uglavnom putem interneta upućivala privatna lica. Novinarka Televizije E Itana Kaluđerović upozorena je da „pazi na metak“ u komentaru na Fejsbuku, dok je urednica M Portala Danica Nikolić dobila prijetnju snajperom.
U izvještaju se navodi i napad na fotoreportere Pobjede i Vijesti Steva Vasiljevića i Borisa Pejovića u selo Gornje Zaostro prilikom podizanja spomenika četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću.&nbsp;
Kada je riječ o regionu, u 2025. godini najviše izazova bilo je u Srbiji u kojoj je zabilježeno čak 208 napada na novinare, što je skoro tri puta više u odnosu na 2024.&nbsp;
Prilog novinara ETV Vladana Šturanovića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtxtBFX54Dns&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sever: Vrlo opasno to što političari targetiraju medije, jer oni usmjeravaju društvo, bez novinara nema demokratije

Sve što pratimo o vašem Javnom medijskom servisu je u suprotnosti sa onim što propisuje Evropski zakon o medijskim slobodama - rekla je predsjednica Evropske federacije novinara Maja Sever u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E.
Dodaje da je ova organizacija reagovala zbog vrlo zabrinjavajuće situacije u Javnom servisu, pritiske na sindikalce, nepoštovanje zakona, nepraćenje i nepoštovanje Evropskog zakona o medijskim slobodama, a sve sa ciljem zaštite RTCG, zbog opstanka i jačanja tog stuba u medijskom okruženju u svakoj demokratskoj zemlji.
U prioritetima rada Evropske federacije novinara je, prema njenim riječima, odbrana javnih medijskih servisa koji su širom Evrope pod velikim udarom.
Sever podsjeća da su sindikalna udruženja zaštićena zakonom, pa pritisci na sindikalce su u potpunoj suprotnosti sa onim što, kako ističe, EU zahtijeva od zemalja članica u socijalnom dijalogu. Dodaje da duže vrijeme prate događanja u RTCG i situaciju sa imenovanjem glavnog direktora.
- Iz aktivnosti Sindikata vrlo je jasno da te se ti ljudi bore za pošten kolektivni ugovor, koji je nekoliko puta vraćen zbog nekih razlika u platama. Nude konkretna rješenja i konkretne ponude kako napraviti kolektivni ugovor koji će biti ujednačen i koji će biti prihvatljiv, a koji nažalost ne nailaze na onaj pravi socijalni dijalog sa druge strane - rekla je Sever.&nbsp;
Ističe da postoji direktiva EU koja propisuje da 80 odsto tržišta mora biti pokrivena kolektivnim ugovorima u naredne dvije godine, dok se u Javnom medijskom servisu onemogućuva potpisivanje kolektivnog ugovora.
- Imamo situaciju da se na Javnom medijskom servisu onemogućava potpisivanje kolektivnog ugovora u situaciji kad je zemlja na putu ka EU. Očigledno se krši evropski Zakon o medijskim slobodama, član 6 koji se bavi javnim medijskim servisima u jednoj zemlji koja je na pristupnom putu u Evropsku uniju. To stvarno nije dobro i reagovali smo zbog toga što je naš posao - kazala je Sever.&nbsp;
Njihov posao je, dodaje, upozoriti da se moraju poštovati zakoni, poštovati pravo na sindikalni rad i zaštita profesionalnih i sindikalnih prava.&nbsp;
- Ovo pitanje situacije o Javnom medijskom servisu u Crnoj Gori, pogotovu u svjetlu implementacije evropskog zakona o medijskim slobodama, sigurno je zanimljivo i na evropskom nivou u ovom trenutku - istakla je Sever.&nbsp;
Iznenađuje je, kako je rekla, izostanak reakcije izvršne vlasti na stanje u Javnom servisu, naročito u kontekstu pristupanja Crne Gore u EU.
- Evropska federacija novinara pisala je ukazujući ponovo na nepoštovanje zakona, pritiske na sindikalce, nepraćenje i nepoštovanje Zakona o javnim medijskim slobodama, a sve u krajnjem cilju, kako ističe, zaštite Javnog medijskog servisa - navela je Sever.
Evropska federacija novinara, kako ističe, okuplja gotovo 300 000 novinara i novinarki, 75 članica iz 45 zemalja, dok Međunarodna federacija novinara pokriva cijeli svijet, sa izuzetno velikim brojem organizacija.
- I na evropskom nivou, u Briselu, prihvaćeni su kao relevantan partner u socijalnom dijalogu. Učestvujem 24. februara sa visokim predstavnikom koji je zadužen za pitanje medija u Evropskoj komisiji na panelu o javnim medijskim servisima. Od svih adresa na kojima smo poslali mejl za očekivati je da bi bar neko trebao odgovoriti, a vrlo skoro skoro sa Evropskom federacijom novinara na završnoj konferenciji velikog projekta dolazimo u vašu zemlju i ja se nadam, ako ništa drugo, da ćemo tada imati prilike lično otvoriti ova neka pitanja. Evropska federacija novinara i ja lično zatražićemo neke odgovore i možda čak i sastanke - rekla je Sever.&nbsp;
Ukazuje na populistički trend koji se širi od SAD-a ka Evropi, povećane napade na medije, medijske slobode i pluralizam medija, širenje dezinformacija, što je, kako kaže, prepoznato EU.
- Evropska unija je u proteklom mandatu, a nastavlja se taj proces, donijela niz zakona kako bi pokušala ograničiti i govor mržnje i zaštititi pluralizam medija, zaštiti krovni Evropski zakon o medijskim slobodama… Evropa je takvo ponašanje politicara i takav trend napada na nezavisno novinarstvo &nbsp;prepoznala i Evropa zbog toga donosi pravne okvire i alate da se zaštiti profesionalno novinarstvo, da se zaštiti i Javni medijski servis. Za zemlju koja je na putu u Evropsku uniju bilo bi pošteno i pametno da se pokušaju ti zakoni pročitati i implementirati, primijeniti u vašem medijskom sektoru - zaključila je Sever.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DtdIebVzb1ho&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sever: Sve što pratimo o RTCG u suprotnosti sa onim što propisuje Evropski zakon o medijskim slobodama

