Marijana Camović Veličković, kandidatkinja za članicu Savjeta RTCG, reagovala je na tekst koji je objavljen na Portalu Javnog servisa u kojem se navodi da je obmanula Administrativni odbor tvrdeći nijesu tačne informacije da je prijetila uskraćivanjem kvoruma na sjednicama Savjeta i podrobno objasnila o kakvim manipulacijama se radi.
- I kada me klevećete radite mi u korist. Zvuči nevjerovatno i možete se čuditi, i ja se svakodnevno čudim vašim „novinarskim“ uradcima koje, na njegovu sramotu, Javni servis objavljuje na svom portalu. Trebalo Vam je čak četiri sata da nađete zapisnik sa sjednice Savjeta u kojem se navodi da Savjet ne treba da radi na ivici kvoruma dok se odlučuje o bitnim stvarima i da ja neću da dajem kvorum takvim sjednicama. Nije Vam išlo u prilog da pojasnite i koja je to sjednica bila i koja je to bitna tema bila na dnevnom redu pa sam ja smatrala da je važno da Savjet bude u punom sastavu - navela je ona.
Zapisnik na koji se poziva RTCG kako bi dokazali da je „obmanula članove Administrativnog odbora“ je, ukazuje Camović Veličković, sa sjednice na kojoj je po četvrti put neslavno i nezakonito Boris Raonić izabran za generalnog direktora.
- I tada sam branila pravo javnosti da zna što se dešava na Savjetu jer su ostali članovi i članice htjeli sjednicu da zatvore za javnost. Sve to piše u zapisniku ali Vama nije bilo u interesu i to da kažete jer na taj način biste uradili ono što inače ne radite – dali cjelovitu i objektivnu informaciju ne zloupotrebljavajući Javni servis i njegove resurse koje ste podredili privatnom interesu. U tom slučaju bili bi ste profesionalci, a znamo jer nam svaki dan to pokazujete, da to ne umijete. Umjesto toga, Vi proizvoljno ocjenjujete da sam ja prijetila! - istakla je ona.
Da nijesu instruisani i zlonamjerni rekli bi, kako je ocijenila, i da je kasnije zaista i napustila tu sjednicu - ne da bi ona ostala bez kvoruma jer i nije, već jer je njen nastavak bio farsa tokom koje je „intervjuisan“ jedini kandidat koji nije nije ispunjavao konkursne uslove i koji je, naravno, i izabran.
- I u tome sam odbila da učestvujem i hvala Vam na prilici da posjetim i javnost ali i poslanike i poslanice kojima ste podmetnuli „informaciju“ o mojoj navodnoj nedosljednosti i neiskrenosti, da je istina zapravo skroz drugačija. Kada se ne izvlači iz konteksta, naravno. Ja sam se na sjednici Administrativnog odbora, odgovarajući na pitanja poslanika Velimira Đokovića osvrnula na jedinu sjednicu na kojoj je moje prisustvo bilo neophodno kako bi se donijele odluke - istakla je ona.
Sramota je, decidna je Camović Veličković, i za Portal - a naročito za informativnu emisiju TVCG „Dnevnik 2“ da dokument koji se nalazi na sajtu Javnog servisa označavaju sa „kako saznajemo“ i „prema nezvaničnim informacijama“ jer se to nalazi na sajtu koji upravo oni uređuju i to je javno dostupan dokument.
- Ne zavaravajte se da je to novinarstvo, iako možda mislite da je to čak istraživačko novinarstvo. Sramotna je i cijela kampanja koju godinama vodite protiv mene, svim silama se &nbsp;trudeći da me oblatite, ali i uzaludna jer niti osam presuda govori da sam ja uzurpirala poziciju, niti se protiv mene vodi krivični postupak zbog zloupotebe službenog položaja. U pitanju su, ipak, oni koje glorifikujete i to javnost vidi - zaključila je Camović Veličković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Camović Veličković o manipulacijama RTCG: Sramotna je i cijela kampanja koju godinama vodite protiv mene

Nevladine organizacije koje su podržale Dragoljuba Duška Vukovića za člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Marijanu Camović Veličković za članicu Savjeta RTCG izražavaju ozbiljnu zabrinutost da većina u Administrativnom odboru Skupštine Crne Gore priprema novu opstrukciju primjene medijskih zakona u pogledu konačnog potvrđivanja kandidata i kandidatkinja nevladinih organizacija, navodi se u saopštenju.&nbsp;
U tom kontekstu, posebno ukazuju na zakazivanje tzv. konsultativnog saslušanja za 24. jul, iako zakon takvu proceduru ne predviđa.
- Naglašavamo da se NVO, koje su aktivne u oblasti medija i zaštiti ljudskih prava, ne protive bilo kojem postupku koji povećava transparentnost. Međutim, konsultativno saslušanje nije dio procedure koju propisuju Zakon o nacionalnom javnom emiteru i Zakon o AVM uslugama, jer su NVO predložile po jednog svog predstavnika za oba tijela, koji bi morali biti potvrđeni s obzirom na to da nesporno ispunjavaju propisane zakonske uslove (crnogorsko državljanstvo, prebivalište, VII nivo kvalifikacije obrazovanja, pet godina radnog iskustva u odgovarajućoj oblasti, stručna afirmacija, a nisu ni u sukobu interesa) – kazali su u saopštenju.&nbsp;
Ističe se da zakonska procedura podrazumijeva da Administrativni odbor provjeri validnost dostavljene dokumentacije organizacija koje su ovlaštene da predlažu kandidate za članove savjeta RTCG i Agencije za AVM usluge (NVO iz oblasti medija i zaštite ljudskih prava, CANU, Crnogorskog PEN centra, sindikalnih organizacija), a koja sadrži i dokaze o tome da predloženi kandidati ispunjavaju zakonske uslove, kao i izjave kandidata da nema smetnji za njihovo imenovanje u pogledu sukoba interesa.
- Administrativni odbor je 10. jula utvrdio listu potpunih i blagovremenih predloga za članove ova dva savjeta i konstatovao da je kandidatura Dragoljuba Duška Vukovića ispravna, odnosno da ga je podržalo 9 NVO iz oblasti medija koje ispunjavaju zakonom propisane uslove (registrovane najmanje tri godine prije raspisivanja javnog poziva za predlaganje kandidata, imaju aktivnosti u oblasti medija i godišnji budžeti za realizaciju aktivnosti u oblasti medija su im bili iznad 3000 EUR), kao i da on lično ispunjava zakonske uslove. Vuković je jedini kandidat NVO za člana Savjeta Agencije za AVM usluge – navodi grupa NVO.&nbsp;
Istog dana, kako dodaju, Administrativni odbor utvrdio je listu potpunih i blagovremenih prijedloga za tri člana Savjeta RTCG i konstatovao 25 zakonski prihvatljivih podrški NVO za Marijanu Camović Veličković iz oblasti zaštite ljudskih prava, životne sredine i zaštite potrošača (registrovane najmanje tri godine prije raspisivanja konkursa, imaju aktivnosti u ovim oblastima i godišnje budžete za njihovu realizaciju iznad 3000 EUR), kao i da ona lično ispunjava zakonske uslove.&nbsp;
- Pri tom, Camović Veličković je jedina kandidatkinja NVO iz pomenute oblasti za članstvo u Savjetu RTCG – ističu u saopštenju.&nbsp;
Podsjećaju da je za članove Savjeta Agencije za AVM usluge poziv je bio upućen za dva člana, jednog kojeg predlažu NVO i drugog kojeg zajedno ili odvojeno predlažu CANU i Crnogorski PEN centar. Za kandidata za člana Savjeta Agencije za AVM ispred NVO stigla je jedna, a za drugog člana dvije prijave.
- Administrativni odbor, shodno zakonu, treba da utvrdi listu kandidata za članove Savjeta RTCG sa tri predložena kandidata i listu kandidata za članove Savjeta Agencije za AVM sa jednim predstavnikom NVO i jedan predstavnikom CANU ili PEN Centra. &nbsp;U slučaju imenovanja Savjeta RTCG zakon propisuje da tek nakon što utvrdi predlog liste kandidata za članove Savjeta RTCG po ovlašćenim predlagačima, koju se kasnije potvđuje na plenarnoj sjednici Skupštine, Administrativni odbor ima mogućnost da javno predstavi kandidate i objavi njihove biografije. Nikakvo konsultativno saslušanje nije predviđeno kao ni kod izbora članova Savjeta Agencije za AVM usluge – ističu u saopštenju.&nbsp;
Prema riječima CGO, administrativni odbor nema zakonska ovlaštenja da odlučuje o kandidatima koje su predložili zakonom definisane organizacije, a u slučaju izbora članova Savjeta Agencije za AVM usluge, komplikovanje i odugovlačenje jednostavne procedure konsultativnim saslušanjem budi sumnje u namjere većine u ovom Odboru.
- Ako dođe do kršenja zakona i odbijanja potvrđivanja ovih kandidata NVO za članove Savjeta RTCG i Agencije za AVM usluge, odgovornost za takav čin snosiće lideri većine: Milojko Spajić, Andrija Mandić, Aleksa Bečić, Ervin Ibrahimović, Nik Đelošaj i Vladimir Joković – istakli su.&nbsp;
Takav ishod bi, poručuju, ugrozio i kredibilitet Crne Gore u procesu evropskih integracija i doveo u pitanje zatvaranje pregovaračkih poglavlja, a moguće aktuelizovao i ponovno otvaranje poglavlja 10.
Podsjetili su i da je usvajanje medijskih zakona i njihova primjena bio jedan od uslova za dobijanje pozitivnog IBAR-a, kao i za privremeno zatvaranje Poglavlja 10 – Informaciono društvo i mediji.
- Opstrukcija sprovođenja medijskih zakona u Skupštini Crne Gore traje već pola godine, od kada su dva puta protivzakonito poništeni javni pozivi za imenovanje dva člana Savjeta Agencije za AVM usluge dok je javni poziv za imenovanje članova saveta RTCG umjesto u februaru objavljen u maju. Namjera skupštinske većine bila je i da izvrši brzu izmjenu medijskih zakona radi osiguranja kontrole nad savjetom RTCG i Agencije za AVM usluge. To im nije uspjelo zbog efikasne reakcije EU – ističe se u saopštenju.&nbsp;
Poručuju da očekuju od Vlade Crne Gore, a posebno od Ministarstva kulture i medija i Ministarstva evropskih poslova da se jasno odrede prema ovom pitanju i da osiguraju poštovanje zakona, integritet procesa integracija i nezavisnost ključnih institucija u medijskoj sferi.
- Naglašavamo da cilj ovakvih opstrukcija nije nikakva transparentnost, već sužavanje prostora za djelovanje nezavisnih regulatornih tijela i obesmišljavanje uloge civilnog društva u demokratizaciji medijskog sistema – zaključuje se u saopštenju.&nbsp;
Goran Đurović, Media centar
Olivera Nikolić, Institut za medije Crne Gore (IMCG)
Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Milka Tadić Mijović, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG)
Mila Radulović, Društvo profesionalnih novinara Crne Gore
Mustafa Canka, NVO „Ul Info“
Zdravko Janjušević, Bjelopoljski demokratski centar
Željko Đukić, NVO Multimedijal Montenegro
Nataša Nelević, NOVA – Centar za feminističku kulturu
Slavica Striković, NVO Ženska akcija
Nevenka Vuksanović, Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)
Zlatko Vujović, Centar za monitoring i istraživanje (CeMI)
Jovan Ulićević, Asocijacija SPEKTRA
Musluć Muamera, NVO Đakomo Adriatic
Boris Nedović, NVU Centar sjevera
Radomir Petrić, NVU Sua Sponte Bar
Zorana Marković, Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)
Marija Kalezić, Centar za građanske slobode (CEGAS)
Staša Baštrica, Crnogorska LGBTIQ asocijacija – Kvir Montenegro

Zašto Skupština uporno sabotira izbor zakonitih kandidata za savjete RTCG i AVM?

