Uznemiravajuća je odluka Uprave policije da pokrene prekršajni postupak protiv novinara Brana Mandića zbog utemeljene satirične kritike koju je saopštio u jednoj od svojih kolumni - poručili su u Akciji za ljudska prava (HRA), Centru za demokratsku tranziciju (CDT), Centru za istraživačko novinarstvo (CIN), Centru za ženska prava (CŽP), Centru za građansko obrazovanje (CGO), Mreži za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Institutu za medije Crne Gore, Media centru i Sindikatu medija Crne Gore.
Oni su ukazali da će se novinar Mandić, na osnovu prekršajne prijave Uprave policije koju je podnio šef Stanice za javni red i mir u OB Podgorica Aleksa Rečević, naći pred sudom zbog toga što je autorskim tekstom štitio dostojanstvo koleginice od seksističkog, javnog istupa univerzitetskog profesora, te ukazao na nedopustivo ćutanje nadležnih u tom slučaju. Štoviše, kako su dodali, on bi zbog toga mogao biti poslat i u zatvor.
U ovim NVO i medijskim organizacijama su pozvali policiju da odustane od prekršajnog gonjenja i pošalje jasnu poruku javnosti da je konstrutivna, društvena kritika poželjna, a sloboda govora zaštićena tekovina. Podvukli su da i samo pokretanje prekršajnog postupka za takvu stvar ugrožava slobodu govora zaštićenu Ustavom i zakonima Crne Gore, kao i međunarodnim standardima slobode izražavanja.
- Mandićev tekst je satira, koja na osnovu presuda Evropskog suda za ljudska prava, uživa visok stepen zaštite i podrazumijeva oštriji, polemičan izraz u iznošenju vrijednosnih sudova o kontroverznim pitanjima u društvu, upravo u cilju pokretanja debate od javnog interesa. Kolumnom je Mandić problematizovao sporno ponašanje univerzitetskog profesora, koji je javna ličnost, i koji mora da trpi veći stepen tolerancije na krtitiku u odnosu na obične građane - ukazali su u nevladinom sektoru i medijskim organizacijama.
Podsjetili su na Kodeks novinara Crne Gore koji naglašava da su „činjenice neprikosnovene, a da je komentar slobodan“, čime pravi razliku između novinskog izvještavanja i kolumne, činjenica i vrijednosnih sudova, dajući kolumnistima veći stepen slobode u problematizovanju pitanja od javnog interesa. Mandićeva kolumna, kako ističu, nije činjenično pogrešna, u njoj je izražen vrijednosni sud, s kojim se svi ne moraju složiti, ali koji mora uživati zaštitu u demokratskom društvu.
Za ove organizacije je krajnje problematična i sporna primjena Zakona o javnom redu i miru na medijske i s njima povezane sadržaje na društvenim mrežama, na šta se poziva policija u prekršajnoj prijavi. Iako je u članu 7, stav 1 Zakona sankcionisano „vrijeđanje i drsko ponašanje“, Evropski sud za ljudska prava je, kako su ukazali, odavno utvrdio zaštitu izražavanja koje sadrži i dozu vrijeđanja, pretjerivanja i provokacije, ako je činjenično utemeljeno i u kontekstu teme od javnog interesa.&nbsp;
- Imajući u vidu navedenu argumentaciju, a prije svih, osjećaj uznemirenosti koji je Mandić javno saopštio zbog postupka policije i suda, opisujući ga kao “državnu kontrolu i agresiju”, pozivamo Upravu policije da odustane od prekršajnog gonjenja i pošalje jasnu poruku javnosti da je konstrutivna, društvena kritika poželjna, a sloboda govora zaštićena tekovina - zaključili su oni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpolicija-pokrenula-postupak-protiv-brana-mandica-zbog-kolumne&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
&nbsp;
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

UP da odustane od gonjenja Brana Mandića, uznemiravajuća je odluka da pokrene postupak zbog utemeljene satirične kritike

