Upotreba društvenih mreža uzima maha među djecom širom svijeta. Evropska komsija je zbog toga pozovala članice da sprovodu nacionalne zabrane za maloljetnike na društvenim mrežama u okviru Zakona o digitalnim uslugama. Taj globalni trend već nekoliko godina živi i kod nas, pa je zbog toga neophodno da i Crna Gora razmotri nova rješenja, stava su stručnjaci, ali i građani. Umjesto igre i smijeha, većina djece prepuštena je mobilnim telefonima i društvenim mrežama. Da bi konačno tome stali na kraj, Evropska komisija predlaže pooštravanje mjera zabrane korišćenja društvenih mreža među maloljetnicima. Građani, svjesni opasnosti, traže slične mehanizme i u Crnoj Gori. Prisustvo djece u sajber prostoru polako uzima maha. U Crnoj Gori nije rijetkost i da maloljetnici putem društvenih mreža zakazuju tuče, dok su uvrede i govor mržnje svakodnevna pojava. Sudski svještak informaciono-tehničke struke Marko Lakić smatra da je neophodno uvesti strože mjere. - Bio bih još rigorozniji. Na primjer, ako proizvođač kaže da je to 13 godina, ja bih to povećao na 15 i uveo kazneni okvir da je roditelj zakonski odgovoran ukoliko je njegovo dijete mlađe od 15 godina prisutno na društvenim mrežama - naveo je Lakić za Televiziju E.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200836_2d170c3975e763170ba98d706f4202526df643ead1adb88cac7359703801288f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250802200836_2d170c3975e763170ba98d706f4202526df643ead1adb88cac7359703801288f" data-rendition-name="original" width="1060" height="592" loading="lazy" alt="Marko Lakić"><figcaption>Marko Lakić(Photo: TV E/Youtube)</figcaption></figure>  Odgovornost, kako dodaje, u tom trenutku već prelazi na roditelje i oni ne bi trebalo ili ne bi smjeli da dozvole djeci mlađoj od 13 godina da budu na određenoj društvenoj mreži jer ima štetan sadržaj. - Roditelji ne obraćaju pažnju, čak roditelji nerijetko otvaraju profile svojoj djeci - dodaje Lakić. Opasnih sadržaja je mnogo, a sajber prostor je nezaštićen. U Udruženju Roditelji vjeruju da prije promjena treba postaviti pitanje šta rade odrasli koji bi trebali da imaju nadzornu funkciju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200840_a3fb3d5d169db8f846484ebda0ecf675998c24d9c956980e72534d2514360a92.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250802200840_a3fb3d5d169db8f846484ebda0ecf675998c24d9c956980e72534d2514360a92" data-rendition-name="original" width="1052" height="593" loading="lazy" alt="Lepa Žunjić"><figcaption>Lepa Žunjić(Photo: TV E/Youtube)</figcaption></figure>  - Koliko smo mi kao njihovi modeli, kao roditelji, kao odrasli ljudi postali zavisni od interneta, postali zavisni od društvenih mreža, postali pretrpani onim sadržajem koji nije dobar ni za nas i nekako smo se uhvatili u koštac s tim i nijesmo baš uspješni da se izborimo i onda kada nam kažu razgovarajte sa djecom. Ali kako? Nijesmo vješti, ne umijemo ni mi - kazala je Lepa Žunjić iz Udruženja Roditelji za Televiziju E. Zato je, kako dodaje, najprije potrebno edukovati roditelje o bezbjednosti djece u sajber prostoru. <h2>Stavovi građana o pooštravanju mjera</h2> "Mislim da to ne bi bilo loše rješenje, s obzirom da je to ipak neki uzrast kada još uvijek nijesu djeca dovoljno zrela da koriste društvene mreže i kada još uvijek ne mogu da prepoznaju opasnosti koje mogu da vrebaju društvenim mrežama".  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200832_0979b359baf09560d56af6f71ecbebe72c95d17f8c18da3afed6d92a327e67e4.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250802200832_0979b359baf09560d56af6f71ecbebe72c95d17f8c18da3afed6d92a327e67e4" data-rendition-name="original" width="1052" height="587" loading="lazy" alt="Anketa"></figure>  "Treba na neki način ograničiti maloljetnicima svakako, zato što su škodljive, sadržaji su ovako vrlo negativni mogu biti i za odrasle".  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200836_c1b1eb347ae1756f291ec936e137f71bc04a1b6f4cbb62d13fa2c82eb69da61e.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250802200836_c1b1eb347ae1756f291ec936e137f71bc04a1b6f4cbb62d13fa2c82eb69da61e" data-rendition-name="original" width="1050" height="592" loading="lazy" alt="Anketa"></figure>  "Svašta traže, svašta pišu, svašta gledaju, onda to uništava druge ljude. S moje strane, ja bih to odmah ukinuo".  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200836_458b01c452bcee06a66300ac50eb40041c086564e97374e53bee6a636ab3b936.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250802200836_458b01c452bcee06a66300ac50eb40041c086564e97374e53bee6a636ab3b936" data-rendition-name="original" width="1052" height="581" loading="lazy" alt="Anketa"></figure>  "Mislim da se ne treba zabraniti, ali na neki način kontrolisati. Znate, kada počnete da im branite onda će oni to željeti što više, a na društvenim mrežama stvarno ima svačega da se vidi, mislim - mnogo ružnih sadržaja. Tako možda osmisliti neki način da se kontrolišu ili da se selektivno dozvoli, ali ne potpuno".  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802200836_56009fb3e56b738f85e724997a10cbf364b90ff36b0365cf722fe8a227968976.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250802200836_56009fb3e56b738f85e724997a10cbf364b90ff36b0365cf722fe8a227968976" data-rendition-name="original" width="1055" height="582" loading="lazy" alt="Anketa"></figure>  Prilog naše novinarke Dalile Šabović možete pogledati od 26:53. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUyMTAcM4Q3c&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Lakić: Roditelji da postanu zakonski odgovorni za prisustvo njihove djece na društvenim mrežama; Žunjić: Potrebno edukacija o bezbjednosti u sajber prostoru

Imamo redovno aboliranje nasilnika, podržavanje nasilnika, čak su u jednoj osnovnoj školi u Podgorici tri nasilnika koji su zlostavljali četvrto dijete nagrađeni diplomom Luča. Ako nasilnik ima neku vezu, tata je ugledan, ili mama je ugledna profesorica, advokat, član kolektiva škole ili slično, mi ćemo sve to da zanemarimo, ne vodeći računa o psihološkom statusu žrtve. Motivišite nastavnike da nastave sa vršenjem krivičnih djela i motivišete druge nasilnike da se isto tako ponašaju, a demotivišete sve žrtve da prijave - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, sudski vještak Marko Lakić.
Odbacivanje krivične prijave protiv profesora podgoričke Gimnazije "Slobodan Škerović" je očekivano, kaže Lakić, jer žrtva nije bila maloljetna i nije u tom trenutku bila učenica Gimnazije.
- Kad pravo kaže da nije bila maloljetna, nije bila učenica Gimnazije, i tom trenutku nemamo to kao krivično djelo, znači apsolutno ne postoji mogućnost da se čovjek procesuira za to što je bilo. To nije lijepo ponašanje, ali kad uzmete osnovne činjenice dolazimo do zaključka da to krivično djelo nije, i da se to ne može procesuirati kao takvo - rekao je Lakić.
Prevencija je dobra kada se stvari događaju na malom nivou sistema, smatra on, a s obzirom da je alarmantan podataka i da ne može proći dan da se u nekoj školi ne desi ili vršnjačko nasilje ili nasilje od zaposlenih ili seksualno uznemiravanje.
- Kad prevencija i edukacija nije dala rezultat onda moramo da krenemo sa represijom, odnosno.sa kaznenim mjerama - istakao je Lakić.
Ozbiljan psihološki trag ostavlja, kako je rekaom ostavljaju neprocesuirani zločinci na žrtvu, ali je to i demotivacija za buduće žrtve da prijave.
- Ne smijemo da dozvolimo da se podaci od žrtve saznaju javno, zato što se dosta često dešava da se žrtva okrivi, da je ona kriva zato što je izazvala nasilnika. U slučajevima nasilja nad djecom, seksualnog zlostavljanja, žrtva nikad nije kriva, kriv je isključivo predator i on mora da odgovara. Ja bih rekao da dosad, godinama unazad, nemamo adekvatno izrečene kazne za predatore, za nasilnike, bilo da je u pitanju odrasla osoba nad maloljetnikom, bilo da je u pitanju vršnjačko nasilje. Doći ćemo u nekom trenutku do problema, roditelji žrtava će preuzeti pravdu u svoje ruke i počeće da kažnjavaju nasilnike, to je loše za sistem, to je loše za društvo. Moraju institucije sistema da kazne adekvatno nasilnike i da zaštite žrtve - zaključio je Lakić.

Lakić: Institucije sistema moraju adekvatno da kazne nasilnike i da zaštite žrtve