Centar za građansko obrazovanje (CGO) ukazao je danas da su stvoreni uslovi da Skupština Crne Gore kompletira sastav Savjeta Radio televiyije Crne Gore, nakon što je Administrativni odbor verifikovao kandidature, među kojima i onu Marijane Camović-Veličković za članicu Savjeta RTCG.
- Podsjećamo da su Camović-Veličković, na osnovu javnog poziva, kandidovali CGO, Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP), uz podršku još 26 NVO koje djeluju u oblastima ljudskih prava, prava osoba s invaliditetom, radničkih prava, rodne ravnopravnosti, prava ranjivih grupa, inkluzije i socijalne pravde. Od 29 prijava, Administrativni odbor je prihvatio 25, čime je podrška njenoj kandidaturi nesporna – navodi se u saopštenju CGO koje potpisuje saradnik na programima u toj NVO, Nikola Obradović.
CGO, međutim, izražava zabrinutost zbog načina komunikacije predsjednice Administrativnog odbora, Jelene Nedović, tokom sjednice i čitanja liste NVO koje su podržale Camović-Veličković.&nbsp;
- Komentari praćeni podsmijehom, čuđenjem i nipodaštavanjem šalju neprimjerenu poruku i dodatno potvrđuju netrpeljivu klimu prema NVO koje kritički djeluju prema vlasti, što nije svojestveno demokratskom društvu. Takav odnos može narušiti povjerenje u pravičnost postupka i obeshrabriti angažman kredibilnih aktera u važne društvene procese – navodi Obradović.
Marijana Camović Veličković je dugogodišnja novinarka i građanska aktivistkinja s iskustvom u medijima i javnom sektoru. U prethodnom mandatu u Savjetu RTCG, gdje je bila potpredsjednica, dosljedno je ukazivala na nepravilnosti i zloupotrebe u radu Javnog servisa. Posebno se isticala u suprotstavljanju nezakonitim procedurama izbora rukovodstva RTCG, što su kasnije potvrdile i sudske presude.&nbsp;
Iz CGO podjećaju da je danas i svjedokinja u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici protiv više članova Savjeta RTCG.&nbsp;
- Njeno djelovanje zasnovano je na principima zakonitosti, profesionalizma i javnog interesa. Na brojne nepravilnosti koje je prepoznavala i javno problematizovala, ukazivale su i domaće i međunarodne organizacije, uključujući i institucije Evropske unije – navode iz CGO.
U viziji razvoja RTCG-a Camović-Veličković, koja je dostavljena Administrativnom odboru, ona je identifikovala ključne izazove Javnog servisa RTCG i predložila konkretna, izvodljiva rješenja.&nbsp;
Akcenat stavlja na vraćanje RTCG-a u zakonite i transparentne tokove rada, naročito u imenovanju ključnih rukovodilaca. Takođe, zalaže se za ukidanje političkih pritisaka i cenzure, te stvaranje sigurnog okruženja za novinare i novinarke, u kojem bi se bavili istraživačkim novinarstvom bez straha od posljedica, kao i za profesionalizaciju uredničkih pozicija, kroz imenovanja zasnovana na kompetencijama, a ne lojalnosti.&nbsp;
Njen fokus je i na stabilnosti zapošljenih koja je prečestim izmjenama akata o sistematizaciji opterećena demotivišućim elementima, ali i na redefinisanju prostora za kolumniste, uz davanje prednosti stručnim i društveno angažovanim pojedincima, uključujući i one iz regiona i dijaspore.&nbsp;
Konačno, veoma važan dio njene vizije odnosi se na integraciju ljudskih prava i inkluzivnosti u programsku politiku RTCG-a, uz jasan stav da se temama nasilja, diskriminacije, marginalizacije i prava radnika ne smije pristupati formalno, već ih je potrebno ugraditi u svakodnevni programski sadržaj.
- Vjerujemo da njena kandidatura predstavlja priliku da u Savjet RTCG-a bude imenovana osoba s rezultatima, integritetom, vizijom i posvećenošću javnom interesu. Nadamo se da će poslanici i poslanice uvažiti njen rad i volju civilnog sektora, a time i početi doprinositi razriješenju problema u RTCG-u koji se vidi i u Briselu – zaključuju iz CGO.

CGO: Stvoreni uslovi da Skupština potvrdi Camović-Veličković za Savjet RTCG

Nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje (CGO), Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP) su, u skladu s javnim pozivom Skupštine Crne Gore za izbor članova Savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTCG), kandidovale su Marijanu Camović Veličković za članicu Savjeta RTCG iz reda organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava i sloboda.
Ovo je pratila i podrška još dodatnih 26 organizacija čime je Camović Veličković postala kandidatkinja 29 NVO iz oblasti ljudskih prava.&nbsp;
Organizacije koje su podržale Camović Veličković aktivno djeluju u različitim oblastima ljudskih prava, uključujući rodnu ravnopravnost, prava osoba s invaliditetom, radnička prava, LGBTIQ prava, zaštitu različitih ranjivih i marginalizovanih grupa, tranzicionu pravdu, medijske slobode, pravo na okupljanje, zaštitu životne sredine, prava mladih, itd.
- Camović Veličković već ima značajno iskustvo u radu Savjeta RTCG, u kojem je ranije obavljala funkciju potpredsjednice. Tokom svog ranijeg mandata, odgovorno je ukazivala na nepravilnosti i nezakonitosti u radu Javnog servisa, a posebno je važna bila njena uloga u insistiranju na poštovanju zakona u procesu izbora generalnog direktora RTCG-a. Ona je je odbila da učestvuje u nezakonitom izboru rukovodstva RTCG, što je kasnije potvrđeno i pravosnažnim sudskim presudama - poručili su oni.
Camović Veličković je, kako su ukazali, i svjedokinja u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici u kojem se sudi pojedinim članovima Savjeta RTCG-a zbog sumnje na zloupotrebu službenog položaja.
- Njeno ranije djelovanje u Savjetu predstavljalo je važan glas u odbrani principa profesionalizma, etike i javne odgovornosti - istakli su u NVO sektoru.
Kandidatura je zvanično predata Skupštine Crne Gore u petak, 27. juna 2025. godine, uz kompletnu dokumentaciju 29 nevladinih organizacija, uključujući i pisanu viziju rada i razvoja RTCG-a koju je pripremila Camović Veličković, a kroz koju je ona jasno identifikovala ključne izazove s kojima se RTCG suočava uz konkretna i izvodljiva rješenja ili načine adresiranja tih izazova.
Pored inicijatora - CGO, HRA i CŽP, kandidaturu Marijane Camović Veličković podržale su i sljedeće NVO koje daju doprinos procesu izgradnje kulture ljudskih prava i demokratizacije Crne Gore: Mreža za omladinski aktivizam Crne Gore (MOACG), NVO PRIMA, CAZAS, &nbsp;Institut za medije Crne Gore (IMCG), Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), NVO Udruženje za zaštitu prava radnika i nezaposlenih lica Opštine Bijelo Polje, Institut Alternativa (IA), Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Asocijacija SPEKTRA, Natura, Đakomo Adriatic, NVO „35mm“, Udruženje za razvoj pčelarstva, voćarstva, povrtlarstva i stočarstva “Vunov Lom” – Berane, Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju, Savez udruženja roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju “Naša Inicijativa”, NVO Ženska akcija, Centar za građanske slobode (CEGAS), NVO „Novi Horizonti“, Centar za demokratsku tranziciju (CDT), SOCEN, Juventas, Centar za romske inicijative (CRI), Crnogorska LGBTIQ asocijacija – Kvir Montenegro, NVO „E – roma Bijelo Polje“ i Bjelopoljski demokratski centar (BDC).
Ove organizacije, takođe, dolaze iz različitih opština u Crnoj Gori.
&nbsp;- Vjerujemo da ova kandidatura predstavlja priliku da se Savjet RTCG kadrovski osnaži osobom koja ima integritet, iskustvo i znanje da dosljedno zastupa javni interes i doprinese jačanju uloge Javnog servisa u demokratskom društvu - poručili su u NVO sektoru.

Zajednički stav 29 NVO: Marijana Camović Veličković kandidovana za članicu Savjeta RTCG

Sindikat medija Crne Gore saopštio je da nije iznenađen odlukom Savjeta RTV Podgorica da ignoriše zahtjev za smjenu izvršnog direktora Vladimira Otaševića, iako je Državna revizorska institucija (DRI) potvrdila brojne nezakonitosti u radu lokalnog javnog emitera tokom njegovog mandata.&nbsp;
Umjesto sankcija, kako navode, Savjet ga je nagradio stalnom varijabilom od 30 odsto, dok zaposleni rade za najniže plate u medijskom sektoru.
Izvještaj DRI, kako je saopšteno, jasno je ukazao na brojne nepravilnosti u poslovanju RTV Podgorica, upravo tokom mandata Otaševića, iako on pokušava da javnost ubijedi da se revizija odnosi na njegovog prethodnika.&nbsp;
- Spin da je revizija potvrdila zakonitost njegovog rada demantovan je direktno iz DRI i to na čak 63 strane izvještaja, a sam Otašević je pohvalio revizore ističući “da je RTV Podgorica imala konstruktivan pristup u saradnji sa državnim revizorima, koji su, takođe, imali vrlo korektan i profesionalan odnos u postupku sprovođenja revizije u našem Društvu - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Isti Savjet, kako navode, koji je odbio zahtjev za smjenu Otaševića, nedavno ga je nagradio varijabilom od 30 odsto na neograničeno vrijeme, i to nakon što je vratio novac koji je nezakonito primao dok je bio na bolovanju. &nbsp;
- Otašević je “povišicu” dobio za dobro poslovanje, iako je izvještaj DRI pokazao da je situacija potpuno suprotna. Višemjesečno odsustvovanje sa posla bez ikakve dokumentacije, uz radno mjesto koje ga ipak čeka i punu zaradu, a koje se desilo na jesen 2024. godine Otašević je “refundirao” tek u maju ove godine, nakon obavljene revizije i ukazivanja na tu bahatost. Kako, ipak, ne bi osjetio da mu se nešto desilo u ličnom finansijskom smislu, Savjet mu je istog mjeseca dodijelo varijabilu i to, gle čuda, baš u iznosu od 30 odsto, koliko je trebalo da mu bude umanjena zarada tokom trajanja bolovanja. To što ih je više puta tokom godine molio za lične akontacije, DRI je dovoljno objasnila - kazali su iz SMCG.&nbsp;
Gradska TV je, kako dodaju, u svom poslovanju prošle godine, pod rukovodstvom Otaševića, prekršila sedam zakona i tri pravilnika a sam Otašević krije visinu svoje zarade i ugovor o radu, uzima sam od sebe akontaciju i koristi biznis karticu i službeno vozilo, te dijeli varijabile kako sam poželi.&nbsp;
- Stvari koje Otašević radi obično nikome ni ne padnu na pamet a to su: otkaz predsjedniku sindikalne organizacije, montirani disciplinski postupci, isplate javnog novca bez pokrića, skrivanje od DRI dokumentacije koja se tiče sopstvene zarade, i ugovor i konkursnu dokumentaciju (vjerovatno iz straha od ocjene zakonitosti imenovanja), žalopojke na bivše i sadašnje saradnike koje koristi kao izgovor za sopstvene nezakonite odluke, te izostanak elementarnog suočavanja sa odgovornošću… - ističu iz SMCG.&nbsp;
Istovremeno, ističu, zaposleni u njegovoj TV, koji svakodnevno proizvode program, primaju najniže plate u medijskom sektoru, a on ne želi da većini njih poveća koeficijente, uprkos tome što njegova medijska kuća sada ima još više novca, upravo zahvaljujući Sindikatu medija.&nbsp;
- Podsjećamo ga da, iako je razočaran djelovanjem SMCG, je upravo na naš predlog i višegodišnje insistiranje, Zakonom o audio-vizuelnim medijskim uslugama, povećano izdvajanje opština za rad lokalnih javnih emitera. Tako RTV Podgorica sada od Glavnog grada dobija 2,8 miliona eura umjesto 1,85 miliona, koliko je izdvojeno budžetom za 2024. Očigledno da je Otašević to shvatio kao priliku da sebi popravi standard pa predstavlja odličan primjer kako se nezakonito poslovanje u Crnoj Gori dobro isplati - navodi SMCG.
Umjesto što, kako kažu, pokušava da razbije Sindikat RTV Podgorica i odvoji ga od SMCG, nadamo se da će se u budućnosti posvetiti zakonitom poslovanju i poboljšanju standarda zaposlenih a ne djeliti nezakonite otkaze članovima sindikata za stvari za koje je on po Statutu RTV Podgorica odgovoran.

