Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) pozvala je Skupštinu da omogući transparentnu javnu raspravu o sporazumu sa Emiratima i odbije inicijativu Vlade da se taj dokument razmatra i usvoji po hitnom postupku.
Iz MANS-a su rekli da je u zvaničnom obrazloženju Predloga zakona o potvrđivanju tog sporazuma, jasno navedeno da „ne postoje razlozi za donošenje tog propisa po hitnoj proceduri”.
- Uprkos tome, Vlada je naknadno zatražila da se o zakonu odlučuje po hitnoj proceduri, bez dodatnog obrazloženja, čime se derogira princip zakonitosti i odgovornog zakonodavnog postupanja - navodi se u saopštenju.
Iz te nevladine organizacije su kazali da je sporazum usvojen bez prethodne javne rasprave i konsultacija sa stručnom javnošću, lokalnim zajednicama, nadležnim institucijama ili Skupštinom.
- Njime se omogućava dodjela državne imovine i razvojne infrastrukture bez primjene zakona o javnim nabavkama i tenderima, izuzimaju se investitori iz UAE iz nadležnosti domaćih sudova, a primjena ključnih zakona Crne Gore se suspenduje - rekli su iz MANS-a.
Odluke o državnoj imovini i međunarodnim obavezama se, kako se dodaje, ne smiju donositi iza zatvorenih vrata, niti po političkom automatizmu.
Sporazum sa UAE, prema riječima predstavnika MANS-a, nije obični tehnički dokument, već ima sistemski, pravni i strateški značaj za budućnost Crne Gore.
Iz MANS-a su kazali da je u interesu građana da se u ovakvim slučajevima odlučuje promišljeno, odgovorno i u skladu sa zakonima i Ustavom.
- Pozivamo Skupštinu da odbije predlog Vlade o hitnom postupku i omogući da se sporazum razmatra u redovnoj proceduri, uz puno učešće javnosti i stručne zajednice. Takođe, pozivamo odbore za ekonomiju, finansije i budžet, međunarodne odnose, evropske integracije, politički sistem, pravosuđe i upravu, kao i zakonodavstvo da održe javne sjednice na kojima će se detaljno analizirati pravni, ekonomski i društveni aspekti sporazuma - zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

MANS: O sporazumu sa Emiratima se ne smije odlučivati po hitnom postupku

Uznemiravajuća je odluka Uprave policije da pokrene prekršajni postupak protiv novinara Brana Mandića zbog utemeljene satirične kritike koju je saopštio u jednoj od svojih kolumni - poručili su u Akciji za ljudska prava (HRA), Centru za demokratsku tranziciju (CDT), Centru za istraživačko novinarstvo (CIN), Centru za ženska prava (CŽP), Centru za građansko obrazovanje (CGO), Mreži za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Institutu za medije Crne Gore, Media centru i Sindikatu medija Crne Gore.
Oni su ukazali da će se novinar Mandić, na osnovu prekršajne prijave Uprave policije koju je podnio šef Stanice za javni red i mir u OB Podgorica Aleksa Rečević, naći pred sudom zbog toga što je autorskim tekstom štitio dostojanstvo koleginice od seksističkog, javnog istupa univerzitetskog profesora, te ukazao na nedopustivo ćutanje nadležnih u tom slučaju. Štoviše, kako su dodali, on bi zbog toga mogao biti poslat i u zatvor.
U ovim NVO i medijskim organizacijama su pozvali policiju da odustane od prekršajnog gonjenja i pošalje jasnu poruku javnosti da je konstrutivna, društvena kritika poželjna, a sloboda govora zaštićena tekovina. Podvukli su da i samo pokretanje prekršajnog postupka za takvu stvar ugrožava slobodu govora zaštićenu Ustavom i zakonima Crne Gore, kao i međunarodnim standardima slobode izražavanja.
- Mandićev tekst je satira, koja na osnovu presuda Evropskog suda za ljudska prava, uživa visok stepen zaštite i podrazumijeva oštriji, polemičan izraz u iznošenju vrijednosnih sudova o kontroverznim pitanjima u društvu, upravo u cilju pokretanja debate od javnog interesa. Kolumnom je Mandić problematizovao sporno ponašanje univerzitetskog profesora, koji je javna ličnost, i koji mora da trpi veći stepen tolerancije na krtitiku u odnosu na obične građane - ukazali su u nevladinom sektoru i medijskim organizacijama.
Podsjetili su na Kodeks novinara Crne Gore koji naglašava da su „činjenice neprikosnovene, a da je komentar slobodan“, čime pravi razliku između novinskog izvještavanja i kolumne, činjenica i vrijednosnih sudova, dajući kolumnistima veći stepen slobode u problematizovanju pitanja od javnog interesa. Mandićeva kolumna, kako ističu, nije činjenično pogrešna, u njoj je izražen vrijednosni sud, s kojim se svi ne moraju složiti, ali koji mora uživati zaštitu u demokratskom društvu.
Za ove organizacije je krajnje problematična i sporna primjena Zakona o javnom redu i miru na medijske i s njima povezane sadržaje na društvenim mrežama, na šta se poziva policija u prekršajnoj prijavi. Iako je u članu 7, stav 1 Zakona sankcionisano „vrijeđanje i drsko ponašanje“, Evropski sud za ljudska prava je, kako su ukazali, odavno utvrdio zaštitu izražavanja koje sadrži i dozu vrijeđanja, pretjerivanja i provokacije, ako je činjenično utemeljeno i u kontekstu teme od javnog interesa.&nbsp;
- Imajući u vidu navedenu argumentaciju, a prije svih, osjećaj uznemirenosti koji je Mandić javno saopštio zbog postupka policije i suda, opisujući ga kao “državnu kontrolu i agresiju”, pozivamo Upravu policije da odustane od prekršajnog gonjenja i pošalje jasnu poruku javnosti da je konstrutivna, društvena kritika poželjna, a sloboda govora zaštićena tekovina - zaključili su oni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpolicija-pokrenula-postupak-protiv-brana-mandica-zbog-kolumne&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
&nbsp;
&nbsp;

UP da odustane od gonjenja Brana Mandića, uznemiravajuća je odluka da pokrene postupak zbog utemeljene satirične kritike