Pravda ne može biti potpuna ukoliko se ne osigura da imovina stečena kriminalom bude oduzeta, poručio je glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i dodao da se na taj način kriminalnim strukturama zadaje udarac od kojeg se ne mogu oporaviti.
On je, na Nacionalnoj antikorupcijskoj konferenciji, koju je organizovala Mreža za aformaciju nevladinog sektora (MANS), rekao da korupcija nagriza temelje društva, urušava povjerenje građana u institucije i koči sveobuhvatan napredak države.
- Stoga je borba protiv korupcije ne samo pravni, nego i moralni imperativ od presudnog značaja za doborbit Crne Gore - rekao je Novović.
Kako je kazao, oduzimanje imovine stečene kriminalom i imovine bez dokaza porijekla, zauzima centralno mjesto u savremenom krivičnom pravu.
Novović je naveo da su, u suprotstavljanju kriminalnim strukturama, finansijske istrage i postupci oduzimanja imovinske koristi jednako važni kao i sam krivični postupak.
- Pravda ne može biti potpuna ukoliko se ne osigura da se imovina stečena kriminalnom djelatnošću oduzme od onih koji su je nelegalno stekli - rekao je Novović.
On je istakao da se oduzmanjem nelegalno stečene imovine kriminalnim strukturama zadaje udarac od kojeg se ne mogu oporaviti.
Prema riječima Novovića, to ima i snažan preventivni efekat.
Ministar pravde Bojan Božović rekao je da iskustvo, preporuke i znanje nevladinog sektora treba da koriste institucije državne uprave, kako bi zajedno na partnerskim osnovama kreirali zakonodavni okvir i implementirali sve što je neophodno.
On je podsjetio da je u više navrata najavljivan da će Zakon o oduzimanju imovine steče kriminalnom djelatnošću biti izmijenjen i da će višedecenijska nepravda biti makar jednim dijelom ispravljena.
- Još nijesmo uspjeli u toj namjeri, izmjene koje su usvojene kroz IBAR zakona su bile samo jedan dio preporuka koje su usvojene - rekao je Božović i naveo da je Ministarstvo pravde formiralo radni tim koji će se baviti tim izmjenama i dopunama.
On je istakao da su im potrebne sugestije SDT-a, sudova, civilnog sektora i drugih institucija.
- Ukoliko želimo da zatvorimo poglavlja 23 i 24 do kraja 2026. godine, što je predviđeno mapom puta, drugo završno mjerilo odnosi se na konkretizaciju oduzimanja imovinske koristi stečene kriminalom. To je drugo mjerilo, bez ispunjavanja obaveza iz tog mjera mi nećemo moći da završimo ovaj proces - rekao je Božović.
Zamjenik izvršnog direktora MANS-a Dejan Milovac kazao da je da se crnogorsko društvo ne bavi slabljenjem finanijske moći kriminalnih grupa.
- Tako da su organizovane kriminalne grupe i dalje sposobne da kreiraju ambijent koji vrlo lako može da bude nastavak ambijenta koji smo imali do 2020. godine - naveo je Milovac.
Kako je kazao, nikada se ne može do kraja biti osigurano da će predmeti koje pokreće SDT imati adekvatan epilog na sudu.
- Bojim se da će, ako SDT ne bude imalo veću podršku od izvršne vlasti, taj trud biti uzaludan i da ćemo imati ponavljanje slučajeva Šarić, Kalić - rekao je Milovac.
On je istakao da će sve što je do sada postignuto biti uzaludno ako ne bude podrške izvršne vlasti.

Novović: Pravda ne može biti potpuna bez oduzimanja nelegalne imovine

Vlada je političku volju za borbu protiv korupcije pokazala na konkretnim potezima - rekao je premijer Milojko Spajić i poručio da u borbi protiv te pojave ne smije biti nedododirljvih, niti smije biti selektivnosti. 
 
On je to kazao na Nacionalnoj antikorupcijskoj konferenciji koju je organizovala Mreža za aformaciju nevladinog sektora (MANS). 
 
- Reformisano je antikorupcijsko zakonodavstvo, usvojena je nova Strategija za borbu protiv korupcije. Izabran je novi Savjet Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) - kazao je Spajić. 
 
On je naveo da je uvedena provjera integriteta najviših nosilaca izvršne vlasti. 
 
Kako je rekao Spajić, statusno je ojačano Specijalno policijsko odjenjenje i pri kraju je adapatcija stare zgrade Vlade za potebe Specijalnog državnog tužilaštva. 
 
- Konkretne akcije svjedoče da u borbi protiv korupcije ne smije biti nedododirljvih, niti smije biti selektivnosti - istakao je Spajić. 
 
On je rekao da nijesu zadovoljni trenutnim zakonom o sprečavanju korupcije, navodeći da taj akt „mora da doživi mnogo bolju verziju“. 
 
- Zastara je jedna od stvari koju ćemo definitivno razmotriti i mislim da ona treba da bude što je moguće duža, da da odriješene ruke ASK-u da djeluju prema korumpiranim činovnicima - naveo je Spajić. 
 
Ambasador Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler kazao je da korupcija produbljuje nejednakosti i da bilo koja demokratska država, a naročito zemlja koja ima aspiracije da bude članica EU, mora da se uključi u prevenciju i borbu protiv korupcije. 
 
- Nije tajna da korupcija kreira nesigurnosti i u poslovanju i da ima negativan uticaj na ekonomski rast - rekao je Satler. 
 
Crna Gora je, kako je naglasio, u EU integracijama napredovala u posljednjih godinu. 
 
- Sada nam to omogućava da idemo dalje i, ako se saglase sve članice EU, da naredne sedmice imamo Međuvladinu konferenciju. Optimista sam da ćemo imati tu Međuvladinu konfrenciju - kazao je Satler i poručio da bez napretka u poglavlju 23 i 24 neće biti pristupanja EU. 
 
On je dodao da je, što se tiče borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, pravni okvir važan, i ohrabrio je parlament da napreduje što se tiče zakona. 
 
Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke pohvalila je MANS za, kako je navela, neumorne napore na podizanju svijesti javnosti o razarajućim posljedicama korupcije i direktno razotkrivanje slučajeva korupicije. 
 
Ona je kazala da nijedna država nije imuna na korupciju i da SAD smatraju tu prijetnju vrlo ozbiljno. 
 
Korupcija, prema riječima Rajnke, izjeda samo tkivo društva. 
 
- Reforme nijesu lake, ali su i te kako potrebne i vrijedne napornog rada - rekla je Rajnke, dodajući da javna korupcija nagriza demokratske institucije i da nepotizam oneomogućava javnu upravu da sposobno služi građanima. 
 
Ona je poručila da organizacije civilnog društva podižu svijest o štetnim efektima korupcije i pomažu jačanju demokratskih društava i da ih zato treba posmatrati kao dar.