Sindikat medija: Otašević nagrađen uprkos teškim nepravilnostima u radu RTV Podgorica

Članica Savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTCG) Marijana Camović Veličković svjedočila je pred Osnovnim sudom da je imenovanje Borisa Raonića za generalnog direktora ove medijske kuće sprovedeno uprkos pravosnažnoj sudskoj presudi koja je nalagala poništavanje konkursa ili izbor među preostalim kandidatima.
Camović Veličković je navela da je sjednica Savjeta na kojoj se odlučivalo o ovom pitanju održana uz prisustvo pravnih savjetnika i advokata, te da je više puta upozorila da bi imenovanje Raonića bilo suprotno zakonu. Prema njenim riječima, Savjet je imao jasnu informaciju o pravosnažnosti sudske odluke, ali je odlučio da je ignoriše.
- Rekla sam da je presuda obavezujuća, da se konkurs mora poništiti ili birati između preostalih kandidata. I pored toga, odlučili su da se glasa za Raonića - kazala je ona.&nbsp;
Dodala je da su pojedini članovi Savjeta i pravni savjetnici bili svjesni mogućih krivičnopravnih posljedica, ali da su ipak nastavili sa procedurom.
Ona je svjedočila da je na konsultativnom sastanku dan uoči sjednice sjednice na kojoj je reizabran u junu 2023. godine sugerisao članovima Savjeta da se, i pored presude, konkurs iz 2021. godine ne poništi, te &nbsp;da on može biti ponovo biran na čelnu poziciju Javnog servisa, ali i joj u jednom trenutku došapnuo "i sama znaš da će biti tako".
Podgoričko Osnovno državno tužilaštvo podnijelo je optužni prijedlog protiv presjednika Savjeta RTCG Veselina Drljevića i članova Filipa Lazovića, Amine Murić, Naoda Zorića i Predraga Miranovića, koji se terete da su počinili krivično djelo zloupotreba službenog položaja u saizvršilaštvu.
Camović-Veličković je kazala i da je Raonić na tom konsultativnom sastanku predsjedniku Savjeta Veselinu Drljeviću diktirao dnevni red za predstojeću sjednicu.
- Bilo je jasno da je proces unaprijed usmjeren ka njegovom izboru, bez obzira na zakonske prepreke - rekla je Camović Veličković.
Tokom sjednice Savjeta, kako je navela, bilo je pauza u više navrata, a pokušaji da se kandidati još jednom predstave ili da se dodatno konsultuje pravna služba nijesu uvaženi.
- Zamolila sam da se pročita ko su kandidati, što nije urađeno. Kad je došlo do glasanja, ja sam napustila sjednicu - istakla je Camović Veličković.
Drljević je prigovorio na njene tvrdnje da mu je Raonić diktirao dnevni red i kazao da je on sam &nbsp;"znao što treba da radi".
Kazao je i da su Savjet i RTCG uspješni baš zbog toga što sarađuju i dogovaraju se.
Advokati odbrane, osim branioca Predraga Miranovića, su u prigovorima na svjedočenje Camović-Veličković osporavili njen kredibiltitet kao svjedoka insistirajući na tezi da se protiv RTCG vodi hajka.
Svjedokinka Milica Špajak, takođe članica Savjeta, kazala je da nije učestvovala u glasanju Savjeta za reizbor Raonića, te da je njen stav bio da se mora raspisati novi konkurs.
- Na sjednici održanoj u junu 2023. godine iznijela sam mišljenje da treba raspisati novi konkurs i izabrati vršioca dužnosti, jer je to jedini ispravan način da Savjet postupi - kazala je Špajak.
Međutim, kako je kazala u odgovoru na pitanje tužioca Igora Šćekića, taj njen prijedlog nije usvojen.
Špajak je kazala da tokom glasanja nije preuzela glasački listić i da, iako je do kraja sjednice bila prisutna, u samom glasanju nije učestvovala.
U svjedočenju je navela i da je dan uoči sjednice održan konsultativni sastanak u prostorijama RTCG-a, kojem su prisustvovali svi članovi Savjeta koji su sada obuhvaćeni tužilačkom istragom, kao i pravna služba i advokatica Zorica Đukanović i advokat Danilo Mićović. Prema riječima Špajak, tada im je izložena presuda i moguće pravne opcije.
- Stav pravne službe bio je da nema prepreka da se glasa po listi iz 2021. godine, kao i da članovi Savjeta ne bi snosili odgovornost ukoliko odluče da glasaju po toj listi - rekla je ona.
Špajak je dodala da je na tom sastanku postavila pitanja u vezi sa eventualnom krivičnom odgovornošću članova Savjeta, te da joj je rečeno da takva odgovornost „nije izvjesna“.
Na samoj sjednici, podržala je prijedlog da ona bude zatvorena za javnost, ističući da je zbog malog prostora i velikog prisustva novinara postojao veliki pritisak.
Prema njenim riječima, tokom diskusije na sjednici ona je ponovila stav da treba raspisati novi konkurs i da je izbor vršioca dužnosti, na maksimalno šest mjeseci kako predviđa Statut RTCG-a, jedino ispravno rješenje.
Bojan Baća, bivši član Savjeta Radio-televizije Crne Gore (RTCG), koji je ostavku na tu funkciju dao prije sporne sjednice, kazao je da je njegova odluka da podnese ostavku bila posljedica nesuglasica vezanih za pravne i proceduralne aspekte.
Baća je iznoseći detalje o toku sastanka kazao da je ključna tačka spora bila - kako interpretirati pravne smjernice u izboru kandidata za generalnog direktora.&nbsp;
- Postojala je zbunjenost oko tumačenja presude, a bilo je i različitih stavova među članovima Savjeta. Na kraju, pravna služba je dala mišljenje da nema osnovanih razloga za krivičnu odgovornost - rekao je Baća.
Suđenje će biti nastavljeno 6. juna provođenjem dokaza među kojima su tonski zapis sporne sjednice Savjeta i Poslovnik o radu tog tijela.

Duško Mihailović

1250x600

1084x550

Camović Veličković: Imenovanje Raonića sprovedeno uprkos pravosnažnoj presudi koja je nalagala poništavanje konkursa; Špajak: Tražila sam novi konkurs

Radi se o presedanu da se nekom članu Savjeta Radio Televizije Crne Gore sudi, uz dodatni presedan da oni nastavljaju da obavljaju svoje funkcije - kazala je potpredsjednica Sindikata medija Crne Gore i članica Savjeta RTCG Marijana Camović Veličković u podkastu Centra za građansko obrazovanje "Proudcast".
Ona je, kako se navodi u saopštenju ove nevladine organizacije, i svjedokinja u postupku koji se pred Osnovnim sudom u Podgorici vodi protiv predsjednika i četiri člana Savjeta RTCG.
- Do postupka je došlo jer su njih petoro nezakonito ponovo izabrali Borisa Raonića za generalnog direktora 2023. godine. Umjesto da se poništi odluka iz avgusta 2021. godine, za koju je donijeta pravosnažna presuda da je taj izbor bio nezakonit, oni su ga ponovo izabrali… Ti članovi Savjeta se ne uključuju u to o čemu glasaju, oni ispunjavaju svoj zadatak, rade ono što se od njih traži i to po bilo koju cijenu - čak i po cijenu svoje slobode, jer im prijeti zatvorska kazna - ističe Camović-Veličković.
Ocjenjuje da je očigledna namjera da se sudski proces prolongira i da to ide na ruku Raoniću.&nbsp;
- Njemu je u interesu da mandat tim članovima Savjeta traje što duže, sve dok mu služe, i da za to vrijeme ne stigne presuda - pojasnila je Camović Veličković.
Ukazuje i na to da jednom broju ovih članova Savjeta mandat ističe ove, a drugima u junu sljedeće godine. &nbsp;
Izrazila je i čuđenje nepripremljenošću sutkinje za veliko interesovanje javnosti za ovaj slučaj, čije je prvo ročište odgođeno jer nije bilo slobodne sudnice odgovarajuće veličine.&nbsp;
Na pitanje kakvu presudu očekuje, Camović Veličković je decidna: “Presuda ne može biti drugačija osim osuđujuća.”
Srđan Čović, koji je u RTCG-u profesionalno angažovan decenijama u sektoru Tehničkog vođstva, a bio je i jedan kandidat za generalnog direktora, smatra da je “u RTCG na sceni revanšizam i da ljudi koji nemaju kapaciteta, znanja, a ni morala &nbsp;vode tu kuću, a šikaniraju kolega i podnose tužbe protiv svjih radnika”.
Čović je podsjetio da je aktuelni Savjet RTCG izabrao Raonića kada je ispred sebe imao četiri odluke Osnovnog suda, zatim odluku Višeg suda koja potvrđuje Raonićev konflikta interesa, kao i potvrdu Vrhovnog suda i mišljenje ASK-a da je u izboru Raonića bio očigledan konflikt interesa.&nbsp;
Napomenuo je i da je tadašnje rukovodstvo ASK-a najavilo da će se obratiti i Administrativom odboru, koji je nadležan za izbor članova Savjeta, ali i alarmirati državnog tužioca.
- Nezabilježena je situacija da se ovako ignorišu odluke suda. Apsurd je i da radnici RTCG plaćaju advokate koji ne brane interse RTCG-a već Raonića i njemu lojalne članove Savjeta - tvrdi Čović.
&nbsp;Podsjetio je i da su se svi kandidati za generalnog direktora RTCG, na posljednjem konkursu, obratili javnosti zajedničkim pismom, upozorivši da ako je Raonić obavljao dužnost nezakonito, nije mogao da stekne radno iskustvo, pa time ni da ispuni uslove tražene konkursom.&nbsp;
- Najveći je apsurd što su advokati RTCG-a branili izbor Raonića pozivajući se na odluke suda po kojima su izgubili - dodaje Čović.
&nbsp;Na pitanje kakva je atmosfera u RTCG-u, Čović je rekao da profesionalci u javnom servisu željno iščekuju ishod procesa, dok neki ljudi strahuju za svoje pozicije, a neki očekuju i da u aktuelnoj podjeli stanova dobiju nešto, prenebregavajući činjenicu da bi u tom slučaju svi akti bili nelegalni.
- Budžet od 24 miliona eura (od čega 20,8 miliona izdvajaju građani i građanke Crne Gore), može da drži RTCG u dobroj poziciji. Ali, nažalost, nikada više administracije nije bilo u RTCG, svi rukovodioci imaju zamjenike i savjetnike i njima je data veća važnost od direktora Radija i Televizije - naveo je Čović.
&nbsp;Komentarišući rukovođenje finansijama, Marijana Camović-Veličković je ocijenila da je 24 miliona eura „vrtoglava“ suma i da najmanje 16 crnogorskih opština ima manji budžet od budžeta RTCG.&nbsp;
- Svake godine je budžet sve veći, svake godine ostaje novca, jer je nemoguće smisleno potrošiti novac za nešto što ne kreće od nule svake godine, a nikada ništa ne vrate u budžet - rekla je Camović Veličković.
Naglašava da bi trebalo ispitati šta se dešava sa nepotrošenim i nevraćenim novcem.&nbsp;
- Indikativno je ponašanje Ministarstva finansija. Na primjer, 2021. godine kada je izašao prvi izvještaj Državne revizorske institucije (DRI) o poslovanju RTCG, Ministarstvo finansija nije dalo nijedan odgovor DRI. Da je dalo odgovore, taj izvještaj bi bio mnogo drugačiji - kazala je Camović-Veličković.&nbsp;
Ističe da se u finansijskom planu vide samo cifre, ali ne i objašnjenje zašto su tolike, navodeći primjer da je za ovu godinu predvidjeno 55.000 eura za advokatske usluge, a do prije godinu 30.000 eura.&nbsp;
- Ne vidimo zašto je ta cifra skoro duplo veća, koji je to obim posla, kako se advokati biraju i zašto oni, a sporovi se samo gube. Makar za tri godine znamo da tim silnim milionima upravlja čovjek koji je nelegalno izabran... - navela je Camović Veličković.
Dodaje i da se nekontrolisano kupuje oprema.
&nbsp;- Javni servis su zarobile političke partije kojima je Boris Raonić na usluzi - smatra Camović Veličković i navodi primjere neprofesionalizma, neprovjerenih informacija i cenzure poput nedavno „povučene“ izjave portparola Evropske komisije jer nije odgovarala političkim partijama kojima Raonić služi.
&nbsp;U svom osvrtu na cenzuru i selektivan izbor informacija, Čović je ukazao na bezmalo kampanju RTCG protiv predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, kada je on upozoravao da se Zakon o RTCG ne smije krojiti po jednom čovjeku. Ocijenio besmislenim tadašnje objašnjenje vlasti da se spušta kriterijum za izbor generalnog direktora da bi se došlo do veće konkurencije.
- Zanimljivo, 1. septembra je bilo osam kandidata sa oko 300 godina iskustva u RTCG, a članovi Savjeta su izabali ponovo Raonića. Oni su dobili novu krivičnu prijavu koja još nije procesuirana. Svih osam kandidata je podnijelo tužbu protiv organizovane kriminalne grupe, pa će ovo suđenje od 7. marta imati svoj nastavak - procjenjuje Čović.
&nbsp;Na pitanje da li RTCG može da postane ogledalo našeg društva, a ne dnevnik jedne vlasti, Čović je rekao da je javni servis RTCG imao svoje uzlete krajem 90-ih, zatim je poslije 2006. godine ušao u neku vrstu letargije i spuštanje kriterijuma, da bi za vrijeme Andrijane Kadije i Vladana Mićunovića opet vratio povjerenje, a sada RTCG najveći dio svojih emisija, različitog žanra kreira po potrebi političara.&nbsp;
- Ne mislim da RTCG &nbsp;treba da bude ogledno polje političara - jasan je Čović.&nbsp;
On je stava da se taj sistem ne može popravlljati ako je na čelu RTCG čovjek koji je nezakonito izabran, a na čelu Savjeta doktor koji je, to će se utvrditi, &nbsp;prepisao 36 strana doktorata.
&nbsp;- Teško je argumentovano braniti zašto je javni servis potreban, jer ih već u većini evropskih zemalja smatraju parazitima društva. Mislim da javni servis treba da postoji, ali više u sferi onoga što nije u polju interesovanja komercijalnih televizija – treba da ima manje informativnog programa, a što više obrazovnih, kulturnih, naučnih i dječjih programa - zaključila je Camović-Veličković.