Pravda ne može biti potpuna ukoliko se ne osigura da imovina stečena kriminalom bude oduzeta, poručio je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i dodao da se na taj način kriminalnim strukturama zadaje udarac od kojeg se ne mogu oporaviti.
On je, na Nacionalnoj antikorupcijskoj konferenciji, koju je organizovala Mreža za aformaciju nevladinog sektora (MANS), rekao da korupcija nagriza temelje društva, urušava povjerenje građana u institucije i koči sveobuhvatan napredak države.
- Stoga je borba protiv korupcije ne samo pravni, nego i moralni imperativ od presudnog značaja za doborbit Crne Gore - rekao je Novović.
Kako je kazao, oduzimanje imovine stečene kriminalom i imovine bez dokaza porijekla, zauzima centralno mjesto u savremenom krivičnom pravu.
Novović je naveo da su, u suprotstavljanju kriminalnim strukturama, finansijske istrage i postupci oduzimanja imovinske koristi jednako važni kao i sam krivični postupak.
- Pravda ne može biti potpuna ukoliko se ne osigura da se imovina stečena kriminalnom djelatnošću oduzme od onih koji su je nelegalno stekli - rekao je Novović.
On je istakao da se oduzmanjem nelegalno stečene imovine kriminalnim strukturama zadaje udarac od kojeg se ne mogu oporaviti.
Prema riječima Novovića, to ima i snažan preventivni efekat.
Ministar pravde Bojan Božović rekao je da iskustvo, preporuke i znanje nevladinog sektora treba da koriste institucije državne uprave, kako bi zajedno na partnerskim osnovama kreirali zakonodavni okvir i implementirali sve što je neophodno.
On je podsjetio da je u više navrata najavljivan da će Zakon o oduzimanju imovine steče kriminalnom djelatnošću biti izmijenjen i da će višedecenijska nepravda biti makar jednim dijelom ispravljena.
- Još nijesmo uspjeli u toj namjeri, izmjene koje su usvojene kroz IBAR zakona su bile samo jedan dio preporuka koje su usvojene - rekao je Božović i naveo da je Ministarstvo pravde formiralo radni tim koji će se baviti tim izmjenama i dopunama.
On je istakao da su im potrebne sugestije SDT-a, sudova, civilnog sektora i drugih institucija.
- Ukoliko želimo da zatvorimo poglavlja 23 i 24 do kraja 2026. godine, što je predviđeno mapom puta, drugo završno mjerilo odnosi se na konkretizaciju oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalom. To je drugo mjerilo, bez ispunjavanja obaveza iz tog mjera mi nećemo moći da završimo ovaj proces - rekao je Božović.
Zamjenik izvršnog direktora MANS-a Dejan Milovac kazao da je da se crnogorsko društvo ne bavi slabljenjem finanijske moći kriminalnih grupa.
- Tako da su organizovane kriminalne grupe i dalje sposobne da kreiraju ambijent koji vrlo lako može da bude nastavak ambijenta koji smo imali do 2020. godine - naveo je Milovac.
Kako je kazao, nikada se ne može do kraja biti osigurano da će predmeti koje pokreće SDT imati adekvatan epilog na sudu.
- Bojim se da će, ako SDT ne bude imalo veću podršku od izvršne vlasti, taj trud biti uzaludan i da ćemo imati ponavljanje slučajeva Šarić, Kalić - rekao je Milovac.
On je istakao da će sve što je do sada postignuto biti uzaludno ako ne bude podrške izvršne vlasti.

Novović: Pravda ne može biti potpuna bez oduzimanja nelegalne imovine

Vlada je političku volju za borbu protiv korupcije pokazala na konkretnim potezima - rekao je premijer Milojko Spajić i poručio da u borbi protiv te pojave ne smije biti nedododirljvih, niti smije biti selektivnosti. 
 
On je to kazao na Nacionalnoj antikorupcijskoj konferenciji koju je organizovala Mreža za aformaciju nevladinog sektora (MANS). 
 
- Reformisano je antikorupcijsko zakonodavstvo, usvojena je nova Strategija za borbu protiv korupcije. Izabran je novi Savjet Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) - kazao je Spajić. 
 
On je naveo da je uvedena provjera integriteta najviših nosilaca izvršne vlasti. 
 
Kako je rekao Spajić, statusno je ojačano Specijalno policijsko odjenjenje i pri kraju je adapatcija stare zgrade Vlade za potebe Specijalnog državnog tužilaštva. 
 
- Konkretne akcije svjedoče da u borbi protiv korupcije ne smije biti nedododirljvih, niti smije biti selektivnosti - istakao je Spajić. 
 
On je rekao da nijesu zadovoljni trenutnim zakonom o sprečavanju korupcije, navodeći da taj akt „mora da doživi mnogo bolju verziju“. 
 
- Zastara je jedna od stvari koju ćemo definitivno razmotriti i mislim da ona treba da bude što je moguće duža, da da odriješene ruke ASK-u da djeluju prema korumpiranim činovnicima - naveo je Spajić. 
 
Ambasador Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler kazao je da korupcija produbljuje nejednakosti i da bilo koja demokratska država, a naročito zemlja koja ima aspiracije da bude članica EU, mora da se uključi u prevenciju i borbu protiv korupcije. 
 
- Nije tajna da korupcija kreira nesigurnosti i u poslovanju i da ima negativan uticaj na ekonomski rast - rekao je Satler. 
 
Crna Gora je, kako je naglasio, u EU integracijama napredovala u posljednjih godinu. 
 
- Sada nam to omogućava da idemo dalje i, ako se saglase sve članice EU, da naredne sedmice imamo Međuvladinu konferenciju. Optimista sam da ćemo imati tu Međuvladinu konfrenciju - kazao je Satler i poručio da bez napretka u poglavlju 23 i 24 neće biti pristupanja EU. 
 
On je dodao da je, što se tiče borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, pravni okvir važan, i ohrabrio je parlament da napreduje što se tiče zakona. 
 
Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke pohvalila je MANS za, kako je navela, neumorne napore na podizanju svijesti javnosti o razarajućim posljedicama korupcije i direktno razotkrivanje slučajeva korupicije. 
 
Ona je kazala da nijedna država nije imuna na korupciju i da SAD smatraju tu prijetnju vrlo ozbiljno. 
 
Korupcija, prema riječima Rajnke, izjeda samo tkivo društva. 
 
- Reforme nijesu lake, ali su i te kako potrebne i vrijedne napornog rada - rekla je Rajnke, dodajući da javna korupcija nagriza demokratske institucije i da nepotizam oneomogućava javnu upravu da sposobno služi građanima. 
 