TikTok omiljena je društvena mreža među mladima, ali sve veći izazov za roditelje. Pored toga što nudi kreativne sadržaje i zabavu, očigledan je porast uznemirujućih video snimaka u kojima se vide nasilje i prijetnje. Sve to dodatno zabrinjava kada znamo da su njeni korisnici i najmlađi.&nbsp;
Sudski vještak Marko Lakić, u razgovoru za Portal RTCG, upozorio je da nijedno dijete mlađe od 13 godina ne bi smjelo da koristi TikTok.
S obzirom na to da veliki broj korisnika TikTok-a čine djeca i adolescenti, postavlja se pitanje u kojoj mjeri nasilni sadržaji utiču na njihov mentalni i emocionalni razvoj. Iako ova platforma ulaže napore da suzbije ovakve sadržaje, oni su sve zastupljeniji, a granica između kreativnosti i opasnosti sve je tanja.
Negativni uticaj TikTok-a odrazio se nedavno u Albaniji. Nakon što je dječak izbo nožem i usmrtio četrnaestogodišnjaka, na ovoj društvenoj mreži kružili su snimci na kojima su se maloljetnici izjasnili za ubistvo. Objavljena je i fotografija počinioca, koji je uhapšen, na kojoj se vidi rana koju je zadobio na ruci. Albanske vlasti su odlučile da blokiraju TikTok nakon tragičnog događaja, zbog zabrinutosti za sigurnost djece.
<h2>Lakić: Uvesti kazne za roditelje, povećati bezbjednost djece&nbsp;</h2>
Trenutni zakonski okviri koji regulišu bezbjednost djece na internetu, smatra sudski vještak Marko Lakić, nijesu dobri. Ukazuje da roditelji snose određenu vrstu odgovornosti, pa bi zato trebalo uvesti kazne za njih ukoliko izostane reakcija.
- Sa ciljem bezbjednosti naše djece, neophodno bi bilo da poradimo na tom polju. Pritom bi definitivno trebalo uvesti kazne za roditelje koji dozvoljavaju korišćenje sadržaja djeci koja nisu dostigla uzrast na koji je neki sadržaj ograničen - kazao je Lakić.
Upozorava da nijedno dijete mlađe od 13 godina ne bi smjelo da koristi TikTok.
- U nekim državama je to ograničenje na 18 godina. Postavlja se pitanje da li bi se i te strože mjere poštovale? Smatram da ne bi - ukazuje Lakić.
<h2>Pejaković: Nasilni sadržaji utiču na mentalno zdravlje mladih</h2>
Psihološkinja Adriana Pejaković, u razgovoru za Portal RTCG, kazala je da preplavljenost nasiljem i ekstremnim nasilnim sadržajem može ozbiljno da ugrozi i naruši mentalno zdravlje mladih.
- Može uticati na njihovo ponašanje, empatiju i sposobnost donošenja odgovarajućih odluka. Ukoliko su djeca preplavljena takvim sadržajima mogu postati povišeno anksiozna, depresivna ali i ići u pravcu antisocijalnog ponašanja ili poremećaja ponašanja i ličnosti-u ekstremnim slučajevima - istakla je ona.
Društvene mreže, ističe Pejaković, mogu biti kanal za širenje nasilnih sadržaja.
- Povezanost između društvenih mreža i nasilja postoji, pa sada imamo i online nasilje, govor mržnje na drustvenim mrežama i druge toksične sadržaje koji mogu uticati na mentalno zdravlje mladih - naglašava ona.
Pejaković ističe da su djeca podložna jakim stimulusima, sadržajima koji su viralni, a takođe imaju mehanizme kojima podražavaju ono što vide i ukoliko je nasilje ono što gledaju oni će ga podražavati.
- To je znači da su djeca i mladi po prirodi nasilni već da na taj način često nastoje da budu bliski, prihvaćeni, prikriju sopstveni strah, pokažu se u grupi - objašnjava Pejaković.
Ona napominje da je važno da se sankcioniše nasilje i pokaže djeci da ono ima svoje posljedice.&nbsp;
Važno je, poručuje ona, uložiti napore u edukaciju o odgovornom korišćenju interneta i vršiti veći nadzor nad sadržajem kojem djeca pristupaju.
- Zapitajmo se koje bi to sadržaje mi kao društvo trebalo da omogućimo djeci da ne ulaze u ovakve rizike. Da li smo ih okružili agresijom na internetu, u medijskom prostoru? Da li imaju dovoljno društvenog angažovanja kroz đačke parlamente i druge vidove oglašavanja mladih? Da li im pružamo dobre uzore? Koliko smo mi zreli kao društvo i pojedinci? Ovo su pitanja na koja moramo da odgovorimo prije nego okrivimo djecu. Jer poznato je da ukoliko djeca imaju podsticajno okruženje neće lako ulaziti u rizična ponaṣ̌anja - poručuje Pejaković.&nbsp;
Anonimnost koja pruža korisnicima da se sakriju iza lažnih indenditeta olakšava put ka postavljaju neprimjerenih sadržaja.&nbsp;
- To je svakako veliki izazov u cilju identifikacije i procesuiranja počinioca određenih krivičnih djela, ali smatram da bi se ta pojava znatno smanjila kada bi prvo roditelji znali adekvatno da koriste sadržaj na internetu, a onda i djecu pravilno naučili - smatra Lakić.
Lažne identitete i određena skrivanja, dodaje Lakić, nikada nećemo moći da suzbijemo, ali uz adekvatnu edukaciju, znatno bi smanjili njihov negativni uticaj.
On kao rješenje problema ne vidi u blokiranju TikTok-a ili bilo kojeg drugog servisa, već u tome da se oni koriste na pravi način.
- Više sam da se ti servisi koriste onako kako su i predviđeni (za starije od 13 godina). Sa druge strane smatram da treba mnogo više edukacije i mnogo manje zataškavanja i zloupotreba od strane nadležnih - poručuje Lakić.
Smatra da bi u obrazovnim institucijama više pažnje trebalo povesti da se djeca nauče pravilnom korišćenju sadržaja na internetu.
Lakić zaključuje da TikTok i ostali servisi nisu u značajnoj mjeri povećali nasilje, ali su pogodno sredstvo da određene vrste nasilja vidi veći broj ljudi. Ukazuje na to da bi trebalo pojačati kaznenu politiku, povećati kazne i dosljedno primjenjivati sankcije za svaki vid nasilja.

Djeca mlađa od 13 godina ne bi smjela da koriste TikTok

Mi ne znamo da prepoznamo nasilje nad djecom, niti obično nasilje, a pogotovo seksualno nasilje nad djecom. Niti dijete to zna, niti roditelj to zna, niti prosvjetni radnici, koji su poslije roditelja najviše u kontaktu sa djecom. Mi smo imali slučaj u Crnoj Gori gdje je predator zlostavljao dijete od trinaest godina i jedno takvo djelo je presuđeno sa nekoliko sati društveno korisnog rada - kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, predsjednik Udruženja sudskih vještaka Crne Gore Marko Lakić.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija 2022.godine odobrila je Rezoluciju kojom se 18. novembar ustanovio kao datum kojim se ukazuje na seksulnu eksploataciju i ostavljanje djece. U saopštenju UN-a se navodi da se ovaj datum koristi za ukazivanje na potrebu da se počinioci &nbsp;privedu pravdi, a da žrtve dobiju glas u sklopu dugog procesa zacjeljivanja.
Kada je u pitanju nasilje nad djecom, kaže Lakić, u Crnoj Gori ne postoji statistika, bilo kakvog oblika, dodaje on, bilo seksualnog, fizičkog ili, kako kaže, digitalnog nasilja.
- Dok ne dobijemo zvaničnu statistu u Crnoj Gori, ono što nas obavezuje je svjetska statistika, a to je da je svako treće dijete žrtva seksualnog zlostavljanja do svoje osamnaeste godine, što je svakako alarmantan podatak - rekao je Lakić.
Većina seksualnih napada na djecu u fizičkom obliku, objašnjava Lakić, kreće najčešće preko virtuelnog kontakta, jer, kako navodi, djeca mnogo vremena provode na društvenim mrežama, raznim chatovima za komunikaciju, te, ističe on, ne mogu znati sa kim se dopisuju.
- Nerijetko se dešava u ovakvim slučajevima da sa druge strane imaju predatora, osobu koja je pedofil, koja navikla na seksualno zlostavljanje djece, a koja se predstavlja kao neki vršnjak tome djetetu u početku. To se sve, u samom startu, kreće kao vršnjačko dopisivanje, zato što dijete ne zna ko je sa druge strane. Kad dođe vrijeme do fizičkog susreta nekad ti predatori imaju mehanizme, da kažem, omekšaju dijete kupovinom poklona, pažnje, a nekad dolazi i do fizičkog zlostavljanja prije samog seksualnog zlostavljanja, što je veoma veliki problem, jer je mnogo teže utvrditi da li je neko dijete žrtva digitalnog seksualnog nasilja, jer roditelj najčešće ne prati njegove aktivnosti na internetu. Kad je u pitanju fizičko nasilje, žrtva mora da bude u kontaktu sa počiniocem i to bi već roditelji mogli mnogo lakše da primjete - naglasio je Lakić.
Sagovornik "Budilnika" smatra da je sudska praksa ceoma loša, iako Krivični zakonik Crne Gore predviđa i do 15 godina zatvora za teže slučajeve, a poražavajuć je, ističe on, da maksimalna kazna izrečena za ovakva djela u Crnoj Gori je, naglašava, godinu dana.
- Maksimalna izrečena kazna je godinu dana, a predviđena je do petnaest godina, vidimo kolika je ta disproporcija u odnosu na kaznenu regulativu propisanu u odnosu na ono što se izriče… Mi smo imali slučaj u Crnoj Gori gdje je predator zlostavljao dijete od trinaest godina. U konkretnom slučaju je bilo dijete ženskog pola, predator je znao da je u pitanju dijete, dogovarao je sa djetetom seksualni na odnos na četrnaesti rođendan toga djeteta. Na dan četrnaestog rođendana, pošto je zavođenje trajalo duži vremenski period, zaveo je dijete da pošalje svoje obnažene i fotografije i video snimke, a na dan četrnaestog rođendana predator je tražio da vodi ljubav sa djetetom od trinaest godina, to moramo vrlo jasno da navedemo, da je predator bio svjestan godina žrtve. Osim što je tu bilo elemenata dječje pornografije, tu je bilo i zavođenja djeteta i na kraju, pošto je on ucjenjivao dijete da moraju da moraju da imaju seksualni odnos da ne bi objavio slike i video snimke, tu imamo elemente ucjene, koliko je meni poznato, jedno takvo djelo je presuđeno sa nekoliko sati društveno korisnog rada - istakao je Lakić.
Nijedno dijete, poručuje Lakić, po pitanju seksualnog nasilja nije bezbjedno, i mnogo je više dječaka žrtava, ističe on, nego djevojčica, jer seksualni predatori ne razlikuju polove, njih privlače, naglašava, godine žrtve.
- Ono što bih pozvao medije je da vodimo računa o žrtvi. Kad kažem da vodimo računa o žrtvi mislim da je Podgorica koliko toliko veći grad, sve ostalo su manja mjesta, ne možemo reći gradovi. U koliko kažete da je u nekom mjestu žrtva dijete koje je četvrti razred, koje ima deset godina, inicijali su mu A.A. ili M.P, potpuno nebitno, mi odmah posežemo za istragom ko je ta žrtva. Toj žrtvi je dovoljno kazne što je žrtva, a ne da još i javnost istražuje ko je ona. U manjim sredinama je po inicijalima vrlo lako saznati ko je ta osoba i o tome moramo itekako da vodimo računa. Moja molba je za medije da što manje podataka dajete o djetetu koje žrtva, sa druge strane, morate uticati velikim pritiskom, jer mediji su jedini koji mogu da utiču na javnost i institucije sistema, a mi moramo da radimo mnogo po pitanju ove oblasti u Crnoj Gori. Prije svega, mora se raditi edukacija. Mi ne znamo da prepoznamo nasilje nad djecom, niti obično nasilje, a pogotovu seksualno nasilje nad djecom. Niti dijete to zna, niti roditelj to zna, niti prosvjetni radnici, koji su posle rodilja najviše u kontaktu sa djecom. Mora se znati šta sve podrazumijeva pod seksualnim nasiljem djece. Svako dijeljenje komplimenata djetetu od strane odrasle osobe, svake maženje djeteta od strane odrasle osobe može se podvesti pod seksualno uznemiravanje &nbsp;djeteta. Nema nikakve potrebe da neko ko nije roditelj djeteta da mazi dijete, nema nikakve potrebe neko u školi, na sportskim aktivnostima, udjeljuje komplimente nekom djetetu. To su neke stvari koje mogu već polako da ukazuju na seksualno zlostavljanje djeteta - zaključio je Lakić.