Spajić: U borbi protiv korupcije ne smije biti nedododirljvih

Crna Gora je suočena sa problemom zarobljavanja države, zbog čega su mnoge koruptivne prakse integrisane u zakone i omogućavaju sticanje privilegija pojedincima, navodi se u Izvještaju o procjeni nacinalnog sistema integriteta Crne Gore koji je predstavljen danas u Podgorici.
Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) je kao dio regionalnog projekta, a u saradnji sa organizacijom Transparency International iz Berlina sprovela istraživanje u Crnoj Gori u cilju sveobuhvatnog uvida u nacionalni sistem integriteta.
Izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković rekla je da je istraživanje obimno i da se odnosi na sve institucije koje na bilo koji način mogu doprinijeti borbi protiv korupcije, kada je u pitanju prevencija i sankcionisanje.
- Crna Gora se suočava sa problemom takozvanog zarobljavanja država. Zbog toga su mnoge koruptivne prakse integrisane u zakone i omogućavaju sticanje određenih privilegija pojedincima - rekla je Ćalović Marković, predstavljajući izvještaj.
Ona je kazala da je urađeno malo u protekle četiri godine da se počne sa odrobljavanjem sistem.
- Skupština bi tu trebalo da ima ključnu ulogu, pored Vlade kao predlagača zakona - istakla je Ćalović Marković.
Ona je naglasila da je potrebno konačno usvajanje zakona o Skupštini i Vladi, kako bi se znale procedure i na koji način se donose odluke.
- Da se ne bi donosile iza zatvorenih vrata, da ne bi dolazili u situaciju da su u zakone ponovo uključuju neki partikularni interesi - istakla je Marković.
Ona je kazala da je urađeno malo u protekle četiri godine da se počne sa odrobljavanjem sistem.
- Skupština bi tu trebalo da ima ključnu ulogu, pored Vlade kao predlagača zakona - smatra Ćalović Marković.
Ona je ocijenila da je potrebno konačno usvojiti zakone o Skupštini i Vladi, kako bi se znale procedure i na koji način se donose odluke.
Ona je ukazala da je potrebno i usvajanje etičkog kodeksa poslanika, kako bi se propisao konflikt interesa onih koji odlučuju o zakonima.
- Imamo situaciju da poslanici odlučuju o stvarima koje se direktno tiču njihovih ličnih interesa - dodala je Ćalović Marković.
Ona je, govoreći o zakonu o Vladi, kazala da je, pored samog značaja propisivanja procedura, značajan i zbog transparentnosti i kasnije odgovornosti za donešene odluke.
- Odluke koje se donose iza zatvorenih vrata, gdje dokumentacija nije dostupna, stvaraju ogroman prostor za korupciju i to je nešto što bi morao da reguliše zakon o Vladi - istakla je Ćalović Marković.
Govoreći o transparentnosti, ona je naglasila da je ključni zakon u toj oblasti Zakon o slobodnom pristupu informacijama (SPI).
Ćalović Marković je dodala da se nada da će, ako Ministarstvo javne uprave do kraja godine ne izađe sa novom verzijom zakona, Skupština iskorsititi priliku da sama predloži novi zakon.
- Ja ne bih tražila toliko da se usvoji novi zakon, da se praksa promijenila bolje nakon promjene vlasti, ali nije, u nekim segmentima se promijenila i na gore - istakla je Ćalović Marković.
Ona je naglasila da su Zakonom o arhivskoj građi, koji je ostatak iz prethodnog režima, propisani kratki rokovi čuvanja dokumenata, tako da se kontinuirano uništava dokumentacija koja može biti od značaja za otkrivanje korupcije.
- Posebno je važno što se nigdje ne notira koji je dokument uništen, zamislite koliko dokaza je na taj način uništeno i ni danas nemamo nikakvih napora da se taj zakon promijeni i da se dokumenta čuvaju - rekla je Ćalović Marković.
Ona je pozdravila pokretanje izrade novog zakona koji će regulisati rad javnih preduzeća.
Govoreći o Zakonu o srečavanju korupcije, Ćalović Marković je rekla da se nada da će i taj zakon biti izmijenjen.
Ona je dodala da se nada i da će u vezi Zakona o finansiranju političkih partija konačno biti preduzeti konkretni koraci i da će Odbor za izbornu reformu profunkcionisat.
- Ili da ćemo vidjeti spremnost da taj zakon sadrži neke ozbiljnije odredbe, prvenstveno kazne - kazala je Ćalović Marković, navodeći da je važeća regulativa krajnje podsticajna kada je u pitanju politička korupcija, jer su kazne smiješne u odnosu na količinu nelegalnog novca koji je u političkim partijama i kampanjama.
Ćalović Marković je ocijenila da je neophodno uvesti veting u policiji, tužilaštvu i sudstvu.
- Jasno je da taj veting ne može biti sveobuhvatan na svim nivoima i odmah sproveden, jer bi to paralisalo sistem - dodala je Ćalović Marković.
Prema njenim riječima, za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala značajno je i uspostavljanje specijalnog suda.
Ćalović Marković je kazala da se vidi na koji način se odvijaju slučajevi koji se sada vode.
