Službenici saobraćajnih preduzeća – “Monteputa”, Aerodroma Crne Gore i željezničkih preduzeća, pridružili su se u gašenju požara koji su ovih dana proširili po Crnoj Gori.
Ministarka saobraćaja Maja Vukićević rekla je da su se radnici “Monteputa” uključili već prvog dana jer imaju svoje ekipe i vatrogasna kola.
- Već prvu noć su izašli na teren, naravno, u skladu sa svojim mogućnostima jer smo jedan dio morali zadržati zbog autoputa, da budu tamo ukoliko se nešto desi - kazala je Vukićević.
Željeznička infrastruktura se zatim uključila jer su, kako je kazala, jutros imali dva požara koja su bila u pojasu pruge a njihovi službenici imaju specijalizovane cisterne.
Ti požari, pojasnila je medijima, bili su na području između Podgorice i Bioča, zbog čega je dva puta željeznički saobraćaj u tom dijelu bio u prekidu.
Službenici željezničkog preduzeća ranije su učestvovali u gašenju požara na Ćemovskom polju.
- Stojimo na raspolaganju za sve što možemo, u skladu s onim što su naši kapaciteti - poručila je Vukićević.
Službenici saobraćajnih preduzeća biće dostupni građanima i službama zaštite i spašavanja i u narednom periodu a svoj doprinos daju i time što osiguravaju bezbjednost i prohodnost puteva, dodala je.
- U ovakvim kriznim situacijama od ključnog je značaja zajedničko djelovanje kako bi se što prije lokalizovali požari i spriječila dala šteta po ljude, imovinu i prirodu - poručeno je iz Ministarstva saobraćaja.
Iz tog resora uputili su zahvalnost svima koji, uprkos visokim temperaturama i teškim uslovima, nesebično rade na terenu i pokazuju solidarnost i profesionalizam.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Požare gase i zaposleni Monteputa, Aerodroma i željezničkih preduzeća

Ministarka saobraćaja Maja Vukićević i izvršni direktor Aerodroma Crne Gore Roko Tolić sastali su se sa visokim menadžmentom avio-kompanije Wizz Air, jednog od najvećih niskotarifnih prevoznika u Evropi.
- Tokom sastanka razgovarano je o čitavom nizu konkretnih mjera kojima se i do sada uspješna saradnja može dodatno unaprijediti, s ciljem otvaranja novog poglavlja u avio-dostupnosti Crne Gore. U fokusu razgovora bilo je povećanju broja destinacija koje Wizz Air opslužuje iz Crne Gore, čime bi se dodatno osnažila povezanost naše zemlje sa ključnim evropskim tržištima- saopšteno je iz Ministarstva.
Ministarka Vukićević istakla je da Ministarstvo saobraćaja ostaje posvećeno strateškom cilju, jačanju međunarodne povezanosti Crne Gore putem razvoja konkurentnog i pristupačnog avio-saobraćaja.

Vukićević i Tolić sa predstavnicima Wizz Air-a: Fokus na unapređenju saradnje i uvođenju novih destinacija

Sekretar Sekretarijata za izgradnju Opštine Bijelo Polje reagovao je povodom izjave ministarke saobraćaja Maje Vukićević, koja je kazala da se radovi na dionici magistralnog puta Ribarevine – Lepenac ne nastavljaju zato što ta Opština nije izradila projektnu dokumentaciju, ističući da magistralni putevi, pa i ovaj projekat je isključivo u nadležnosti Uprave za saobraćaj, Mensur Hajdarpašić.&nbsp;
- Rekonstrukcija magistralnog puta Lepenac – Ribarevine – Berane započeta je u avgustu 2023. godine. Kompletan projekat rekonstrukcije puta, kao i odabir izvođača radova, radila je isključivo Uprava za saobraćaj Crne Gore, koja po zakonu ima obavezu održavanja magistralnih puteva. Dakle, magistralni putevi – pa i ovaj projekat – u nadležnosti su Uprave za saobraćaj, ne Opštine Bijelo Polje – navodi Hajdarpašić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, Uprava za saobraćaj je radila projekat, ali njime nije predvidjela izgradnju trotoara i rasvjete na potezu od Ribarevina do Slijepač mosta, kao ni izmještanje azbestno-cementne cijevi FI500. Zašto to nije urađeno – odgovor ne zna Opština Bijelo Polje, već Uprava za saobraćaj.&nbsp;
- Taj propust predstavlja uvod u aktuelni problem. Mještani naselja koja gravitiraju na ovom području zatražili su da se u projekat uvrsti izgradnja trotoara i rasvjete. Dakle, aktuelni problem kreiran je neadekvatnim projektom Uprave za saobraćaj – istakao je Hajdarpašić. &nbsp;
Istim projektom, kako naglašava, Uprava za saobraćaj nije planirala ni trotoare ni rasvjetu u naselju Zaton.&nbsp;
- Zbog toga su građani tog područja blokirali put i zahtijevali da se i to uvrsti u rekonstrukciju. Opština Bijelo Polje, uvažavajući značaj tih zahtjeva, prihvatila je da izradi tehničku dokumentaciju, iako je to – ponavljamo – bila obaveza Uprave za saobraćaj. Projekat za trotoare u Zatonu, koji je Opština Bijelo Polje uradila, završen je prije godinu dana, ali trotoari i dalje nisu završeni. Vjerovatno je, po mišljenju ministarke, za nezavršetak istih I nakon godinu dana od završetka projekta, &nbsp;i za to kriva Opština Bijelo Polje – dodaje Hajdarpašić. &nbsp;
Kako ističe, građani naselja Ravna Rijeka protestovali su predočavajući isti zahtjev kao i mještani Zatona.&nbsp;
Opština Bijelo Polje je, prema njegovim riječima, opet uvažavajući značaj problema, dobrovoljno prihvatila da radi posao Uprave za saobraćaj – da izradi tehničku dokumentaciju za trotoare i rasvjetu na potezu Ribarevine – Slijepač most.&nbsp;
- Međutim, zbog složenosti rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, taj projekat je I dalje u izradi I ne teče željenom dinamikom. Ne zbog neažurnosti Opštine, kako to ministarka želi predstaviti javnosti, već zbog same složenosti projekta – ističe Hajdarpašić.&nbsp;
On je, obraćajući se ministarki, kazao da vjeruje da je svjesna složenosti ovih procedura.
- Uvažena ministarko, vjerujemo da ste svjesni složenosti ovih procedura, ali još svjesnije pokušavate Opštinu Bijelo Polje da predstavite kao nemarnu – iako je Opština pritekla u pomoć kako bi se riješili problemi koje je sama Uprava za saobraćaj napravila. I to po drugi put, na istom projektu rekonstrukcije magistralnog puta Lepenac – Ribarevine – Berane – poručio je Hajdarpašić.&nbsp;
Hajdarpašić je ministarku Vukićević pitao – šta rade mašine koje su baš ovih dana ponovo počele sa radovima na potezu Slijepač most – Ribarevine, nakon tri mjeseca zastoja? Zašto se baš sada, kada je ostao tračak nade da se možda spasi djelić propale turističke sezone u Crnoj Gori, izvode radovi koji dodatno otežavaju saobraćaj i onemogućavaju normalno funkcionisanje i onom malom broju turista koji su došli u Crnu Goru?
- Pitamo Vas, ministarko, da li ćete i od Opštine Andrijevica tražiti da radi projekte trotoara i rasvjete kada budete gradili drugu dionicu autoputa, ili ćete to ipak uvrstiti u glavni projekat? Takođe Vas pitamo: da li je Opština Bijelo Polje kriva i zbog sporih radova na sanaciji klizišta Sokolovina, na putnom pravcu Mojkovac – Đurđevića Tara? Pretpostavljamo da je, po Vašem mišljenju, Opština Bijelo Polje kriva i za to što put Mijakovići – Vrulja još uvijek nije završen i što su probijeni svi mogući rokovi na ovom projektu. Sigurni smo da nas krivite i za saobraćajni kolaps na primorju zbog radova na putu Jaz – Tivat. Za spore radove na dionici Ribarevine – Berane vjerovatno ćete okriviti Opštinu Bijelo Polje jer je na tom gradilištu ovih dana vidljiva samo jedna mašina – cistjerna koja povremeno poliva put da se ne diže prašina – naveo je u pitanju Hajdarpašić.&nbsp;
Ističe da je Vukićević svojim „nečinjenjem“ ne samo Bijelo Polje, već i cijelu Crnu Goru, jer, kako kaže, rješava problem dionice magistralnog puta Lepenac – Ribarevine, koji je od ključnog značaja za saobraćaj svih onih koji u našu državu ulaze preko graničnog prelaza Dobrakovo.
- Pozivamo Vas, ministarko, da ustanete iz udobne fotelje i provozate se putevima Crne Gore kako biste vidjeli stvarno stanje saobraćajnog kolapsa – stanje koje je vidljivo svima osim Vama. Umjesto što prebacujete krivicu na Opštinu Bijelo Polje, preporučujemo Vam da pogledate revidovani projekat za izmještanje vodovoda FI300 na dijelu puta Ravna Rijeka – Ribarevine, koji Vam je Opština Bijelo Polje uredno dostavila, kako bi bio realizovan u sklopu rekonstrukcije magistralnog puta Lepenac – Ribarevine – Berane. No, Vama, očigledno, nije cilj da uradite nešto dobro za Bijelo Polje, već da sopstvene greške prebacujete na one koji su nesebično priskočili u pomoć zarad opšteg interesa svih građana – zaključuje Hajdarpašić.&nbsp;