Lakić: Mediji da ne objavljuju inicijale i zaštite djecu žrtve seksuanog nasilja

Izmjenama Zakona o sudskim vještacima i osnivanjem jedinstvenog strukovnog tijela unaprijedio bi se njihov rad, osigurala veća transparentnost i omogućila efikasnija kontrola, čime bi se postigao viši nivo stručnosti i povjerenja u rad te struke.
To je poručeno na okruglom stolu „Sudsko vještačenje u Crnoj Gori“, koji je organizovao Centar za građanske slobode (CEGAS).
Izvršna direktorica CEGAS-a Marija Popović Kalezić upozorila je na niz ozbiljnih nedostataka u radu i kontroli sudskih vještaka u Crnoj Gori.
- Među najvećim problemima izdvaja nedostatak odgovarajuće kontrole nad radom vještaka, izostanak postupaka za razrješenje u situacijama kada to zakon nalaže, kao i neblagovremene isplate za obavljene usluge. Problemi su dodatno otežani čestim sudskim postupcima za naplatu advokatskih i izvršiteljskih usluga, nedovoljno stručnjaka u određenim oblastima, te neravnomjernom raspodjelom poslova među vještacima - navela je Popović Kalezić.
Ukazala je da je CEGAS uspostavio kontakt sa tri udruženja sudskih vještaka u pokušaju da se unaprijede postojeći uslovi rada, ali bez značajnijih rezultata.
- Ipak, zahvalni smo najstarijem Udruženju sudskih vještaka na dosadašnjoj saradnji, kao i Nezavisnom udruženju sudskih vještaka s kojim smo nedavno počeli surađivati. Nismo dobili odgovor od Komore procjenitelja i sudskih vještaka, koje je registrovano kao nevladino udruženje - dodala je Popović Kalezić.
Istakla je potrebu za većom kontrolom i transparentnošću u radu vještaka, naglašavajući da bi zaštita državnih resursa i praćenje radnih sati uloženih u vještačenja morali biti prioriteti, posebno kada se posao obavlja unutar državnih institucija.
- Nepostojanje obaveze odazivanja na poziv pred nekom od komisija za etički kodeks, čak ni u slučajevima povreda pravila etičkog kodeksa, dodatno otežava situaciju. Ovo je ozbiljan propust zbog kojeg se CEGAS u kontinuitetu bavi pitanjem sistema sudskih vještaka, kako bi kroz konstruktivan pristup doprinijeli rješavanju problema u ovoj oblasti - istakla je Popović Kalezić.
Prema njenim rijelima, još jedan alarmantan podatak dolazi iz finansijskog izvještaja Tužilačkog savjeta za period januar-jun 2024. godine, prema kojem su vještacima isplaćene naknade u ukupnom iznosu od 78.302,98 eura, od čega je jedan sudski vještak iz oblasti sudske medicine primio čak 75.219,05 eura, uključujući troškove advokatskih i izvršiteljskih usluga.
- Ovo je pokazatelj dubljih problema koji zahtijevaju pažljivo razmatranje i hitne promjene - poručila je Popović Kalezić.
Pomenula je istraživanje koje je sproveo CEGAS, a koje ukazuje na važnost uvođenja zakonske obaveze učlanjivanja vještaka u udruženja i osiguravanja jednakih obuka za sve, bez obzira na članstvo.
- Pokretanje postupaka za razrješenje vještaka gotovo da ne postoji. U proteklih šest godina, samo je jedan sudski vještak razriješen dužnosti, dok sudije i tužioci rijetko preispituju kvalitet rada vještaka - rekla je Popović Kalezić.
Kazala je da analiza CEGAS-a pokazuje da je broj registrovanih vještaka velik, ali da samo mali broj njih aktivno obavlja vještačenja.
- Neujednačenost u obuci i podršci dodatno otežava rad, jer obuke uglavnom organizuju udruženja vještaka, u koja je učlanjen mali broj stručnjaka. Naš cilj je da kroz sistemsko uređenje rada sudskih vještaka i uvođenje kontrole doprinijemo transparentnosti, odgovornosti i unapređenju kvaliteta njihovih usluga - zaključila je Popović Kalezić.
Generalni direktor Direktorata za pravosuđe u Ministarstvu pravde Momir Jauković istakao je potrebu za sveobuhvatnom reformom sistema sudskih vještaka, u okviru šire Strategije reforme pravosuđa za period 2024–2027. godine.
- Ministarstvo pravde u potpunosti prepoznaje značaj poboljšanja rada sudskih vještaka, što je prepoznato kao poseban operativni cilj u Strategiji, s akcentom na jačanje nezavisnosti, nepristrasnosti i odgovornosti pravosuđa - kazao je Jauković.
Naglasio je da Ministarstvo već učestvuje u radu komisije za vještake, gdje ima svog predstavnika, kao i da je kroz dugogodišnje praćenje stanja uočeno više nedostataka koji zahtijevaju hitne promjene.
- U Strategiji reforme pravosuđa jasno su naznačene aktivnosti koje su obuhvaćene akcionim planom za period 2024–2025, a koje se odnose na poboljšanje pravnog okvira kroz izmjene Zakona o sudskim vještacima. Izmjenom zakona nastojimo adresirati sve probleme na koje su ukazali stručnjaci, kako bismo obezbijedili održivo i dugoročno rješenje - rekao je Jauković.
Kazao je da je u narednom periodu planirano osnivanje radne grupe koja će raditi na izradi izmjena i dopuna postojećeg zakona, uz aktivno učešće predstavnika sudova, tužilaštva, Ministarstva pravde, kao i udruženja sudskih vještaka.
- Vjerujem da će rezultati ove studije i svi doprinosi na ovom skupu značajno pomoći u identifikaciji ključnih problema i iznalaženju novih rješenja koja će unaprijediti rad sistema sudskih vještaka - zaključio je Jauković.
Državna tužiteljka u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici Snežana Šišević naglasila je važnost uloge sudskih vještaka u procesu donošenja presuda, ističući da gotovo u svakom predmetu ima potrebu za njihovim angažovanjem.
- Gotovo svaki predmet u kojem radim uključuje ili zahtijeva angažovanje vještaka - rekla je Šišević, dodajući da je to segment rada pravosuđa koji se ne može zanemariti.
Prema njenim riječima, ključna pitanja su kako kvalitet, tako i etičnost rada vještaka.
Šišević je istakla da se vrlo često daje prilika novim vještacima, ali da njihovi prvi angažmani zahtijevaju posebnu pažnju i provjeru da bi zaslužili povjerenje za buduće slučajeve.
- Pružamo priliku novim vještacima, ali oni moraju zaslužiti povjerenje kako bi u narednim predmetima mogli biti angažovani sa sigurnošću u njihov rad - objasnila je Šišević.
Ukazala je i na važnost ocjenjivanja rada vještaka, navodeći da je sadašnji sistem površan i da bi ocjene trebalo obavljati češće.
- Mislim da ocjena rada vještaka mora biti detaljnija i češća, jer svaki naš angažman sa vještakom ostavlja značajan utisak koji dijelimo interno, kao preporuku ili upozorenje za buduće saradnje - kazala je Šišević.
U pogledu etičnosti vještaka, Šišević je istakla da se većina predmeta zasniva na nalazima i mišljenjima vještaka i da je od suštinskog značaja da oni pokažu visok nivo stručnosti i etičkog ponašanja.
- Kada angažujemo vještaka, potrebno je da se uvjerimo u njegovu etičnost, jer to direktno utiče na kvalitet predmeta. Iako brzina postupaka igra važnu ulogu, ona nikada ne smije biti na štetu kvaliteta - istakla je Šišević.
Pojasnila je da izmjene Zakona o državnom tužilaštvu uključuju mogućnost pokretanja disciplinske odgovornosti u slučajevima kada se vještaci ne pridržavaju zakonskih obaveza, što predstavlja dodatni korak ka unaprjeđenju odgovornosti i kvaliteta njihovog rada.
Predsjednica Osnovnog suda u Podgorici Željka Jovović ukazala je na važnost osnivanja strukovnog udruženja ili komore sudskih vještaka, što bi, kako smatra, unaprijedilo kvalitet rada i efikasnost pravosuđa.
- Ovo pitanje saradnje sa vještacima je ključno za rad suda, budući da trećina odlaganja postupaka ima veze s radom vještaka - navela je Jovović.
Istakla je da trenutna praksa pokazuje značajne probleme u angažovanju vještaka, uključujući njihov kvalitet rada i etičke standarde.
- Posebno zabrinjava činjenica da je samo 30 odsto vještaka uključeno u udruženja, dok preostalih 70 odsto djeluje samostalno. Ovo ne samo da utiče na kvalitet rada, već i na mogućnost komunikacije i kontrole njihovih angažmana - rekla je Jovović.
Naglasila je da su redovni sastanci sa predstavnicima vještaka ključni za razumijevanje i prevazilaženje izazova u njihovom radu.
- Ti sastanci omogućavaju razmjenu iskustava i rješavanje problema, što je od suštinskog značaja za unapređenje pravosudnog sistema - kazala je Jovović.
Tokom drugog panela, izvršna direktorica CEGAS-a Popović Kalezić, predstavljajući „Studiju o sudskom vještačenju u Crnoj Gori“, kazala je da su od Tužilačkog savjeta dobili podatke o vještacima i tumačima, što je bilo korisno za istraživanje.
- Prema ovim podacima samo 28 odsto sudskih vještaka pripada udruženjima, dok 72 odsto radi samostalno, što izaziva zabrinutost zbog nedostatka odgovornosti i etičkog kodeksa koji bi regulisao njihov rad. Prema podacima Ministarstva pravde, u 2023. godini registrovano 701 fizičko lice kao sudski vještak i 12 pravnih lica, ali zabrinjavajuće je što u pojedinim specifičnim oblastima postoji samo jedan ili dva vještaka, što značajno otežava rad pravosuđa - navela je Popović Kalezić.
Napomenula je i da, prema podacima, 65,3 odsto sudskih vještaka nije bilo angažovano u 2023. godini, što ukazuje na neiskorišćenost kapaciteta, dok je samo 34,7 odsto vještaka radilo tokom godine.
Govoreći o preporukama, Popović Kalezić je kazala da je potrebno povećati kontrolu nad radom sudskih vještaka, njihovu stručnost i profesionalizam, uz učešće najodgovornijih u ovom dijelu, ti predsjednika suda, rukovodioca državnog tužilaštva, starješine drugog organa koji vodi postupak, sudije i državnih tužilaca u čijem predmetu je postupao vještak.
- Potrebno je razviti mehanizme podspješivanja razvoja struka iz pojedinih oblasti, kao i osnaživanja za poslove sudskog vještačenja, kao i naći model ravnomjerne zastupljenosti sudskih vještaka, tamo gdje mogućnost izbora postoji - rekla je Popović Kalezić.
Ukazala je da je neophodno i mijenjati status udruženja sudskih vještaka, gdje se mora razmisliti da li će to ići u pravcu Komore, ili strukovnog Udruženja, čije bi članstvo, obuke i prolaz kod Etičkog odbora bio obavezan i išao kroz osnaživanje integriteta i profesionalizma ovog poziva.
- Posebno treba normativno urediti proceduru i načine prilikom vještačenja od strane pravnih lica, kao i povećati obuke za rad vještaka, sa akcentom na sporne oblasti i profesije. Takođe, važno je pronaći mehanizme zaštite državnih resursa prilikom izvođenja vještačenja, kao i način kontrole broja sati rada unutar istih, tokom obavljanja vještačenja - rekla je Popović Kalezić.
Poručila je da sudstvo treba da slijedi dobar primjer koji smo dobili izmjenama i dopunama Zakona o državnom tužilaštvu u junu tekuće godine, prema kojima je propisano kao lakši disciplinski prekršaj državnog tužioca ukoliko ne podnese predlog za razrješenje sudskog vještaka u skladu sa zakonom.
Predsjednik Udruženja sudskih vještaka Crne Gore Marko Lakić istakao je značaj transparentnosti i organizovanosti među sudskim vještacima, napominjući da je sadašnji sistem fragmentiran i da zahtijeva temeljnu reformu.
- Naša udruženja ne smiju biti 'mrtva slova na papiru'. Ako želimo da sudsko vještačenje bude poštovana i relevantna djelatnost, moramo osigurati da svaki član zaista ispunjava svoje obaveze, a ne da formalno bude član samo kada mu to odgovara - poručio je Lakić.
Predložio je uvođenje jedinstvene organizacije koja bi obuhvatala sve vještake u Crnoj Gori, što bi, kako tvrdi, omogućilo bolje praćenje rada i veći stepen odgovornosti u profesiji.
Lakić je istakao potrebu za centralizovanim upravljanjem i većom kontrolom u radu udruženja.
- Jedinstveno udruženje obavezalo bi svakog vještaka na odgovornost i posvećenost, čime bi se spriječile situacije u kojima pojedinci koriste članstvo samo kad im je potrebno, a izbjegavaju obaveze prema struci - naveo je Lakić.
Osvrnuo se i na potrebu za strožijim kriterijumima za prijem novih članova, naglašavajući značaj kvalitetne obuke i mentorstva:
- Svaki novi vještak treba da prođe kroz mentorski proces kako bi, uz iskusnije kolege, shvatio kompleksnost posla i stekao potrebne vještine prije nego što dobije zvaničan status. To nije samo pitanje profesionalizma, već i zaštite sudova i građana od potencijalnih grešaka u vještačenju - rekao je Lakić.
Smatra da zakon koji reguliše rad vještaka mora biti takav da podstiče profesionalizam, odgovornost i visok etički standard.
- To je put kojim moramo ići ako želimo da vratimo povjerenje u našu struku i obezbijedimo njen prosperitet - istakao je Lakić.
Predsjednik Nezavisnog udruženja sudskih vještaka Crne Gore Dragan Žarković naglasio je važnost podizanja kvaliteta vještačenja, etičnosti i ažurnosti u radu sudskih vještaka, što je od ključne važnosti za poboljšanje pravosudnog sistema u Crnoj Gori.
- Kvalitet vještačenja moramo da podignemo na veći nivo. Mi smo toga svjesni, da koliko god bili nezadovoljni svojim statusom, sa pravom i svojim naknadama, vještačenje nije na visokom nivou - smatra Žarković.
Istakao je i potrebu za nezavisnošću sudskih vještaka, bez političkih ili drugih vanjskih pritisaka, kako bi vještačenja bila objektivna i odgovorna:
- Sudski vještak mora biti nezavisan u svome radu, nepristrasan i odgovoran. Dakle, da postupa u svemu pošteno, bez ikakve pristrasnosti i bilo kakve sugestivnosti - istakao je Žarković.
Smatra da je trenutni zakon zastario i neprimjenjiv u mnogim segmentima, što dovodi do neregularnosti i lošeg rada u oblasti sudskog vještačenja.
- Zakon o sudskim vještacima je potpuno izopštio mnoge aspekte i postao neprimjenjiv. Moramo donijeti novi zakon, jer ovako ne možemo dalje - istakao je Žarković.
Ukazao je i na diskriminaciju i favorizovanje određenih udruženja u sektoru, što negativno utiče na profesionalizam i kvalitet sudskih vještačenja.
- Dok ne dođe do promjena u zakonodavstvu, neće biti moguće ostvariti poboljšanja. Zakon koji reguliše naš rad mora biti takav da podstiče profesionalizam, odgovornost i visok etički standard - naveo je Žarković.
Pozvao je na nužnost uključenja sudskih vještaka u izmjene zakona koji se tiču njihovog rada – akona o parničnom, krivičnom i upravnom postupku, kako bi se stvorili uslovi za efikasniji pravosudni sistem u Crnoj Gori.
Događaj je organizovan u okviru projekta „Podrška EU integracijama Crne Gore – za nezavisno i profesionalno pravosuđe kao ključni preduslov!“, kojeg CEGAS realizuje u saradnji sa Centrom za istraživačko novinarstvo (CIN CG) i Centrom za monitoring i istraživanje (CeMI), a koji je finansirala Evropska unija i kofinansiralo Ministarstvo javne uprave.