Camović Veličković: Presedan da se nekom članu Savjeta RTCG sudi, dodatni presedan da i dalje obavljaju funkcije; Čović: Nezabilježeno da se ovako ignorišu odluke suda

Zaposlena u RTCG-u Vladana Vučinić većinski je izgubila spor protiv Pobjede, Vijesti, zamjenice predsjednika Savjeta RTCG Marijane Camović-Veličković, i većinski protiv građanke Danojle Raičević.
Advokatski tim RTCG je krajem 2023. podnio tužbu protiv Vijesti i Pobjede, kao i više osoba zbog, kako su rekli, objavljenih neistina o visini zarade Vučinić u TVCG.
Na društvenim mrežama u novembru prošle godine pojavila su se dokumenta i aneksi ugovora prema kojem bi, shodno tumačenjima dijela javnosti, Vučinić trebalo da prima platu oko 2.500 eura, nakon čega su to mediji i prenijeli.
Advokatski tim RTCG je tvrdio da su Vučinić objavljivanjem aneksa ugovora povrijeđeni čast, ugled i prava na privatnost. Tužbenim zahtjevom traženo je da joj Raičević i Vijesti isplate po 4.000, a Camović Veličković i Pobjeda po 3.000 eura.
Međutim, Vučinić je jutros većinski izgubila spor pred Osnovnim sudom u Podgorici.
- Tužila je zbog nematerijalne štete, ali je Vladana Vučinić jutros većinski izgubila spor protiv Pobjede, Vijesti, Marijane Camović-Veličković, i većinski protiv Danojle Raičević jer su objavili aneks kojim joj Boris Raonić, direktor, neobjašnjivo dodjeljuje platu 1,7 puta veću nego što sistematizacija predviđa - kazao je jedan od kandidata za generalnog direktora RTCG Časlav Vujotić.
On je istakao da je voditeljka ovogodišnje Montevizije preko suda od nabrojanih tražila još petnaestak hiljada eura, kako je navela, zbog povrijeđenog prava na čast, ugled i zaštite privatnog života.&nbsp;
- Međutim dobitak od tužbe je petostruko je manji od njenog, tako ispada, gubitka - kazao je Vujotić.
Raičević će joj isplatiti 300 eura zato što nije prekrila matični broj kada je na društvenim mrežama publikovala dokument, a zauzvrat će Vučinić pokriti sudske troškove tuženima, oko 1.500 eura.
- Očito nijesu zgriješili što su publikovali dokument, koji bi valjda i inače trebalo biti transparentan, uz prigodne zaključke kao „Savjetnici direktorice RTCG plata oko 2.500 eura, znatno veća od predsjednika države, premijera ljekara …“ i „moguće da RTCG i njen direktor Raonić neracionalno troše novac“ - kazao je Vujotić.
U toku suđenja umjetnička direktorica Montesonga tvrdila je, ističe on, da je dokument „namjerna greška“, da joj je neko smjestio platu od 2.000 eura te da je moguće ispala "žrtva klanova" koji i dalje postoje u RTCG - ne odajući koji su to klanovi.
- Podsjećamo, zbog aneksa za kog je Inspekcija rada utvrdila je nepravilnosti, pa je objavljeno kako su ispravljene. Ali nijesu pokretali postupak - zaključio je Vujotić.

Vučinić izgubila spor protiv Pobjede, Vijesti, Camović-Veličković i Raičević

U okviru indikatora medijskih sloboda za prošlu godinu bavili smo se pravnim i zakonodavnim medijskim okvirom, socio-ekonomskim položajem novinara i medijskih radnika, kao i bezbojednošću novinara, kazao je danas predsjednik Sindikata medija Crne Gore (SMCG), Radomir Kračković.
Predstavljajući indikatore, potpredsjednica SMCG-a i istraživačica Marijana Camović-Veličković je kazala da je tokom prošle godine usvojena prva medijska strategija u kojoj se kao integralni dio slobode medija obrađuje pitanje uslova rada zaposlenih, i to je bila inicijativa Sindikata medija i predložen je niz mjera kako bi se ta strategija unaprijedila.
- Osim toga, medijska strategija tretira i pitanje bezbjednosti medijske pismenosti, govor mržnje, opšteg ambijenta u kojoj postoje mediji - istakla je Camović-Veličković.
Dodaje da u Crnoj Gori postoje 222 medija, od kojih neki nijesu evidentirani kod nadležnih organa, kao i da je u junu prošle godine u Crnoj Gori funkcionisalo čak 130 portala, postoji 69 radio i televizijskih stanica, 75 kanala, 3 dnevne novine i jedan nedjeljnik.
Osvrćući se na promjene koje su se desile prethodnih godina, kazala je da se jedina promjena desila u nacionalnom javnom emiteru, i to u dijelu koji se odnosi na način finansiranja, a urađeno je bez prisustva javnosti u dogovoru premijere generalnog direktora, za koje je i pravosnažno-sudskom presudom utvrđeno da je bio u konfliktu interesa, kada je izabran i da mora biti smijenjen.
- Kada je u pitanju nezavisnost i samostalnost javnih medija, lokalnih javnih emitera i Radio televizije Crne Gore (RTCG), zakonom i podzakonskim aktima je garantovana nezavisnost, ali se često čuju kritike na rad RTCG-a za koje se tvrdi da su podložni partijskom uticaju - navela je Camović-Veličković.
Dodaje da je Evropska komisija u prošlogodišnjem izvještaju pohvalila izbalansiranost programa i mogućnost da se vide i čuju različiti politički stavovi , ali i ukalaza da je Savjet u junu ponovo izabrao istu osobu za generalnog direktora što je suprotno pravosnažnoj sudskoj presudi.
Profesor Vuk Vuković, jedan od intervjuisanih eksperata sa kojim su iz SMCG-a radili u toku rada na istraživanju je kazao da je njegov utisak da se i dalje govori o simulaciji nepristrasnosti ili najmanju ruku, neznalačkom i površnom tumačenju toga šta je politička pristrasnost i objektivnost, dodajući da se kvalitet nepristrasnosti ogleda u angažovanom i kritičkom
odnosu prema javnim politikama, pojedincima kao nosiocima javnih funkcija i društvenim anomalijama.
- Te teme ili takav pristup temama uopšte ne vidimo u programima RTCG-a, već vidimo selektivne i najčešće partijske informacije – rekao je Vuković kao sagovornik Sindikatu medija.
Kada je u pitanju zaštita prava ličnosti u medijima, slučaj istoričara i kolumniste Bobana Batrićevića, protiv kojeg je Osnovno državno tužilaštvo (ODT) po službenoj dužnosti pokrenulo postupak pred Sudom za prekršaje je presedan, jer do tada ODT nije vodilo tu vrstu postupaka. U međuvremenu se i odustalo od toga pa je na taj način završen.
- Javnost je u kontinuitetu regovala, jedinstveno je bilo mišljenje da njihov postupak predstavlja kršenje prava na slobodu govora - istakla je Camović-Veličković.
Najveći problemi, kako su istakli, jesu niske plate u jednom dijelu medija, zbog čega je prosječna plata svih novinara i medijskih radnika manja od prosječne u državi. Takođe, među ključnim problemima su i preopterećenost novinaraa i medijskih radnika u privatnim medijima jer su male redakcije kao i na isplaćivanje dodataka na platu.
- Kada je u pitanju uređivačka nezavisnost u javnom servisu, u RTCG-u novinari i novinarke ne prijavljuju direktne pritiske koji dolaze od političara, već to rade preko urednika i direktora koji su sa njima u kontaktu - istakla je Camović-Veličković.
Jedna od sagovornica, kako dodaju, je u razgovoru sa njima kazala da joj je preko uredničkog tima zamjereno jer je objavila izjavu jednog poslanika Evropskog parlamenta koji je kritikovao novu vladajuću većinu.
- Isto sam dobila primjedbu zbog objektivnog epiloga o ratu u Ukrajini – dio je citata sagovornice.
Sva istraživanja pokazuju da novinari i novinarke urednike vide kao glavne prenosioce naloga vlasnika, medija i političara ili biznismena i da se na taj način cenzuriše sadržaj i utiče na zaposlene – kazala je Camović Veličković.
Pravnik i saradnik SMCG, Mirko Bošković, koji ujedno prati da li nadležni državni organi postupaju u skladu s izmjenama krivičnog zakonika, osvrnuo se na slučaj novinarke Ane Raičković i kazao da je to pokazalo da jedno od tih krivičnih djela može da bude nasilničko ponašanje koje nije ušlo u set djela koji su bili obuhvaćeni prvobitnim izmjenama krivičnog zakonika.
- Imamo i djela u kojima se očituju neki oblici napada, osim nasilničkog ponašanja, laku i tjelesnu povredu, proganjanje, mučenje, zlostavljanje – rekao je Bošković.
Dodaje da je to izostavljeno i da bi u nekoj budućoj reformi moglo da bude uzeto u obzir prilikom odlučivanja.
Govoreći o onlajn uznemiravanju, on je istakao da smatra da u krivično-pravnom aspektu imamo prilično zadovoljavajuće materijalno zakonodavstvo.
- Te su norme krivično-pravne na određenom nivou opštosti i one dozvoljavaju nadležnim pravosudnim organima da po te norme sublimiraju različite oblike radnih izvršenja napada - kazao je Bošković.
Kračković se u zaključku osvrnuo na ovogodišnji trend u kojem političari i javni zvaničnici nastoje da pritiskaju novinare zbog toga što novinari samo pišu o nekim njihovim izjavama.
- Važno je da budemo solidarni, jer kao što vidite, svima mogu da nam se događaju takve stvari samo zbog toga što postavljamo pitanja. Dakle, svi ljudi kojima postavljamo pitanja, nemaju pravo da komentarišu da li su ta pitanja pametna ili glupa, oni moraju samo da odgovore na ta pitanja ili ako neće da ne odgovore - dodao je Kračković.