Ona je poručila da organizacije civilnog društva podižu svijest o štetnim efektima korupcije i pomažu jačanju demokratskih društava i da ih zato treba posmatrati kao dar.

Spajić: U borbi protiv korupcije ne smije biti nedododirljvih

Crna Gora je suočena sa problemom zarobljavanja države, zbog čega su mnoge koruptivne prakse integrisane u zakone i omogućavaju sticanje privilegija pojedincima, navodi se u Izvještaju o procjeni nacinalnog sistema integriteta Crne Gore koji je predstavljen danas u Podgorici.
Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) je kao dio regionalnog projekta, a u saradnji sa organizacijom Transparency International iz Berlina sprovela istraživanje u Crnoj Gori u cilju sveobuhvatnog uvida u nacionalni sistem integriteta.
Izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković rekla je da je istraživanje obimno i da se odnosi na sve institucije koje na bilo koji način mogu doprinijeti borbi protiv korupcije, kada je u pitanju prevencija i sankcionisanje.
- Crna Gora se suočava sa problemom takozvanog zarobljavanja država. Zbog toga su mnoge koruptivne prakse integrisane u zakone i omogućavaju sticanje određenih privilegija pojedincima - rekla je Ćalović Marković, predstavljajući izvještaj.
Ona je kazala da je urađeno malo u protekle četiri godine da se počne sa odrobljavanjem sistem.
- Skupština bi tu trebalo da ima ključnu ulogu, pored Vlade kao predlagača zakona - istakla je Ćalović Marković.
Ona je naglasila da je potrebno konačno usvajanje zakona o Skupštini i Vladi, kako bi se znale procedure i na koji način se donose odluke.
- Da se ne bi donosile iza zatvorenih vrata, da ne bi dolazili u situaciju da su u zakone ponovo uključuju neki partikularni interesi - istakla je Marković.
Ona je kazala da je urađeno malo u protekle četiri godine da se počne sa odrobljavanjem sistem.
- Skupština bi tu trebalo da ima ključnu ulogu, pored Vlade kao predlagača zakona - smatra Ćalović Marković.
Ona je ocijenila da je potrebno konačno usvojiti zakone o Skupštini i Vladi, kako bi se znale procedure i na koji način se donose odluke.
Ona je ukazala da je potrebno i usvajanje etičkog kodeksa poslanika, kako bi se propisao konflikt interesa onih koji odlučuju o zakonima.
- Imamo situaciju da poslanici odlučuju o stvarima koje se direktno tiču njihovih ličnih interesa - dodala je Ćalović Marković.
Ona je, govoreći o zakonu o Vladi, kazala da je, pored samog značaja propisivanja procedura, značajan i zbog transparentnosti i kasnije odgovornosti za donešene odluke.
- Odluke koje se donose iza zatvorenih vrata, gdje dokumentacija nije dostupna, stvaraju ogroman prostor za korupciju i to je nešto što bi morao da reguliše zakon o Vladi - istakla je Ćalović Marković.
Govoreći o transparentnosti, ona je naglasila da je ključni zakon u toj oblasti Zakon o slobodnom pristupu informacijama (SPI).
Ćalović Marković je dodala da se nada da će, ako Ministarstvo javne uprave do kraja godine ne izađe sa novom verzijom zakona, Skupština iskorsititi priliku da sama predloži novi zakon.
- Ja ne bih tražila toliko da se usvoji novi zakon, da se praksa promijenila bolje nakon promjene vlasti, ali nije, u nekim segmentima se promijenila i na gore - istakla je Ćalović Marković.
Ona je naglasila da su Zakonom o arhivskoj građi, koji je ostatak iz prethodnog režima, propisani kratki rokovi čuvanja dokumenata, tako da se kontinuirano uništava dokumentacija koja može biti od značaja za otkrivanje korupcije.
- Posebno je važno što se nigdje ne notira koji je dokument uništen, zamislite koliko dokaza je na taj način uništeno i ni danas nemamo nikakvih napora da se taj zakon promijeni i da se dokumenta čuvaju - rekla je Ćalović Marković.
Ona je pozdravila pokretanje izrade novog zakona koji će regulisati rad javnih preduzeća.
Govoreći o Zakonu o srečavanju korupcije, Ćalović Marković je rekla da se nada da će i taj zakon biti izmijenjen.
Ona je dodala da se nada i da će u vezi Zakona o finansiranju političkih partija konačno biti preduzeti konkretni koraci i da će Odbor za izbornu reformu profunkcionisat.
- Ili da ćemo vidjeti spremnost da taj zakon sadrži neke ozbiljnije odredbe, prvenstveno kazne - kazala je Ćalović Marković, navodeći da je važeća regulativa krajnje podsticajna kada je u pitanju politička korupcija, jer su kazne smiješne u odnosu na količinu nelegalnog novca koji je u političkim partijama i kampanjama.
Ćalović Marković je ocijenila da je neophodno uvesti veting u policiji, tužilaštvu i sudstvu.
- Jasno je da taj veting ne može biti sveobuhvatan na svim nivoima i odmah sproveden, jer bi to paralisalo sistem - dodala je Ćalović Marković.
Prema njenim riječima, za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala značajno je i uspostavljanje specijalnog suda.