Osim potplaćenosti mladih novinara i loših uslova prisutno je i međugeneracijsko nerazumijevanje, a osnovni bazični novinarski posao je sve teži i teži, nije kreativan i nije ono što podrazumijeva pod novinarstvom. Motivi za ostanak u novinarstvu jesu što je to izuzetno važan posao, posao koji je jako lijepo raditi, i da posao koji uprkos pritiscima, napadima i svemu onome što se događa u svakodnevnom životu ima tako sjajne trenutke da oni uvijek pobjeđuju - rekla je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, novinarka i predstavnica Evropske federacije novinara Maja Sever.
Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore nedavno je u omladinskom klubu Zona mladih organizovala okrugli sto pod nazivom ,,Mladi novinari pod pritiskom i kako ih štitimo”.&nbsp;
Kako je saopšteno mladi novinari se često suočavaju sa pritiscima, nesigurnim uslovima rada, nedovoljnom podrškom i sve češćim online nasiljem.
Prema njenim riječima, ista tema i vječno pitanje kako privući i zaštiti mlade novinare dosta glasno otvorena je i u Hrvatskoj, a slična situacija je i ostalim evropskim zemljama.
Dodaje i da su mladi novinari puno manje plaćeni i rade u lošijim uslovima isti posao kao starije generacije.
- Mladim ljudima pri ulasku na tržište rada u medijskom prostoru i medijskim okruženjima nude se vrlo slaba primanja, vrlo često slabi ugovori, često su to neke freelance saradnje ili ugovori na određeno vrijeme za sredstva koja nijesu dovoljna za preživjeti. Prisiljeni su, kako mi je rekla neki dan jedna mlada kolegica, raditi uglavnom copy paste novinarstvo i u jednom osvrtu koji je napisala za naš Sindikat novinara kako za razliku od moje generacije koji smo ako ništa drugo bar išli na tržnicu i teren da bi donosili novinarske priče, mladi novinari i novinarke danas uglavnom sjede za kompjuterom i vrlo često cijeli dan provedu prepisujući samo agencijske vijesti ili vijesti koje stižu na nekim drugim platformama, što je mnogo daleko od onog nekog sna o novinarstvu - rekla je Sever.
Smatra da je osim potplaćenosti i loših uslova prisutno međugeneracijsko nerazumijevanje, a osnovni bazični novinarski posao je sve teži i teži, ne kreativan i ne ono što podrazumijeva pod novinarstvom.
Podsjeća da ona kao novinarka Javnog medijskog servisa Hrvatske zna provesti cijeli dan na terenu zbog pet minuta priloga, te da je taj poziv najljepši posao na svijetu bez obzira na sve pritiske.
- Svako malo imamo priliku ili razgovarati sa sjajnim ljudima, ili otkriti nekakve malverzacije i korupciju, učiniti društvo boljim, ili provesti dan kao ja juče na prekrasnom terenu sa super saradnicima i evo nadam se pripremiti jednu dobru priču. Motivi za ostanak u novinarstvu jesu da je to izuzetno važan posao, da je to posao koji je jako lijepo raditi i da je to posao koji uprkos pritiscima, napadima i svemu onome što nam se događa u svakodnevnom životu ima tako &nbsp;sjajne trenutke da oni uvijek pobjeđuju sve ovo o čemu pričamo. Naravno, mladim koleginicama i kolegama je teže nego meni, jer ja ipak imam dobru poziciju u odličnoj redakciji, a oni moraju vrlo često raditi one početničke poslove koji su danas vezani za redakciju, kako mi to zovemo ,,rudnik”, agencijske vijesti, punjenje web portala. Ali, tražimo puteve, tražimo prilike, recimo naš Sindikat novinara Hrvatske je ovdje upravo da prvo otvori ova pitanja, Evropska federacija novinara takođe da progovori o novim formama, novom pristupu publici, otvaranju radnih mjesta za kreativne poslove mladim novinarima - zaključila je Sever.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F-M3RxWC5xs8%3Fsi%3DmTkZtXWk6BW6xZa_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sever: Novinarstvo je izuzetno važan posao, prisutno međugeneracijsko nerazumijevanje