Vjera Ljuljđuraj

SMCG predstavili indikatore medijskih sloboda i bezbjednosti

Konsultativni sastanak članova i članica Savjeta Radio televizije Crne Gore i dijela Pravne službe Javnog servisa na kojem se razgovaralo o tehničkim detaljima predstojeće sjednice na kojoj bi sjutra trebalo da bude izabran generalni direktor te medijske kuće, održan je juče, a favorizovanje jednog kandidata za poziciju generalnog direktora u odnosu na osam ostalih je nastavljeno, saopštila je jutros potpredsjednica Savjeta Marijana Camović-Veličković.
-Nakon što se u javnosti stvorila lažna fama oko pitanja da li je aktuelni v.d. i dvostruki nezakonito birani navodni generalni direktor Boris Raonić uopšte i konkurisao, juče nam je predstavljeno i pravno mišljenje koje ide njemu u korist. Naime, advokati Radio-Televizije Crne Gore Bojan Zeković i Zorica Đukanović, poznati i po tome da još nisu uspjeli da dobiju nijedan sudski spor u kojem je RTCG tužena zbog dva imenovanja Raonića, sada su pojasnili da to što je on dva puta imenovan (što je dozvoljeni maksimum po novom Zakonu o nacionalnom javnom emiteru) zapravo ne predstavlja prepreku i da on i sada može biti kandidat – kazala je Camović-Veličković u obraćanju medijima.
To mišljenje, kako je rekla, temelje, između ostalog, na činjenici da je prva Odluka o imenovanju iz avgusta 2021. pravosnažno poništena, te da se „poništenjem akta poništavaju i sve pravne posljedice koje je taj akt proizveo“.
- Sve i da se pođe od toga da se takvo rezonovanje može prihvatiti, moram podsjetiti da se upravo isti pravni tim, zajedno sa Raonićem i Pravnom službom RTCG, godinama trudi da ospori sudske presude koje govore da je Raonić tada nezakonito izabran i koliko je javnosti poznato, taj slučaj sada zastupaju i pred Ustavim sudom. Dakle, dok u tim procesima zastupaju stav da je Raonic zakonito izabran, sada se pozivaju na pravosnažnost presude da je nezakonito izabran, jer to Raoniću ide u korist u ovom slučaju. Zanimljivo je i da dvije godine radnog staža koje je Raonić stekao na poziciji generalnog direktora u poništenom mandatu, prema mišljenju advokata Zekovića, ostaju nesporne, iako i sam navodi da se „poništenjem akta poništavaju i sve pravne posljedice koje je taj akt proizveo“ – kaže potpredsjednica Savjeta.
To je juče rekao odgovarajući na njeno pitanje, a bez te dvije sporne godine kandidat Raonić ne ispunjava „mizerni kriterijum od pet godina radnog iskustva u VII1 stručnoj spremi na rukovodećim pozicijama, a koje je sam odredio pišući novi Zakon o RTCG“.
- Dokument koji su dostavili advokati je zanimljiv i sa aspekta tajminga koji je takođe projektovan. Podsjećam da su imena kandidata za generalnog direktora Javnog servisa saopštena javnosti tek 17 dana nakon završetka konkursa, odnosno 26. avgusta. U petak 23. avgusta su advokati dali zeleno svijetlo na Raonićevu kandidaturu, i prvog radnog dana nakon toga imena su objavljena. Juče sam pitala Zekovića kad im je zatraženo mišljenje i rekao je da su mejl dobili 20. avgusta. Pitala sam i ko je to od njih tražio, s obzirom da u dokumentu piše da je RTCG klijent, a ovlašćen za slična pitanja je v.d. generalnog direktora, koji je sad kandidat, pa nije mogao sam za sebe to traziti. Predsjednik Savjeta Veselin Drljević je rekao da je on to uradio, ali mi do kraja sastanka nije objasnio sa kojim ovlašćenjima on angažuje advokate u ime Javnog servisa i zašto u korist jednog od kandidata, jer to definitivno nije nadležnost Savjeta ni kao tijela, niti njegovih članova pojedinačno – ističe Camović-Veličković.
Kako je kazala, članica Savjeta Amina Murić je, velikodušno dijeleći odgovornost sa Drljevićem, kazala da ih je ona angažovala.
- Bitno je reći i da sam ja već 19. avgusta tražila da nam se dostavi dokumentacija kandidata kako bi smo znali ko je konkurisao i šta nude, ali da mi je iz Stručne službe Savjeta rečeno da se koverte još neće otvarati jer čekaju poštu. Drljević, član sa jednakim ovlašćenjima kao ja, ta imena je znao mnogo ranije i bio proaktivan u Raonićevu korist – kazala je ona.
Camović-Veličković u obraćanju medijima navodi i da je juče na konsultativnom sastanku Savjeta doživjela i šikaniranje od pojednih članova i članica, ali je kazala da o tome ne želi detaljno pisati kako ne bi skretala pažnju sa kandidata za izbor generalnog direktora o kojima će se odlučivati tokom neradnog dana u kasno popodne, sve sa ciljem da bi taj događaj medijski bilo što slabije propraćen i kako bi što manje zakulisnih radnji dospjelo do javnosti.
- Sve što sam navela smatram bitnim za javnost, ali prije svega za ostalih osam kandidata koji su svi medijski profesionalci, sa višedecenijskim radnim iskustvom i fakultetskim obrazovanjem, a koji hrabro učestvuju u unaprijed određenim kvazi izborima u kojima će pobijediti najlošiji po svim parametrima – zaključila je Camović-Veličković.
Sedmoro kandidata za generalnog direktora RTCG juče su ponovo pisali Savjetu Javnog servisa ukazjući na činjenicu da je Raonić već dva puta imenovan, te da novi Zakon ne dozvoljava treći izbor.
Prema njiovom mišljenju, sporno je injegovo radno iskustvo jer je, kako kažu, iz priloženih dokumenata lako uočiti da je Boris Raonić stekao VII1 stepen u aprilu 2018.godine, te da su Osnovni, Viši, Vrhovni sud i Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) potvrdili da su njegova imenovanja bila nelegalna, tako da u najboljem slučaju ima tri godine i četiri mjeseca zakonitog radnog iskustva.

Camović-Veličković: Nastavljeno favorizovanje Raonića

Košarkaši Srbije su na Eurobasket doputovali kao prvi favoriti za zlato, a realnost je da su šampionat završili već u osmini finala.
Šokirala ih je Finska koja je u Rigi slavila 92:86 i režirala jednu od najvećih senzacija ikada na evropskim prvenstvima…
Finska je odlično otvorila meč i pogodila šest trojki iz 11 pokušaja u prvoj četvrtini, da bi potom Srbija pronašla igru i nakon 20 minuta imala četiri poena prednosti.
Početak 3. perioda je, ipak, nagovijestio velika uzbuđenja i bilo ih je – na kraju se radovala Finska mimo svih prognoza i očekivanja.
Lauri Markanen je predvodio Fince sa 29 poena, na drugoj strani je 33 imao Nikola Jokić, a 20 Nikola Jović.
Ranije danas je Litvanija eliminisala Letoniju (88:79), Njemačka je bila bolja od Portugala (85:58), a Turska od Švedske – 85:79.

Senzacija na Eurobasketu, Finska izbacila Srbiju

Vozač "audija" zadobio je povrede kada se iz za sada nepoznatih razloga oko 21.30 časova njegov automobil prevrnuo na magistralnom putu na brdu Košljun iznad Budve. Vijestima je rečeno da je vozač ostao zarobljen u havarisanom automobilu, te da su na lice mjesta došli pripadnici Službe zaštite i spasavanja i ekipa Hitne pomoći koji su izvukli povrijeđenog muškarca. U Službi zaštite i spasavanja kazali da je muškarac zadobio teške povrede, te da su ga jedva izvukli iz havarisanog automobila. Kako su kazali on je u svjesnom stanju kolima Hitne pomoći transportovan u cetinjsku bolnicu. Najvjerovatnije je automobil prvo udario u stijenu pored puta, nakon čega je došlo do prevrtanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250906230928_d95146a24ee71b0246f1741e08bba838b68c8db9126d862907e7d1e79f7e9dff.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250906230928_d95146a24ee71b0246f1741e08bba838b68c8db9126d862907e7d1e79f7e9dff" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="udes "> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FsEJJ7sNDNDw%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Udes iznad Budve: Automobil se prevrnuo, povrijeđenog vozača izvukli vatrogasci i ljekarska ekipa

Omladinska reprezentacija Crne Gore poražena je večeras u Kuli od Portugala 2:1, u drugom kolu memorijalnog turnira "Stevan Ćele Vilotić".
To je drugi poraz crnogorske selekcije na turniru, nakon što je na startu izgubila od Srbije.
Portugal je, početkom drugog poluvremena, poveo golom Tijaga Fereira.
Prednost je udvostručio Flavio Gonsalveš iz jedanaesterca u 80. minutu.
Konačan rezultat postavio je Matija Jovanović pet minuta kasnije.
Selektor Nenad Vukčević kazao je da su crnogorski fudbaleri odigrali mnogo bolje nego protiv Srbije u svim segmentima igre.
On je istakao da je to način na koji treba da igramo protiv jakih ekipa kao što je Portugal.
- Prije svega, naš pristup, odnos i angažman su bili na mnogo većem nivou nego u prvom meču. Na taktičkom planu odigrali smo veoma kvalitetno. Nažalost, nijesmo izbjegli poraz, ali je sve osim rezultata bilo na zadovoljavajućem nivou. Napravili smo nekoliko promjena u startnoj postavi u odnosu na prvi meč, svi su dobili priliku i svi odgovorili zadatku. Primili smo golove iz jedne greške i jedanaesterca, zatim postigli gol i pravili pritisak, ali nijesmo uspjeli da izbjegnemo poraz - rekao je Vukčević.
U posljednjem kolu, crnogorska selekcija sastaće se sa Mađarskom, 9. septembra u 15 sati.

Omladinci poraženi od Portugala

Na magistralnom putu Podgorica - Cetinje došlo je do saobraćajne nezgode u blizini Belvedera.
Prema riječima očevidaca sudarili su se Golf 5 i Audi.
Dvojica mladića su ugruvana, dok je ženska osoba povrijeđena i prevezena u hitnu. Sa njom je u vozilu bila maloljetna osoba, koja je prošla bez povreda.
Saobraćaj je u prekidu.