Izmjena zakona i osnivanje strukovnog tijela korak ka efikasnijem radu sudskih vještaka

Potraga za Alijom Balijagićem danas se proširila na više seovskih i prigradskih naselja u Bijelom Polju, no konkretnih rezultata i dalje nema, prenosi Javni servis.
Policija po prijavi porodice Madžgalj provjerava i da li je bjegunac koristio dva mobilna telefona, koja je, kako se sumnja, otuđio iz kuće u noći ubistva.
To bi, kažu stručnjaci, mogla da pomogne u lociranju ubice.
- Vrlo je lako preko mobilnih providera utvrditi da li se ti mobilni telefoni koriste ili se ne koriste. Ukoliko se koriste, vrlo ih je lako locirat u kojem podneblju se nalaze. Tako da tu tehničkih mogućnosti ima dosta, ukoliko ima znanja - smatra sudski vještak Marko Lakić.
On ocjenjuje da je znanje zakazalo u ovom dijelu i da jedinice između sebe nijesu dovoljno povezane. 
- Što je više dana prošlo, strahujem da je sve veća šansa da taj čovjek neće nikad pronađen - tvrdi Lakić. 
Kako dani odmiču, sve više se i sa najviših državnih adresa govori o propustima u radu policije.
Lakic smatra da su ključne greške napravljene ranije, ali i na dan dvostrukog ubistva što je Balijagiću dalo prostora za bijeg.
- Postoji mogućnost da je on negdje izbjegao. Sa druge strane, postoji mogućnost da on ima saradnike, prijatelje i pomagače. Sa moje tačke, to je vrlo realan scenario. Ukoliko imate grupe koje se bave nekim nelegalnim aktivnostima, i ukoliko su oni konstantno u sukobu sa zakonom, jedan ovakav profil njima je idealan saradnik - kaže Lakić. 
Iako su iz policije apelovali na medije da ne objavljuju neprovjerene informacije u slučaju Balijagić, Lakic kaže da novinari nije su krivci za loše rezultate istrage, već da itekako mogu biti od koristi.
- Mislim da bi trebalo i policija i Vlada da traže pomoć upravo preko medija. Zašto se ne bi obećala neka nagrada ljudima koji bi dali doprinos rešavanju ovih i drugih krivičnih dijela - upitao je Lakić. 
Dok se teren detaljno prečešljava u pograničnim selima sa Srbijom i sa druge strane granice, kako saznaje TVCG iz srbijanskih medija, policija provjerava sva sumnjiva lica i mjesta gdje bi Balijagić mogao da traži utočište.

Policija provjerava sela na granici sa Srbijom; Lakić: Balijagić možda ima jatake

U Crnoj Gori jutros se saobraća po suvim putevima i vidljivost je dobra, saopšteno je iz Auto mnoto saveza Crne Gore (AMSCG).
Iz AMSCG su kazali danas se očekuje pojačana frekvencija vozila na većini puteva u državi i savjetovali vozačima da zbog visokih temperatura izbjegavaju putovanja u najtoplijem dijelu dana.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj je obustavljen za sve vrste vozila od devet do 11 i od 12 do 15 sati na regionalnom putu R-11 dionica Dubočica – Trlica, zbog asfaltiranja.
Na magistralnom putu M-2, u Virpazaru, na dionici Virpazar - Sotonići, zbog adaptacije kosine vozila saobraćaju naizmjenično od 24 do šest sati.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni, a saobraćaj se povremeno totalno obustavlja ne duže od 60 minuta na mjestima radova.
Na magistralnom putu M-2, na dionicama Ribarevine - Poda i Poda - Berane, vozila saobraćaju jednom trakom naizmjenično, a saobraćaj se povremeno obustavlja, ne duže od 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2, na dionici Bijelo Polje-Barski most, granični prelaz Dobrakovo, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Vozila na magistralnom putu M-2, na dionici Lepenac – Ribarevina, saobraćaju naizmjenično zbog radova na toj saobraćajnici.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog adaptacije regionalnog puta R-19, dionica Trešnjevik – Andrijevica, saobraćaj je na mjestu radova promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni.
Iz AMSCG su kazali da je saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen zbog izgradnje bulevara i da će vozila saobraćati alternativnim putevima.
Na magistralnom putu M-6, na dionici Šavnik - Žabljak, saobraćaj će od sedam do 17 sati povremeno biti promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, zbog sanacije klizišta Provalija.
Iz AMSCG su kazali da će privremeno biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Na magistralnom putu M-6, na dionici Žabljak - Pljevlja, promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.