Vlast očito bira koga će pozvati, a koga će jednostavno isključiti, uskratiti akreditaciju ili ih i uopšte ne pozvati i time se narušava i sloboda izražavanja, jednaki pristup informacijama, javni interes, a u konačnom - građani mogu ostati uskraćeni za odgovore na ključna pitanja - rekla je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, predsjednica Evropske federacije novinara Maja Sever.
Ministarstvo odbrane, na čijem je čelu Dragan Krapović, odbilo akreditaciju Antene M da prisustvuje press konferenciji sa slovenačkim ministrom odbrane, a pojedine televizije, poput Televizije E, nijesu ni dobile poziv za press.&nbsp;
Na istoj konferenciji ministar Dragan Krapović je zaprijetio portalu Standard, zato što je taj medij postavio pitanje koje mu se nije dopalo, najavljujući da će pratiti kredibilitet pitanja i da će taj medij biti pod posebnom pažnjom.&nbsp;
Zaprepaštena izjavom ministra odbrane, Sever se pitala da je dobro čula da će jedan državnik pratiti kredibilitet novinarskih pitanja i odlučiti koga će zvati, a koga ne na press konferenciju.
- &nbsp;Moram priznati, ako sam tačno čula, ali bez obzira jesam ili nijesam, ovaj potez današnji i činjenica da već sada biraju koga će pozvati na press konferenciju, evo recimo vaš medij nijesu pozvali, pokazuje vrlo jasnu i vrlo zabrinjavajuću poruku, a to je poruka da će vlast selektivno određivati ko ima, a ko nema pravo postavljati pitanja i prati rad ministarstva odbrane i Vlade i zapravo će doći do toga da će oni određivati ko ima pravo baviti se novinarstvom, a ko ne - rekla je Sever.
Strahuje da nije u pitanju samo administrativna odluka, već udar na temeljno načelo jednakog pristupa informacijama.
- Kada se pojedini mediji isključuju s press konferencija, kada se nekim medijima ne šalje poziv, to znači da zapravo vlast želi kontrolisati tok informacija prema javnosti. Stvaraju se podobni, pritom ne kažem da su svi novinari i novinarke koji su pozvani podobni, ali vlast očito bira koga će pozvati, a koga će jednostavno isključiti, uskratiti akreditaciju, ili ih uopšte ne pozvati. Time se narušava i sloboda izražavanja, jednaki pristup informacijama, javni interes, u konačnom vaši građani mogu ostati uskraćeni za kritična pitanja, za pitanja uopšte, za neke druge perspektive, za zapravo postavljanje pravih pitanja onima koji su na vlasti i koji imaju tu moć u rukama, koju tako pogrešno koriste i to je vrlo loša poruka ne samo vama, novinarima i novinarkama, nego i građanima - zaključila je Sever.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DY6wFbIEv7yM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sever: Bojim se da nije u pitanju samo administrativna odluka, već udar na temeljno načelo slobodnog pristupa informacijama