- Dok se jedni puštaju, drugi se drže u pritvoru, nejasno je na koji način su u određenim slučajevima neke osobe u mogućnosti da slobodno hodaju, a neki su u pritvoru. Šta će se desiti sa njihovim predmetima - ništa, svaki će da padne iz proceduralnih ili nekih drugih razloga i grešaka - rekla je Ćalović Marković.
Ona je pitala ima li iko u Crnoj Gori ko misli da će Vesna Medenica biti osuđena.
- Više nemamo vremena da čekamo, jer se ti postupci dešavaju, nemamo više vremena da čekamo čišćenje tužilaštva jer se opstrukcije već dešavaju - istakla je Ćalović Marković.
Potpredjsednik Skupštine Boris Pejović rekao je da je jako važno da Parlemet konkretnim djelima pokaže distancu u odnosu na dosadašnju praksu.
- Neophodno je što prije usvojiti zakone o Skupštini, Vladi, SPI, arhivskoj građi, jer je to jedan od konkretnih doprinosa, ako već imamo političku volju za brobu protiv korupcije i organizovanog kriminala - istakao je Pejović.
On je kazao da precizna analiza koju izvještaj donosi prikazuje ne samo snage, već i izazove sa kojima se Crna Gora suočava.
- Preporuke u izvještaju predstavljaju putokaz ka snažnijem instiucionalnom okviru i boljoj borbi protiv korupcije - dodao je Pejović.
Kako je rekao, jačanje integriteta institucija je ne samo pitanje borbe protiv korucpije, već i pitanje održivog upravljanja i društvene pravde.
Ministar pravde Bojan Božović rekao je da se nedopustivo dugo čekaju zakoni o Skupštini i Vladi.
- Ukoliko želimo da pričamo o integritetu i borbi protiv korupcije, moramo prvo uvesti mehanizme za kontrolu onih koji su ključni donosioci političkih odluka - rekao je Božović.
Kako je rekao, licemjerno bi bilo da ministar pravde insistira na vetingu i provjerama bilo koga u sistemu, ako sam ne prođe kroz to.
Božović je ocijenio da veting mora biti kontinuirani i višeslojan proces.
- Činjenica je da ne smijemo da usporimo ostvarivanje osnovnog ljudskog prava – na pravično suđenje, time što bi blokirali taj proces kroz veting - istakao je Božović.
On je kazao da više od 100 sudija u posljednje četiri godine više nije u sistemu, što je, prema riječima Božovića, u jednom formatu veting.
- Provjera integriteta ne može samo da se zasniva na tome da li će neko prestati da bude sudija, tužilac ili ministar pravde, jer ima života i profesija poslije toga - rekao je Božović.
On je, govoreći o pisanju zakona, rekao da se nerijetko desi da u Ministarstvu pravde najvažnije zakone pišu jedna ili dvije osobe po direktoratu.
- To je alarmantno stanje i treba reći sa kakvim izazovima se susrećemo i zato dobijamo kritike da moramo jačati kadrovski institucije - rekao je Božović.
Vršilac dužnosti direktora Agencije za sprečavanje korupcije Dušan Drakić rekao je da analiza plana integriteta svih organa vlasti već osam godina ukazuje na uzrok problema koji dovode do pogrešne primjene zakona ili rada institucija.
- 740 planova integriteta imamo, 740 institucija je samo sebe ocijenilo na izloženost korupciji, navelo vrste rizika od korucpije i mjere kako bi ti rizici bili smanjeni i otklonjeni - kazao je Drakić.
On je naglasio da analize tih planova koje Agencije radi svake godine otprilike niko nije uzeo u razmatranje zadnjih osam godina.
- Najmanje uspjeha u savladavnju identifikovanih rizika organi vlasti su imali kada je u pitanju kadrovska politika, etično i profesionalno ponašanje zaposlenih, to smo mi sami o sebi rekli - rekao je Drakić.
On je naglasio da jedna trećina organa vlasti nema usvojenu strategiju razvoja, niti je obuhvaćena nekom sektorskom strategijom.
Kako je rekao Drakić, četiri petine organa vlasti su naveli da je uspostavljen mehanizam kontrole pri donošenju diskrecionih odluka.
- To je pohvalno, ali najmanji procenat organa koji su izvijestili da takav organ postoji su lokalna samouprava i državna uprava - dodao je Drakić.
On je kazao da 368 organa ima angažovane osobe po osnovu ugovora u djelu.
- To je indikator sistema koji nije dobro postavljen ili koji se zloupotrebljava. Najveći procenat je zabilježen u državnoj upravi, gdje 93 odsto organa ima angažovane radnike po ugovoru o djelu - istakao je Drakić.
Kako je kazao, 349 organa nema uspostavljenu unutrašnju reviziju.
Drakić je rekao da su među najvećim rizicima u svim organima još i sukob interesa, nedozvoljeno lobiranje, povreda etičkih pravila, primanje nedozvoljenih poklona, neadekvatno sprovođenje postupka javnih nabavki.
On je apelovao na donosioce odluka i nadležne organe da organizuju javne rasprave kako bi se čula i druga mišljenja.
- Kao osnov treba da budu dokumenti MANS-a i drugih, koji su jasan pokazatelj šta ne valja u Crnoj Gori. Bez toga mi ćemo se vrtjeti u krug, ako ne uzmemo u razmatranje ta dokumenta koja trebaju da budu baza djelovanja - rekao je Drakić.