Ćalović Marković je kazala da se vidi na koji način se odvijaju slučajevi koji se sada vode.
- Dok se jedni puštaju, drugi se drže u pritvoru, nejasno je na koji način su u određenim slučajevima neke osobe u mogućnosti da slobodno hodaju, a neki su u pritvoru. Šta će se desiti sa njihovim predmetima - ništa, svaki će da padne iz proceduralnih ili nekih drugih razloga i grešaka - rekla je Ćalović Marković.
Ona je pitala ima li iko u Crnoj Gori ko misli da će Vesna Medenica biti osuđena.
- Više nemamo vremena da čekamo, jer se ti postupci dešavaju, nemamo više vremena da čekamo čišćenje tužilaštva jer se opstrukcije već dešavaju - istakla je Ćalović Marković.
Potpredjsednik Skupštine Boris Pejović rekao je da je jako važno da Parlemet konkretnim djelima pokaže distancu u odnosu na dosadašnju praksu.
- Neophodno je što prije usvojiti zakone o Skupštini, Vladi, SPI, arhivskoj građi, jer je to jedan od konkretnih doprinosa, ako već imamo političku volju za brobu protiv korupcije i organizovanog kriminala - istakao je Pejović.
On je kazao da precizna analiza koju izvještaj donosi prikazuje ne samo snage, već i izazove sa kojima se Crna Gora suočava.
- Preporuke u izvještaju predstavljaju putokaz ka snažnijem instiucionalnom okviru i boljoj borbi protiv korupcije - dodao je Pejović.
Kako je rekao, jačanje integriteta institucija je ne samo pitanje borbe protiv korucpije, već i pitanje održivog upravljanja i društvene pravde.
Ministar pravde Bojan Božović rekao je da se nedopustivo dugo čekaju zakoni o Skupštini i Vladi.
- Ukoliko želimo da pričamo o integritetu i borbi protiv korupcije, moramo prvo uvesti mehanizme za kontrolu onih koji su ključni donosioci političkih odluka - rekao je Božović.
Kako je rekao, licemjerno bi bilo da ministar pravde insistira na vetingu i provjerama bilo koga u sistemu, ako sam ne prođe kroz to.
Božović je ocijenio da veting mora biti kontinuirani i višeslojan proces.
- Činjenica je da ne smijemo da usporimo ostvarivanje osnovnog ljudskog prava – na pravično suđenje, time što bi blokirali taj proces kroz veting - istakao je Božović.
On je kazao da više od 100 sudija u posljednje četiri godine više nije u sistemu, što je, prema riječima Božovića, u jednom formatu veting.
- Provjera integriteta ne može samo da se zasniva na tome da li će neko prestati da bude sudija, tužilac ili ministar pravde, jer ima života i profesija poslije toga - rekao je Božović.
On je, govoreći o pisanju zakona, rekao da se nerijetko desi da u Ministarstvu pravde najvažnije zakone pišu jedna ili dvije osobe po direktoratu.
- To je alarmantno stanje i treba reći sa kakvim izazovima se susrećemo i zato dobijamo kritike da moramo jačati kadrovski institucije - rekao je Božović.
Vršilac dužnosti direktora Agencije za sprečavanje korupcije Dušan Drakić rekao je da analiza plana integriteta svih organa vlasti već osam godina ukazuje na uzrok problema koji dovode do pogrešne primjene zakona ili rada institucija.
- 740 planova integriteta imamo, 740 institucija je samo sebe ocijenilo na izloženost korupciji, navelo vrste rizika od korucpije i mjere kako bi ti rizici bili smanjeni i otklonjeni - kazao je Drakić.
On je naglasio da analize tih planova koje Agencije radi svake godine otprilike niko nije uzeo u razmatranje zadnjih osam godina.
- Najmanje uspjeha u savladavnju identifikovanih rizika organi vlasti su imali kada je u pitanju kadrovska politika, etično i profesionalno ponašanje zaposlenih, to smo mi sami o sebi rekli - rekao je Drakić.
On je naglasio da jedna trećina organa vlasti nema usvojenu strategiju razvoja, niti je obuhvaćena nekom sektorskom strategijom.
Kako je rekao Drakić, četiri petine organa vlasti su naveli da je uspostavljen mehanizam kontrole pri donošenju diskrecionih odluka.
- To je pohvalno, ali najmanji procenat organa koji su izvijestili da takav organ postoji su lokalna samouprava i državna uprava - dodao je Drakić.
On je kazao da 368 organa ima angažovane osobe po osnovu ugovora u djelu.
- To je indikator sistema koji nije dobro postavljen ili koji se zloupotrebljava. Najveći procenat je zabilježen u državnoj upravi, gdje 93 odsto organa ima angažovane radnike po ugovoru o djelu - istakao je Drakić.
Kako je kazao, 349 organa nema uspostavljenu unutrašnju reviziju.
Drakić je rekao da su među najvećim rizicima u svim organima još i sukob interesa, nedozvoljeno lobiranje, povreda etičkih pravila, primanje nedozvoljenih poklona, neadekvatno sprovođenje postupka javnih nabavki.
On je apelovao na donosioce odluka i nadležne organe da organizuju javne rasprave kako bi se čula i druga mišljenja.
- Kao osnov treba da budu dokumenti MANS-a i drugih, koji su jasan pokazatelj šta ne valja u Crnoj Gori. Bez toga mi ćemo se vrtjeti u krug, ako ne uzmemo u razmatranje ta dokumenta koja trebaju da budu baza djelovanja - rekao je Drakić.