Ministar odbrane Dragan Krapović ne priznaje svoju grešku. Odgovornost zbog toga što je redakciji Antene M zabranjen dolazak na pres konferenciju, koju je organizovao povodom posjete slovenačkog kolege, prebacuje na svoju PR službu.&nbsp;
Novinari, koji su došli na konferenciju, poručili su Krapoviću da nisu tu zbog njega, već da bi ministru koji predstavalja državu članicu Evropske unije ukazali na diskriminatorski odnos koji njegov kolega ima prema medijima.&nbsp;
Krapoviću se nisu svidjela ni pitanja koja je čuo od novinara portala Standard, o njegovom mogućem odlasku iz Vlade, nakon najavljene rekonstrukcije.
- Ovdje smo da ukažemo na to da smo diskriminisani od ministra Krapovića, da se određenim crnogorskim medijima zabranjuje dolazak na konferencije za medije, ukolonjeni su sa mejling lista (Ministarstva odbrane), pa Vas moim za komentar - da li je praksa u zemljama EU da su mediji na bilo koji način diskriminisani? Kako se ova praksa, zapravo, odražava na evropski put Crne Gore i očekujekte li da u izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore ovo bude uvršteno kao segment slobode medija – pitao je novinar Portala ETV Miraš Dušević slovenačkog ministra odbrane Boruta Sajovića.
Obraćanje novinara Duševića, u ime više crnogorskih medija, bilo je motivisano odlukom ministra odbrana Dragana Krapovića da Anteni M uskrati akreditaciju, odnosno, pravo da prati konfereciju za medije, koju je organizovao povodom posjete slovenačkog kolege. Više medija, uključujući Televiziju E i Portal Analitika već mjesecima ne dobijaju zvanične pozive iz Ministarstva odbarne.&nbsp;
- Uvijek može doći do nekog nesporazuma, ali uvjeren sam da će se, čak i stvari o kojima ne znam, svakako riješiti – odgovorio je Duševiću gost iz Slovenije, ministar Borut Sajović.&nbsp;
Potrebu da se opravda, iako mu pitanje nije bilo namijenjeno, imao je i ministar Krapović. Umjesto da grešku prizna, odgovornost je prebacio na svoje podređene u Ministarstvu odbrane. &nbsp;
- Tačno je da je napravljena jedna omaška od strane PR tima. Ono što ja želim reći vama i drugim medijima, koji se iz nekog razloga osjećaju diskriminisanim, je da ono što vi radite, po mom skromnom sudu, ako imam pravo na taj sud, mene upućuje na zaključak da je u pitanju sunovrat novinarskih standarda - kazao je Krapović.
Koliko ministar Krapović poštuje medije pokazao je i odgovarajući na pitanje portala Standard, čiji novinar je tražio odgovor o njegovom eventulanom odlasku iz Vlade, nakon najavljene rekonstrukcije. Krapović je odgovorio prijetećim porukama.&nbsp;
- Ja ću se potruditi da ono što je kredibilitet Vaših pitanja i rada Vašeg medija takođe bude pod posebnom pažnjom javnosti, jer ne mogu se upumpavati takve, da kažem, hibridne konstukcije i narativi sa jasnim ciljem - da se postignu politički poeni. To nije novinarstvo, nego nešto drugo, što ovom prilikom ne želim da nazovem pravim imenom iz poštovanja prema gostu kojeg danas imam – uzvratio je Krapović.
Da ministar ne pravi slučajne greške, svjesni su i iz Antene M, koja je više puta bila meta sličnih pokušaja diskreditovanja medija.
- Mislim da se ne radi o slučajnosti. Mislim da se radi o umišljaju, o strateškom ponašanju. Jer, samo pogledajte, Krapović nije dozvolio da nekoliko kritičkih medija prisustvuje njegovoj press konferenciji sa ministrom odbrane jedne evropske države - kaže glavni i odgovorni urednik Antene M, Darko Šuković.
Na “crnoj” mejling listi Ministarstva odbrane, našla se i Televizija E, kao i portal ETV i Portal Analitika.
- To što je ministar Krapović odgovornost prebacio na svoju PR službu, rekavši da je ona napravila propust, zapravo govori o tome kako nas vide i kako se prema nama ophode. Samim tim što smo mogli čuti da će ministar ignorisati pitanja određenih medija, ukoliko smatra da nijesu legitimna, takođe šalje lošu poruku o slobodi medija u Crnoj Gori – poručuje Mirka Dević, novinarka Portala Analitika.
Urednica M portala Danica Nikolić ukazuje da ponašanje ministra Krapovića može da ima i još jednu neprijatnu dimenziju.
- Riječ je o bahatoj, nevaspitanoj grupaciji politikanata, koja na sve načine pokušava da održi sebe na funkcijama na kojima su se našli. Ponašanje ministra Krapovića je ono što trigeruje u čitavom sistemu, ono što podstiče ljude da meni, vama, bilo kome iz medija prijeti, da nas sjutra, vjerovatno, u nekom trenutku presretne na ulici, uradi šta god - kaže Nikolić.
Položaj novinara regulisan je Ustavom Crne Gore i zakonom o medijima, čiji Član 38 kaže da javni organi vlasti ne smiju da uskraćuju akreditacije medijima. Na kršenje prava medija upozoravaju i iz Evropske federacije.
- Zabraniti dolazak na pres konferenciju je nedopustivo ponašanje bilo koga prema bilo kojem mediju, a pogotovo prema mediju koji ima 30 godina tradicije i to od osobe koja obavlja javnu funkciju. Ne postoji nikakvo opravdanje i argument kojim bi se to moglo objasniti – navela je predsjednica Evropske federacije novinara Maja Sever.
Da je riječ o diskriminaciji pojedinih medija smatraju u Medijskom savjetu za samoregulaciju.
- Radi se o klasičnoj diskriminaciji pojedinih medija u Crnog Gori i onemogućavanju da obavljaju svoju osnovnu dužnost. Ministar Krapović bi morao da zna da je on javni funkcioner, da predstavlja javni organ i da ne bi smio da uskraćuje za informacije građane, s obzirom na to da oni finsnsiraju rad i ministarstva koje vodi, i njega lično - ističe Ranko Vujović, predsjednika Medijskog savjeta za samoregulaciju.
Da pravo na informisanje nije privilegija, već jedno od osnovnih prava građana, koje se ostvaruje kroz rad slobodnih i profesionalnih medija, poručuje i Zaštitnih ljudskih i manjinskih prava. Ombudsman navodi i da se uskraćivanjem prava na informisanje šteti novinarskoj profesiji, medijskim slobodama u Crnoj Gori, kao i ukupnom demokratskom razvoju društva. Zbog postupka Krapovića reagovala su brojna novinarska udruženja, nevladin sektor, organizacije i institucije.