Ćalović-Marković: Crna Gora suočena sa problemom zarobljavanja države

Osnovni sud u Kotoru je oslobodio nekadašnjeg predsjednika Opštine Budva Marka Bata Carevića optužbi da je protivpravno uzurpirao pola miliona kvadrata državnog zemljišta, u selu Krimovica iznad Budve. Istovremeno je za uzurpaciju osudio Carevićevog sina, Milana na pola godine kućnog zatvora a njihovu kompaniju Carinvest kaznio sa 100.000 eura, piše Radio Slobodna Evropa. Država, kao oštećena strana, upućena je da pokrene parnični postupak radi vraćanja tog zemljišta. Riječ je o nepravosnažnoj presudi, koja je objavljena 21. oktobra, rečeno je RSE u utorak u kotorskom sudu. Sumnje da je u Krimovici došlo do uzurpacije državnog zemljišta od strane Carevića prvi put je u februaru 2020. objavila Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) koja se decenijama bavi istraživanjem korupcije. MANS je tada tvrdio da uzurpacija traje od 2015. i da je Carević na skoro 50 hektara državnog zemljišta izgradio poljoprivredni kompleks, sa više objekata za uzgoj domaćih životinja i formirao zasade maslina. Dvije ipo godine kasnije, u avgustu 2022. Tužilaštvo u Kotoru je pokrenulo postupak protiv Marka Carevića zbog krivičnog djela uzurpacija državne imovine dok su se njegov sin Milan i porodična kompanija Carinvest teretili za uzurpaciju i gradnju bez dozvole. <h2>Tužilaštvo godinama istraživalo slučaj</h2> Carević je uzurpirao to zemljište, kako tvrdi MANS, od 2015. dok je na vlasti bila Demokratska partija socijalista (DPS), a Carević je bio funkcioner opozicionog proruskog Demokrtskog fronta. MANS je i tada tvrdio da Carević nije mogo uzurpirati zemljište bez znanja države optužujući tadašnje Ministarstvo poljoprivrede da je "uradilo sve kako bi legalizovalo" Carevićev kompleks. Carević je kao funkcioner proruskog Demokratskog fronta na čelu Opštine Budva postavljen 2019. DPS je izgubila vlast u Budvi 2016. a na državnom nivou 2020.godine. <h2>MANS: Presuda govori o zarobljenom sudstvu</h2> Dejan Milovac iz MANS-a za RSE kaže da očekuje da se Tužilaštvo uloži žalbu na presudu kojom je Marko Carević oslobođen optužbi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241023071012_bbbc5455971387cd0368996c705ade2f443aa4fb34c8f7aaf25e4d6d20661ba7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241023071012_bbbc5455971387cd0368996c705ade2f443aa4fb34c8f7aaf25e4d6d20661ba7" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="Dejan Milovac"><figcaption>Dejan Milovac(Photo: MANS/Facebook)</figcaption></figure>  - Odluka Suda je besprizorna i sramotna i još jednom pokazuje koliko je crnogorski sudski sistem zarobljen - kazao je Milovac. MANS dodaje da je kotorski sud za uzurpaciju osudio samo Milana Carevića koji se tek 2021. pojavljuje kao formalni vlasnik kompanije. - Ono što sada možemo da vidimo da je Marko Carević oslobođen odgovornosti što je u potpunosti u suprotnosti sa onim što su činjenice koje govore da je on bio direktno uključen u uzurpaciju zemljišta i nelegalnu gradnju i da je sve do 2021. bio i odgovorno lice u kompaniji 'Carinvest', koja se tereti za to krivično djelo - rekao je Milovac. <h2>Sud utvrdio uzurpaciju državne imovine</h2> Milovac smatra da je dobro što je sudskom odlukom iako nepravosnažnom, utvrđeno da je došlo do uzurpacija državne imovine i nelegalne gradnje. - Sada bi država trebalo da u jednom postupku u svoj posjed vrati to zemljište. Odnosno da gospodin Carević i njegova kompanija plate stvarnu štetu od toga, tako da kažem, nezakonitog korišćenja tog zemljišta od 2015. godine - dodao je on. Krivičnom gonjenju protiv Carevića se u novembru 2023. pred sudom u Kotoru pridružila i država Crna Gora preko Zaštitnika imovinskih interesa, tražeći da se to zemljište vrati u prvobitno stanje. MANS navodi da je dosuđeni iznos od 100 hiljada eura " sramotan" i da predstavlja tek djelić štete koju je država Crna Gore imala tokom višegodišnje uzurpacije, od strane Carevića, blizu pola miliona kvadrata na Krimovici pored Budve. <h2>Milovac: Na potezu Tužilaštvo i država</h2> Milovac očekuje da nakon presude Zaštitnik imovinskih interesa Crne Gore napravi procjenu štete koju je država imala od "nezakonitog korišćenja" te imovine. - Da se jednostavno, kao i svi drugim postupcima, naplati od gospodina Carevića - zaključio je Milovac. Marko Carević je ranije kazao da su optužbe MANS-a da on nelegalno gradi na državnoj zemlji "stoprocentna neistina", i pokušaj da se lično i politički diskredituje. Carevićeva kompanija u novembru 2021. tražila je od države da joj se prizna vlasništvo nad više od 620 hiljada državnih kvadrata na Krimovici. Iz advokatske kancelarije koja zastupa Careviće saopšteno je da su razočarani presudom. Kako su naveli, ona je posljedica želje pravosudnih organa da zadovolje medijske i želje pojedinih nevladinih organizacija. Na zvaničnom sajtu kompanije Carevića reklamira se etno kompleks na Krimovici koji sadrži vile sa bazenima, restorane, farme, pogone za proizvodnju hrane...