Ćalović-Marković: Crna Gora suočena sa problemom zarobljavanja države

Osnovni sud u Kotoru je oslobodio nekadašnjeg predsjednika Opštine Budva Marka Bata Carevića optužbi da je protivpravno uzurpirao pola miliona kvadrata državnog zemljišta, u selu Krimovica iznad Budve. Istovremeno je za uzurpaciju osudio Carevićevog sina, Milana na pola godine kućnog zatvora a njihovu kompaniju Carinvest kaznio sa 100.000 eura, piše Radio Slobodna Evropa. Država, kao oštećena strana, upućena je da pokrene parnični postupak radi vraćanja tog zemljišta. Riječ je o nepravosnažnoj presudi, koja je objavljena 21. oktobra, rečeno je RSE u utorak u kotorskom sudu. Sumnje da je u Krimovici došlo do uzurpacije državnog zemljišta od strane Carevića prvi put je u februaru 2020. objavila Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) koja se decenijama bavi istraživanjem korupcije. MANS je tada tvrdio da uzurpacija traje od 2015. i da je Carević na skoro 50 hektara državnog zemljišta izgradio poljoprivredni kompleks, sa više objekata za uzgoj domaćih životinja i formirao zasade maslina. Dvije ipo godine kasnije, u avgustu 2022. Tužilaštvo u Kotoru je pokrenulo postupak protiv Marka Carevića zbog krivičnog djela uzurpacija državne imovine dok su se njegov sin Milan i porodična kompanija Carinvest teretili za uzurpaciju i gradnju bez dozvole. <h2>Tužilaštvo godinama istraživalo slučaj</h2> Carević je uzurpirao to zemljište, kako tvrdi MANS, od 2015. dok je na vlasti bila Demokratska partija socijalista (DPS), a Carević je bio funkcioner opozicionog proruskog Demokrtskog fronta. MANS je i tada tvrdio da Carević nije mogo uzurpirati zemljište bez znanja države optužujući tadašnje Ministarstvo poljoprivrede da je "uradilo sve kako bi legalizovalo" Carevićev kompleks. Carević je kao funkcioner proruskog Demokratskog fronta na čelu Opštine Budva postavljen 2019. DPS je izgubila vlast u Budvi 2016. a na državnom nivou 2020.godine. <h2>MANS: Presuda govori o zarobljenom sudstvu</h2> Dejan Milovac iz MANS-a za RSE kaže da očekuje da se Tužilaštvo uloži žalbu na presudu kojom je Marko Carević oslobođen optužbi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241023071012_bbbc5455971387cd0368996c705ade2f443aa4fb34c8f7aaf25e4d6d20661ba7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241023071012_bbbc5455971387cd0368996c705ade2f443aa4fb34c8f7aaf25e4d6d20661ba7" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="Dejan Milovac"><figcaption>Dejan Milovac(Photo: MANS/Facebook)</figcaption></figure>  - Odluka Suda je besprizorna i sramotna i još jednom pokazuje koliko je crnogorski sudski sistem zarobljen - kazao je Milovac. MANS dodaje da je kotorski sud za uzurpaciju osudio samo Milana Carevića koji se tek 2021. pojavljuje kao formalni vlasnik kompanije. - Ono što sada možemo da vidimo da je Marko Carević oslobođen odgovornosti što je u potpunosti u suprotnosti sa onim što su činjenice koje govore da je on bio direktno uključen u uzurpaciju zemljišta i nelegalnu gradnju i da je sve do 2021. bio i odgovorno lice u kompaniji 'Carinvest', koja se tereti za to krivično djelo - rekao je Milovac. <h2>Sud utvrdio uzurpaciju državne imovine</h2> Milovac smatra da je dobro što je sudskom odlukom iako nepravosnažnom, utvrđeno da je došlo do uzurpacija državne imovine i nelegalne gradnje. - Sada bi država trebalo da u jednom postupku u svoj posjed vrati to zemljište. Odnosno da gospodin Carević i njegova kompanija plate stvarnu štetu od toga, tako da kažem, nezakonitog korišćenja tog zemljišta od 2015. godine - dodao je on. Krivičnom gonjenju protiv Carevića se u novembru 2023. pred sudom u Kotoru pridružila i država Crna Gora preko Zaštitnika imovinskih interesa, tražeći da se to zemljište vrati u prvobitno stanje. MANS navodi da je dosuđeni iznos od 100 hiljada eura " sramotan" i da predstavlja tek djelić štete koju je država Crna Gore imala tokom višegodišnje uzurpacije, od strane Carevića, blizu pola miliona kvadrata na Krimovici pored Budve. <h2>Milovac: Na potezu Tužilaštvo i država</h2> Milovac očekuje da nakon presude Zaštitnik imovinskih interesa Crne Gore napravi procjenu štete koju je država imala od "nezakonitog korišćenja" te imovine. - Da se jednostavno, kao i svi drugim postupcima, naplati od gospodina Carevića - zaključio je Milovac. Marko Carević je ranije kazao da su optužbe MANS-a da on nelegalno gradi na državnoj zemlji "stoprocentna neistina", i pokušaj da se lično i politički diskredituje. Carevićeva kompanija u novembru 2021. tražila je od države da joj se prizna vlasništvo nad više od 620 hiljada državnih kvadrata na Krimovici. Iz advokatske kancelarije koja zastupa Careviće saopšteno je da su razočarani presudom. Kako su naveli, ona je posljedica želje pravosudnih organa da zadovolje medijske i želje pojedinih nevladinih organizacija. Na zvaničnom sajtu kompanije Carevića reklamira se etno kompleks na Krimovici koji sadrži vile sa bazenima, restorane, farme, pogone za proizvodnju hrane...

Carević oslobođen optužbi da je protivpravno uzurpirao pola miliona državnog zemljišta u Krimovici

Mi nijesmo ni od koga tražili ništa. Niti je taj zakon u bilo kakvoj proceduri, niti je predložen, ne znam čemu histerija jednog dijela nevladinih organizacija - ocijenio je Milan Knežević, lider Demokratske narodne partije (DNP) i jedan od lidera koalicije „Za budućnost Crne Gore“ koja je juče tražila da se hitno predloži zakon o agentima stranog uticaja - nalik onim u Rusiji, Kirgistanu, Gruziji i Mađarskoj.
On tvrdi da dovođenje njihovog prijedloga u vezu sa „nekim Putinovim zakonom nema blage veze“.
Dodao je da se od 7.000 NVO oglasilo samo osam.
- Tih osam NVO je dobilo do sada jedno 100 miliona dolara od ražnih fondacija - dodao je on.
Knežević je optužio Mrežu za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) da decenijama prima donacije iz SAD, te da jedan cent poreza nijesu platili Crnoj Gori.
- A ovdje svakodnevno nas čereče kao nedostojne obavljanja funkcije - naveo je on.
Optužio je i direktoricu Centra za građevinsko obrazovanje (CGO) Daliborku Uljarević da je „možda oprala pare kad je kupila poslovni prostor kod Bemaksa za 420.000 eura”.
- Možda je Daliborka Uljarević imala neke aranžmane sa novinarima vaše kuće, pa je zato formiran predmet za lažne donacije, putne naloge... - dodao je on.

Knežević: MANS jedan cent poreza nije platio Crnoj Gori, možda je Uljarević oprala pare

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) obavijestila je predsjednika države Jakova Milatovića da je protiv njega podnijeta prijava zbog sumnje da je prekršio Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i da ima rok pet dana da se on njoj izjasni.
- Agenciji za sprečavanje korupcije je podnesena prijava u kojoj je navedeno da ste kao Predsjednik Crne Gore, dana 24.09.2024.godine govorili u toku radnog vremena na pres konferenciji Liste „Za bolju Podgoricu-Jakov Milatović", čime je moguće došlo do kršenja člana 44 stav 4 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.Shodno članu 57 stav 3 Zakona o o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja („Službeni list CG", br. 54/24) potrebno je da nam u roku od pet dana od dana prijema ovog pismena dostavite izjašnjenje na navode iz zahtjeva - navedeno je dokumentom ASK-a u koji je Dan portal imao uvid.
Kako podsjećaju, MANS je 25. septembra ASK-u podnio inicijative za pokretanje postupka zbog sumnje da je Predsjednik Crne Gore prekršio Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja jer je u toku radnog vremena bio angažovan na promociji svoje izborne liste, odnosno aktivno učestvovao u predizbornoj kampanji.
MANS je podnio prijavu i zbog promotivnog spota liste „Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović“ koji je snimljen u kabinetu Predsjednika Crne Gore.