Šuković o potezu Krapovića: Mislim da se ne radi o slučajnosti, već o strateškom ponašanju; Sever: Zabraniti dolazak na konferenciju za medije nedopustivo ponašanje

Zabraniti dolazak na pres konferenciju je nedopustivo ponašanje bilo koga prema bilo kojem mediju, a pogotovo prema mediju koji ima 30 godina tradicije, i pogotovo osobe koja obavlja javnu funkciju. Dakle, ne postoji nikakvo opravdanje i ne postoji nikakav argument kojim bi se to moglo objasniti, ocjenjuje predsjednica Evropske federacije novinara Maja Sever.
Ona je komentarisala odluku Ministarstva odbrane na čijem je čelu Dragan Krapović da ne dozvoli novinarki Antene M da prati konfereciju za medije u Vili Gorica na kojoj će uz ministra govoriti i njegov kolega iz Slovenije Borut Sajović.
- Vrlo rado bih, ako postoji ikakva mogućnost, upozorila i podsjetila vašeg ministra i vaše funkcionere koja je funkcija javnih osoba i ministara. Oni služe javnosti. Novinari, mediji su ti koji prenose informacije. I isto tako vi radite u javnom interesu. Dakle, kada bih rekla iz nekakve perspektive evropske, zaista nedopustivo i nešto što je vrijedno svakog upozorenja, alerta i prijave. A kada bih rekla iz ovih naših novinarskih cipela, imate punu moju podršku i, zaista, vašeg ministra treba podsjetiti koja je njegova funkcija, zašto je izabran, kojih je pravila dužan da se drži - poručuje Sever.
Ona je istakla da je Antena M medij koji u javnom interesu prenosi informacije, a institucije su, napominje ona, dužne da daju te informacije, kako bi ih prenijeli građanima.
- Meni jednostavno nije jasno da vam pravo kažem kako nekom to uopšte padne na pamet. Pogotovo ovaj slučaj, pošalješ poziv i onda ga uskratiš i vrlo je očito jasno zbog čega. Jer oni misle da na taj način mogu odabrati medije od kojih možda očekuju da neće imati neugodnih pitanja. To jednostavno ne ide tako. Kada su se prihvatili javne dužnosti, u krajnjem slučaju kada su se i kandidovali za nešto što je javna dužnost, moraju biti spremni odgovarati na pitanja. Bila ta pitanja ugodna ili neugodna. Novinari i novinarstvo nisu glasnogovornici i PR bilo koje političke opcije ili vlade. Novinari su tu da postavljaju pitanja. Fizički uskratiti novinarima da rade svoj posao… pa sigurno vas neće ućutkati i jednostavno to se ne radi. Ovo sigurno nije evropski put. Bez obzira koliki su pritisci na novinare i novinarke i u evropskim zemljama, ovakve stvari se ipak ne mogu dogoditi i ne mogu tolerisati - zaključila je Sever.