Udes ka Cetinju, saobraćaj u prekidu

Ustoličenje mitropolita crnogorsko-primorskog Crkve Srbije Joanikija Mićovića u crnogorskoj prijestonici, u Cetinjskome manastiru 5. septembra 2021. godine je, smatra prof. dr Nebojša Vučinić, jedna od najbrutalnijih zloupotreba slobode vjeroispovijesti i religije u političke svrhe u istoriji hrišćanstva. Prije ravno četiri godine Cetinje je još jednom u svojoj dugoj i slavnoj istoriji bilo meta brutalne represije. Više od hiljadu policajaca opsadiralo je grad, a nešto prije šest sati ujutro počeo je brutalan napad na građanke i građane okupljene u Prijestonici kako bi iskazali miran otpor ustoličenju mitropolita Crkve Srbije u Cetinjskome manastiru, jednom od temelja Države Crne Gore. Duže od četiri sata zasipani su suzavcem, fleš i šok bombama. Policija je morala da „očisti“ grad kako tokom ustoličenja ne bi do Manastira doprli uzvici: „Nedostojan“. Mićović i patrijarh srpski Porfirije Perić željeli su da čuju plotune u crnogorskoj prijestonici, ali ne svečarske, već plotune ponovo pokorene Crne Gore. Tako je, na silu i sramotu, u „skraćenoj proceduri“, bez pune svečane ceremonije ustoličen nedostojni srpski mitropolit. Umjesto visokih zvanica dočekali su ga u Manastiru „branitelji“ kriminalci naoružani „do zuba“, a na Cetinje je dopremljen helikopterom Vojske Crne Gore, i u pratnji „specijalaca“ sa dugim cijevima, sakriven iza pancir ćebeta sproveden do crnogorske svetinje. Kako je kukavički stigao, tako je i vraćen u Podgoricu. Sraman i nikada i niđe prije viđen vjerski obred. Proruske i prosrpske vlasti koje su nepunu godinu ranije preuzele crnogorske institucije slavile su „uspjeh“ i pokorno „pložile račune“ vođi iz Beograda Aleksandru Vučiću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070912_3781585310800d51ecf0c2a9621b91576edb9e87f6fa74de941d5c8f73b7abd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250905070912_3781585310800d51ecf0c2a9621b91576edb9e87f6fa74de941d5c8f73b7abd6" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="suzavac belveder "> <figcaption>BRUTALNA REPRESIJA: Građani zasuti enormnom količinom suzavca(Photo: Portal Analitika )</figcaption> </figure>  <h2>UDRUŽENI ZLOČINAČKI PODUHVAT</h2> A on im je zhvalio još dok je trajala ceremonija ustoličenja, ali i saopštio da je sve držao pod kontrolom, ističući da je „Bezbjednosno-informativna agencija cijelu noć obavještavala rukovodstvo Srbije o situaciji u Crnoj Gori“. Ipak, ni Vučićeva BIA nije pomogla prvoj proruskoj i prosrpskoj Vladi u Crnoj Gori, konstituisanoj poslije izbora u avgustu 2020. godine, da opstane još dugo nakon događaja na Cetinju. Svega pet mjeseci kasnije, u februaru 2022. u parlamentu joj je izglasano nepovjerenje. Nažalost, i sljedeće dvije vlade ostale su u raljama „srpskog svijeta“. - Četiri godine kasnije najmanje smo deset koraka unazad. Velikosrpski nacionalšovinistički projekat, udruženi zločinački poduhvat, kako je to označeno u Haškom tribunalu u nekoliko presuda, je u punom zamahu, i svega smo dva-tri koraka od potpunog ostvarenja njihovog plana - pretvaranja Crne Gore u dio Srbije, odnosno u dio Srbije na moru. Potpuno negiranje crnogorske države, nacije, kulture, identiteta, jezika, crkve – upozorava profesor Univerziteta Crne Gore i bivši sudija Suda za ljudska prava u Strazburu dr Nebojša Vučinić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091409090_bacf2b3826ef26e5bdf98f23a60957d29aa5c48d445857e44f9db7d6de33a627.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091409090_bacf2b3826ef26e5bdf98f23a60957d29aa5c48d445857e44f9db7d6de33a627" data-rendition-name="original" width="987" height="515" loading="lazy" alt="Nebojša Vučinić"> <figcaption>ANTIFAŠISTIČKI, PROEVROPSKI FRONT: Prof dr. Nebojša VučinićTVE</figcaption> </figure>  I on je 5. septembra 2021. bio na Cetinju. Jutro je dočekao na Belvederu. Kaže, opet bi pošao. - I kao Crnogorac i kao građanin antifašističke i evropske orijentacije pošao bih sigurno. To je u skladu sa mojom savješću, moralom, vrijednostima. To je bio legitiman građanski protest protiv zloupotrebe slobode vjeroispovijesti u političke svrhe – ističe on. Za razliku od njega, crnogorske proruske i prosrpske vlasti u cetinjskim protestima, koji su trajali 3, 4. i 5. septembra, vidjele su terorizam i na sve načine pokušali su da kriminalizuju građanski otpor. Prednjačio je tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, kasnije premijer. U dva navrata policija je probala da prinudi Specijalno državno tužilaštvo da podigne optužnicu protiv skoro 30 osoba koje su se našle u njihovoj krivičnoj prijavi. Odbijena je kao neosnovana. Tako je propao pokušaj državnih vlasti da izjednače istinski pokušaj državnog udara na dan izbora u Crnoj Gori 2016. iza kojega je stajala Rusija, uz upotrebu ovdašnjih političkih aktera oličenih u tadašnjem Demokratskom frontu i protest patriotkinja i patriota koji su se u septembru 2021. okupili na Cetinju u namjeri da odbrane dostojanstvo crnogorske prijestonice i jednog od temelja ove države – Cetinjskoga manastira. I profesor Vučinić vjeruje da su nove crnogorske vlasti, čija okosnica je bio upravo Demokratski front, pokušale da na neki način izjednače ova dva događaja. - Podrobnije, vlasti nijesu imale nikakve argumente da ospore legitimitet događaja na Cetinju, na Belvederu, da ospore razloge mirnog građanskog protesta protiv ustoličenja mitropolita Crkve Srbije u crnogorskom prijestonom gradu, na izvorištu i ishodištu Crne Gore i jesu, na neki način, pokušali da izjednače ovaj, sa događajima iz 2016. godine – smatra Vučinić. <h2>ANKETNI ODBOR „ZABORAVLJEN“</h2> Energija otpora, simbolički nazvanog „belvedesrki protest“, kako se čini četiri godine kasnije, nije iskorišćena. Iako je tokom tri dana protesta na Cetinju izgledalo da će crnogorska opozicija nastaviti udruženo da djeluje i da će pružiti zajednički odgovor proruskim i prosrpskim vlastima u Crnoj Gori to se nije dogodilo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070916_dfaee823b09e198ea0a97c48c511fe57505576ef4fc173aba3793073611dc81e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250905070916_dfaee823b09e198ea0a97c48c511fe57505576ef4fc173aba3793073611dc81e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1183" loading="lazy" alt="Joanikije belveder "> <figcaption> NEDOSTOJAN: Mićović dopremljen helikopterom Vojske Crne Gore (Photo: Rojters/Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  - Nije to pitanje samo za opoziciju - zašto se osula ta građanska, suverenistička, evropska energija. To je pitanje i za sve procrnogorske, antifašističke, proevropske snage. Ta energija je trebalo da se pretvori u sinergiju u vidu formiranja jednog strategijskog antifašističkog, crnogorskog, proeevropskog fronta protiv ovoga udruženog zločinačkog poduhvata. Ovdje pogrešno vlada mišljenje da će ovi veliki svjetski geopolitički igrači nekim sporazumima i dogovorima da riješe naše pitanje i da nama ne preostaje ništa drugo nego da čekamo. To je pogrešna strategija, vrlo opasna po očuvanje crnogorske države crnogorske nacije, identiteta. Neophodno je formirati jedan antifašistički, proevropski građanski front – naglašava sagovornik Portala ETV. Od zajedničkog djelovanja svih građanskih snaga u Crnoj Gori, međutim, do danas nema ništa. A crnogorska opozicija nije istrajala ni u zahtjevu da se do kraja istraži djelovanje tadašnje Vlade na čijem je čelu bio Zdravko Krivokapić i utvrde sve nezakonitosti koje su pratile policijsku akciju na Cetinju, ali i o zloupotrebi vojnih helikoptera za transport Mićovića i Perića u crnogorsku prijestonicu. Skupština Crne Gore donijela je 17. avgusta 2022. godine odluku o otvaranju parlamentarne istrage o postupanju Uprave policije, Agencije za nacionalnu bezbjednost i Ministarstva unutrašnjih poslova, odnosno odluku o formiranju anketnog odbora koja nikada nije zaživjela. Iz nekog razloga crnogorska opozicija odlučila je da tu inicijativu ne dovede do kraja i Anketni odbor više niko ni ne pominje. - Svi mi treba da pitamo i vlast i opoziciju zašto Anketni odbor nikada nije formiran. Posebno zbog činjenice da do danas nemamo zvaničan odgovor zašto je jedan mirni građanski, legalni i legitimni protest rezultirao prekomjernom primjenom sile od strane policije, posebno upotrebom hemijskih sredstava, ali i fizičkom silom u nekim slučajevima, te uništavanjem imovine učesnika protesta. Sjećate se da su uništeni automobili parkirani na Adžića krivini. Sve to je i danas na političkom i ljudskom obrazu i vlasti i opozicije. Ne vidim da zatašakavnje tih događaja, stavljanje „pod tepih“ je rezultiralo nekim, pa bilo i „trulim“ političkim kompromisima između vlasti i opozicije – ističe Vučinić. <h2>CRNOGORSKI APSURDI</h2> Nepunih godinu poslije cetinjskih protesta Crkva Srbije ispunila je još jednu misiju, još jedan zadatak iz agende „srpskog svijeta“. Tadašnji premijer Dritan Abazović potpisao je 3. avgusta 2022. takozvani Temeljni ugovor sa ovom vjerskom zajednicom i predao joj u vlasništvo sakralno naskjeđe Crne Gore, pravoslavne crkve i hramove i svu njihovu imovinu. I ne samo to, Crna Gora i njene instutucije nemaju nikakvih ingerencija u tim objektima. Za razliku od protesta na Cetinju, građanski otpor u ovom slučaju bio je minoran. Sagovornik Portala ETV, međutim, smatra da taj „nedostatak pobune“ nije proizvod rasute energije sa Cetinja i Belvedera. Mnogi građani i građanke, bez obzira na njihovu etičku i vjersku opredijeljenost, dodaje Vučinić, tada nijesu u potpunosti bili svjesni što znači taj takozvani Temeljni ugovor i zato protest nije bio masovan. - Nažalost, od svega je najteže razočarenje u Ustavni sud. Komotno možemo reći i takozvani Ustavni sud. Jer, da ima i slovo S od suda, on bi se i te kako decidirano opredijelio po pitanju takvog Temeljnog ugovora koji Crkvu Srbije u Crnoj Gori stavlja iznad države, iznad Ustava, iznad zakona – ocjenjuje profesor Vučinić. Potpisivanje ovoga akta za našega sagovornika je jedan od „crnogorskih apsurda u 21. vijeku“, koji, kao kaže, „vuku duboke korijene iz 1918. i kasnijih podjela u Crnoj Gori“. - Apsurdno je da je Krivokapić smogao snage da kaže ne - Beogradu i Patrijaršiji i da ne potpiše onakav takozvani ugovor. Kažem - takozvani, jer niti je temeljni, niti je ugovor, zato što je ugovor rezultat saglasnosti volja, a ne nametanja volje jedne strane, drugoj strani. I Krivokapić to nije uradio, a uradio je navodni reformista građanske orijentacije gdin. Abazović – ističe profesor Vučinić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070920_e93da5c7cacf1749ec3628e7f1d56314449c76b7bc2f6d8efd9b2d986af4c7c6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250905070920_e93da5c7cacf1749ec3628e7f1d56314449c76b7bc2f6d8efd9b2d986af4c7c6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="belvder "> <figcaption>POD POLICIJSKOM OPSADOM: Na Cetinju bilo angažovano više od 1.000 policajaca (Photo: Novosti/D. Milovanović)</figcaption> </figure>  <h2>PROEVROPSKI GRAĐANSKI FRONT</h2> Borba Crne Gore za opstanak države, nacije, istorije, kulture, identiteta traje još od 1918. godine kada je Srbija aneksirala našu zemlju. Crna Gora je izbrisana sa mape svijeta, ukinuta je Crnogorska pravoslavna crkva, a brutalnim zločinima gušen je svaki otpor. Kako tada, tako i danas ključni akter pokušaja asimilacije nacionalnih Crnogoraca i Crnogorki je Crkva Srbije. Ona je stub velikosrpske agende i glavni ruski proksi na Zapadnom Balkanu. - Imali smo na početku jednu puzajuću velikosrpsku agresiju protiv Crne Gore. Sada imamo galopirajuću agresiju i uvjeren sam da su svega još dva-tri koraka ostala da Crna Gora prestane da postoji, da postanemo dio Srbije na moru - pribojava se profesor Vučinić. Kategoričan je da je jedina šansa – starteški antifašistički, procrnogorski, proevropski front. - Ona užasna scena iz hrama gdje kleče djeca da označe početak nove školske godine najbolji je pokazatelj kuda idemo, to je ispod nivoa srednjeg vijeka. Građani i građanke jednostavno moraju da shvate da niko za njih neće rješavati probleme, da svi moramo da damo puni politički i ljudski doprinos tome da se postigne konsenzus oko formiranja ovog fronta, u protivnom gubimo sve – upozorava Vučinić. Hoće li crnogorska opozicija koja nije imala hrabrosti da istraje u zahtjevima da se dešavanja na Cetinju 3, 4. i 5. septembra 2021. godine istraže do kraja i procesuiraju odgovorni za policijsku represiju, ali i zato što su paravojne formacije tih dana „opsadirale“ Cetinjski manastir i čekale komandu da krenu u obračun sa građankama i građanima okupljenima na protestu, imati snage da opet okupi u jedinstveni front građansku, antifašističku, proevropsku Crnu Goru pokazaće dani pred nama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070916_d8ea4f00af929fbeed7aac04ea8a5c73cd272afd44c46c0211182c1a2b6fb3c5.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250905070916_d8ea4f00af929fbeed7aac04ea8a5c73cd272afd44c46c0211182c1a2b6fb3c5" data-rendition-name="original" width="650" height="443" loading="lazy" alt="belveder "> <figcaption>ŽENE NA BARIKADI: Belveder (Photo: Dinko Gruhonjić Lupiga.Com)</figcaption> </figure>  <h2>PITANJA BEZ ODGOVORA</h2> Ono što je fakat, ustuknuli su pred kleronacionalističkim vlastima i odustali od Anketnog odbora koji je, pored ostalog, trebalo da pruži odgovore o ulozi tadašnjeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejana Vukšića (današnjeg savjetnika predsjednika države Jakova Milatovića) u intenzivnoj pripremi da se protesti na Cetinju predstave kao skup „ekstremista“, „terorista“ i "fašista“ predvođenih tadašnjim šefom države Milom Đukanovićem. Kako se ispostavilo Vukšić je već u avgustu 2021. stavio na mjere tajnoga nadzora Veselin Veljović, tada savjetnika za bezbjednost crnogorskog predsjednika. Kako smo ranije pisali, prisluškivali su i pratili još nekoliko desetina ljudi – dio uz odobrenje suda, dio bez sudskog naloga, po svom nahođenju. S druge strane omogućili su da razne paraorganizacije pripreme svoj plan „odbrane“ ustoličenja Mićovića i one su se nesmetano naoružavale, a u nekim manastirima i crkvamam prema informacijama iz službi bezbjednosti, napravili su i skladišta oružja. Anketni odbor trebalo je da pruži i odgovore o lažima iz policijske krivične prijave u kojoj se, pored ostalog, pominjao „dron sa kilo eksploziva“ namijenjen za rušenje helikoptera u kojem su bili Mićović i Perić, iako dron niko nije vidio, pisalo je i da je gradom kružio „plavi kombi pun 'molotovljevih koktela'“ pripremljenih za napad na policiju, koji, takođe, niko nije vidio, pa ni policija...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070920_fb0960efc2f401e12dd4b40efaec654e77c8ba8a48b78371f207f748e25b709e.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250905070920_fb0960efc2f401e12dd4b40efaec654e77c8ba8a48b78371f207f748e25b709e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="belveder "> <figcaption>U SVEGA NEKOLIKO SATI GRAD ZASUT SA VIŠE OD 1.000 PATRONA SUZAVCA, ŠOK I FLEŠ BOMBI: Cetinje 5. septembra 2021.(Photo: Foto: REUTERS/Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  Kako smo pisali, pominjalo se u policijskoj prijavi i paljenje automobila, iako nijedno vozilo na Cetinju 5. septembra nije zapaljeno, pa oružje, iako nijedan komad oružja nije zaplijenjen… I tako redom, u policijskoj prijavi nizani su događaji koji se nijesu dogodili… Crnogorska javnost ostaće uskraćena i za odgovore koje je trebalo da dobije Anketni odbor - po čijem je nalogu, 5. septembra iza ponoći prekinut komandni lanac i rukovođenje akcijom na Cetinju dodijeljeno pomoćniku direktora Uprave policije Milošu Rakonjcu i njegovom saradniku, jednom od šefova Protivterorističke jedinice Petru Kneževiću, te po čijoj je odluci u čitavu akciju, nezakonito, uključena i Vojska Crne Gore. Ne zna se ni što je bio sadržaj obavezujućeg uputstva koje je tadašnji premijer Krivokapić uputio ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću, a nakon poslijeponoćne posjete, 5. septembra, zgradi Vlade Andrije Mandića i Milana Kneževića, koji su prema informacijama Portala TV E, prenijeli poruku da srpska Bezbjednosno-informativna agencija garantuje lojalnost Rakonjca i Kneževića. Bez odgovora je i pitanje ko je i po čijem nalogu omogućavao nesmetan ulazak i boravak u Crnoj Gori agentima srpske BIA, regrutovao i naoružavao srpske ekstremiste i pripadnike kriminalnih organizacija, dozvolio njihov ulazak i boravak u Cetinjskom manastiru, ali i na još nekoliko lokacija u Crnoj Gori, o čemu smo, takođe, pisali… O saradnji policije i kriminalnih struktura svjedočili su i audio snimci, objelodanjeni 30. aprila 2022. godine, na kojima se čuje Petar Knežević. Kaže: „Ja sam držao nikšićku grupu, bjelopoljsku grupu, beransku grupu, novljansku grupu i barsku grupu. Sve kriminalce na telefon“… Građane i građanke koji su bili na protestu na Cetinju, naziva bagrom?! Do danas niko od odgovornih iz lanca onih koji su služili tuđim interesima u susret 5. septembru 2021. godine i koji su naložili brutalnu policijsku represiju u crnogorskom priejstonom gradu nije procesuiran.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070920_e128172e7f01bf7de0b30d7bbeb0e8fdf7ab078ab53c137a0e883538c8983286.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250905070920_e128172e7f01bf7de0b30d7bbeb0e8fdf7ab078ab53c137a0e883538c8983286" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="belveder"> <figcaption>L: ČEKAJUĆI JUTRO: Građani ispred policijskog kordona (Photo: Standard )</figcaption> </figure>