Milatoviću istražuju gdje je bio tokom radnog vremena

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) danas je Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) podnijela inicijative za pokretanje postupka zbog sumnje da je predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, prekršio Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. Posebna inicijativa je podnijeta i protiv kandidata za gradonačelnika Podgorice, aktuelnog zamjenika gradonačelnice, Luke Rakčevića.
Kako se navodi u saopštenju MANSA koje potpisuje Dejan Milovac, izborna lista „Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović“ juče je objavila promotivni video koji je snimljen u kabinetu Predsjednika Crne Gore, Jakova Milatovića.
- Nakon što je spot emitovan na YouTube platformi, dodatno je promovisan kao politički marketing na online portalu jednih dnevnih novina koji je takođe plaćen od strane Izborne liste „Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović“. Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja u članu 36 izričito zabranjuje „korišćenje prostorija državnih organa, organa državne uprave, organa lokalne samouprave… Ukoliko se isti uslovi ne obezbijede svim učesnicima u izbornom procesu. Kako drugi učesnici na predstojećim lokalnim izborima u Podgorici nisu imali mogućnost da svoje promotivne spotove snimaju u kabinetu predsjednika države, postoji osnovana sumnja da je predsjednik Milatović prekršio Zakon i omogućio svojoj izbornoj listi ekskluzivan pristup prostorijama predsjedništva - ističe se u saopštenju.
Milovac podsjeća da prema Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, korišćenje prostorija državnih organa na način kojim se narušava jednakost svih učesnika u izbornom procesu kažnjivo je novčanom kaznom od 5.000 do 20.000 eura.
- Pored toga, inicijativa se odnosi i na činjenicu da je Predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, u radno vrijeme bio angažovan na promociji svoje izborne liste, odnosno aktivno učestvovao u predizbornoj kampanji. Predsjednik Milatović je 24. septembra u prijepodnevnim časovima uzeo aktivno učešće na konferenciji za medije koju je organizovala izborna lista „Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović“ čime je prekršio član 44, stav 4 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja koji takvo ponašanje javnih funkcioner izričito zabranjuje. Po istom osnovu MANS je podnio inicijativu i protiv zamjenika Gradonačelnice i kandidata za novog gradonačelnika Podgorice, Luke Rakčevića, koji je takođe prisustvao i uzeo aktivno učešće na pomenutoj konferenciji za medije - naglasio je on.
Obeshrabruje, ističe on, nesposobnost Milatovića, kao nosioca jedne od najviših funkcija u državi, da spozna da kršenjem Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja ne doprinosi vraćanju povjerenja građana u izborni proces, već da se samopromoviše u antipod svega onoga što bi njegova funkcija trebala da predstavlja.
- To ne prepoznajemo kao odlučan korak ka demokratizaciji Crne Gore, koju u kontinuitetu usporavaju upravo ovakve prakse .MANS ovim ujedno poziva i ASK da bez odlaganja procesuira danas predate incijative i time da svoj doprinos uspostavljanju vladavine prava u ovoj oblasti - zaključio je Milovac.

Zloupotrebe u izbornoj kampanji: MANS podnio prijave ASK-u protiv Milatovića i Rakčevića

Isplaćene naknade za ugovore o djelu u avgustu 2024. godine iznose 1,67 miliona eura i za 25 odsto su veće nego u istom mjesecu prethodne godine kada su bile oko 1,3 miliona - pokazuju podaci Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). Najveće troškove ugovora o djelu u prvom mjesecu izborne kampanje su imale Uprava za državnu imovinu sa skoro 370 hiljada eura i Uprava za nekretnine sa preko 220 hiljada, odnosno ukupno skoro 600 hiljada eura. - Te dvije uprave su u avgustu 2023. godine bile spojene u jednu instituciju i za ugovore o djelu tada su utrošile oko 230 hiljada eura - navode u MANS-u. Prema tim podacima, za prvih osam mjeseci ove godine za ugovore o djelu je utrošeno oko 15 miliona eura, dok je u istom periodu prethodne godine za te namjene izdvojeno oko 9,7 miliona.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091413090_0cb2449d1c00cbddd42456dc9288cddf15b9d2c0ddc006e1181542b949dd50ca.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024091413090_0cb2449d1c00cbddd42456dc9288cddf15b9d2c0ddc006e1181542b949dd50ca" data-rendition-name="original" width="1023" height="326" loading="lazy" alt="Ugovori o djelu 2024."></figure>  Iz podataka MANS-a proizilazi da je u perodu od osam mjeseci najviše utrošila Uprava za statistiku – oko 4,5 miliona.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091413090_063603b1c7f698679349a936aad9032c8387a2463f14351b6dca8dcba739172b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091413090_063603b1c7f698679349a936aad9032c8387a2463f14351b6dca8dcba739172b" data-rendition-name="original" width="991" height="326" loading="lazy" alt="Ugovori o djelu"></figure>  Za njom slijede Uprava za državnu imovinu sa skoro 1,4 miliona, Ministarstvo vanjskih poslova sa skoro 1,2 miliona, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija sa skoro milion eura i Uprava za nekretnine sa preko 800 hiljada eura isplaćenih za ugovore o djelu u prvih osam mjeseci 2024. godine.

Naknade za ugovore o djelu u avgustu iznose 1.67 miliona eura - za 25 odsto više nego prošle godine

Iako je Crna Gora u 2024. godini zabilježila rast stranih direktnih investicija od 13% u odnosu na prethodnu godinu, ulaganja su i dalje značajno ispod nivoa iz 2022. godine, pokazuje nova analiza Savjeta stranih investitora. Najveći izazov, međutim, nije u količini već u strukturi investicija – produktivni sektori sve više ostaju po strani, dok dominira kapital usmjeren na kupovinu nekretnina.
Izvještaj koji je na godišnjoj skupštini Savjeta predstavio predsjednik Odbora direktora Tamaš Kamaraši, a čiji je autor ekonomski analitičar mr Mirza Mulešković, analizirao je tokove stranih direktnih investicija u periodu od 2018. do 2024. godine.
Dok je u 2021. godini više od 31% stranih investicija bilo usmjereno ka bankarskom sektoru i realnoj privredi, taj procenat u 2024. godini iznosi svega 12,8%. Istovremeno, naglo je porastao udio investicija u sektor nekretnina, koji, iako dobrodošao, kako se navodi, ne doprinosi jednako dugoročnom ekonomskom razvoju.
Osim globalnih okolnosti poput inflacije, geopolitičkih tenzija i usporavanja najvećih svjetskih ekonomija, izvještaj naglašava i brojne unutrašnje prepreke: političku nestabilnost, česte i nepredvidive zakonske izmjene, izostanak strateškog pristupa i slabu institucionalnu efikasnost.
Posebno se izdvaja problem nedostatka sveobuhvatnog sistema za statističko praćenje stranih ulaganja po sektorima. Crna Gora je, prema ocjeni autora izvještaja, jedna od rijetkih zemalja u regionu koja još uvijek ne posjeduje funkcionalan mehanizam za precizno mapiranje sektorskih tokova investicija.&nbsp;
Iz Savjeta istiću da bi jasna klasifikacija investicija po sektorima omogućila kvalitetan uvid u to koliki dio stranih direktnih investicija odlazi u produktivne djelatnosti, a koliki na kratkoročne plasmane, poput ulaganja u nekretnine.&nbsp;
- Takva baza podataka pružila bi odgovore na ključno pitanje koji sektori privlače strane investitore, a koji ostaju zapostavljeni. Istovremeno, omogućila bi relevantna poređenja sa zemljama regiona, dajući jasniju sliku o konkurentskim prednostima Crne Gore i prostorima za dalji napredak – zaključuje se u saopštenju.