Predsjednica Evropske federacije novinara: Nedopustivo ponašanje, Krapovića podsjetiti koja mu je funkcija

Kao Evropska federacija novinara tražili smo da se sprovede inspekcija i kontrola ponovnog izbora Borisa Raonića za direktora Radio Televizije Crne Gore (RTCG), u cilju rasvjetljavanja situacije i činjenice da je po treći put postao generalni direktor Javnog servisa - kazala je gostujući u centralnoj informatinoj emisiji an Televiziji E 24 Sata, predsjednica Evropske federacije novinara Maja Sever.
Već su, kaže upozorili i apelovali da se Zakon o javnom medijskom servisu ne mijenja na način da se smanjuju kriterijumi.
- Jer je i tada bilo jasno, da se upravo ta promjena Zakona radi kako bi se pogodovalo jednom kandidatu. I to se upravo dogodilo. Smanjivanje kriterija o godinama staža u sektoru su evidentno donesene samo zato kako bi Raonić treći put bio izabran za direktora Javnog medijskog servisa. Upravo to smo htjeli upozoriti. Svi znate jako dobro da je on izgubio dva spora pred crnogorskim sudovima, po tom pitanju, no, bez obzira na to, politika je odlučila da je upravo on taj čovjek - rekla je Sever.
Podsjetila je da su upozorenja stizala i od Sindikata medija I od Evropske federacije novinara, no da su se o njih oglušili političari, jer su, kaže ona, donijeli Zakon kojim se smanjuju kriteriji za izbor generalnog direktora Javnog servisa.
- To je sve ono što se ne smije raditi. I upravo je Evropska unija u posljednjem mandatu donijela Evropski zakon o medijskim slobodama. Jedna od dvije najvažnije tačke, koje se tiču javnih medijskih servisa, uz osiguranja stabilnog finansiranja, je osiguranje procesa nezavisnog odabira upravljačkog rukovodstva. Ovakve izmjene zakona u suprotnosti su sa takvim namjerema Evropske unije i preporukama - poručila je Sever.
Evropski Akt o slobodi medija se primjenjuje u etapama, objašnjava ona i važna poruka je, kako kaže, odluka Evropske unije da se ozbiljno bavi pitanjem zaštite slobode medija i pluralizma medija.
- Evropski medijski zakon o slobodi medija je zapravo vrh niza zakonodavnih dokumenata i direktiva, koje je donijela &nbsp;Evropska unija u proteklom mandatu. Od Anti -SLAPP &nbsp;direktive, direktive o autorskim pravima, preporuka o zaštiti sigurnosti novinara, dakle, niz dokumenata i krovno sa Evropskim zakonom o slobodi medija. Mnoge stvari se regulišu tim zakonom, od oglašavanja do osiguravanja nezavisnosti, nezavisnosti agencije javnog medijskog servisa. Čitav niz odredbi koje će biti imperativ da se implementiraju u nacionalno zakonodavstvo - naglasila je Sever.&nbsp;
Evropska komisija i Evropska unija su bile jasne, dodaje ona, o pitanju nezavisnog i od politike odmaknutog izbora direktora i upravljačkih tijela javnih medijskih servisa. Dodaje da samim tim izjava crnogorskog premijera, Milojka Spajića, kojom pokušava odgovornost prebaciti na Evropsku komisiju, kako kaže, jednostavno nema smisla.
Veliki problem u Javnom servisu Crne Gore, objašnjava Sever, je slaba zaštićenost radničkih, a samim time i profesionalnih prava.
- Ono, &nbsp;što ja mislim, da nam je sigurno zajedničko je, zapravo, izostanak svijesti da se svi zajedno moramo bolje organizovati. Novinari i novinarke se povezati , sistemski se organizovati i zastupati svoja prava. Evropa poštuje socijalni dijalog, Evropa, ako ništa barem deklarativno, podržava zaštitu radničkih prava, zaštitu profesionalnih prava, nezavisnost. Mi se zajedno i zajednički trebamo za to boriti - zaključila je Sever.