Hajdarpašić: Magistralni put Ribarevine – Lepenac u nadležnosti Uprave za saobraćaj, ne Opštine Bijelo Polje

Ministarka saobraćaja Maja Vukićević saopštila je da je rok za završetak druge dionice auto-puta, uključujući i pripremne radove, 2030. godina, a bulevara Tivat - Jaz januar naredne godine. Najavila je i da će Ministarstvo saobraćaja, nakon isteka roka za žalbe, dostaviti Vladi dokumentaciju i rang listu Tenderske komisije za koncesije aerodruma u Podgorici i Tivtu.&nbsp;
- Očekujemo da do kraja septembra imamo izabranog izvođača radova i potpisan ugovor. U završnoj fazi je izbor izvođača radova i nadzora na projektu, kako su me obavijestile kolege iz Monteputa. Svakako danas smo učinili glavni korak ka realizaciji ovog projekta. I moram reći da je ovo rezultat jednog napornog rada u prethodnih godinu dana službenika Ministarstva saobraćaja, Ministarstva finansija, kolega iz Monteputa i naravno predstavnika Evropske banke za obnovu i razvoj -istakla je Vukičević gostujući u Dnevniku TVCG.
Što se tiče koncesija za aerodrome u Podgorici i Tivtu, ministarska ističe da je Tenderska komisija načinila rang listu koju je uputila Ministarstvu saobraćaja.
- Mi ćemo svakako ispoštovati svoje zakonske obaveze, a to je da u predviđenom roku tu rang listu uputimo Vladi na odlučivanje. Međutim, moram reći da su svi ponuđači iskazali interesovanje za uvid u dokumentaciju. Ministarstvo saobraćaja im je omogućilo da imaju uvid u dokumentaciju, tako da vidjećemo, ispoštovaćemo ovaj žalbeni rok koji oni imaju. Ukoliko ne bude žalbi, proslijedićemo dalje dokumentaciju Vladi - kazala je Vukičević.
Rok za završetak Bulevara Tivat-Jaz januar 2026.
Odgovarajući na pitanje o radovima na Bulevaru Tivat-Jaz podsjetila je da je projekat počeo u avgustu 2023. Tadašnja vlada najavila je ovaj projekat, ali je on odmah zaustavljen, jer su najavili projekat koji nije imao građevinsku dozvolu.
- Već u startu smo imali šest mjeseci čekanja i krenulo se s radovima krajem januara 2024. godine, a rok za završetak radova je počeo da teče od tog momenta i on je januar 2026. godine. Trenutnom dinamikom jesam zadovoljna, radovi su ubrzani. Mi smo imali početkom ljeta jedan sastanak kada smo upozorili izvođača i podizvođača da očekujemo da dinamika bude brža. Naravno nije im lako da rade u uslovima kada se saobraćaj odvija, ali to je projekat koji od starta ima mnogo problema. Očekujem da ga završimo u predviđenom roku - poručila je ministarka saobraćaja.

Vukićević: Rok za završetak auto-puta 2030. godina, a bulevara Tivat - Jaz januar 2026.

Prema ocjeni rada i realizacije, shodno programu zadataka za 2025. godinu, a zaključno sa junom, na kraju drugog kvartala najbolje ocijenjeni resori su ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja i saobraćaja Maje Vukićević, sa 95,2 i 90 odsto realizovanih akrivnosti, saznaje Portal ETV. Ministarstvo unutrašnjih poslova Danila Šaranovića bilo je na ispod 50 odsto, a ministarstvo kulture i medija Tamare Vujović bilo je na nula procenata realizovanih zadataka. Prema informacijama Portala ETV koji je imao uvid u tabelu realizovanog programa za prva dva kvartala, Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović iz Demokrata realizovalo je manje od polovine zacrtanog, i to svega 47,1 odsto. Ministarstvo evropskih poslova je na visokih 83,3, te Ministarstvo prosvjete sa 86,7 odsto. Ministarstvo zdravlja Vojislava Šimuna je na kraju drugog kvartala imalo ostvarenih 20 odsto predviđenog posla, sto je izuzetno loš rezultat. Za razliku od njega, resor Slavena Radunovića ima visok procenat ostvarenih zadataka i to na kraju drugog kvartala 75 odsto. Na 80 odsto realizacije je resor Ervina Ibrahimovića.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724110712_ef49895af43ff9f39e815727113bb7d0046e1ddc723af4528f7cb18e44ddf06d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250724110712_ef49895af43ff9f39e815727113bb7d0046e1ddc723af4528f7cb18e44ddf06d" data-rendition-name="original" width="1320" height="1032" loading="lazy" alt="Tabela za prva dva kvartala, zaključno sa junom"><figcaption>Tabela za prva dva kvartala, zaključno sa junom</figcaption></figure>  Bez rezultata su bili Ministarstvo dijaspore, kulture i medija, sporta i mladih, te socijalnog staranja. Portal ETV napominje da su ovo podaci završno sa drugim kvartalom, te da u inoviranim podacima može biti odstupanja ukoliko Vlada uračuna nekim ministrima i zakone usvojene na Vladi tokom jula.

Miraš Dušević

Portal ETV ekskluzivno objavljuje: Šaranović za prva dva kvartala imao manje od polovine realizovanih zadataka, Vujović bila na nuli, najbolji prosjek imali Đeljošaj i Vukićević

Željeznica nije samo sredstvo povezivanja, već strateški resurs koji može pomoći državama da pretvore poremećaje u nove razvojne šanse, saopštila je ministarka saobraćaja Crne Gore Maja Vukićević.
Iz Ministarstva saobraćaja je saopšteno da je Vukićević učestvovala na panelu posvećenom jačanju otpornosti lanaca snabdijevanja kroz modernizaciju željezničkog saobraćaja, u okviru međunarodnog foruma o transportnim koridorima održanog u Istanbulu.
U saopštenju se dodaje da je u fokusu izlaganja Vukićević bila "uloga željeznica kao ključnog stuba otpornog i održivog transportnog sistema, posebno u kontekstu savremenih geopolitičkih izazova i poremećaja globalnih lanaca snabdijevanja".
- Željeznica nije samo sredstvo povezivanja, već strateški resurs koji može pomoći državama da pretvore poremećaje u nove razvojne šanse. Zbog toga Crna Gora aktivno ulaže napore u modernizaciju svoje željezničke infrastrukture, unapređenje bezbjednosti i interoperabilnosti, ali i u proširenje mreže kako bi ojačala povezivanje istok-zapad, uz već postojeću osu sjever-jug - poručila je Vukićević.
Iz Ministarstva saobraćaja su kazali da se Vukićević u izlaganju posebno osvrnula na značaj nove legislative, ističući da će dva stuba reforme biti Zakon o željeznici i Zakon o bezbjednosti i interoperabilnosti u željezničkom saobraćaju.
- Time se stvaraju preduslovi za punu integraciju Crne Gore u evropsku transportnu mrežu i jačanje njene uloge kao logističkog čvorišta u regionu - rekla je Vukićević.
U diskusiji je poručila da otpornost ne podrazumijeva samo infrastrukturu, već i ljude kroz jačanje kadrovskih kapaciteta, saradnju javnog i privatnog sektora i uvođenje digitalnih rješenja.
- Posebno je ukazala na potrebu da EU uključuje zemlje kandidate u procese usklađivanja i donošenja zajedničkih politika u sektoru saobraćaja - piše u saopštenju.
Iz Ministarstva saobraćaja su rekli da je učešćem na ovom panelu, Crna Gora još jednom potvrdila posvećenost evropskim integracijama i izgradnji modernog, bezbjednog i održivog transportnog sistema, koji će biti oslonac ekonomskog razvoja i regionalne stabilnosti.

Vukićević: Željeznica strateški resurs koji može pomoći državama da pretvore poremećaje u nove razvojne šanse