Dobri uslovi za vožnju

Američki predsjednik Donald Tramp objavio je da su već počele pripreme za sastanak ruskog i ukrajinskog predsjednika – Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog. 
Bijela kuća je na zvaničnom profilu na mreži Iks objavila trenutak iz Ovalnog kabineta kada je Donald Tramp telefonom razgovarao sa Vladimirom Putinom, a tema je bila Ukrajina.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FWhiteHouse%2Fstatus%2F1957618145885393162&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Na kraju sastanaka nazvao sam predsjednika Putina i započeo pripreme za sastanak, na mjestu koje će biti naknadno određeno, između predsjednika Putina i predsjednika Zelenskog - rekao je Tramp. 
Tramp je dodao da će američki potpredsjednik Dž. D. Vens, državni sekretar Marko Rubio i posebni izaslanik Stiv Vitkof koordinirati dogovore između Ukrajine i Rusije.
- Nakon toga bi uslijedio trilateralan sastanak sa mnom - najavio je Tramp.
Ovaj poziv dogodio se na dan kada su u Vašington doputovali Zelenski i sedam evropskih lidera kako bi zajednički pronašli najbolje rješenje za konačni mir u Ukrajini.
Tramp je sastanke nazvao vrlo dobrim, dok je Zelenski rekao da je imao „najbolji sastanak ikada“ sa američkim kolegom.
Pored Zelenskog, sa Trampom su razgovarali francuski predsjednik Emanuel Makron, italijanska premijerka Đorđa Meloni, njemački kancelar Fridrih Merc, finski predsjednik Aleksandar Stub, britanski premijer Kir Starmer, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i šef NATO-a Mark Rute.

Počele su pripreme za sastanak sa Zelenskim

Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da ne vjeruje da je Vladimir Putin spreman okončati rat između Rusije i Ukrajine.
- Kada pogledam situaciju i činjenice, ne vidim da je predsjednik Putin sada baš voljan postići mir, ali možda sam previše pesimističan - izjavio je Makron za En-Bi-Si njuz.
Makron je insistirao da Sjedinjene Američke Države moraju izvršiti pritisak na Rusiju i Putina da pronađu rješenje, uključujući uvođenje dodatnih sankcija.
- Ako ne bude napretka na bilateralnom sastanku koji je predsjednik Donald Tramp najavio između Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i ako trilateralni sastanak propadne, ili ako Rusi ne budu poštovali ovaj pristup, da, moramo povećati sankcije. Postoji agresor, a to je Rusija. Postoji zemlja koja je odlučila ubijati ljude, krala djecu i koja je odbila primirje i mir, tako da ne možemo samo stvoriti ekvivalentnu situaciju između Ukrajine i Rusije - naveo je Makron.
Dodao je da se Ukrajini moraju dati sigurnosne garancije kako bi se spriječili bilo kakvi budući ruski napadi koji bi mogli produžiti sukob ili započeti novi rat.
- Ako napravite bilo kakav mirovni sporazum bez sigurnosnih garancija, Rusija nikada neće poštovati svoje riječi, nikada neće ispuniti vlastite obaveze - kazao je i dodao da se nada prekidu vatre.

Makron: Ne vidim da je Putin baš voljan postići mir, SAD moraju izvršiti pritisak

Otputovao je, neopozivo, na dan 17. kolovoza. Decentno. U devedeset četvrtoj godini...
Bio je hrabar, nadasve radišan, nezamislivo uporan i rijeko častan čovjek. „Antiki od soja“, govorila je moja dubrovačka baka kad bi se jadalajer se takvi više ne rađaju, naime ne u ovome našem svijetu.&nbsp;
Ne znam zapravo tko je (od Perovića­­?) i zašto (možda kum?), toga 15. veljače godine 1932., novorođenome muškom djetetu u Perovićevih odlučio nadjenuti baš to njegovo sonorno ime, nesumnjivo profetsko: Sreten.&nbsp;
Ime kojim se vlasnik, potom, umio nositi ne samo gordo, već i dosljedno. U dobru i u zlu, u zdravlju i u bolesti. Tako je otputovao – sretenovski dosljedan! Nomen est omen, govorili su stari Latini tvrdeći –s razlogom – da ime zapravo određuje i moderira karakter svoga nositelja. Njegov svjetogled. Mjesto pod suncem, koje su uvijek mora zaslužiti. Ali baš zaslužiti!&nbsp;
Vjekoviti i vječiti Sretenov susjed iz XVI stoljeća, izvjesni Marino Darsa Raguseo, naime Marin Držić, nesumnjivo bi ustvrdio kako, Peroviću Sretenu, njegovo srećonosno izabrano ime nije (unaprijed) namijenio nitko od obitelji ili pak neki davnašnji i veseli kum. Već je posve bjelodano – naime, jasno kao dan – da mu je to ime unaprijed predodredila, odabrala, ta zato i nadjenula, sama Fortuna: paganska božica, njegova cjeloživotna družica, zaštitnica hrabrih, glasovita po mantri Audaces fortuna iuvat. Ili, u prijevodu: Sreća pomaže hrabrima. Samo hrabrima.&nbsp;
Nije baš lako, pogotovo ne i jednostavno, trajno se nositi i boriti s hrabrošću. Poglavito vlastitom. I to permanentno, iz dana u dan, cijelog života. Pogotovo je nezahvalno iteško – ali baš teško! – svakodnevno se dokazivati iznova, na svakom koraku.&nbsp;
Ne mogu to svi, dapače, mogu i umiju samo rijetki. Iznimno rijetki i dosljedni, gotovi da za vlastitu hrabrost plate svaku cijenu, uključujući najvišu. Što dobivaju za uzvrat? Slobodu misli i djela. Nije baš konjunkturno i ne nosi opipljive dividende, recimo one bankarske ili trezorske,ali je nesumnjivo opojno. Zanosno, čak!
Fortuna je, dakle, Sretenu podarila najveću moguću sreću: slobodu. Obećavši, posredno, kako će ga – eventualno, ponekad, možda... – zaštititi od nekih pakosti i nevolja, najvećma od ljudi nahvao, naime zlih i opakih ljudi, osobito od njihove glasovite „kompaktne većine“, gungule u kojoj su samo oni zaštićeni i sigurni.&nbsp;
Je li Sreten računao, uopće/ikad, u plauzibilnu Fortuninu zaštitu, heredidarno naivan kao i svi pisci? Znam da nije, naime znam da je sasvim dobro znao što je pisanje a što takozvani stvarni život. Taj protiv kojega je trajno ratovao na jedini mogući način: pisanjem!&nbsp;
Skupo je plaćao svoju spisateljsku slobodu, valjalo mu se stalno „zlu brjemenu akomodavat“, poput Držića. Uostalom, poput svakog rasnog i časnog pisca!
Pisao je Sreten mnogo, nezamislivo mnogo i permanetno, ekstenzivno, godinama i godinama, svakodnevno i u svim varijantama, modalitetitma, žanrovima, čak i jezicima, raznim...&nbsp;
Ne vjerujem – a vrijedilo bi provjeriti – je li se bilo koji crnogorski pisac, dosad, vlastitom svojom „makulaturom“ barem dobližio, unekoliko,gotovo pa neizbrojivim Sretenovim autorskim stranicama, naslovima, žanrovima, modalitetima, prijevodima, recenzijama/kritikama (ne samo kazališnim, koje su naprosto antologijske!), o takozvanim „javnim“ i „društvenim“ angažmanima da i ne govorimo...&nbsp;
Radio je Sreten i časno odradio doslovno sve, čak i više od svega, ma i stoput više, naime sve što nitko prije njega odradio nije. Pokretao je novine, redakcije, časopise, edicije, medije, institucije... Pa je, recimo, doslovno utemeljio, uglavio i osovio na noge lagane uglavnom sve one iznimno „komplicirane“ a neupitno kapitalne institucije kojima se oficijalno legitimiraju čak i najmanje države na svijetu. Čak i malešeni San Marino, recimo.&nbsp;
Inicirao je Sreten i temeljito razvio crnogorski Leksikografski zavod (odstažirao je taj pipavi zanat kod Miroslava Krleže, još ranih šezdesetih godina prošlog stoljeća!), pa crnogorski PEN centar,pa Maticu crnogorsku, pa Dukljansku akademiju, pa teatrografije svih kazališta (ne samo crnogorskih), pa bibliografije svih kulturnih rubrika u novinama (ne samo crnogorskim!), pa data-baze Fakultet za crnogorski jezik, pa...&nbsp;
Nizati valja dugo i temeljito, nadasve precizno, najmanje par godina. Timski, s najboljim i najsavjesnijim istraživačima koji će nadasve odgovorno provjeriti (barem triput!), zatim i digitalizirati svaku činjenicu, rečenicu, komentar... A onda sastaviti tim koji će prionuti poslu i urediti/prirediti voluminozno, krajnje respektivno enciklopedijsko izdanje „Sretenijana“(dobro, može i „Perovićijana“... ). U velikom B-formatu i tvrdom kožnom povezu, sa zlatotiskom.
***
Što god da se u Crnoj Gori dotakne, ne samo sad i ne samo unaprijed, pogotovo unazad, sve je bilo i sve će još dugo biti trajno obilježeno njegovim, Sretenovim,insignijama. I, važnije, njegovim, Sretenovim, besmrtnim duhom.&nbsp;
„Bio je sretan čovjek“,zapisao je Krleža u onoj svojoj oproštajnoj paskvili o Titu. Ne znam za Tita, ne vjerujem da je ikad bio sretan, ali sam posve sigurna da se Krležina davnašnjarečenica o sreći uistinu smije dopisati i ovom oproštajnom tekstuljku... posvećenom jednom od najčojstvenijih, ujedno i najautentičnijih pisaca našeg nejunačkog vremena.
(Autorka je teatrološkinja i književnica) &nbsp;

Imao se rašta i roditi...