Maja Sever: Tražili smo da se uradi inspekcija ponovnog izbora Raonića na mjesto direktora RTCG

Kancelarija visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini (BiH) saopštila je večeras da naziv „Srpska kuća“, koji je dat objektu u Brčko distriktu, a koji je navodno kupio Ugostiteljski servis Vlade Republike Srpske (RS), nije u skladu sa multietničkom strukturom Brčko distrikta i Bosne i Hercegovine.
- U posljednje vrijeme svjedočimo stalnom širenju neprovjerenih tvrdnji da kupovina napuštenog objekta kockarnice u Brčko distriktu od strane Ugostiteljskog servisa RS tokom 2025. godine predstavlja prijetnju punom i dosljednom sprovođenju Konačne arbitražne odluke za Brčko ili potencijalno kršenje Ustava BiH ili Statuta i zakona Brčko distrikta - navodi se u objavi OHR-a na društvenoj mreži Iks.
Ističe se da je supervizor za Brčko distrikt Luis Krišok već nekoliko mjeseci u kontaktu sa Vladom RS i rukovodstvom Brčko distrikta u vezi sa ovim pitanjem.
OHR navodi da će pravovremeno uklanjanje ovog natpisa obezbijediti pozitivno okruženje za dijalog o drugim pitanjima vezanim za ovaj objekat.
- Kao što je rečeno u korespondenciji između supervizora i generalnog sekretara Vlade RS iz septembra 2025. godine, koja je dostavljena čelnicima Brčko distrikta, nijedan entitet ne može provoditi izvršnu vlast u Brčko distriktu, osim u slučajevima kada je to izričito definisano Statutom distrikta - naglašeno je u objavi.
Supervizor Krišok je dodao da ima puno povjerenje u sposobnost čelnika Brčko distrikta da riješe ovo pitanje u interesu svih zainteresovanih strana i u skladu sa Statutom distrikta.

Kancelarija visokog predstavnika u BiH traži skidanje naziva „Srpska kuća“ s objekta u Brčko distriktu

Četiri osobe su ubijene u napadu nožem koji je u utorak izvršio muškarac u državi Vašington, saopštile su lokalne vlasti i potvrdile da je napadač smrtno upucan.
Kancelarija šerifa okruga Pirs saopštila je da su zamjenici šerifa u 08.40 časova po lokalnom vremenu odgovorili na prvu prijavu da 32-godišnji muškarac krši nalog o zabrani kontakta u kući na poluostrvu Ki, sjeverozapadno od Takome, prenose agencije.
Dok su bili na putu prema mjestu napada oko 9.30 časova, dobili su dodatni izvještaji da muškarac nožem ubada ljude ispred kuće, saopštila je kancelarija šerifa.
- Prvi zamjenik šerifa stigao je na lice mjesta u roku od oko tri minuta i pucao u osumnjičenog, koji je zatim proglašen mrtvim -izjavila je policajka Šelbi Bojd, portparolka Istražnog tima okruga Pirs, u državi Vašington.
Tri žrtve napada nožem su ostale mrtve na licu mjesta, a jedna je preminula tokom transporta u bolnicu. Sudska evidencija okruga Pirs pokazuje da je žena koja je živjela na toj adresi prošlog maja zatražila i dobila jednogodišnju zabranu pristupa za svog 32-godišnjeg sina.
Ona je u zahtjevu napisala da njen sin ima problema sa mentalnim zdravljem i zloupotrebom nedozvoljenih supstanci i navela da je već fizički nasrtao na nju, a nedavno joj je i otvoreno prijetio govoreći da je njen "grob već iskopan".