Konačno je stiglo pozitivno mišljenje Evropske komisije na Zakon o Željeznici, čije je donošenje trajalo godinama. To je veliki korak za Željeznicu. Sa rekonstrukcijom i nabavkom novih vozova, izgledaće mnogo savremenije. Otvorićemo naše tržište. Sada se čeka mišljenje Vlade - kazala je za 24 sata Televizije E ministarka saobraćaja, Maja Vukićević.
<h2>Podstrek iz Brisela</h2>
Novi Zakon o Željeznici predviđa osnivanje nezavisne željezničke agencije. Ta agencija imaće funkcije regulatornog tijela i tijela nadležnog za bezbjednost u željezničkom saobraćaju, biće operativno i funkcionalno nezavisna. To je bio i uslov Evropske komisije za obezbjeđivanje konkurentnog željezničkog tržišta i usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa pravnom tekovinom Evropske unije, u okviru Poglavlja 14, koje se odnosi na saobraćajnu politiku. Ministarka saobraćaja Maja Vukićević kaže da je novi Zakon konačno dobio zeleno svjetlo iz Brisela.
- Crna Gora punih šest ili sedam godina pokušava da donese Zakon o Željeznici. Radilo se puno i konačno je stiglo pozitivno mišljenje Evropske komisije na konačnu verziju Zakona. Sada treba da dobijemo mišljenje resora iz Vlade. Nadam se da ćemo već sljedeće sedmice Zakon imati na Vladi. To je veliki korak za Željeznicu. U potpunosti ćemo se usaglasiti sa svim evropskim regulativama, otvorićemo naše tržište i što je najvažnije imaćemo nezavisnu agenciju, kao regulatorno tijelo, a to je bio uslov Evropske unije. Mislim da će naša Željeznica, sa rekonstrukcijom i nabavkom novih vozova, izgledati mnogo savremenije. Naravno, to moraju da prate i određene regulative i zakoni - istakla je Vukićević.
<h2>Most na Šćepan polju</h2>
Raspisan je javni poziv za izbor izvođača radova za izradu glavnog projekta i međudržavnog mosta preko Tare. Planirano je da most poveže Šćepan Polje u Crnoj Gori i Hum u Bosni i Hercegovini. Biće dug 165, a širok 11,2 metra. Vukićević podsjeća da je Sporazum o izgradnji mosta na Šćepan polju potpisan 2021, a ratifikovan tek 2024. godine jer su, kako kaže, postojali određeni problemi u Bosni i Hercegovini, između entiteta.
- Dok su oni između sebe postigli sporazum, mi smo vrijedno pripremali sve što je do nas. Bili smo spremni za momenat da se konačno raspiše tender za izradu glavnog projekta i za izvođača. Što se nas tiče učinićemo sve da se taj projekat dovede do kraja. Očekujem da će biti dovoljno političke zrelosti i sa druge strane. Jer, projekat je izuzetno važan i za nas, i za Bosnu i Hercegovinu. Jako je važno što će se osim mosta raditi i pristupni putevi. Mi već imamo radove na dionici Jasenovo polje - Zaborje, koji idu dosta dobrom dinamikom. Očekujem da to i prije roka završimo. Radićemo i pristupni put do samog mosta, do zajedničkog graničnog prelaza na lokalitetu Paklice, dok će BiH raditi pristupni put do Foče, što je takođe jako značajno, jer je taj put u lošem stanju - istakla je Vukićević.
<h2>Aerodromi</h2>
Priča o koncesiji Aerodroma traje, podsjeća Vukićević, već sedam godina. Vrijeme je, kaže, da se sagledaju sve činjenice, da se dobro analiziraju i da se donese odluka na Vladi.
- Ali, ja ne bježim ni od toga da odluku donesmo u Skupštini, jer smatram da za ovo važno pitanje treba širi društveni konsenzus. Riječ je o vrijednoj državnoj imovini, koju ne prodajemo, već dajemo na upravljanje, ukoliko odluka bude išla u tom pravcu. Ministarstvo saobraćaja svakako interno radi svoje analize, sagledava prednosti i mane koncesije, ili eventualno državnog upravljanja. Moramo donijeti odluku kako Aerodrome, ali i Ministarstvo saobraćaja, ne bi držali zarobljenim, u procesu koji zaista dugo traje i onemogućava razvoj Aerodroma. Rok za rad Tenderske komisije, od koje Ministrastvo saboraćaja treba da dobije izvještaj o vrednovanju ponuda, produžen je do devetog jula. Nakon toga je rok od 30 dana da Ministarstvo izvještaj dostavi Vladi. Potrudićemo se da to bude i brže, ukoliko bude moguće, jer je riječ o obimnoj dokumentaciji. Sve treba pažljivo spremiti, paziti na svaki detalj i odlučiti u korist Crne Gore, kako bi građani imali bolju avio povezanost, a crnogorska privreda i turizam mogli da se razvijaju - istakla je Vukićević.
Ministarka objašnjava da čitav postupak ima svoje faze, da se Tenderska komisija isključivo bavi ponudama i ne donosi odluku o tome da li će Aerodromi ići pod koncesiju ili ne.
- Ovo je faza u kojoj je Tenderska komisija svakako u fokusu, jer je postupak pred njom. Kasnije će se preseliti na sjednice Vlade. Mi smo nekoliko puta Vladu informisali o samom toku postupka. Nekako Tenderska komisija to uvijek prebaci na Ministarstvo, koje je resorno zaduženo za Aerodrome, ali ne rukovodi postupkom. Imamo svoje predstavnike, ja sam među članovima Tenderske komisije, ali postupkom, kao njen predsjednik, rukovodi gospodin Nik Đeljošaj - kaže ministraka Vukićević.
Objasnila je i da je Ministarstvo saobraćaja insistiralo da se, ukoliko dođe do koncesije Aerodroma, garantuju prava radnicima.
- Insistirali smo na tome da postoji zaštitni period za radnike, koji će trajati najmanje pet godina i u kojem ne bi smjelo da bude nikakvih otpuštanja. Vjerujem da će, ukoliko se odluči da se Aerodromi daju pod koncesiju, a ukoliko situaciju uporedimo sa onima u regionu, biti potrebno još više ranika, da neće biti otpuštanja. Mi ćemo sve što bude raspoloživo, sve što se bude moglo dati na uvid javnosti - dati na raspolaganje javnosti, kako bi se odlučilo širim konsenzusom - rekla je Vukićević.
<h2>Autoput</h2>
Tender za drugu dionicu autoputa je završen sredinom maja i u toku je evaluacija ponuda. Prema informacijama Monteputa i Evropske banke za razvoj, do kraja ljeta biće izabran izvođač radova na autoputu.
- Pripremni radovi bi mogli da krenu nakon ljeta, u drugoj polovini godine. Monteput i Evropska banka za obnovu i razvoj rukovode tenderskim procesom, oni evaluiraju ponude. Očekujem da sve bude onako kako su nam oni prezentovali, u rokovima koje su predvidjeli. Dakle, očekujemo da ćemo do kraja ljeta imati izabranog izvođača radova – kaže ministarka Vukićević.
Iako je ranije premijer Milojko Spajić obećavao da će prvi ašov za drugu dionicu autoputa biti zaboden još u septembru prošle godine, Vukićević kaže da su u resoru kojim rukovodi veoma oprezni kada najavljuju rokove.
- Prije svega, zato što Ministarstvo ne rukovodi tenderskim procesom, to je u rukama Monteputa i Evropske banke za obnovu i razvoj. Sve informacije o tenderu dobijamo od njih i od njih tražimo projekciju. Uradili smo sve što je do nas da stvorimo sve uslove da taj projekat krene – kaže Vukićević.
<h2>Izmjene Zakona o javnim okupljanjima</h2>
Građani širom Crne Gore, iz različitih razloga, protestima blokiraju saobraćajnice. Poslanici vlasti predložili su izmjene Zakona o javnim okupljanjima, koje uvode strože kazne i zabranjuju proteste upravo na ključnim saobraćajnicama. Vukićević kaže da razumije građane koji su nezadovoljni i koji žele da ostvare svoja prava. Smatra i da sa njima treba razgovarati o problemima koji ih tište, iako to nije uvijek prijatno.&nbsp;
Međutim, čini joj se i da se blokada pojedinih saobraćajnica pretvara, kako kaže, u vrstu zloupotrebe, napominjući da ne misli na višemjesečne proteste na Kruševom ždrijelu, gdje građani Cetinja traže odgovornost zbog dvije tragedije koje su ih zadesile u dvije i po godine.
- Da se ogradim, ne mislim na protest na Kruševom ždrijelu. Jer, tu je riječ o tragediji u kojoj su mnogi ljudi izgubili članove svoje porodice, svoje prijatelje, sugrađane. Prema njima moramo imati senzibilitet i poštovanje. Međutim, imali smo i protest investitora zato što nije dobio određenu dozvolu. Naravno, sve je to legitimno, ali se postavlja pitanje koliko je legitimno da se blokiraju saobraćajnice ili autoput, jer se time ugrožavaju prava drugih. Prijedlog izmjena Zakona o javnim okupljanjima vidim kao način da se prevaziđe problem blokade saobraćajnica, ali, moram istaći da sa građanima treba razgovarati uvijek kada postije problemi, moramo pokušati da ih riješimo, ukoliko smo u mogućnosti. Često ima i zahtjeva koji nisu realni i opravdani, koji se mogu podvesti pod neko politikantstvo, ali često je riječ i o realnim problemima koje treba saslušati - rekla je Vukićević.
<h2>Elektronske sjednice Vlade</h2>
Nevladin sektor često kritikuje praksu da se sjednice Vlade održavaju elektronski, preko aplikacija poput WhatsApp-a, bez suštinske rasprave. Odgovarajući na pitanje koliko je takav način rada efikasan, Vukićević je kazala da bi elektronske sjednice Vlade trebalo da budu izuzetak.
- Nekada postoje opravdani razlozi da se održi elektronska sjednica Vlade, kada to zahtijevaju određeni materijali koji se na taj način moraju kandidovati, kao i ukoliko postoje rokovi koji se moraju ispoštovati. Nije to najbolje rješenje, uvijek je bolje imati otvorenu diskusiju. Nekada se te sjednice ranije završe ili kratko traju. To je bio slučaj kada se glasalo da vršilac dužnosti direktora Uprave policije, Lazar Šćepanović, dobije još jedan mandat. To nije praksa i obično se sačeka da se izjasni većina članova Vlade. Ali, desilo se da je proglašeno da je sjednica završena, odmah nakon što je glasala većina, pa smo kolega Milun Zogović i ja naknadno izrazili podršku direktoru Uprave policije. Mi smo za njega glasali i prošli put kada je izabaran za vršioca dužnosti i nije bilo razloga da sada ne glasamo za. Kažem, sjednica je trajala kratko, bili smo u nekim drugim obavezama, pa se desila situcija poput ove. Zato mislim da elektronske sjednice nisu najbolji izbor i da ih treba primjenjivati onda kada za to postoji opravdanje – zaključila je ministarka Vukićević.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dh05Z8bP8Nxc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vukićević: Stiglo je pozitivno mišljenje Evropske komisije na Zakon o Željeznici