Dok Crna Gora gori, dok vatrena stihija proždire imanja i kuće, Demokrate tihuju. Nema Alekse, ni Borisa, ni Momčila... Danilo se javio tek kad ga je Spajki podsjetio da bi trebalo da pozove pomoć. Isti onaj Danilo koji je u maju na Momčilov forhend - kako smo se spremili za požarnu sezonu, odgovorio bekhendom - da smo šampioni u regionu. U nespremnosti - definitivno.
Kancer koji proždire sistem bezbjednosti očito požare ne svrstava u domen svojih nadležnosti. Njegove su neke ozbiljnije situacije... Kao recimo ranjavanje Marka Ljubiše u Pržnu. A sve što su mogli su učinili da se ne desi - &nbsp;jasno su koju sedmicu ranije upozorili bezbjednosno interesantne ličnosti da se čuvaju... I to bi, po njima, bilo to. Zamalo pa nevolja bilo je to što se na istoj lokaciji u Pržnom nalazila i štićena ličnost koja je - a šta je drugo preostalo, evakuisana sa lica mjesta.
Vjerovatno će u nekom od sljedećih saopštenja biti preporuka da na plažu štićene ličnosti idu naoružane. Ili da ne izlaze, kao što je preporučeno bezbjednosno interesantnim licima. Tako bi, kako zna da kaže VD direktora policije - građani imali još više sreće potrebne da ne postanu slučajne mete mafijaških obračuna. Na kraju, kako je uopšte došlo do toga da u neposrednoj blizini borave štićena i bezbjednosno interesantne osobe???
Taći u proces koji je od imena pa dalje naopak, Demokrate doživljavju kao prst u oko. U crnogorskoj legislativi još uvijek nije uspostavljen proces vetinga, dakle to je nešto što postoji taman koliko i funkcija pomoćnika (ili zamjenika, ko će ga znati) premijera, koju je sebi dodijelio Alekse Bečića, sveta je stvar za Demokrate. U veting se kunu, zbog njega se pada u trans, čine razne gluposti... I nezakonitosti... I mnogo paniče u posljednje vrijeme.
Posljednji je svoju ličnu i partijsku frustraciju u javni prostor istresao, a ko drugi do glasnogovornik, siva eminencija, stranački ideolog, pravnik sa Megatrenda i čovjek bez supruge - Boris Bogdanović.
Panika. Sllična onoj u nastupu Danila Šaranovića i Lazara Šćepanovića onomad u skupštini. Očigledno, manjak argumenata neumoljivo tuče u glavu. Pa je tako na listu navodnih protivnika vetinga, odnosno formiranja partijske vojske poslušnika od bezbjednosnog sektora dodao i advokata Veselina Radulovića. Koji se, vjerovali ili ne, drznuo da najavi krivične prijave protiv Danila i Lazara, zbog protivpravnog progona njegovih kijenata, biših visokih policijskih funkcionera Darka Mađarića i Tihomira Goranovića.
Nećemo ulaziti u sadržaj Bogdanovićevog saopštenja, znate već - sluge, gazde, tanjiri supe, „šef“ iz noćnih mora, policajci s knjižicama, mafija sa značkama, mediji, cigare, supruga koje nema, lične karte iz prošlog vijeka...
Najava krivičnih prijava protiv Šaranovića i Šćepanovića po Borisu je napad na tekovine likove i djela njegove partijske bratije koju izjednačava sa državom. Kao da je to svršen čin. Kao da nema razmatranja prijave, odlučivanja o osnovanosti, pa tek onda proces, ako za to ima razloga. Vjerovatno su uvjereni u to jer „na trupicu“ procesuiraju profesionalce iz policije, pa mislie da to tako treba. Pravnik sa Megatrenda po ko zna koji put sa pozicije moći, spinuje i vrši pritisak na tužilaštvo ili pravosuđe, čak i prije nego su prijave predate. I dodaje da neće biti ni predate jer advokat Radulović nema hrabrosti za to.
Ali zato se, kaže, oni ne plaše, nikoga... Ne klimaju glavom pred moćnicima, ne povlače se kad neko digne glas, ne boje se prijetnji... Ma nikoga.
Osim izgleda – poštara. Jer kako objasniti da hrabri Boris Bogdanović od februara nije imao petlju da primi tužbu koju je protiv njega podnijela kompanija Bemax zbog kleveta i uvreda, i na koju treba da dostavi odgovor. Kakav je to junak koji nema hrabrosti da se suoči sa sopstvenim tvrdnjama, javno izrečenim.&nbsp;
I iskoristiti priliku da ih javno potvrdi pred sudom. Kako objasniti da javna ličnost ne može biti pronađena, barem na poslu za koji zna vascijela zemlja. Možda ga nije strah poštara, možda je to isti onaj koji evo godinu i više ne može da nađe Vesnu Bratić. Ili tužbu u fioci hrabro čuva Bogdanovićev partijski kolega, prvi poštar Crne Gore, Josip Đurašković. Ko će ga znati.

Čega se plaši Boris Bogdanović

Osvrnuću se na potonji indirektni intervju predśednika Milatovića, dat Portalu Antena M, mudrošću Viktora Igoa i njegovim riječima da je svaki kompromis sa zlom uvijek nauštrb dobra. Izgleda da to predśedniku Crne Gore nije jasno i da je u teškoj zabludi kad mu je uravnotežena politika nezamjeranje ni dobru, ni zlu. A ako nije sposoban da razlikuje zlo od dobra, onda nije ni dorastao mjestu na kojem je. Kukavičko dociranje kako on ne ispunjava tuđe želje nije ništa drugo do isprika za vrstu karaktera, koja se u žargonu naziva - bevanda. Vremena u kojima živimo se stalno usložnjavaju i sve više traže odgovorne državnike, koji popularnost neće graditi jeftinim populizmom po društvenim mrežama i koji će isključivo „kupovati“ naklonost građana svojim djelima. Nažalost, više je nego očigledno da Crna Gora nema čvrsto definisanu politiku u većini ministarstava u trenutku kada bi morala imati jasan plan za nekoliko narednih godina. Ili se vuku potezi ad hoc, ili post festum, kada je šteta već učinjena. Presudna uloga Crkve Srbije i litijaški staž kao referenca za formiranje vlasti, stavljaju Crnu Goru među najkonzervativnije i najnazadnije zemlje u Evropi. Ne kaže se džabe da učitelj u selu pali svijetlo, a pop ga gasi. <h2>SUJEVJERJE UMJESTO VJERE</h2> Crnoj Gori fali mnogo toga: škola, vrtića, domova zdravlja, aviokompanija, infrastruktura... samo joj ne fali crkava. A upravo se jedino crkve grade. Crna Gora ima više crkava po glavi stanovnika od bilo koje zemlje u Evropi. A i dalje se masovno grade. A gradi ih crkva koja malo ima veze sa hrišćanstvom. Hrišćanstvo je eshatološko učenje, koje život na zemlji smatra privremenim na putu u vječni život. Odlasci u crkvu ne donose dobitke u kladionicama, krstovi obješeni o retrovizore ne čuvaju od saobraćajnih nesreća, krimose ne štite krstovi ni donacije crkvi od smrti ili zatvora, ikone na zidu ne štite kuće, molebani ne donose kišu... Ostroga mi. Bog nije đed Mraz koji ispunjava želje. Molebani za kišu su pagansko nasljeđe. Kao i mnoge druge crkvene procesije. Crkva u Crnoj Gori ne širi vjeru, već sujevjerje. Na sujevjerju, prijetnjama nehrišćanskim božjim kaznama, ponižavanjem vjernika klečanjem i bauljanjem po podovima, zaludili su veliki broj građana Crne Gore i oduzeli im racionalan način razmišljanja. Tako iskrivljenu vjeru koriste za ogromnu političku moć. Plus što su, zahvaljujući pokvarenim političarima, spremnim i za izdaju države radi sopstvene koristi, stekli moć koja je često iznad moći države. Nažalost, kao da su se svi pomirili sa tim i niko ne pokušava pravno da suspenduje ogromna prava, koja su neustavno i nezakonito ostvarili. Na tronu Petra I Petrovića Njegoša i Petra II Petrovića Njegoša danas su nikšićki ponavljač i sarajevska izbjeglica, više nego beznačajne ličnosti. Oni su politički postavljeni, dio su imperijalne politike Beograda, zato podstiču sve što je u funkciji te politike. Revizionizmom se popularišu ideologije iz prošlosti u kojima ne postoji Crna Gora i za koje je Crna Gora dio „homogene Srbije“. Argumentaciju za veličanje zločinaca i saradnika fašista iz Drugog svjetskog rata maskiraju tobožnjom lažnom komunističkom verzijom istorije, što mogu popiti samo lijeni ili plitki umovi. Italijani i Njemci su u vrijeme okupacije Crne Gore i Srbije vodili urednu dokumentaciju, tako da ne postoji ništa lakše nego inostranim arhivama dokazati izdaju i kolaboraciju četnika sa fašistima, kao i njihove zločine. Recimo, Norman Nojbaher, izaslanik Hitlera na Balkanu, u svojim memoarima piše, nakon što je oslobodio Pavla Đurišića iz zarobljeništva i primio ga u svojoj kancelariji, da ga je pitao zašto je pobio toliko muslimana kad ih Srbi smatraju Srbima koji su prevjerili? Na to je Pavle Đurišić odgovorio da su muslimani izrodi koje treba potpuno uništiti. Pavle Đurišić je zločinac, to je svima jasno. To što se on slavi kao junak govori više o onima koji ga slave i njihovom odnosu prema muslimanima i Crnogorcima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817080824_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250817080824_540e262f7f7a02d4533eba620e72377c51874d1585671ef21eef048a312f8df5" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spomenik Đurišiću"><figcaption>REVIZIONIZAM: Spomenik ratnom zločincu, saradniku nacista Pavlu Đurišiću(Photo: Stevo Vasiljević/Pobjeda)</figcaption></figure>  Kad se molebanima priziva kiša kojom bi se pogasili brojni požari po Crnoj Gori, znači li to da se crkva molitvama obraća Bogu da pošalje kišu? Ako nije Bogu, kome se obraćaju? A ako se obraćaju Bogu, znači li to da je suša njegovo djelo? Hoće li tada Crkva Srbije objasniti građanima kojima su izgorjele kuće da je to Božja volja? <h2> „PREBROJAVANJE“ VODE</h2> Ili će političari vlasti i oni koje je teško nazvati novinarima, a bave se tim poslom, pronaći krivca, kako bi se i teška nesreća iskoristila u političke svrhe? Krivi su oni prije jer su sve uništili? Mantra! Naravno, istina nije na njihovoj strani. Pere se sopstvena nesposobnost time što se odgovornost prebacuje na predavgustovsku vlast. Demantuje ih to što je za vrijeme te vlasti Crna Gora bila odmah iza Hrvatske po opremljenosti za gašenje požara. Danas je na začelju. Možete mislite o kakvim političkim diletantima se radi kad potpredśednik Vlade za vanjske poslove Filip Ivanović umjesto da se zahvali na pomoći svim zemljama koje su je poslali, prebrojava koliko je ko prosuo vode i iz koje je zemlje. A poenta je da bi potencirao kako je helikopter iz Srbije izasuo najviše vode, ne pominjući da su, dok se požar toliko raširio da je prijetila opšta katastrofa, tri dana čekali da pozovu međunarodnu pomoć preko NATO sistema uzajamne pomoći. Valjda je bilo bitno da prvo dođe vazduhoplov iz Srbije, kako bi se potencirala „bratska pomoć“ i Srbija kao jedina koja je poslala pomoć. Beskrupuloznost vlasti su insinuacije da požari imaju politički karakter i da protivnici vlasti hoće da stvore haos kako bi destabilizovali vlast. Istina je da crnogorski patriote ne vole sadašnju vlast, da je smatraju najgorom u istoriji Crne Gore, da je smatraju anticrnogorskom, ali i da toliko vole Crnu Goru da je nikada neće uništavati da bi smjenili vlast. Valjda nam nikada nije falilo hrabrosti da se srcem izborimo za slobodu? Podśećanja radi, samo od 1. jula do 8. jula 2017. godine u Crnoj Gori je buktalo više od 240 požara, u Podgorici je tog 12. jula izbilo 67 požara, 14. jula 52, a 15. jula preko 50... Je li tadašnja opozicija izazivala te požare, kad sad optužuje druge? Bolje uporedite koliko su uspješnije gašeni tada požari sa sopstvenim sredstvima, za razliku od danas, umjesto što se služite prljavštinama. Postoje mnoge stvari koje se mogu zamjeriti predavgustovskoj vlasti, ali količina laži koju postavgustovska vlast konstruiše o svom položaju u to vrijeme i žrtve koje su podnijeli prelazi granice dobrog ukusa. Kao i obično, strvinarski su pokušali da iskoriste požare po Crnoj Gori i optuže DPS da je prodao pet kanadera koji su bili u vlasništvu savezne države.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817080824_8484f5e2834001a7f147d19d9951c9bd3b22d162e1ddae9f76c6be6e1248e0f0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250817080824_8484f5e2834001a7f147d19d9951c9bd3b22d162e1ddae9f76c6be6e1248e0f0" data-rendition-name="original" width="859" height="1601" loading="lazy" alt="dps kanaderi"></figure>  Svi su, valjda, IT pismeni, uključujući i nazovinovinare koji obmanjuju javnost, pa je lako preko pretraživača pronaći sudbinu tih pet kanadera. Kanadere je Grcima prodao Slobodan Milošević preko ambasade u Atini, đe je ambasador bio Milan Milutinović, kasnije predśednik Srbije. Kanaderi su iz baze u Zadru 1995. ilegalno stigli u Grčku, a da niko u Jugoslaviji nije znao da su prodati, sem onih koji su bili dio tog posla. Među njima nije bilo nikog iz Crne Gore. Grčki ministar poljoprivrede Stefanos Cumakas potpisao je ugovor u ime premijera Andreasa Papandreua, sa kojim je posao direktno dogovorio Slobodan Milošević. Prodaja je obavljena preko novootvorene of šor kompanije na Kipru za 24,4 miliona usd. Državi je od tih 24,4 miliona usd prebačeno nešto više od 8 miliona. Crna Gora nije ni obavještena o tome ni nakon obavljenog posla. Kao što u tim vremenima skoro nikad nije ni konsultovana za mnoge odluke. Čak je Momir Bulatović, tadašnji predśednik Crne Gore, politički otac današnje vlasti, jednom prilikom rezignirano izjavio „što će nam vlada, što će nam predśednik i rukovodstvo ako se ništa ne pitamo“. Kao da sadašnja vlast, pod palicom Andrije Mandića želi ponovo takvu poziciju Crne Gore sa Srbijom. Posebno što Srbija danas ima na vlasti pravog nasljednika Miloševića, koji ga je i prevazišao u mnogim stvarima. Posebno u despotizmu i autokratiji. Pitao sam prijatelja iz DPS-a zašto ne reaguju na strvinarske laži o kanaderima u tako tragičnoj situaciji izazvanoj požarima, za koju su, u najvećoj mjeri, odgovorni upravo oni koji šire te laži, svojim nemarom, neznanjem ili čak i namjerom. Dobio sam odgovor da ne žele da koriste nesreću i da se prepucavaju u situaciji kada je otac četvoro đece izgubio život, kad ljudi gube imovinu u vatrenoj stihiji i kad gori pola Crne Gore. Većina je u Crnoj Gori davno izgubila ośećaj za čestitost i čojstvo, pa nijesam siguran da će mnogi to pravilno shvatiti. Bojim se da će im ignorisanje laži postati argument.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250817080824_411b0d193e9c6192c4d05467861cc9675bd37bbc75560bfedecf7f835fd576ff.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250817080824_411b0d193e9c6192c4d05467861cc9675bd37bbc75560bfedecf7f835fd576ff" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Požari u okolini Podgorice"><figcaption>VLASTIMA I ZA POŽARE KRIV DPS: Vatrena stihija u okolini Podgoice ne jenjava</figcaption></figure>  Po ko zna koji put se pokazalo da Ministarstvo unutrašnjih poslova nije sposobno da obavlja valjano svoj posao i da su odgovorni za mnogobrojne propuste na bezbjednosnom polju i sada, u aktuelnim vanrednim okolnostima. Jasno je da se radi o ljudima nesposobnim za taj posao, nedoraslim izazovima koji su pred njima, sa karakterom iskompleksiranih, prepotentnih, nadobudnih nesposobnjakovića. Ili, što bi Niče rekao, višak sujete pokazuje manjak pameti. Crna Gora je u stanju raspadanja, neizvjesnosti za budućnost, sa velikim šansama da doživi grčki scenario kada će građanima povjerioci određivati visinu plata, dok se sami građani ponašaju kao nezainteresovani posmatrači.