Ustoličenje Mićovića jedna od najbrutalnijih zloupotreba religije u političke svrhe u istoriji hrišćanstva

Prije tačno godinu, 5. septembra 2024, na godišnjicu cetinjskih, belvederskih građanskih protesta 2021, ugušenih brutalnom policijskom represijom, ali i ponovo probuđenom lučom slobode antifašističke, proevropske Crne Gore, zakoračio je u medijski svijet – Portal ETV.
Odlučno, s jasnom misijom da bude svjetionik istine u vremenu tame, zbunjenosti i manipulacija.
I s namjerom smo se odlučili da baš 5. septembra krenemo, poštujući simboliku tog, još jednog, svijetlog datuma u istoriji Crne Gore. Datuma koji upozorava i poziva na nepokor i odbranu države, nacije, identiteta, istorije, kulture naše zemlje.
Iza nas je godina izazova. Još jedna godina u kojoj su mnogi ćutali. Ne i mi: razotkrivali smo lice i naličje aktuelnih crnogorskih proruskih i prosrpskih političkih elita na vlasti predvođenih Crkvom Srbije; hrabro i beskompromisno im „izašli na crtu“.
Čitanost našeg portala rasla je i raste iz dana u dan. I godinu poslije, možemo s ponosom da kažemo da smo postali relevantan, kredibilan i profesionalan izvor informacija u Crnoj Gori, ali i regionalno.
Raskrinkavali smo korupciju, kršenje zakona, zloupotrebu moći. Bili smo podrška onima čiji glas je sistemski gušen. I čitaoci su nas prepoznali kao glas istine i pravde i medij koji neće ustuknuti pred prijetnjama, uvredama, lažima kojima su nas zasipale vlasti.
Portal ETV nije i neće pristati na kompromise kada se radi o istini, činjenicama, profesionalizmu. Nema kompromisa sa onima koji urušavaju građanske, antifašističke temelje naše države i uvode društvo u nezapamćenu klerikalizaciju. Ne bojimo se i nećemo se plašiti da upozoravamo, razotkrivamo i raskrinkavamo laži kojima vlasti zasipaju javni prostor.
Nećemo prestati da pišemo ni o ličnim sudbinama građanki i građana Crne Gore. Nevoljama, sistemskim barijerama s kojima se suočavaju, obračunima vlasti sa neistomišljenicima, odmazdi kojoj su izloženi.
Uspjeli smo da se pozicioniramo kao medij koji stoji na braniku vrijednosti Crne Gore i kojem čitaoci vjeruju. I povjerenje javnosti, jeste naša snaga da nastavimo. Kritika je kompas koji će nas upozoriti, a rast čitanosti vjetar u leđa.
Nastavljamo još glasnije. I na tom putu osnažujemo i tim. Od 1. septembra dio Portala ETV je i koleginica Ana Šofranac, koja će preuzeti funkciju glavne i odgovorne urednice. Dosadašnji glavni urednik Duško Mihailović je trasirao put našeg portala, a Šofranac će, sigurni smo, nastaviti, zajedno sa nama, još odlučnije.
I naravno i uvijek - Da je vječna Crna Gora.