Rješenje saobraćajnog haosa na crnogorskom primorju se nazire: izgradnja obilaznice oko Budve, jednog od najkritičnijih čvorišta tokom ljetnje turističke sezone, mogla bi da krene do kraja godine. U intervjuu za Portal ETV, ministarka saobraćaja Maja Vukićević otkriva da je projekat – vrijedan infrastrukturni poduhvat u dužini od 9,3 kilometra, sa dva tunela, osam mostova i dvije ključne saobraćajne petlje – već uvršten u kapitalni budžet, a raspisivanje tendera očekuje se odmah nakon tehničkog rebalansa. Ministarka je govorila i o drugoj dionici auto-puta, čija gradnja bi mogla da započne na jesen, kao i o višemilionskim ulaganjima u željeznički sistem i nabavci novih vozova. Dotakla se i osjetljive teme koncesije za aerodrome, potvrđujući da je tender i dalje aktivan, ali i da nije bilo zvaničnog interesovanja iz Srbije ili Albanije. Osvrnula se i na radove na bulevaru Tivat–Jaz, naglasivši da uprkos sezonskim gužvama, projekat teče u planiranom roku. Posebno je naglasila značaj očuvanja transparentnosti u svim postupcima, uključujući i tekuću procjenu poslovanja željezničkih preduzeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250615070656_3409a8403b8b2c461104ab5c73698c4779a6271b820d9d1d3d3fa0c8d068ae40.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250615070656_3409a8403b8b2c461104ab5c73698c4779a6271b820d9d1d3d3fa0c8d068ae40" data-rendition-name="original" width="1920" height="996" loading="lazy" alt="Kružni BD"> </figure>  Portal ETV: Možete li precizno reći kada kreće izgradnja druge dionice auto-puta? Koliko će koštati realizacija? Ko će raditi drugu dionicu i zašto je odabran baš taj izvođač radova? Kada će druga dionica biti završena? VUKIĆEVIĆ: Izgradnja druge dionice auto-puta jedan je od ključnih infrastrukturnih prioriteta Vlade Crne Gore, koji se realizuje u saradnji sa Evropskom komisijom i Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD). Za sprovođenje tendera zadužen je Monteput, a postupak se vodi u skladu s međunarodnim standardima i pravilima EBRD-a, uključujući i obavezu da svaka faza procesa dobije prethodnu saglasnost Banke. Prema informacijama koje su dostavili Monteput i EBRD, izbor izvođača očekuje se do kraja ljeta, nakon čega bi mogli početi pripremni radovi. Trenutno se ocjenjuju tehničke ponude, a kompanije koje prođu tehničku evaluaciju dostaviće svoje finansijske ponude. Dakle, u ovoj fazi nije moguće precizirati ko će izvoditi radove. Ipak, kao resorno ministarstvo preduzeli smo sve korake kako bi postupak bio maksimalno transparentan. Podsjećam da smo još u januaru, zajedno sa Delegacijom EU, organizovali EU info dan i predstavili sve planirane infrastrukturne projekte. Nedavno smo potpisali i Ugovor o grantu, koji se odnosi na usluge konsultanata koji će biti angažovani kao podrška, očekujemo da tokom ljeta potpišemo i Ugovor o kreditu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj. <h2>CURENJE INFORMACIJA</h2> Portal ETV: Šta se događa sa tenderom za davanje aerodroma u koncesiju? Je li tender i dalje aktivan ili nije? Je li bilo pritisaka na tendersku komisiju, od koga? Da li aerodrome treba da valorizuje Crna Gora i da se ne daju u koncesiju? Ima li za to država novca? Da li su posredno ili neposredno, Srbija ili Albanija iskazale interes za crnogorske aerodrome? VUKIĆEVIĆ: Tender za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome je i dalje aktivan. U toku je faza evaluacije finansijskih ponuda. Rad tenderske komisije produžen je za dodatnih 30 dana, kako bi imala dovoljno vremena da dostavi izvještaj Ministarstvu saobraćaja, koje zatim ima još 30 dana da predlog proslijedi Vladi na odlučivanje. Nažalost, tokom postupka došlo je do curenja nekih informacija koje su se našli u medijima svega nekoliko minuta nakon dostavljanja komisiji. To svakako ne koristi samom procesu. Ipak, vjerujem da će Vlada kao krajnji donosilac odluke sagledati sve okolnosti. Moj stav je da u ovakvim strateškim projektima treba uključiti što širu javnost. Aerodromima Crne Gore su potrebna značajna infrastrukturna ulaganja. Postupak koncesije traje već duže vrijeme i objektivno usporava njihov razvoj. Vjerujem da država ima kapacitete da sama upravlja aerodromima, posebno kada se uzme u obzir iskustvo direktora Roka Tolića. Smatram da ni opcija državnog ulaganja ne bi smjela biti isključena. Svakako uskoro ćemo definitivno znati odluku Vlade i koji je to najbolji model za naše aerodrome. Tokom mog mandata nije bilo izraženog interesovanja ni iz Srbije, ni iz Albanije. Ako je i bilo u ranijim fazama, meni to nije poznato. Mislim da su takvi scenariji danas nerealni, tim prije što su i aerodromi tih zemalja već dati u koncesiju. <h2>ZNAČAJ BULEVARA TIVAT-JAZ</h2> Portal ETV: Projekat bulevara Tivat–Jaz je od izuzetnog značaja. Sezona ova će biti izazovna zbog radova. Kada će sve biti gotovo? Ima li imovinskih sporova koji mogu kočiti punu realizaciju? VUKIĆEVIĆ: Bulevar Tivat–Jaz jeste jedan od najvažnijih projekata za saobraćajnu povezanost primorja. Radovi su u toku, a iako sezona dodatno komplikuje odvijanje saobraćaja, podsjećam da je ovaj projekat ugovoren još u mandatu prethodne vlade i pokrenut bez prethodno pribavljene građevinske dozvole što je izazvalo početno kašnjenje. Radovi su faktički započeli u januaru 2024. godine, a ugovoreni rok završetka je januar 2026. godine. Postoje pojedinačni slučajevi problema sa eksproprijacijom, ali nijesu sistemske prirode. Uz radove na putnoj infrastrukturi, paralelno se izvode i radovi na regionalnom vodovodu i novoj vodovodnoj mreži za Opštinu Kotor uz sve ostale instalacije. Važno je istaći da je projekat u roku, jer se često u javnosti pokušava stvoriti slika kao da se radi o kašnjenju. Dakle oni koji su ugovorili ovaj projekat znali su da će on opteretiti dvije ljetnje sezone. <h2>OSAM MOSTOVA, DVA TUNELA…</h2> Portal ETV: Obilaznica oko Budve je jedno od ključnih pitanja za rješavanje saobraćajnog kolapsa u tom dijelu države. Kada će krenuti radovi, a kada ćemo imati obilaznicu? Koliko novca će koštati i kako će se finansirati? VUKIĆEVIĆ: Obilaznica oko Budve je jedan od najvažnijih saobraćajnih projekata na crnogorskom primorju. Radi se o brzoj saobraćajnici dužine 9,3 kilometra, koja predstavlja dio evropske TEN-T mreže i koja će omogućiti potpuno izmeštanje tranzitnog saobraćaja iz centra Budve. Trasa uključuje dvije ključne petlje, u Markovićima i Lastvi Grbaljskoj, osam mostova ukupne dužine 1,74 km i dva tunela ukupne dužine 3,98 km. Projekat će značajno rasteretiti saobraćajnu mrežu u zoni Budve, skratiti vrijeme putovanja, povećati bezbjednost i unaprijediti turističku ponudu. Na inicijativu Ministarstva, ovaj projekat je uvršten u kapitalni budžet. Nakon tehničkog rebalansa, koji uskoro očekujemo, biće raspisan tender za izvođača. Ukoliko ne bude žalbi, potpisivanje ugovora se očekuje do kraja godine. Za realizaciju je zadužen Monteput.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250615070652_1c664a0ed1c7f3ae6ee93d16b4ad6040ca104841b5c3a8d0772316cf2b04c862.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250615070652_1c664a0ed1c7f3ae6ee93d16b4ad6040ca104841b5c3a8d0772316cf2b04c862" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="obilaznica "> </figure>  <h2>KREDIT OD 30 MILIONA EURA</h2> Portal ETV: Ima li strateški smisla više ulagati u željezničku infrastrukturu? Da li imate podatke koliko građana koristi tu vrstu prevoza? Hoćemo li nabaviti nove vozove, kada, za koliko novca? VUKIĆEVIĆ: Ulaganje u željeznicu ima i strateški i društveni smisao. Riječ je o prevozu koji je pristupačan, ekološki prihvatljiv i neophodan za ravnomjeran regionalni razvoj. Takođe je važan za regionalno povezivanje, kao i za povezivanje sa zemljama Evropske unije. Nažalost, željeznička infrastruktura i vozni park su zastarjeli i zahtijevaju značajna ulaganja. Već su obezbijeđena sredstva za modernizaciju pruge i sanaciju postojećih vozila. Takođe, riješena su dugovanja prema partnerima iz regiona. Kada je riječ o nabavci novih vozova, obezbijeđen je kredit od 30 miliona eura, a postupak se sprovodi u saradnji sa EBRD-om. Iako je riječ o složenom i dugotrajnom procesu, to je trenutno jedini realan mehanizam kojim Crna Gora može doći do novih vozila.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509160552_fe778dd499dee13fbef7f740c3b06adfcb04b563604c6ddac92c54624d224319.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250509160552_fe778dd499dee13fbef7f740c3b06adfcb04b563604c6ddac92c54624d224319" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="voz"> </figure>  Portal ETV: Mogu li opstati željeznička preduzeća? U kakvom su stanju, ima li viška i koliko zaposlenih, sa kolikim gubicima posluju? VUKIĆEVIĆ: Željeznička preduzeća nose teret odluka iz prošlosti, među kojima je i politička odluka da se nekada jedinstvena kompanija podijeli na četiri subjekta. To rješenje se nije pokazalo funkcionalnim, a problemi se vuku godinama unazad. U saradnji sa Ministarstvom finansija i Agencijom za zaštitu konkurencije pokrenuli smo razgovore kako bi se pronašao model podrške i stabilizacije sistema. Potrebna je ozbiljna analiza poslovanja svih željezničkih društava. Ono što ohrabruje jeste činjenica da su pred nama značajna ulaganja i u infrastrukturu i u vozila. Moj lični cilj je da Crna Gora dobije moderan, funkcionalan i dostupan željeznički prevoz, u interesu građana i privrede.