1250x600

Carević oslobođen optužbi da je protivpravno uzurpirao pola miliona državnog zemljišta u Krimovici

Mi nijesmo ni od koga tražili ništa. Niti je taj zakon u bilo kakvoj proceduri, niti je predložen, ne znam čemu histerija jednog dijela nevladinih organizacija - ocijenio je Milan Knežević, lider Demokratske narodne partije (DNP) i jedan od lidera koalicije „Za budućnost Crne Gore“ koja je juče tražila da se hitno predloži zakon o agentima stranog uticaja - nalik onim u Rusiji, Kirgistanu, Gruziji i Mađarskoj.
On tvrdi da dovođenje njihovog prijedloga u vezu sa „nekim Putinovim zakonom nema blage veze“.
Dodao je da se od 7.000 NVO oglasilo samo osam.
- Tih osam NVO je dobilo do sada jedno 100 miliona dolara od ražnih fondacija - dodao je on.
Knežević je optužio Mrežu za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) da decenijama prima donacije iz SAD, te da jedan cent poreza nijesu platili Crnoj Gori.
- A ovdje svakodnevno nas čereče kao nedostojne obavljanja funkcije - naveo je on.
Optužio je i direktoricu Centra za građevinsko obrazovanje (CGO) Daliborku Uljarević da je „možda oprala pare kad je kupila poslovni prostor kod Bemaksa za 420.000 eura”.
- Možda je Daliborka Uljarević imala neke aranžmane sa novinarima vaše kuće, pa je zato formiran predmet za lažne donacije, putne naloge... - dodao je on.

Knežević: MANS jedan cent poreza nije platio Crnoj Gori, možda je Uljarević oprala pare

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) obavijestila je predsjednika države Jakova Milatovića da je protiv njega podnijeta prijava zbog sumnje da je prekršio Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja i da ima rok pet dana da se on njoj izjasni.
- Agenciji za sprečavanje korupcije je podnesena prijava u kojoj je navedeno da ste kao Predsjednik Crne Gore, dana 24.09.2024.godine govorili u toku radnog vremena na pres konferenciji Liste „Za bolju Podgoricu-Jakov Milatović", čime je moguće došlo do kršenja člana 44 stav 4 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.Shodno članu 57 stav 3 Zakona o o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja („Službeni list CG", br. 54/24) potrebno je da nam u roku od pet dana od dana prijema ovog pismena dostavite izjašnjenje na navode iz zahtjeva - navedeno je dokumentom ASK-a u koji je Dan portal imao uvid.
Kako podsjećaju, MANS je 25. septembra ASK-u podnio inicijative za pokretanje postupka zbog sumnje da je Predsjednik Crne Gore prekršio Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja jer je u toku radnog vremena bio angažovan na promociji svoje izborne liste, odnosno aktivno učestvovao u predizbornoj kampanji.
MANS je podnio prijavu i zbog promotivnog spota liste „Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović“ koji je snimljen u kabinetu Predsjednika Crne Gore.

Milatoviću istražuju gdje je bio tokom radnog vremena

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) danas je Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) podnijela inicijative za pokretanje postupka zbog sumnje da je predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, prekršio Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja. Posebna inicijativa je podnijeta i protiv kandidata za gradonačelnika Podgorice, aktuelnog zamjenika gradonačelnice, Luke Rakčevića.
Kako se navodi u saopštenju MANSA koje potpisuje Dejan Milovac, izborna lista „Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović“ juče je objavila promotivni video koji je snimljen u kabinetu Predsjednika Crne Gore, Jakova Milatovića.
- Nakon što je spot emitovan na YouTube platformi, dodatno je promovisan kao politički marketing na online portalu jednih dnevnih novina koji je takođe plaćen od strane Izborne liste „Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović“. Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja u članu 36 izričito zabranjuje „korišćenje prostorija državnih organa, organa državne uprave, organa lokalne samouprave… Ukoliko se isti uslovi ne obezbijede svim učesnicima u izbornom procesu. Kako drugi učesnici na predstojećim lokalnim izborima u Podgorici nisu imali mogućnost da svoje promotivne spotove snimaju u kabinetu predsjednika države, postoji osnovana sumnja da je predsjednik Milatović prekršio Zakon i omogućio svojoj izbornoj listi ekskluzivan pristup prostorijama predsjedništva - ističe se u saopštenju.
Milovac podsjeća da prema Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, korišćenje prostorija državnih organa na način kojim se narušava jednakost svih učesnika u izbornom procesu kažnjivo je novčanom kaznom od 5.000 do 20.000 eura.
- Pored toga, inicijativa se odnosi i na činjenicu da je Predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, u radno vrijeme bio angažovan na promociji svoje izborne liste, odnosno aktivno učestvovao u predizbornoj kampanji. Predsjednik Milatović je 24. septembra u prijepodnevnim časovima uzeo aktivno učešće na konferenciji za medije koju je organizovala izborna lista „Za bolju Podgoricu – Jakov Milatović“ čime je prekršio član 44, stav 4 Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja koji takvo ponašanje javnih funkcioner izričito zabranjuje. Po istom osnovu MANS je podnio inicijativu i protiv zamjenika Gradonačelnice i kandidata za novog gradonačelnika Podgorice, Luke Rakčevića, koji je takođe prisustvao i uzeo aktivno učešće na pomenutoj konferenciji za medije - naglasio je on.
Obeshrabruje, ističe on, nesposobnost Milatovića, kao nosioca jedne od najviših funkcija u državi, da spozna da kršenjem Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja ne doprinosi vraćanju povjerenja građana u izborni proces, već da se samopromoviše u antipod svega onoga što bi njegova funkcija trebala da predstavlja.
- To ne prepoznajemo kao odlučan korak ka demokratizaciji Crne Gore, koju u kontinuitetu usporavaju upravo ovakve prakse .MANS ovim ujedno poziva i ASK da bez odlaganja procesuira danas predate incijative i time da svoj doprinos uspostavljanju vladavine prava u ovoj oblasti - zaključio je Milovac.