Četiri osobe ubijene u napadu nožem u Vašingtonu

Nakon urušavanja dijela saobraćajnice u Radovićima, Opština Tivat je angažovala firmu za geološka istraživanja i projektovanje Geo Standard iz Nikšića kako bi se utvrdili uzroci nastale situacije, saopštili su iz Direkcije za investicije.
Poslije obilaska lokacije i uvida u stanje na terenu, preliminarno stručno mišljenje ukazuje da je do urušavanja došlo usljed prirodnih geoloških procesa u podlozi, koji su dodatno aktivirani izuzetno obilnim i dugotrajnim padavinama, prenosi Radio Tivat.
Područje Luštice izgrađeno je od izrazito karstifikovanih krečnjaka. Za ovaj tip terena karakteristični su brojni karstni fenomeni, poput podzemnih pukotina, kaverni, kanala i šupljina, koje često nijesu vidljive na površini, a mogu se nalaziti i na većim dubinama objasnili su iz kompanije za geološka istraživanja.
Velike količine padavina dovele su do pojačanog podzemnog oticanja i intenzivne infiltracije vode, što je izazvalo ispiranje sitnih čestica nasipa i površinskog sloja prema dubljim zonama podloge. Time je destabilizovan površinski sloj iznad postojeće karstne anomalije, a nakon gubitka oslonca došlo je do lokalnog urušavanja kolovozne konstrukcije.
Preliminarni nalazi ukazuju da se kritična zona nalazi na dubini većoj od izvedenog iskopa (oko tri-četiri metra), dok postoje indicije o mogućoj šupljini na dubini većoj od sedam metara. Ovakve geološke anomalije u karstnim terenima mogu postojati bez vidljivih površinskih znakova i ne mogu se pouzdano detektovati bez primjene posebnih inženjerskogeoloških istražnih metoda.
Ističu da ovakve pojave predstavljaju prirodan rizik u područjima sa razvijenim podzemnim karstnim sistemima, naročito tokom ekstremnih hidroloških događaja.
Narednih dana biće sprovedena detaljna geofizička i geotehnička istraživanja kako bi se precizno utvrdila geometrija i prostorni obuhvat eventualnih podzemnih šupljina, te definisalo trajno rješenje sanacije. Po završetku istraživanja biće izrađen konačan stručni elaborat i sprovedene mjere koje će obezbijediti dugoročnu stabilnost i bezbjednost saobraćajnice.

Tivat: Geološki procesi uzrok urušavanja puta u Radovićima

Četvorica muškaraca na gliseru registrovanom u SAD-u ubijena su u kubanskim vodama, saopštilo je kubansko Ministarstvo unutrašnjih poslova. U izjavi ministarstva navodi se da su putnici glisera otvorili vatru na plovilo obalske straže koje im se približavalo. U incidentu, koji se dogodio u blizini ostrva na sjevernoj obali Kube, ranjeno je još šest osoba, piše BBC.
<h2>Ministarstvo: Otvorili su vatru na našu patrolu</h2>
U saopštenju objavljenom putem kubanske ambasade u SAD-u, ministarstvo je preciziralo da je plovilo registrovano na Floridi – s registracijskom oznakom FL7726SH – uočeno u srijedu ujutro u blizini Cayo Falconesa, u centralnoj provinciji Villa Clara. Identitet osoba na gliseru, kao ni razlog njihovog boravka u tom području, za sada nije poznat, a kubanska vlada poručuje da je pokrenuta istraga kako bi se događaj “razjasnio”.
Kada se kubansko plovilo s pet pripadnika granične straže približilo gliseru radi identifikacije, “posada glisera koji je bio u prekršaju otvorila je vatru” i pritom ranila kubanskog zapovjednika, stoji u saopštenju.&nbsp;
- U sukobu koji je uslijedio, prema dosadašnjim informacijama, ubijena su četiri napadača na stranom plovilu, a šestorica su ranjena - dodaje se.
Ranjene osobe su evakuisane i pružena im je medicinska pomoć.
<h2>Incident u vrijeme pojačanih tenzija</h2>
Ovaj se incident događa u vrijeme pojačanih napetosti između SAD-a i Kube, koja se suočava s produbljenom krizom goriva. Kriza je pogoršana američkom blokadom isporuka nafte iz Venezuele, dugogodišnje kubanske saveznice u regionu. Kubansko saopštenje aludiralo je na te tenzije, navodeći da “suočena s trenutnim izazovima, Kuba ponovo potvrđuje svoju odlučnost da zaštiti svoje teritorijalne vode” i očuva svoj suverenitet.
Incident se takođe poklapa s dolaskom američkog državnog sekretara Marka Rubija u Sveti Kristofor i Nevis na sastanak s karipskim liderima. Posjeta se odvija u sklopu nastojanja Trampove administracije da pojača pritisak na kubansku vladu, ali i zbog drugih regionalnih pitanja.
BBC je kontaktirao američki State department i Bijelu kuću za komentar.

Tag: maja-sever