Obilaznica koja mijenja sve: Ministarka Vukićević najavila kraj saobraćajnog kolapsa u Budvi

Od momenta kad sam ja došla na ministarsko mjesto nije bilo ni zvaničnog, ni nezvaničnog interesovanja Srbije za Aerodrome Crne Gore, tvrdi ministarka saobraćaja Maja Vukićević.
- Taj scenario nije bio moguć. Da li se to desilo u nekom prethodnom periodu kad je neko drugi rukovodio resorom ili eventualno Vladom, ja to ne mogu znati. To je pitanje za ljude koji su u tom momentu bili tu, ako je uopšte bilo takvog interesovanja - rekla je Vukićević u emisiji “Minula neđelja”.
Podsjetimo, prvi potpredsjednik Vlade Republike Srbije i ministar finansija Siniša Mali izjavio je ranije da je Srbija zainteresovana za koncesiju dva aerodroma u Crnoj Gori – u Podgorici i u Tivtu.
Povodom najavljene koncesije aerodroma u Crnoj Gori, za šta je proces već nekoliko godina u toku, Mali je naveo da je sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem nekoliko puta jasno iskazao ovu nameru aktuelnim čelnicima u Crnoj Gori, ali da nisu osjetili raspoloženje da budu uključeni u ovaj proces.
<h2>Izjava Siniše Malog poslužila za medijske ratove</h2>
Vukićević tvrdi da je izjava Malog poslužila za, kako je rekla, medijske ratove koji su se vodili u prethodnom periodu.
- Drama oko Aerodroma je prejaka riječ. Mogu da kažem da su službenici Ministarstva saobraćaja jako profesionalno obavljali svoj dio posla, kao i članovi tenderske komisije. Žao mi je što je došlo do ove situacije jer se mjesecima vrijedno radilo - dodala je Vukićević.
Podsjećanja radi, na sjednici Tenderske komisije za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome koja je završena prij3 tri dana, otvorene su finansijske ponude što znači da je i južnokorejska firma “Incheon International Airport Corporation” (IIAC) prošla u drugi krug.
Prema saznanjima “Vijesti” od izvora upućenih u ovaj postupak Koreanci kroz finansijsku ponudu daju 100 miliona fiksne nadoknade za aerodrome i 35 odsto od godišnjih prihoda kao varijabilnu koncesionu naknadu.
Luksemburško-američka kompanija Corporación América Airports (CAAP) nudi 101 milion fiksne naknade i nešto preko 17 odsto godišnjeg prihoda kao varijabilnu naknadu.
Vukićević je podsjetila da je postupak koncesije trebao da bude tajan, ali da je očigledno j postojala tendencija da se postupak ugrozi samim iznošenjem informacija o postupku.
- Tako da se ograničeno možemo govoriti o samim informacijama koje se tiču samog postupka. Desilo se da se pojedine informacije pojave na nekim portalima svega pet minuta nakon što su upućene tenderskoj komisiji. To nije profesionalno i bio je to pokušaj da se ovaj postupak kompromituje - smatra Vukićević.
<h2>Vlada odlučuje o sudbini Aerodroma, ne radi se o izdaji nacionalnih interesa</h2>
Vukićević tvrdi da ne zna ko je dostavljao informacije medijima.
- Vjerujem da će u budućnosti ovaj postupak biti ispitan. Mislim da svi postupci koji se tiču državne imovine treba da budu ispitani - dodala je Vukićević tokom gostovanja na Aplus televiziji.
Vukićević je navela da postupak i dalje traje i da u njemu učestvuje Svjetska banka.
- Oni nisu napustili postupak, i dalje su tu. A Vlada Crne Gore će donijeti konačnu odluku za Aerodrome Crne Gore kad se postupak završi, to jest kad tenderska komisija uputi izvještaj Ministarstvu saobraćaja. Ona odlučuje o sudbini Aerodroma - rekla je ministarka.
Vukićević je podvukla da se Aerodromi ne prodaju, već se izdaju u zakup.
- Većina evropskih zemalja dala je svoje aerodrome pod koncesiju. Ne radi se o izdaji nacionalnih interesa, ali se svakako radi o važnoj državnoj imovini. Voljela bih da se ta odluka donese pažljivo i da to bude širi koncenzus, dakle da to ne bude samo odluka Vlade, već da se o tome govori i u parlamentu. Treba više komunicirati i raspravljati o stvarima koje nas dijele - kazala je Vukićević. 

- Nisam upoznata da je na članove tenderske komisije vršen pritisak - dodala je ona.&nbsp;
Na pitanje da li je bilo pritisaka na članove tenderske komisije, Vukićević je odgovorila da sa tim nije upoznata.
- Prosto, stuacija koja se desila u javnosti mogla je kreirati pritisak i tumačiti ga kao pritisak -ukazala je Vukićević.

Vukićević: Nije bilo interesovanja Srbije za crnogorske Aerodrome, nema izdaje nacionalnih interesa

Ministarstvo saobraćaja odbacilo je mogućnost uključenja Srbije u tender za tridesetogodišnje koncesije aerodroma Podgorica i Tivat i ukazalo da od početka tenderskog procesa za koncesije nije bilo ni zvaničnih, ni nezvaničnih inicijativa Srbije ili njihovih predstavnika.
Komentarišući aktuelni rad Tenderske komisije za koncesije nad aerodromima Podgorica i Tivat, neke opozicione partije i analitičari objavili su da prosrpske partije preko predstavnika u Vladi namjerno urušavaju tenderski postupak da bi stvorile uslove za ulazak Srbije.
Odgovarajući na pitanje "Dana" da li je moguće uključenje Srbije u koncesioni postupak, te da li to nagovještava nedavna izjava srpskog ministra finansija Siniše Malog da je Srbija zainteresovana za koncesiju dva međunarodna putnička aerodroma u Podgorici i Tivtu, Ministarstvo saobraćaja je u saopštenju poručilo da tokom tenderskog postupka nije stigla nikakva ni zvanična, ni nezvanična inicijativa od strane institucija Republike Srbije.
– Tokom trajanja postupka dodjele koncesije za aerodrome Crne Gore nikada nije iskazano bilo kakvo interesovanje, niti je stigla ijedna inicijativa, zvanična ili nezvanična, od strane institucija Republike Srbije ili njihovih predstavnika prema ovom resoru - navedeno je u saopštenju.
Iz Minstarstva ocjenjuju da je "izjava ministra finansija Srbije, koja je ovih dana dospjela u žižu javnosti, zloupotrijebljena u dnevno-političkom kontekstu i očigledno se koristi u svrhu unutrašnjih političkih obračuna koji nemaju nikakve veze sa suštinom i zakonitošću sprovedenog postupka koncesije".

Ministarstvo saobraćaja: Nije bilo nikakvog upita niti interesovanja Srbije za koncesiju crnogorskih aerodroma

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je pisma zahvalnosti šefovima država koje su pružile pomoć našoj zemlji u gašenju požara koji su prethodnih dana zahvatili gotovo cijelu teritoriju.
Zahvalnice su upućene predsjedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću, predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisu Bećiroviću, Željki Cvijanović i Željku Komšiću, predsjedniku Mađarske Tamásu Sulyoku, predsjedniku Češke Republike Petru Pavlu, predsjedniku Austrije Aleksanderu Van der Bellenu i predsjednici Švajcarske Konfederacije Karin Keller Sutter.
- Crna Gora se proteklih deset dana suočavala suočavala sa velikom ekološkom, ali i društvenom katastrofom. Od sjevera do juga naše zemlje, vatrena stihija danima nije davala predaha, uništavajući za sobom brojna područja i domaćinstva. Gubitak života našeg vojnika, Dejana Božovića, kolektivna je bol i rana koja će ostati i nakon što se požari ugase - navodi se u zahvalnici Milatovića.
Crna Gora, iako ponosita i duhom snažna, ne može se, kako je kazao, nositi sama sa izazovima ovakvih razmjera.&nbsp;
- Svijetla tačka u ovom mračnom trenutku jeste sigurnost da imamo prijatelje na koje se možemo osloniti. Dozvolite mi zato da Vam iskažem iskrenu zahvalnost na ukazanoj pomoći. Slike prijateljskih snaga koje rame uz rame sa našim vatrogascima, vojnicima i policajcima daju vjeru u novi dan, donijele su olakšanje cijeloj Crnoj Gori. Još jednom, hvala Vam što ste pomogli Crnoj Gori da ponovo diše, što ste potvrdili da u teškim situacijama nismo sami i da na Vas možemo računati - zaključuje u pismu zahvalnosti Milatović.