Glas koji se ne može ignorisati

Na adresu Interpola Podgorica stigao je 20. januara 2021. godine telegram označen ,,Vrlo hitno” kojim srpski ogranak Interpola Beograd obavještava svoje crnogorske kolege da - ,,lica BELIVUK Veljko, otac Nebojša, rođen 28.08. 19** godine u Beogradu i MILJKOVIĆ Marko, otac Milorad, rođen 09.03.19**. godine u Beogradu” – borave na teritoriji Crne Gore od 17. januara 2021, godine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905180924_99bc7c0c3c941305d7250d84b00799e25278939977cbbdcb1c4a83484ada8be5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250905180924_99bc7c0c3c941305d7250d84b00799e25278939977cbbdcb1c4a83484ada8be5" data-rendition-name="original" width="1080" height="1040" loading="lazy" alt="URGENTAN ZAHTJEV: Dopis Interpola Beograd kolegama u Podgorici "> <figcaption>URGENTAN ZAHTJEV: Dopis Interpola Beograd kolegama u Podgorici(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  - S obzirom da se radi o bezbednosno interesantnim licima, molimo za sve informacije koje posedujete o ovim licima, kao i razloge njihovog boravka u vašoj zemlji, njihovim kontaktima u Crnoj Gori (posebno sa bezbednosno interesantnim licima), podatke o vozilima koja koriste u Crnoj Gori, razloge privođenja ili sadržaj informativnog razgovora, kao i radnje koje su preduzete prema istima – piše u urgentnom dopisu srpske policije. &nbsp; Ovaj telegram samo je dio obimne dokumentacije o razmjeni informacija srpske i crnogorske policije kojom raspolažu Portal ETV i Televizija E. &nbsp;&nbsp; DOKAZI O ŠOŠKIĆEVOJ KONSTRUKCIJI Zvanična korenspondencija pripadnika Interpola Podgorica sa kolegama iz Interpola Beograd o detaljima boravka srpskih kriminalaca Veljka Belivuka i Marka Miljkovića od 17. januara do 29. janura 2021. godine u Crnoj Gori – dokazuje da se radilo o međunarodnoj, koordiniranoj, policijskoj akciji. &nbsp; Dokumentacija koju ekskluzivno objavljujemo pokazuje - osim iskaza svjedoka na suđenju i drugih materijalnih dokaza – do koje su mjere &nbsp;konstruisane optužbe specijalnog tužioca Miloša Šoškića da je bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović zloupotrijebio položaj i pribavio korist „u vidu prava da uđu u Crnu Goru“ Belivuku i Miljkoviću. &nbsp; Riječ je o beogradskim kriminalcima koji su dugo vremena operisali u Srbiji, čak i u sadejstvu sa nekim istaknutim srpskim policijskim funkcionerima. U Crnoj Gori su bili na konekciji sa Radojem Zvicerom, jednim od vođa kavačke mafijaške grupe. &nbsp; Specijalno tužilaštvo tereti nekadašnjeg visokog funkcionera crnogorske policije &nbsp;Zorana Lazovića da je bio dio kriminalne grupe Radoja Zvicera i da je naredio skidanje zabrane ulaska za dvojicu srpskih kriminalaca – iako takva zabran nije postojala?! Osim toga, po opisu posla koji je obavljao, ovlašćenjima koja je imao, ali i svjedočenjima njegovih kolega - Lazović nije mogao donijeti odluku o ukidanju zabrane čak ni da je ona postojala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905180928_a04adbf74e5b67baf31c72722804886fe9c656db2cf0161fd7f0b9098b9a776d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250905180928_a04adbf74e5b67baf31c72722804886fe9c656db2cf0161fd7f0b9098b9a776d" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="TUŽILAČKI ILI POLITIČKI PROGON: Milivoje Katnić, Miloš Šoškić i Zoran Lazović"> <figcaption>TUŽILAČKI ILI POLITIČKI PROGON: Milivoje Katnić, Miloš Šoškić i Zoran Lazović(Photo: Ilustracija: I. ABRAMOVIĆ )</figcaption> </figure>  Šoškićeve optužbe protiv Lazovića, kao i protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i tužioca Saše Čađenovića plod su konstrukcija koje se, kao suđenje odmiče, dematuju i svjedoci i pisani dokazi. ODBAČENA PRIJAVA Zvanična komunikacija između crnogorske i srpske policije bila je dio dokazne građe kada je u septembru 2021. godine specijalna tužiteljka Sanja Jovićević formirala predmet protiv Lazovića na osnovu krivične prijave tadašnjeg poslanika Marka Milačića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905180956_9ed637588214b3a4a6a4bb8e640f5827950833cc0a8537d2d6c2ac2931ab9290.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250905180956_9ed637588214b3a4a6a4bb8e640f5827950833cc0a8537d2d6c2ac2931ab9290" data-rendition-name="original" width="977" height="626" loading="lazy" alt="Sanja Jovićević"> <figcaption>VEĆ JEDNOM ODBAČENA PRIJAVA: Tužiteljka Sanja Jovićević(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Međutim, nakon uzimanja izjava od tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica Milovana Pavićevića i nekadašnjeg načelnik Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala Milorada Žižića, nakon analize materijalnih dokaza među kojima je i komunukcija između Interpola Srbija i Crna Gora specijalna tužiteljka Jovićević je nepobitno utvrdila da Lazović nije odgovoran za ulazak Belivuka i Miljkovića u Crnu Goru i odbacila je 2022. godine krivičnu prijavu. &nbsp;Na osnovu čega je onda specijalni tužilac Miloš Šoškić mogao da ,,spakuje” optužbe protiv Lazovića i Katnića povodom skidanja zabrane ulaska u Crnu Goru za Belivuka i Miljkovića?&nbsp; Portal ETV i Televizija E u posjedu su zahtjeva Interpola Beograd od 20. januara. 2021, pod naznakom „hitno“ upućenom Interpolu Podgorica, u kojem navode da „raspolažu sazananjima da Belivuk i Miljković borave u Crnoj Gori i da su privedeni na informativni razgovor u Odjeljenje bezbjednosti Kotor“. &nbsp;RAZMJENA INFORMACIJA - Izvršenim proverama utvrđeno je da su imenovani napustili našu zemlju sa GP Aerodrom Beograd, dana 17. 1. 2021. godine i ne postoji evidencija da su se isti vratili u našu zemlju – ističe se u dopisu Interpola Beograd. &nbsp; Istog dana, kako proizilazi iz spisa predmeta, dopis Interpola Srbije upućen je načelniku Odjelja &nbsp;bezbjednosti Kotor Živku Ćoriću. Odjeljenje bezbjednosti Kotor je 25. januara dostavilo tražene informacije o Belivuku i Miljkoviću Interpolu Podgorica i one su istog dana proslijeđene Interpolu Beograd.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905180932_3ed9a4e0f91e91696a8994bf67b646bbe9140256297f3a3a167449a76d6e6d64.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250905180932_3ed9a4e0f91e91696a8994bf67b646bbe9140256297f3a3a167449a76d6e6d64" data-rendition-name="original" width="1080" height="943" loading="lazy" alt="OBAVJEŠTENJE KOLEGAMA: Dopis Intepola Podgorica za Interpol Beograd"> <figcaption>OBAVJEŠTENJE KOLEGAMA: Dopis Intepola Podgorica za Interpol Beograd(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  - U vezi Vašeg zahtjeva, obavještavamo Vas da su službenici Odjeljenja bezbjednosti Kotor izvršili provjere, te utvrdili da su lica Belivuk Veljko, rođen 28.08.1985. godine u Beogradu, od oca Nebojša i Miljković Marko, rođen 09.03.1991. godine u Beogradu, od oca Milorada, doputovali u Crnu Goru dana 17. janura 2021. godine, preko GP Aerodrom Tivat, letom ,,Air Serbia“ JU189, u 11:12 časova. Nakon ulaska na teritoriju Crne Gore, smjestili su se u stambeni objekat u naselju Kavač, opština Kotor, vlasništvo Radoja Zvicera (nadimak ,,Rale“), rođenog 20.12.1982. godine u Kotoru, od oca Petra i majke Vukosava sa prebivalištem u naselju Kavač, opština Kotor. Imenovani je u kriminalističko obavještajnim evidencijama registrovan kao pripadnik organizovane kriminalne grupe ,,Kavač“ – piše u dopisu. Potom se precizno opisuje kako su 18. januara 2021, saslušavani Belivuk i Miljković u prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Kotor, navodeći su dvojica beogradskih opasnih momaka bez zazora kazali da su došli u posjetu prijatelju Radoju Zviceru, ,,kojeg znaju deset godina”. &nbsp; &nbsp;-Kao razlog dolaska naveli su čestitku i proslavu rođenja djeteta Radoja Zvicera. Izjavili su da će u Crnoj Gori, odnosno na području Kotora, ostati još pet do šest dana. Prema operativnim podacima, imenovana lica nijesu koristila motorna vozila tokom boravka u Kotoru – navodi se u telegramu dostavljenom Interpolu Beograd. &nbsp;KLJUČNI ISKAZI Osim materijalnih dokaza i iskazi svjedoka, visokih službenika policije Milorada Žižića, Veska Damjanovića i Milovana Pavićevića – koji su svi nepobitno potvrdili da je iz srpske policije traženo da se Belivuk i Miljković opserviraju tokom boravka u Crnoj Gori - tužilac Šoškić nije odustajao da ,,krivično djelo skidanja zabrane ulaska” pripiše Zoranu Lazoviću.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905180936_9399f63d5ec2b47e0c855de196b0b332ea3f0acd2045a7221ccea881cb32cd44.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250905180936_9399f63d5ec2b47e0c855de196b0b332ea3f0acd2045a7221ccea881cb32cd44" data-rendition-name="original" width="640" height="465" loading="lazy" alt="STALNO NA METI: Saša Čađenović"> <figcaption>STALNO NA METI: Saša Čađenović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U tom cilju je i skovana čudna formulacija: ,,da je zabrana objektivno postojala iako o tome nije donijeto pisano rješenje“?! &nbsp; Žižić je, kako Portal ETV i Televizija E objavili, pred specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem i Zoranom Vučinićem potvrdio da mu je Pavićević prenio informaciju da će Belivuk i Miljković doći u Crnu Goru 17. januara. Pavićević je tu informaciju dobio od načelnika beogradske policije Veselina Milića.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905180940_a49079e2e01d17bd47d5f067d359b744ad0586ffaea138fb094e03966a8ba786.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250905180940_a49079e2e01d17bd47d5f067d359b744ad0586ffaea138fb094e03966a8ba786" data-rendition-name="original" width="400" height="240" loading="lazy" alt="SVJEDOČENJE KOJE RUŠI OPTUŽNICU: Milorad Žižić, dugogodišnji policijski funkcioner"> <figcaption>SVJEDOČENJE KOJE RUŠI OPTUŽNICU: Milorad Žižić, dugogodišnji policijski funkcioner(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Milorad Žižić, nekadašnji načelnik SBPOK, tužiocima je predočio i da je imao komunikaciju sa kolegama iz SBPOK-a Srbijia, kao kontakt osoba za regionalnu saradnju. Tada im je i prenio im sve detalje: ,,kada su došli, ko ih je sačekao i da su u naselju Kavač smješteni“...&nbsp; Istovremeno je Žižić naveo i da su kolege iz Srbije pokazale veliko interesovanje i za njihove kontakte, te da ih je on uputio da te podatke zatraže zvanično, preko Interpola. Odgovarajući na pitanja tužioca, objasnio je da ga je, kada su Belivuk i Miljković stigli u Crnu Goru, zvao kolega iz SBPOK Srbije Nevenko Marić da ga obavijesti da su došli, a on je njega informisao kada su Belivuk i Miljković napuštili našu zemlju. Pored iskaza svjedoka i brojnih materijalnih dokaza, kako suđenje odmiče sve je više činjenica koje ukazuju da su optužbe na račun Zorana Lazovića, Milivoja Katnića i Saše Čađenovića isključivo politički motivisane. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905180944_025a2d8dc857220e72c2b85eaea8fbd2b9aba3e658f2bc0c7c64c18a634ba9b9.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250905180944_025a2d8dc857220e72c2b85eaea8fbd2b9aba3e658f2bc0c7c64c18a634ba9b9" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt=',,ZELENO SVJETLO" ZA TUŽILAČKU AKCIJU PROGON LAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Vladimir Novović'> <figcaption>,,ZELENO SVJETLO" ZA TUŽILAČKU AKCIJU PROGON LAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Vladimir Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U normalnim okolnostima neočekivano, ali čini se da najjači materijalni dokazi - kao što su na primjer da je dolazak Belivuka i Miljkovića bio praćen u međunarodnoj policijskoj akciji organizovanoj posredstvom Interpola, te da nije postojala pisana zabrana njihovog ulaska u Crnu Goru - nalaze upravo u optužnom aktu 300 strana, a na koji je potpis stavio tužilac Miloš Šoškić. I koju je ranije potvrdio glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.&nbsp; Stoga je zaista čudno što je - upkos svim pisanim dokazima koji govore da Lazović nije mogao skinuti zabranu koje nije bilo i činjenici da je posjeta Belivuka i Miljkovića bila nadzirana u koordinaciji crnogorske i srpske policije – prihvatio i potvrdio optužnicu protiv Zoaran Lazovića, Milivoja Katnića i Saše Čađenovića. Još je čudnije i što su Lazović i Katnić zatočeni u pritvoru 16 mjeseci iako već uveliko teče suđenje i njihova odbrana. &nbsp; Ko to – i zbog čega – strahuje od njihovog puštanja na slobodu? &nbsp;

Telegrami Interpola Beograd i Podgorica dokazuju da je praćenje Belivuka i Miljkovića bilo koordinirana akcija policija dvije države!

Kada ih pitate – oni su "ugroženi" Srbi. Tako govore godinama, decenijama. Takav je narativ. Za to vrijeme, u državi čiji suverenitet ne priznaju, izgradili su unosne biznise, kupili jahte, pokrili ključne funkcije i od njih dobro zarađuju.&nbsp;
Iako su već godinama u vlasti, i dalje uporno ponavljaju da su „ugroženi“. Čak i kada ih niko ne ugrožava – oni su i dalje ugroženi.
Predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović ima bruto platu od 6400 eura, odnosno oko 4900 neto.&nbsp;
I dok broji mjesečno skoro 5000 eura, bilans kompanije kojom rukovodi ima ozbiljne probleme.&nbsp;
Naime, Elektroprivreda (EPCG) je u prvih šest mjeseci ostvarila gubitak od 24,5 miliona eura, što je čak 21,09 miliona ili 614,55 odsto više nego u istom prošlogodišnjem periodu, pokazuje finansijski izvještaj te državne elektroenergetske kompanije za prva dva kvartala.
Osim bilansa, izdvajamo kao podsjetnik jednu Ðukanovićevu izjavu iz 2018.
"Mora se svaki narod uvažiti, ne može se diskriminisati srpski narod, koji je većina u pravoslavnom narodu".
Još jedan "ugroženi" – Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore, redovno prima više od 3000 eura, iako javno ne priznaje nezavisnost države čiju instituciju vodi.&nbsp;
Lider Nove srpske demokratije ranije je govorio o teškom položaju Srba, o diskriminaciji, a 2022. izjavio:
"Ja sam srpski političar u Crnoj Gori... Posmatrati Podgoričku skupštinu iz današnjeg konteksta je pogrešno... tražimo pravo da baštinimo srpski identitet."
Milan Knežević, još jedan iz kruga "ugroženih", prima 2600 eura i ne priznaje nezavisnost zemlje čiji budžet ga plaća. Ove godine jasno poručuje:
"Nemam namjeru da čestitam Dan nezavisnosti. Crna Gora je postojala i prije Đukanovića, postojaće i posle njega."
Slaven Radunović, ministar prostornog planiranja, ima platu od preko 2000 eura, sve beneficije ministarskog položaja, i 3,83 odsto vlasništva u "Srpskoj kući". Nedavno je predložio da se Kotor izjasni o izlasku iz UNESCO liste – jedan od najskandaloznijih predloga u posljednje vrijeme.
- Ja sam Srbin iz Crne Gore i meni je matica Crna Gora, zato što je bila srpska kroz čitavu svoju istoriju - izjavio je Radunović.
Poslanik ZBCG, Dejan Đurović, sa platom od 2700 eura, za Dan nezavisnosti umjesto državne zastave – na kući ističe trobojku.
"Srpski narod je dugo bio narod drugog reda... Sad želimo da budemo ravnopravan dio društva."
I za kraj – Budimir Aleksić, potpredsjednik Vlade sa platom iznad 2000 eura, poručuje da Crnogorci i Egipćani treba da formiraju svoje savjete. Zalaže se za podršku Matici srpskoj jer je "srpski jezik uvijek bio većinski u Crnoj Gori".
Koalicija ZBCG se i dalje predstavlja kao branioci "ugroženih", iako su na vlasti, na platnim spiskovima države koju javno osporavaju, i u uživanju svih blagodeti koje dolaze s funkcijama.

Tag: marijana-camovic-velickovic