Zloupotrebe u izbornoj kampanji: MANS podnio prijave ASK-u protiv Milatovića i Rakčevića

Isplaćene naknade za ugovore o djelu u avgustu 2024. godine iznose 1,67 miliona eura i za 25 odsto su veće nego u istom mjesecu prethodne godine kada su bile oko 1,3 miliona - pokazuju podaci Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). Najveće troškove ugovora o djelu u prvom mjesecu izborne kampanje su imale Uprava za državnu imovinu sa skoro 370 hiljada eura i Uprava za nekretnine sa preko 220 hiljada, odnosno ukupno skoro 600 hiljada eura. - Te dvije uprave su u avgustu 2023. godine bile spojene u jednu instituciju i za ugovore o djelu tada su utrošile oko 230 hiljada eura - navode u MANS-u. Prema tim podacima, za prvih osam mjeseci ove godine za ugovore o djelu je utrošeno oko 15 miliona eura, dok je u istom periodu prethodne godine za te namjene izdvojeno oko 9,7 miliona.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091413090_0cb2449d1c00cbddd42456dc9288cddf15b9d2c0ddc006e1181542b949dd50ca.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024091413090_0cb2449d1c00cbddd42456dc9288cddf15b9d2c0ddc006e1181542b949dd50ca" data-rendition-name="original" width="1023" height="326" loading="lazy" alt="Ugovori o djelu 2024."></figure>  Iz podataka MANS-a proizilazi da je u perodu od osam mjeseci najviše utrošila Uprava za statistiku – oko 4,5 miliona.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091413090_063603b1c7f698679349a936aad9032c8387a2463f14351b6dca8dcba739172b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091413090_063603b1c7f698679349a936aad9032c8387a2463f14351b6dca8dcba739172b" data-rendition-name="original" width="991" height="326" loading="lazy" alt="Ugovori o djelu"></figure>  Za njom slijede Uprava za državnu imovinu sa skoro 1,4 miliona, Ministarstvo vanjskih poslova sa skoro 1,2 miliona, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija sa skoro milion eura i Uprava za nekretnine sa preko 800 hiljada eura isplaćenih za ugovore o djelu u prvih osam mjeseci 2024. godine.

Naknade za ugovore o djelu u avgustu iznose 1.67 miliona eura - za 25 odsto više nego prošle godine

Njemačke vlasti uvest će mjere prema trojici čelnika bh. entiteta RS Miloradu Dodiku, Nenadu Stevandiću i Radovanu Viškoviću. Njima će mjere biti uvedene najkasnije do kraja ove sedmice.
Ove mjere podrazumijevaju zabranu ulaska navedenom trojcu na teritoriju Njemačke. Akti su već pripremljeni i uskoro se očekuje konačni potpis koji će značiti da sankcije stupaju na snagu.
Dodik, Stevandić i Višković su pod istragom zbog sumnje da su počinili krivično djelo napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, zbog čega je Sud BiH za njima raspisao centralnu potjernicu.
Ipak, Generalni sekreterijat Interpola je odbio zahtjev BiH da raspiše međunarodnu potjernicu, zbog čega se Dodik nesmetano može kretati van granica Bosne i Hercegovine.

Dodiku, Stevandiću i Viškoviću će biti zabranjen ulazak u Njemačku

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) obavljeno je 2.055 ambulantnih pregleda, od čega 413 u Institutu za bolesti djece (IBD). 
 
 Kako su kazali iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuta su 234 pacijenta, a u dnevnim bolnicama 329. 
 
 - U istom periodu obavljeno je 78 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 150 pacijenata, od čega 20 u IBD-u - kaže se u saopštenju. 
 
 Navodi se da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 549 dijagnostičkih procedura, od čega 114 CT i 40 MR pregleda. 
 
 - U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 78 dijagnostičkih procedura, od toga dva CT i deset MR pregleda - rekli su iz KCCG. 
 
 Iz te zdravstvene ustanove naveli su da su u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovana 1.223 pacijenta i odrađeno 35.496 analiza. 
 
 U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođene su četiri bebe.

U KCCG za dan obavljeno preko dvije hiljade pregleda

Dejanu Đinoviću koji se sumnjiči da je u ponedjeljak ubio Zorana Nikolova u Zeti određen je pritvor do 30 dana.
Njemu je pritvor odredio sudija za istrage Goran Šćepanović.
- Nakon saslusanja okrivljenom D.Đ. određen je pritvor zbog postojanja osnovane sumnje da je izvšio krivično djelo teško ubistvo i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih naprava - saopštila je za Portal ETV portaprol Višeg suda Ivana Vukmirović.
Osumnjičenom je, kako je kazala, određen pritvor po pritvorskim osnovima iz člana 175 st.1 tač.1,2,4 ZKP-a. 
Nikolov je preminuo nako pucnjave u objektu "Šansa" u Zeti.
Đinović je uhapšen u utorak.