Milatović uputio pisma zahvalnosti liderima zemalja koje su učestvovale u borbi protiv požara: Hvala što ste pomogli Crnoj Gori da ponovo diše

Grupa građana sa Kruševog ždrijela predala je premijeru Milojku Spajiću u pisanoj formi zahtjeve koji su izrečeni na građanskom skupu 12. avgusta, održanom povodom trogodišnjice masakra u Medovini. U pismu koje potpisuje Vesna Pejović navodi se da, iako je prošla neđelja od javnog iznošenja zahtjeva, predstavnici porodica žrtava nijesu kontaktirani od strane nadležnih. - Zato zahtjeve dostavljamo i u pisanoj formi, a nakon predaje na arhivi Vlade Crne Gore, pismo sa pratećim zahtjevima učinićemo javnim. Nadamo se da će premijer u najkraćem roku ispuniti iste - navodi se u pismu Podsjetimo, porodice žrtava i građani mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu, izražavajući nezadovoljstvo zbog reakcija institucija nakon dvije tragedije na Cetinju – masakra u Medovini 2022. godine u kojem je ubijeno deset ljudi, među njima i dvoje djece, te zločina od 1. januara 2025. kada je život izgubilo 13 građana, među njima ponovo dvoje djece. Građani su iznijeli sljedeće zahtjeve: - Da predstavnike porodica stradalih prime predsjednik države i predsjednik Vlade, u cilju sagledavanja propusta i nepostojanja odgovornih u radu policije. - Politička odgovornost ministra unutrašnjih poslova u vidu njegove smjene. - Hitna smjena načelnika Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“, zbog, kako se navodi, neprofesionalnog postupanja policije. - Usvajanje tzv. „Markovog i Mašanovog zakona“ kojim bi se rigoroznije propisala politika izdavanja i nošenja oružja. - Efikasniji rad tužilaštva i sudova u procesuiranju odgovornih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818180836_db9b41c1673435adc500c856225dfa7e9b1e02476bea655e2e3693c82b565ed0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250818180836_db9b41c1673435adc500c856225dfa7e9b1e02476bea655e2e3693c82b565ed0" data-rendition-name="original" width="1199" height="1600" loading="lazy" alt="pismo građana "> </figure>  &nbsp;

Pejović: Još nas niko nije kontaktirao iako je prošla neđelja od javnog iznošenja zahtjeva

Ministarka kulture i medija, Tamara Vujović, uputila je telegram saučešća povodom smrti akademika Sretena Perovića, istaknutog kulturnog stvaraoca.
- Sa dubokom tugom primila sam vijest o odlasku akademika Sretena Perovića, istaknutog kulturnog stvaraoca, koji je ovaj status stekao 2010. godine. Bio je pjesnik, kritičar, prevodilac, teatrolog, antologičar i enciklopedista, čovjek koji je ostavio neizbrisiv trag u svim poljima kojima se bavio - navela je Vujović.
Ona je podsjetila da je Perović, kao urednik biblioteke „Luča“ i Enciklopedije Crne Gore, osnivač institucija koje su oblikovale kulturnu scenu, ali i pjesnik čija je riječ prevedena na više od trideset jezika, dao nemjerljiv doprinos očuvanju i afirmaciji crnogorskog kulturnog identiteta.
- O značaju njegovog djela i zalaganja govori i činjenica da je bio predsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti, inostrani član Makedonske akademije nauka i umjetnosti i počasni član Internacionalne akademije ‘Mihai Eminescu" - &nbsp;istakla je Vujović.
Dodala je da je njegovim odlaskom Crna Gora izgubila neumornog čuvara jezika i kulture.
&nbsp;Iza njega ostaju djela koja nas obavezuju i inspirišu. Porodici, prijateljima i saradnicima izražavam iskreno saučešće - zaključila je ministarka Vujović.

Vujović: Odlaskom Perovića, Crna Gora izgubila neumornog čuvara jezika i kulture

Odbornik Stranke evropskog progresa u Skupštini Glavnog grada Podgorice, Ilija Mugoša, poručio je da nova/stara vlast pokazuje potpunu neodgovornost jer ne uspijeva ili ne želi da obezbijedi ni elementarni kvorum za rad.
- Oni koji su građanima obećavali transparentnost i brigu o javnom interesu, danas ćute i čekaju – izgleda da dođe kiša da riješi probleme koje su oni dužni da rješavaju - naveo je Mugoša.
On je ocijenio da je nedopustivo da Skupština Glavnog grada ne bude odmah sazvana, posebno u trenucima kada Podgorica prolazi kroz vanrednu situaciju izazvanu požarima, a istovremeno se, kako kaže, „na prevaran i polutajan način pokušava progurati Prostorno-urbanistički plan (PUP) koji direktno ugrožava kvalitet života svih Podgoričana“.
- Podsjećamo da su upravo oni koji danas ćute dali riječ da ovakav PUP neće proći, pa čak i najavljivali izlazak iz vlasti ukoliko se krene u njegovo usvajanje. Umjesto da ispune obećanje, svjedoci smo da se pojedincima trasiraju putevi i mostovi preko tuđih imanja, dok se interes građana gura u drugi plan - kazao je Mugoša.
On je zaključio da građani Podgorice zaslužuju da se o ovako važnim pitanjima odlučuje javno, odgovorno i bez skrivenih namjera, te da je sve drugo – izdaja povjerenja.

Mugoša: Vlast u Podgorici ćuti dok građani prolaze kroz vanrednu situaciju

Zaposleni u IT sektoru u Opštini Tivat Đuro Grubišić, inače sestrić poslanika Vladimira Dobričanina, prijavljen je nadležnima pod sumnjom da je hakovao čitav opštinski sistem izrevoltiran procedurom za provjeru njegovog dugotrajnog bolovanja, saznaje Portal ETV.
Izvori Portala ETV kažu da je Grubišić na bolovanju bio duže od godinu, te da je razočaran činjenicom da predsjednik Opštine Željko Komnenović nije zaustavio proceduru koja je protiv njega pokrenuta, hakovao čitav opštinski IT sistem koji je, inače, vodio sa bolovanja.
Prema našim informacijama, sve je uništeno - trezor ruiniran, u arhivi nema jednog dokumenta za posljednjih godinu i po.
Komnenović nije htio da komentariše ovaj slučaj, a jedino što nam je rekao je da je tužilačko-policijska istraga u toku.
To nam je potvrđeno i u kotorskom ODT-u.
- O navedenom događaju je obaviješten dežurni tužilac ovog tužilaštva od strane UP OB Tivat koji je naložio preduzimanje određenih radnji, kako bi se utvrdilo da li u postupanju bilo kog lica ima elemenata krivičnog djela za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti - naveli su u kotorskom ODT-u odgovarajući na pitanja Portala ETV.
Ipak, više detalja o istrazi zvanično nijesu mogli da saopšte.
- Radi zaštite od objelodanjivanja podataka koji se odnose na sadržinu preduzetih radnji u pretkrivičnom postupku i dokaza prikupljenih izviđajem, nijesmo u mogućnosti da Vam odgovorimo koje su radnje preduzete, koje ćemo eventualno preduzeti, te o sadržini prikupljenih dokaza - dodali su u kotorskom ODT-u.
Uprava policije do objave ovog teksta nije odgovarala na pitanja Portala ETV povodom ovog slučaja.