Pad produktivnihi ulaganja, strane investicije sve više idu u nekretnine

Liberalni gradonačelnik Varšave Rafał Tšaskovski tijesno je pobijedio u prvom krugu predsjedničkih izbora u Poljskoj, održanom u nedjelju, ispred svog desničarskog rivala Karola Navrockog. Ova dvojica kandidata sada ulaze u neizvjesnu trku za drugi krug zakazan za 1. jun.
Tšaskovski, koji dolazi iz Građanske platforme (PO), stranke premijera Donalda Tuska, osvojio je 30,8 odsto glasova, dok je Navrocki, kojeg podržava populistička desničarska partija Pravo i pravda (PiS), dobio 29,1 odsto, prema izlaznoj anketi agencije Ipsos objavljenoj u nedjelju uveče nakon zatvaranja birališta.
Ove brojke nijesu zvanični rezultati, koji će početi da pristižu iz Državne izborne komisije Poljske tokom narednih sati.
Prednost Tšaskovskog bila je manja nego što su to najavljivale predizborne ankete, što Navrockom daje dodatni zamah pred drugi krug. Prema agregiranim podacima Politico-vog „poll of polls“, Tšaskovski je bio procijenjen na 31 odsto, a Navrocki na 26.
- Rekao sam vam prije osam mjeseci da će biti tijesno – i jeste tijesno. Ovaj rezultat pokazuje koliko moramo biti snažni i odlučni da bismo pobijedili na predsjedničkim izborima. Na završnoj smo dionici. Pobijedićemo! - poručio je Tšaskovski okupljenima na skupu svoje kampanje u nedjelju uveče.
Navrocki je zahvalio svojim pristalicama što su, kako je kazao, odoljeli „pritiscima propagande, laži i obmana, i nijesu poklekli pred moći državnih institucija Donalda Tuska“.
Gradonačelnik Varšave sada je pod pritiskom da proširi svoj doseg prema širem krugu birača, smatra Bartoš Ridlinski, politikolog sa Kardinalnog univerziteta Stefan Višinski u Varšavi.
- U narednim danima čuće se šarolike poruke upućene gotovo svim biračima koji nijesu glasali za Navrockog - ocijenio je Ridlinski.
Borba između Tšaskovskog i Navrockog vodiće se oko toga ko će uspjeti da pridobije glasače kandidata koji su otpali u prvom krugu. Tšaskovski će ciljati glasače centrističkih i ljevičarskih kandidata, dok će Navrocki pokušati da privuče pristalice ekstremno desnog Słavomira Mencena, koji je završio kao trećeplasirani sa 15,4 odsto.
- Želim da se obratim jednom od kandidata, Słavomiru Mencenu. Ovo je trenutak da spasimo Poljsku. Obojica želimo suverenu, jaku, bogatu i sigurnu Poljsku - rekao je Navrocki nakon zatvaranja birališta.
Šimon Holovnija, predsjednik parlamenta i kandidat centra iz pokreta „Poljska 2050“, osvojio je 4,8 odsto glasova, dok je kandidatkinja Ljevice, Magdalena Bejat, osvojila 4,1 odsto. Obje stranke su dio vladajuće koalicije koju predvodi Tusk. Tokom kampanje pred prvi krug, obje su se suzdržale od napada na Tšaskovskog.
- Tšaskovski će vjerovatno poslati pomirljive poruke kandidatima poput Šimona Holovnije ili Magdalene Bejat - ocijenio je Ridlinski.
Ipak, upozorenje Tšaskovskom – i mogući signal šireg nezadovoljstva Tuskovom vlašću – stiglo je u vidu iznenađujuće dobrog rezultata Gržegoža Brauna, krajnje desničarskog i antisemitističkog kandidata, najpoznatijeg po tome što je vatrogasnim aparatom ugasio jevrejski menoru u poljskom parlamentu. On je zauzeo četvrto mjesto sa 6,2 odsto glasova.
Adrijan Zandberg, kandidat radikalno lijeve partije „Zajedno“, koja nije dio Tuskove koalicije, bio je peti sa 5,2 odsto.
Kada se sve sabere, kandidati koji se protive Tusku prošli su bolje od onih koji podržavaju njegovu vladu, što znači da Tšaskovskog očekuje težak uspon do eventualne pobjede 1. juna.
- Igra za sve tek počinje. Teška borba za svaki glas. Ove dvije sedmice odlučiće budućnost naše zemlje. Zato – nijedan korak nazad - poručio je Tusk na mreži X.

Centristički gradonačelnik Varšave tijesno pobijedio u prvom krugu predsjedničkih izbora

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović čestitao je Nikušoru Danu na izboru za predsjednika Rumunije, poručivši da dvije zemlje dijele dugogodišnje partnerstvo zasnovano na međusobnom poštovanju, prijateljstvu, članstvu u NATO-u i evropskim vrijednostima.
- Radujem se saradnji s ciljem daljeg jačanja bilateralnih odnosa i podrške Rumunije evropskom putu Crne Gore - poručio je Milatović na mreži X.