Nema slobode bez hrabrosti

Nezavisni sindikat Aerodroma Crne Gore podnio je Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv izvršnog direktora Aerodroma Crne Gore, Roka Tolića, i direktora Aerodroma Tivat, Ivana Rakočevića, zbog, kako tvrde, zloupotrebe službenog položaja i ozbiljnog ugrožavanja sigurnosti i bezbjednosti vazdušnog saobraćaja.
U prijavi se navodi da su prijavljeni u kontinuitetu donosili odluke suprotne Zakonu o vazdušnom saobraćaju, internim aktima Aerodroma Crne Gore i međunarodnim standardima, čime je stvorena „direktna i realna opasnost“ po sigurnost putnika, posada, zaposlenih i infrastrukture.
Sindikat ističe da radnje prijavljenih ispunjavaju elemente više krivičnih djela iz Krivičnog zakonika, među kojima su zloupotreba službenog položaja, nesavjestan rad u službi i ugrožavanje javnog saobraćaja u vazdušnom saobraćaju.
Kao neposredan povod navodi se raspoređivanje Ljubomira Jovanovića na poziciju šefa smjene u službi prihvata i otpreme, bez obuka i licenci, protivno međunarodnim standardima vazduhoplovne sigurnosti.&nbsp;
- Sa činjenicom da je tim činom direktno ugrožena sigurnost vazduhoplova, posada, putnika, aerodromskog osoblja, aerodromske infrastrukture te posljedično cjelokupni vazdušni saobraćaj Crne Gore, Jovanović je upoznao izvršnog direktora Tolića i direktora aerodroma Tivat Rakočevića, kao i Agenciju civilnog vazduhoplovstva Crne Gore, bez povratne zakonske reakcije do danas - navodi se u prijavi..
On je već ranije, 15. avgusta, podnio sopstvenu krivičnu prijavu, kojoj se sindikat sada i formalno pridružuje.
Sindikat tvrdi da postoje osnovane sumnje u koruptivne motive, kao i u odmazdu prema Jovanoviću zbog njegovog političkog djelovanja i sindikalnog angažmana.
U prijavi se navodi da slučaj Jovanovića nije izolovan. Prema tvrdnjama sindikata, više zaposlenih obavlja odgovorne poslove na tivatskom aerodromu bez propisanih licenci i obuka – uključujući šefove smjena, stručnog saradnika u službi prihvata i otpreme, kao i zaposlene na check-in-u i kontroli putnika.
Posebno su istakli i slučaj radnika koji je odbio da upravlja vatrogasno-spasilačkim vozilom bez licence, zbog čega je kažnjen.&nbsp;
- Uprava ga je sankcionisala iako je odbio da ugrozi živote putnika, posada i zaposlenih - &nbsp;navodi se u prijavi.
Sindikat tvrdi da su na aerodromu korišćene i stepenice za opsluživanje aviona sa neispravnim kočnicama, dok zaposleni, kako kažu, rade duže od zakonom dozvoljenog radnog vremena, bez zaštitne opreme, adekvatnih uslova za rad i čak bez pijaće vode na platformi gdje temperature prelaze 50 stepeni.
Nezavisni sindikat traži od SDT-a da :
- pokrene hitne istražne radnje;
- pribavi kompletnu dokumentaciju o raspoređivanju šefova smjena te check in službenica i stručnog saradnika, bez licenci, pregleda personalne dosijee, odluke direktora, interne propise i izvještaje o licencama;
- sasluša sve odgovorne osobe na aerodromu Tivat i u Centru za obuku ACG
- utvrdi motive i eventualne koruptivne radnje;
- nakon sprovedenog postupka, podigne optužnicu protiv prijavljenih lica za navedena krivična djela
Predmet prijave odnosi se, kako ističu, &nbsp;na zloupotrebu položaja u privrednom društvu od posebnog značaja za Crnu Goru (aerodrom, kao što je opšte poznato, predstavlja stratešku infrastrukturu države i granični prelaz).
- Postupanje prijavljenih lica dovodi u pitanje ne samo sigurnost vazdušnog saobraćaja, već i međunarodni ugled Crne Gore kao članice međunarodnih vazduhoplovnih organizacija. Posljedice mogu imati ozbiljne ekonomske, sigurnosne i reputacione efekte - navodi se u prijavi.