Odmazda za provjeru bolovanja: Grubišić navodno hakovao opštinski IT sistem jer Komnenović nije spriječio pokretanje procedure protiv njega

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Vatrogasci Crne Gore uputili su otvoreno pismo premijeru Milojku Spajiću, direktoru Direktorata zaštite i spašavanja Miodragu Bešoviću i ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću ukazujući da, između ostalog, za izgaranje na požarištima svih ovih dana i rizikovanje sopstvenih života, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava. Jasno su poručili da će znati da se izbore za svoja prava i status koji im pripada, te da su na tu borbu spremni.
Konstatujući da je Bešović šest godina na poziciji direktora Direktorata za zaštitu i spašavanje pitali su ga osjeća li bar malo odgovornosti za stanje u tom sistemu.
- Šest godina je problem 50000 eura da se osposobe helikopteri kako bi bili operativni za gašenje požara. Nijeste bili u stanju šest godina da servisirate i registrujete avione za gašenje požara. Sa budžeta napaćene Crne Gore se daje preko 200 plata zaposlenima u direktoratu na čijem ste čelu. Od svih zaposlenih je samo 10-15 operativaca, a ostalo službenici po kancelarijama, koji ne znaju što im je posao - naveli su vatrogasci u otvorenom pismu u koji je dostavljen Portalu ETV.
Upravo ti, kako su kazali, stručnjaci iz kancelarija se usuđuju da prave zakon koji tretira prava vatrogasaca - ljudi koji ginu na terenu i spašavaju imovinu i živote građana.
- Kaži, Bešoviću, kao jako stručno lice ko su oficiri za vezu sa stranim timovima trenutno u Crnoj Gori. Naravno da i to rade vatrogasci, kako ne bi vaši zaposleni iz kancelarija izlazili na ove visoke temperature i bili izloženi bilo kakvom riziku – dodali su oni.
Pitali su ga smatra li i on da je kompetentan i kadar da zajedno sa ljudima iz kancelarija napravi dobro zakonsko rješenje za vatrogasce.
- Smatrate li da sa sigurnošću znate šta pogađa tu ranjivu kategoriju zaposlenih, kojima je startna zarada 678 eura? Naravno da vas to suštinski ne interesuje, ili vas interesuje isto koliko opremljenost i uniformisanost tih ljudi... Ili vas sve to interesuje koliko i helikopteri i protivpožarni avioni – dodali su oni.
Ocijenili su da je samo nastavio po starom.
- Umjesto da se konačno status crnogorskih vatrogasaca riješi na najbolji mogući način za njih, i njihove porodice, vi nastavite po starom da sistem zaštite i spašavanja tumara i nazaduje, a Vama i vašim službenicima iz kancelarija preporučujemo da nastavite da obilazite najskuplje svjetske destinacije, i želimo vam da se što lakše prilagođavate različitim vremenskim zonama. Nemojte ni slučajno ni Vi ni ministar (Danilo) Šaranović pomisliti da sneste odgovornost zato što sistem ne funkcioniše, i što je veliki broj naših građana ostao bez krova nad glavom – poručili su oni ironično.
Uputili su i otvorenu molbu svim poslaničkim klubovima da se u što kraćem roku pristupi izmjenama zakonskog rješenja o zaštiti i spašavanju i da se konačno vatrogascima-spasiocima da status kakav zaslužuju.
- Da ti ljudi mogu da sa svojim porodicama žive normalno od svog rada, da im se stvori zakonska mogućnost za uvećanje koeficijenata za obračun zarada, jer njihova žrtva to zaslužuje – navelis u oni.
Cijela crnogorska javnost, kako su podvukli, bi trebalo da zna da vatrogasci koji izgaraju na požarištima sve ove dane rizikujući svoje živote, nemaju plaćen prekovremeni rad jer im to zakon ne dozvoljava.
- Uprkos činjenici da gotovo nedelju dana ne miču mlaznice iz ruku, a spavaju na zgarištima – ukazali su vatrogasci.
U konačnom bi, cijene oni, i premijer Milojko Spajić trebalo da bez odlaganja učini sve iz svoje nadležnosti da preispita rad Direktorata za zaštitu i spašavanje i pomogne da vatrogasci dobiju status kakav zaslužuju.
- Status kakav vatrogasci imaju u cijelom svijetu, sem kod nas – dodali su oni.
Biti vatrogasac je, poručuju oni, čast.
- Pomagati drugim ljudima rižikujući svoj život je hrabrost i nešto što društvo ne smije da zanemari. To su ljudi koji za svoj radni vijek nemaju mogućnost da sa svojim porodicama idu na ljetovanje, koji nikada nijesu mirni, i izloženi su stresu 24 sata dnevno - jer nikada se ne zna kakav poziv za pomoć može da uslijedi. Oni moraju biti tu, spremni da odgovore svim izazovima – ukazali su u otvorenom pismu.
Vrlo često, kažu, lokalne uprave čine sve, ali su zbog birokratije i monopola koji drži Direktorat za zaštitu i spašavanje, nemoćne da poboljšaju status vatrogasaca.
- Zvanje vatrogasac spasilac je definisano zakonom kao posebno zvanje, kao takvo postoji i u zakonu o zaradama u javnom sektoru, pa je u odnosu na zarade vazrogasaca spasilaca, kao posebno zvanje lako zakonski djelovati na uvećanje koeficijenata, upravo onako kako se uvećavaju zarade javnim funkcionerima i poslanicima – naveli su oni.
Izguraće, decidni su, sve što se postavi kao izazov - pa i ovu požarnu sezonu.
- Ali isto tako obećavamo da ćemo znati da se izborimo za naša prava i status koji nam pripada. Svi vatrogasci u Crnoj Gori kao i naš komandni sastav smo spremni i na tu borbu. Očekujemo hitnu reakciju svih političkih aktera, uz uvažavanje mišljenja vatrogasaca, a ne nikako ljudi iz kancelarija – zaključili su vatrogasci.

Vatrogasci pisali Spajiću, Bešoviću i Šaranoviću: Za izgaranje na požarištima nemamo plaćen prekovremeni rad, spremni smo na borbu za svoja prava i status