Đinoviću pritvor do 30 dana

Ulcinjani će u subotu Dan oštine proslaviti velikim protestom na Maloj plaži s početkom u 12 sati. Na protest su ih pozvali predsjednik Opštine Genci NImanbegu I predstavnici svih političkih partija čiji stav je ujedinjen – Ulcinj niije na prodaju, ne trebaju mu megalomanski projekti i zajednica se mora pitati i odlučivati.&nbsp;
Skupština opštine je ranije usvojila zaključke i rekla kakve investicije želi, ali Vlada i premijer su se oglušili na sve zahtjeve, zaključke i poruke iz Ulcinja.
Zato je odlučeno da umjesto slavlja, u ovom gradu bude organizovan veliki protest sa kog će još jednom biti poručeno da Ulcinjani traže transparentnost i učešće u odlučivanju, da se istorija, identitet i prirodna bogatstva ne mogu ustupiti nekome zarad uskih interesa, te da jesu za investicije, ali ne pod uslovima koji štete nteresima Ulcinja.
- Prve subote u aprilu slavi se Dan Ulcinja, uz festivalski program, sa gostima iz zemlje i regiona, sa predstavnicima diplomatskog kora i sa građanima. Međutim, pošto su stavovi Skupštine Opštine Ulcinj ignorisani i nisu uzeti u obzir, odlučili smo da ovu sjednicu Skupštine Opštine održimo na Maloj plaži, zajedno sa našim građanima i prijateljima. Otkazali smo gotovo sve svečane aktivnosti, osim onih namijenjenih našoj djeci – oni treba da se raduju, jer sve što radimo, radimo za njih - kazao je predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu.
On je podsjetio i da su održali dvije sjednice Skupštine opštine, na kojima su jasno pokazali kakve su investicije potrebne Ulcinju i poručili da ne prihvataju megainvesticiju kakva je najavljena.
- Uprkos tome, Vlada je nastavila da, suprotno evropskim normama i putem Vocapa, donosi odluke o našoj budućnosti i budućnosti naše djece. Zbog toga smo odlučili da u subotu obilježimo Dan Ulcinja zajedno sa građanima na Rivi. Smatramo da su ove odluke štetne i ne smiju biti potvrđene - poručio je Nimanbegu.
Uz Nimanbegua su na konferenciji bili predstavnici svih političkih partija u Ulcinju. On je istakao da svi dijele istu zabrinutost i istu bojazan, i poručuju da Ulcinj nije na prodaju.&nbsp;
- Skupština Opštine je jednoglasno rekla kakve investicije želimo. Danas smo ovdje da pošaljemo jasnu poruku: cijeli Ulcinj govori jednim glasom! Naše poruke Vladi su jasne: mi jesmo za investicije i razvoj, ali ne pod uslovima koji štete interesima Ulcinja. Tražimo transparentnost i učešće u odlučivanju – odluke o budućnosti našeg grada ne mogu se donositi jednostrano. Ulcinj nije na prodaju! Naš identitet, istorija i prirodna bogatstva ne mogu se ustupiti zbog nečijih uskih interesa - istakao je prvi čovjek Ulcinja.
On je naglasio da protest zakazan za subotu nema političke zastave , te da je to protest građana za budućnost Ulcinja.
- Turizam je javni interes, ali izgradnja stanova nije. Želimo razvoj turizma, ali ne na štetu prirode, ne na štetu ulcinjskih porodica i njihove ekonomije, ne na štetu budućih generacija. Želimo otvaranje novih radnih mjesta i u drugim sektorima – IT industriji, nautici, medicini, proizvodnji, brodogradnj. Želimo da razvijamo Ulcinj tako da stvorimo održivu ekonomiju i obezbijedimo posao za sve nas - jasno je poručio Nimanbegu.
Nimanbegu je istakao da Ulcinju podrška treba sada. Veoma im znači i jasan stav i podrška predsjednika Države Jakova Milatovića. Očekuje i u subotu podršku zvaničknika, ambasadora, prijatelja Ulcinja.
- Svi koji vole Ulcinj su dobrodošli, iz svih krajeva Crne Gore. Sigurni smo da ovaj glas koji sada Vladi upućujemo je veoma snažan. A ta snaga stoji , ne samo u zaključcima I odlukama SO Ulcinj, već i u zajedništvu političkih subjekata, u zajedništvu svih građana svih nacionalnosti i taj odgovor svaka Vlada mora uzeti ozbiljno - istakao je Nimanbegu.
Na konferenciji na protest u subotu građane i sve ljude koji vole Ulcinj pozvali su predstavnici svih političkih partija, kao i predsjednica Skupštine opštine Ulcinj Ivana Popović.
- Odluka da Dan grada obilježimo na ovaj način rezultat je zabrrinutosti i odgovornosti prema budućnosti Ulcinja. Projekti, poput ovog, budi ozbiljnu sumnju u pogledu transparentnosti, održivosti i očuvanja i razvoja turizma u Ulcinju. Naš grad ima pravo na razvoj, al on mora biti u skladu sa potrebama i voljom njegovih građana - poručila je Popović.
Predsjednik DUA Mehmed Zenka istakao je da je premijer CRne Gore Milojko Spajić ovakvim odnosom prema Ulcinju postigao samo jedno.
- Za početak ujedinio je sve političke partije u Ulcinju koje decenijama unazad nijesu uspjele da nađu zajednički jezik. Ali zato danas svi pričamo istim jezikom I govorimo – Ulcinj nije na prodaju! Niko ne razmišlja o desetinama milijardi eura koje su građani Ulcinja investirali u svoje domove i budućnost. Nego se jednim potpisom našao čovjek da prodaje sudbinu jednog čitavog grada - rekao je Zenka.

Nimanbegu: Ulcinj govori jednim glasom, u subotu svi na protest

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Tag: mans