Nezavisni sindikat Aerodroma podnio krivičnu prijavu SDT-u protiv Tolića i Rakočevića zbog ugrožavanja bezbjednosti vazdušnog saobraćaja

Neaktivnost crnogorske policije i specijalna aktivnost Srpske pravoslavne crkve ali i srpske Bezbjednosno informativne agencije BIA - to su ključni razlozi zbog čega je postavljanje spomenika četničkom zlikovcu Pavlu Đurišiću uspješno i bez peripetija organizovano 7. avgusta u selu Gornje Zaostro. &nbsp; Raspoloživa saznanja više bezbjednosnih izvora ukazuju da su aktivnosti oko podizanja spomen obilježja Đurišiću realizovana pod direktim instrukcijama BIA, koja je sačinila sveobuhvatan plan aktivnosti radi subverzivnog djelovanja na teritoriji Crne Gore. &nbsp; POPOVSKA PODRŠKA &nbsp; Posebno važna bila je aktivnost sveštenika Crkve Srbije. Osim mitropolita Metodija Ostojića - koji je govorio ispred spomenika i osveštao kip ratnog zločinca odgovornog za smrt najmanje 10.000 miuslimanskih žena, staraca i đece – vrlo aktivna je uloga pripala i popu Mijajlu Backoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190832_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250818190832_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="I CRVENA BERETKA I ODORA CRKVE SRBIJE: Mijajlo Backović u akciji"> <figcaption>I CRVENA BERETKA I ODORA CRKVE SRBIJE: Mijajlo Backović u akciji(Photo: Preuzeto: IN4S)</figcaption> </figure>  Prema informacijama Televizije E, nekolicina prisutnih u Gornjem Zaostru, koji su napadali na fotoreportere Pobjede i Vijesti bili su ljdi od povjerenja popa Backovića, nekadašnjeg srpskog padobranca i čovjeka kojem je Beograd znao da povjeri odgovorne poslove. &nbsp;&nbsp; Inače, nekadašnji pripadanik srpske 63. padobranske jedinice, Mijajlo Backović je glavni čovjek bratstva srpske pravoslavne omladine ,,Sveti Pantelejmon“, prvom osnovanom u Crnoj Gori, na Miholjskoj prevlaci. Poznata je Backovićeva uloga u političkom forsiranju svog prijatelja, advokata Dejana Vukšića, i njegovom postavljenju za predsjednika Skuopštine opštine Kotor na rpijedlog koalicije Andrije Mandića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190836_8fec9fb6e7f4e5ddd80eefb22ca7df65d34e57280e2181fdc2b9cd2b2601fa7b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250818190836_8fec9fb6e7f4e5ddd80eefb22ca7df65d34e57280e2181fdc2b9cd2b2601fa7b" data-rendition-name="original" width="481" height="360" loading="lazy" alt="DOBRE VEZE: Dejan Vukšić i Mijajlo Backović dok su bili advokat i anonimni pop"> <figcaption>DOBRE VEZE: Dejan Vukšić i Mijajlo Backović dok su bili advokat i anonimni pop(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Kasnije će Vukšić postati i prvičovjek ANB-a, a danas je savjetnik predsjednika Jakova Milatovića. &nbsp; Ipak, najširoj javnosti pop Backović je poznat po specifičnom prijateljstvu sa srpskom starletom Sorajom Vučetić. &nbsp; To je, međutim, samo dio njegove zanimljive vojno-svešteničke biografije. &nbsp;&nbsp; ,,Pop Backović se pojavljuje i kao organizator izvjesnih „omladinskih pravoslavnih bratstava“; njeguje stajling: pola vojna uniforma, pola sveštenička odora. Pretvorio je posljednjih godina Miholjsku prevlaku u „paramilitarni“ poligon „molepstvija“ za majku Rusiju i Srbiju. Tu se sabiraju srpski i ruski oficiri. Takođe, Backović je nosilac odlikovanja Vazdušno-desantne vojske Ruske Federacije...” Ovo je izvod iz teksta novinara istraživača Vladimira Jovanovića objavljenog još 2022. godine na Anteni M. &nbsp; I to je tek manji dio priče o pozadini akcije postavljanja spomenika četničkom koljaču u selu Gornje Zaostro. &nbsp; ,,MARKUS” VOLI DA BUDE OBAVIJEŠTEN Prema više izvora Televizije E iz bezbjednosnog sektora, akcijom postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću – koju su izveli sveštenici Crkve Srbije - koordinirao je Marko Parezanović, šef BIA za Crnu Goru, preko svojih operativaca iz Berana, Šavnika Danilovgrada i Podgorice. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190836_177d70859fdf6d18f74a09e79e6eca98e745b8e4a0fa470ff3cb2b143997d4e9.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250818190836_177d70859fdf6d18f74a09e79e6eca98e745b8e4a0fa470ff3cb2b143997d4e9" data-rendition-name="original" width="600" height="339" loading="lazy" alt='ZADUŽEN ZA SPECIJALNE POSLOVE: Marko Parezanović alijas ,,Markus" u Skaj prepiskama '> <figcaption>ZADUŽEN ZA SPECIJALNE POSLOVE: Marko Parezanović alijas ,,Markus" u Skaj prepiskama(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Osim što rukovodi operacijama u Crnoj Gori, Parezanović je u bezbjednosnim krugovima poznat po vrlo bliskim vezama sa ruskom službom bezbjednosti, FSB-om, koji ima vrlo jaku mrežu uticaja u Srbiji i Crnoj Gori, kao interesnim zonama Kremlja. Parezanović omogućava, ističu izvori Televizije E, koneciju odnosno povezanost srpske i ruske službe u Crnohj Gori. &nbsp; Nedavno istraživanje srpskih istraživačkih medija ukazuje na veze Parezanovića sa organizovanim kriminalom. &nbsp; Istraživanje KRIK-a pokazalo je vezu bivšeg ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića sa organizovanim kriminalom. Međutim, tu se pominje moćan čovek iz sprskih institucija, načelnik Bezbednosno informativne agencije, Marko Parezanović u „Skaj“ prepiskama poznat kao „Markus“. Kako se navodi u istraživanju,<a href="https://www.krik.rs/policijska-prijava-nebojsa-stefanovic-i-marko-parezanovic-pomagali-saricevom-klanu/" target="_blank"> </a>„Markus“, odnosno Parezanović, trebalo je da pomogne da se izvrši pritisak na sudiju Apelacionog suda Duška Milenkovića, ne bi li osuđeni „narko bos“ Darko Šarić dobio što manju zakonsku kaznu. KAKO JE PROPAO PLAN BIA Izvori Televizije E naglašavaju da je osnovna zamisao BIA plana bila podizanje tenzija između procrnogorskog i prosrpskog bloka u Crnoj Gori koje bi dovelo podizanje tenzija. &nbsp; Prije svega, očekivala se žestoka reakcija suverinstičkih partija DPS-a i Evropskog saveza, ali i pojedinih grupa koje srpski bezbjednjaci, ali i političari srpskih partija u Crnoj Gori, &nbsp;nazivaju ,,komitskim ekstremistima”. Jaasno je da bi bura u Crnoj Gori odgovarala Aleksandru Vučiću koji se bori sa studentskom i građanskom pobunom u Srbiji. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190840_ea65d94e2451671050c3a95c2ac41ffade01c0229fd356c0422fd21907a234bf.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250818190840_ea65d94e2451671050c3a95c2ac41ffade01c0229fd356c0422fd21907a234bf" data-rendition-name="original" width="1200" height="630" loading="lazy" alt='KOORDINIRANA AKCIJA: Navijači Crvene Zvezde ,,Delije" u akciji veličanja ratnog zločinca Đurišića'> <figcaption>KOORDINIRANA AKCIJA: Navijači Crvene Zvezde ,,Delije" u akciji veličanja ratnog zločinca Đurišića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Burna politička situacija u Crnoj Gori donekle bi rasteratilo poziciju predsjednika Srbije jer bi se fokus međunarodne zajednice usmjerio, umjesto na pobunu građana u Srbiji, na dešavanja na crnogorskoj političkoj sceni. &nbsp; Plan se, međutim, nije realizovao kako je zamišljeno. &nbsp; -Crnogorski operatarivci su izvijestili vrh ANB-a da je reakcija dijela vlasti u Herceg Novom, tokom promocije podrške četničkog ratnog zločinca koju su priredili &nbsp;navijača ,,Crvene Zvezde” na Kanli kuli, razočarala organizatore postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću. Pogotovu javno negodovanje pojedinih istaknutih pristalica Novske liste koaj je oslonac vlasti u tom gradu na Crnogorskom primorju – kaže sagovornik Portala ETV i Televizije E iz bezbjednosnog sektora. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190840_654d498a85b1161d878af56c7f299d8d41b5e5ecb4a01fd60fc9e3254b449ebf.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250818190840_654d498a85b1161d878af56c7f299d8d41b5e5ecb4a01fd60fc9e3254b449ebf" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="TAJNI DOGOVOR SA SPAJIĆEM: Mandić i Radunović"> <figcaption>TAJNI DOGOVOR SA SPAJIĆEM: Mandić i Radunović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Objašnjava i zašto nije bilo ni reakcije čelnika srpskih partija koje vladaju parlamentarnom većinom. Prema tom operativcu, izostanak oštre reakcije predsjendnika Skupštine Andrije Mandića i poslanika Milana Kneževića na naredbu uklanjanja spomenika Pavlu Đurišiću rezultat je prethodnog dogovora sa premijerom Milojkom Spajićem. &nbsp; -Dogovoreno je da čelnici parlamentarne većine djeluju sinhronizovano kako ne bi ugrozili evropski put Crne Gore. Takvo uzdržano ponašanje Mandića i Kneževića trebalo je da Evropljanima posluži kao dokaz da oni neće, zbog postamenta Pavlu Đurišiću, ugroziti opstanak Vlade u kojoj učestvuju – ističe izvor naše redakcije. &nbsp; KAD ,,SPAVA” CRNOGORSKI BEZBJEDNOSNI SEKTOR Deset dana od postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću, nejasno je zašto je crnogorsku policiju i službu bezbjednosti iznenadila akcija u Gornjem Zaostru. &nbsp; Izvjesno je da je kip ratnog zločinca Đurišića unešen u Crnu Goru prevoznim sredstvom koje nije kontrolisala ili nije htjela da kontroliče ni granična policija ni Uprava carina. &nbsp; Nemoguće je, ipak, progutati zvaničnu verziju da o postavljenju spomenika u Gornjem Zaostru nijesu znali i niejsu informsali pretpostavljene ni komandir Odjeljenje bezbjednosti Željko Babović, ni načelnik regionalnog policijskog centra Haris Đurđević. Kao što je, u najmanju ruku čudno, da rukovodilac ANB-a za sjever nije imao čan ni posrednu informaciju da javi vrhu službe u Podgorici. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190844_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250818190844_6e91536b1905847ba94ebb937a717197d07519084ce0ab18e6df827524143d1c" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="DA LI JE OBAVIJEŠTEN ILI NE ŽELI DA BUDE OBAVIJEŠTEN: Ivica Janović, direktor ANB-a "> <figcaption>DA LI JE OBAVIJEŠTEN ILI NE ŽELI DA BUDE OBAVIJEŠTEN: Ivica Janović, direktor ANB-a(Photo: Vlada Crne Gore )</figcaption> </figure>  Da li je to bila osmišljena opstrukcija ili baš nesposbnost ljudi iz bezbjednosnog sektora? O tome bi valjalo da se izjasne minstar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović, ali i čelnik Agencije za nacionalnu bezbjednost Ivica Janović. &nbsp; Valjalo bi da se čuju neki smisleni odgovori, ali je već sada jasno da će se čelnici bezbjednosnog sektora radije odlućčiti za nastavak ćutanja. Kada se nema što smisleno reći, možda je i šutnja najbolji odgovor. &nbsp; &nbsp;

Tag: marko-lakic