„Zato svaki pojedinac, ko god bio, počevši od mene do svakog ministra, ne smije biti iznad potrebe očuvanja volje naroda, očuvanja odnosa unutar Vlade i parlamentarne većine. Ostavka nije znak slabosti. Ostavka je znak mudrosti i spremnosti na žrtvu zarad opšteg dobra – zborio je lider Demokrata Aleksa Bečić 7. aprila 2021, tada predsjednik Skupštine Crne Gore, u pokušaju da pomogne tadašnjem premijeru Zdravku Krivokapiću da odobrovolje ministra pravde Vladimira Leposavića da podnese ostavku. Uzalud. Na kraju je Leposavić smijenjen u Skupštini, a Bečićeve Demokrate bile su uzdržane. Leposavić je platio cijenu negiranja genocida u Srebrenici. <h2>KO KONTROLIŠE KONTROLORE</h2> Bečić je danas potpredsjednik Vlade zadužen za sektor bezbjednosti, a njegovi partijski puleni Danilo Šaranović i Dragan Krapović rukovode resorima unutrašnjih poslova i odbrane. Policijom i vojskom. Oba sistema su u rasulu. Premijer Milojko Spajić uspio je nekako da otme Demokratama tajnu službu i stavi pod svoju kontrolu Agenciju za nacionalnu bezbjednost, iznenadnim imenovanjem Ivice Janovića za direktora. Toliko su mu dozvolili. Ali tek pošto su ovu Agenciju - koja je u posljednjih pet godina postala ispostava ruskih i srpskih službi, opskrbili svojim ljudima – da mogu u svakom trenutku da nadziru njen rad. Nemoć ili nezainteresovanost premijera da se pozabavi sektorom bezbjednosti jasno se pokazala i nakon što je Bečić prošle godine završio na „crnoj listi“ Hrvatske kao persona non grata, zajedno sa liderima nekadašanjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta Andrijom Mandićem, aktuelnim predsjednikom Skupštine Crne Gore i Milanom Kneževićem, poslanikom. Istovjetan status sada prijeti i Krapoviću, jer je izazvao bijes Hrvatske izradom znački za školski brod „Jadran“ koji je pod sporom. Hrvati polažu pravo na njega, ali ga Crna Gora smatra svojim... Hrvatska je prošle godine blokirala Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 31 - Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika, zbog usvajanja u parlamentu takozvane Rezolucije o Jasenovcu. I opet prijeti istovjetna opasnost.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160844_fd32711c53395266d0690741d7254f9c112a57fc5a84927331d9a169be52aba2" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>OPASNA PROVOKACIJA: Dragan Krapovićetv</figcaption> </figure>  <h2>,,SLUČAJ KRAPOVIĆ“</h2> Protestna nota upućena Crnoj Gori nakon niza Krapovićevih poteza, od kojih su značke bile „kap koja je prelila čašu“, sumorno upozorava da opet možemo biti zaustavljeni na evropskom putu. Zahvaljujući sebi. Prema dostupnim informacijama, premijer Spajić spreman je da se riješi Krapovića, a „otvorio je front“ i sa Šaranovićem. No, persona non grata – Bečić - još će neko vrijeme ostati u Vladi, svjestan da će njegove Demokrate na najprljaviji mogući način braniti svoga lidera. Ali i svoj dio ovlasti u Vladi Milojka Spajića: Demokrate su od sektora bezbjednosti u Spajićevoj vladi napravile svoj „zabran“ i ne dozvoljavaju bilo kakvo uplitanje u politike resora kojima upravljaju?! Nakon što je Krapović uspio da Crnu Goru opet „posvađa“ sa Hrvatskom, Spajić se osnažio da u krugovima Vlade najavi njegovu smjenu. Demokrate su, za sada, bez reakcije. Međutim, smetnja evropskom putu naše zemlje je i kontinuirano onesposobljavanje resora unutrašnjih poslova. Šaranović je sa svojim timom organizovao nezapamćenu političku čistku, a na meti su listom iskusni službenici. Uklanjaju svakog nepodobnog. Na što Spajića upozoravaju i međunarodne adrese. <h2>POLICIJSKA NESPOSOBNOST 1. JANUARA</h2> Do danas, međutim, Spajić nije tražio Šaranovićevu ostavku, iako Crna Gora sve više postaje zemlja nebezbjedna za život. Na Cetinju se u januaru dogodio novi masovni zločin, kada je ubijeno 13 osoba, među kojima i dva dječaka, rođena braća. Policija je te kobne noći čitavih šest sati Prijestonicom jurila ubicu, koji se čak jedno vrijeme kretao centrom Cetinja, nesmetano prolazeći pored punktova policajaca?! Nijesu ga uhvatili. Ubio se pred njima. Ovaj masakr uslijedio je nepunih dvije i po godine poslije zločina u cetinjskom naselju Medovina, đe je u avgustu 2022. godine ubijeno 10 ljudi, među kojima i dvojica dječaka, isto rođena braća. Ostao je premijer gluv na zahtjeve građanki i građana Crne Gore i opozicije, poslije drugog cetinjskog masakra, da smijeni Šaranovića, kad već on nije razmišljao o ostavci.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250816160844_f372f69ed00f88cab69f2648822be518c590c8c1a75b6f7261caf667c3dd57d4" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="šaranović"> <figcaption> „ŠAPA“ NA POLICIJU: Šaranović, Bečić i Šćepanovićetv</figcaption> </figure>  <h2>KAD VLAST NE ŽELI DA ČUJE I VIDI</h2> Nije Spajić od Šaranovića zatražio da se povuče sa funkcije ni poslije niza mafijaških obračuna u zemlji, iako nas Demokrate ubjeđuju kako su baš oni „stali na kraj“ mafiji i kako sada, zahvaljujući njima, svi u Crnoj Gori mogu da se osjećaju sigurno?! A ta ,,sigurnost“ jasno se očitovala kada je mafijaško ubistvo organizovano na jednoj od najprometnijih saobraćajnica u Podgorici, u saobraćajnom špicu i kada samo pukom srećom nije bilo slučajnih žrtava. Ili kada je u julu, u Staroj Varoši, ubijena još jedna, prema operativnim informacijama policije, bezbjednosno interesantna osoba, čovjek koji je samo dva mjeseca ranije preživio pokušaj ubistva. Ispostavilo se da ga je ubio isti mladić koji je na njega pucao i u maju i za kojim je policija Danila Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića navodno intenzivno tragala. Kakva je stvarna sigurnost pokazalo se i četiri dana kasnije kada je u mafijaškom ubistvu, u bašti jednog podgoričkog kafića, koja je bila puna gostiju, likvidiran još jedan Podgoričanin. Jedan od ispaljenih metaka je, srećom, samo okrznuo ženu koja je šetala ulicom. Nije to sve: u junu prošle godine, u ubistvu izvedenom aktiviranjem snažne eksplozivne naprave na Cetinju, na prometnom mjestu, u jutarnjim satima u blizini škole, isto tako samo zahvaljujući srećnim oklnostima nije stradao neko od prolaznika. Pa ubistvo bezbjednosno interesantne osobe snajperskim hicem, u dvorištu svoje kuće na Cetinju, pa likvidacija pomorca u ovom gradu... A koliko smo bezbjedni bjelodano je pokazalo i ubistvo brata i sestre, u njihovom porodičnom domu u selu Sokolac nadomak Bijelog Polja... Ubio ih je čovjek za kojim je policija prethodno mjesecima bezuspješno tragala. I nijesu ga ni nakon ovog zločina pronašli naši policajci, već je uhvaćen u Srbiji... Samo je sreća zaslužna i što niko nije poginuo u nedavnom pokušaju ubistva bezbjednosno interesantne osobe na otvorenom bazenu jednog hotela u Budvi, koji je bio pun gostiju... U kojoj mjeri se građanke i građani Crne Gore mogu osjećati sigurno pokazalo je i brutalno prebijanje predsjednika Opštine Budva Nikole Jovanovića iza čega, prema njegovim tvrdnjama, stoji mafija povezana sa državnim vlastima?! I on je napadnut i pretučen pred brojnim svjedocima... <h2>ISTINSKA NEMOĆ MOĆNIKA</h2> U, po standardima Demokrata, bezbjednoj Crnoj Gori nedavno se odigrao i zastrašujući napad na novinarske ekipe Pobjede i Vijesti, u Gornjem Zaostru kod Berana, kada je rulja od nekoliko desetina muškaraca umalo linčovala fotoreportera Pobjede Steva Vasiljevića. Prijećeno mu je i klanjem?! I sve to naočigled dvojice inspektora u civilu?! Pristalice četničke ideologije okupile su se toga dana u Gornjem Zaostru povodom otkrivanja spomenika jednom od četničkih vođa Pavlu Đurišiću, ratnom zločincu, saradniku nacista. Novinari, pogotovo Vasiljević, iz nekoga razloga im nijesu bili po volji. Pa su se odlučili na smovlašće, da se na svoj način obračunaju s njima, a inspektori se nijesu miješali?! Spajić ni poslije ovakvog nezapamćenog skandala nije pozvao Šaranovića na odgovornost. Plaši li se premijer otrovnog jezika Demokrata čiji poslanici u pralamentu demonizuju svakog kritičara, odvratno se obračunavajući s neistomišljenicima. Njihova konstantna meta su i kritički mediji, čak i personalno novinarke i novinari na čiji račun iznose ogavne neistine. <h2>ČOVJEK ZADUŽEN ZA BLAĆENJA</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250816160848_ecda6b59f86c95b56a2edf5c81e729ea27bb76e0a93d3144330d17c22ba71142" data-rendition-name="original" width="1200" height="838" loading="lazy" alt="bogdanović"> <figcaption>TROVAČ: Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Glavnu ulogu za blaćenje nepodobnih ima, poslaničkim imuniteto zaštićeni, generalni sekretar i šef Kluba poslanika Boris Bogdanović koji bez odgovornosti, zazora i stida truje crnogorsku javnost neistinama, bolesnim konstrukcijama, poluistinama. Tako mu se juče na meti našao advokat Veselin Radulović, a nakon što je za Portal ETV najavio krivične prijave protiv Šaranovića i v.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića zbog teže zloupotrebe službenog položaja, jer, kako je, pored ostalog, ocijenio, rukovodstvo bezbjednosnog sektora, pod izgovorom vetinga, sprovodi obračun sa svima koji im ne odgovaraju i od policije prave „partijski odbor Demokrata kojim će rukovoditi osobe bez ličnog i profesionalnog integriteta i časti“. Ekspresno je reagovao Bogdanović i salvom uvreda zasuo Radulovića, a kada mu je ovaj odgovorio, podsjećajući ga na pravničku diplomu sa sumnjivog Univerziteta „Megatrend“, do koje je došao tek u četrdesetim godinama života, i zbog čega sa njim ne može polemisati o ozbiljnim pravničkim temama Bogdanović se razgoropadio i zasuo advokata odvratnim uvredama, nedostojnim javnoga prostora. Naravno, povezujući ga s mafijom. Kao što je s mafijom povezao i studente i studentkinje iz pokreta „Kamo śutra“ koji su nakon masovnog zločina na Cetinju u januaru, na protestima koje su organizovali, tražili ostavke Šaranovića i Bečića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250816160848_c061d7f1fd43cbc60b1ee8cf0e036649341a254daf70d5d96e948a12ffaf7ff9" data-rendition-name="original" width="1442" height="894" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>STRAH: Milojko Spajićetv</figcaption> </figure>  <h2>SPAJIĆ NA POTEZU</h2> Ako bi Spajić odlučio da se riješi nesposobnih, ali opasnih štetočina u svojoj vladi koji dolaze iz Demokrata, jasno je da bi se žestok otrov iz njihovih usta izlio na njega. Možda premijer i lider Pokreta Evropa sad još nije spreman na takav udar? Pogotovo u svjetlu činjenice da i u svome PES-u, listom sastavljenom od prebjega iz drugih partija, ima nevolja, jer raznolika ideološko-politička skupina ne dijeli iste vrijednosti. A Crna Gora, jasno je, nema još mnogo vremena za čekanje na svom evropskom putu. Kao što je 2022. godine ulazak Crne Gore u EU bio „na dlanu“ tadašnjem premijeru Dritanu Abazoviću, koji je odbio ničim zasluženu ponudu Brisela, tako i Spajić ima priliku da, bez obzira na brojne probleme s kojima se suočava naša zemlja, on bude taj koji će je uvesti u EU. Da bi se to i dogodilo moraće da napravi snažniji otklon od politika koje nas uvlače u velikodržavne projekte, poput „ruskog“ ili „srpskog svijeta“ čiji je cilj slabljenje Evrope i brisanje prava utemeljenih na zapadnim vrijednostima – od demokratije i ljudskih prava, do prava na život. I jasno je da Bečić i njegove Demokrate neće pristati na ostavke, kao što nije ni onaj kojeg je Bečić prozivao te 2021. i pozivao ga na ostavku, zarad očuvanja Vlade i parlamentarne većine, kao čin žrtve zarad opšteg dobra i apelujući da nijedan pojedinac, počevši od njega samoga, ne smije biti iznad tih interesa. Samo nekoliko mjeseci kasnije i sam Bečić je tada ušao u grčevitu borbu za fotelju predsjednika Skupštine Crme Gore. Bezuspješnu. Poslije kratkog opoziciong staža opet je dio vlasti. I, jasno je, nije namjeran da se tako lako odrekne funkcije. Ni za interes Crne Gore u Evropskoj uniji. Smjena ministra Krapovića je izvjesna, smjena ministra Šaranovića sve izvjesnija, ali hoće li se premijer Spajić usuditi da se riješi i Bečića? Balast persone non grata, uz stalne opstrukcije bivših „deefovaca“ u vlasti, zlokobno prijeti Crnoj Gori da je ostavi bez nade za skori ulazak u EU.

Tag: maja-vukicevic