Milatović čestitao Danu izbor za predsjednika Rumunije

Rumunija je izabrala centrističkog predsjednika, u iznenađujućem raspletu nakon napete kampanje tokom koje se činilo da će još jedan desničarski populista preuzeti vođstvo jedne velike evropske zemlje.
Iako je u prvom krugu izbora prije dvije sedmice bio ubjedljivo drugi, umjereni gradonačelnik Bukurešta, Nikušor Dan, odnio je pobjedu sa značajnom razlikom od osam procentnih poena u odnosu na radikalnog protivkandidata Đorđa Simiona, koji je u ranim jutarnjim satima u ponedjeljak priznao poraz, iako je prethodno sebe proglasio pobjednikom.
Sa 99,8 odsto prebrojanih biračkih mjesta do 1:50 ujutru po lokalnom vremenu, Dan je osvojio 53,8 odsto glasova, dok je Simion dobio 46,2. Izlaznost je bila 65 odsto – najveća od 1996. godine.
- Izbori su stvar zajednice – a danas je pobijedila zajednica Rumuna koja želi duboku promjenu u zemlji. Ovo je trenutak nade - rekao je Dan.
„Ovo je vaša pobjeda“, poručio je Dan svojim oduševljenim pristalicama, od kojih su mnogi ostali ispred sjedišta kampanje do ranih jutarnjih sati, plešući na trotoaru.&nbsp;
- Ovo je pobjeda hiljada i hiljada ljudi koji su vodili kampanju [...] koji su vjerovali da Rumunija može krenuti pravim putem – poručio je novi predsjednik.
Kada su tokom večeri stigli prvi rezultati izlaznih anketa koje su najavljivale Danovu pobjedu, masa je eruptirala u uzvicima i aplauzima, skandirajući: „Nikušor! Nikušor!“
Dan (55), bivši matematičar i nezavisni kandidat, nosi akademski duh i odaje utisak skromnog čovjeka, što je potpuna suprotnost bombastičnom nacionalizmu njegovog 38-godišnjeg rivala Simiona iz tvrdo desničarske partije AUR, koji je otvoreno oponašao Donalda Trampa i zalagao se za obustavu pomoći Ukrajini.
Ipak, rano su se pojavili znaci da Simionova kampanja ne ide glatko.
Dok je glasanje još trajalo, Simion je počeo da dovodi u pitanje legitimnost izbora. U nedjelju uveče čak je proglasio pobjedu, uprkos jasnim pokazateljima iz izlaznih anketa i zvaničnim rezultatima koji mu nijesu išli u prilog.&nbsp;
- Ja sam novi predsjednik Rumunije - tvrdio je u objavi na društvenim mrežama.
Međutim, svega nekoliko sati kasnije, objavio je video na Fejsbuku u kojem čestita Danu i priznaje poraz.&nbsp;
- On je pobijedio. To je bila volja rumunskog naroda - rekao je Simion.
Poraz je bio gorak za Simiona, koji je posljednju sedmicu kampanje proveo više putujući po Evropi nego u svojoj zemlji. Nedavno je za „Politiko“ izjavio da mu izbori idu „kao po planu“ i predviđao „ubjedljivu pobjedu“.
U trenutku kada je konačno priznao poraz, Simion se zahvalio svojih preko pet miliona glasača i obećao da ih neće iznevjeriti.
- Bili smo sami protiv cijelog sistema, sami protiv svih. Ponosan sam na vas i nadam se da sam vas dostojanstveno predstavljao. Idemo do kraja, iako je gorak ukus poraza teško podnijeti - &nbsp;rekao je.
Na kasnoj konferenciji za medije, kada su novinari obavijestili Danu da je Simion priznao poraz, novi predsjednik je bio zatečen, ali i vidno olakšan. „Nisam to očekivao“, rekao je kroz osmijeh i pozvao pristalice Simiona da mu se pridruže u traženju jedinstva.
<h2>Borba za moć</h2>
Simionov pristup podsjetio je na odbijanje Donalda Trampa da prizna poraz na američkim izborima 2020. godine. U 22:30, članovima Simionove partije poslata je poruka upozorenja da, „ako se prevara nastavi, treba protestovati“, uz najavu „nacionalnog protesta“ za ponedjeljak ujutru „ako pokušaju da ukradu pobjedu rumunskog naroda“, prenijeli su rumunski mediji.
Ranije tog dana, Simion je tvrdio da se 1,8 miliona preminulih osoba nalazi u biračkim spiskovima, najavljujući da će njegova partija sprovesti sopstveno „paralelno“ brojanje glasova. Rumunska Stalna izborna komisija odbacila je te tvrdnje, navodeći da nije dobila nijedan konkretan dokaz o mrtvim biračima.
Simion je podijelio i objavu sa društvenih mreža u kojoj se tvrdi da se starijim pacijentima u bolnicama prijetilo izbacivanjem ako ne glasaju za Dana, a istakao je i poruku ruskog direktora aplikacije Telegram, u kojoj se navodi da je Francuska navodno tražila cenzuru „konzervativnih glasova“ u Rumuniji.
Na kraju, razlika u glasovima bila je prevelika i Simion je bio primoran da odustane od osporavanja rezultata. Njegovo priznanje poraza smirilo je tenzije i umanjilo bojazan od političke nestabilnosti.
Međutim, Dan je upozorio da problemi Rumunije — i razočaranje miliona ljudi koji su podržali Simiona — neće nestati nakon jedne pobjede.&nbsp;
- Društvena tenzija... mislim da će potrajati mjesecima, možda i godinama - rekao je.
Ovi izbori uslijedili su nakon ustavne krize koja je prošlog decembra potresla rumunsku demokratiju. Tada je Ustavni sud poništio prvi pokušaj raspisivanja predsjedničkih izbora, uz upozorenja na strano miješanje — sumnje su išle ka Rusiji.
Tadašnji favorit, ultranacionalista Kalin Đorđesku, bio je blizak Moskvi, skeptičan prema NATO-u i protiv pomoći Ukrajini. Sudska odluka izazvala je bijes širom zemlje, čak i među onima koji ga nisu podržavali.
Simion je podržao Đorđeskua — koji je pod istragom — i najavljivao da će ga imenovati za premijera ukoliko pobijedi.
Na kraju, većina Rumuna je odbacila Simiona, Đorđeskua i njihovu ultranacionalističku agendu.
Dan je najavio da će uskoro započeti razgovore sa četiri prozapadne stranke u rumunskom parlamentu, kao i sa predstavnicima manjinskih zajednica, kako bi formirao većinsku koaliciju. Predviđa da će pregovori trajati nekoliko sedmica.

Proevropski umjerenjak Nikušor Dan pobijedio na predsjedničkim izborima u Rumuniji

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Tag: mans