Magistralni put Cetinje - Podgorica i večeras je blokiran. Građani Cetinja su se okupili u 17.26 sati u mjestu Kruševo ždrijelo gdje će ostati sat, insistirajući na pravdi i odgovornosti državnih struktura nakon dva masovna ubistva u Prijestonici.
Oni ove mirne blokade organizuju više od mjesec svakodnevno organizuju, iskazujućo protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora.
Blokade se organizuju neprekidno kao vid saučešća porodicama stradalih u dva nezapamćena i nerasvijetljena zločina, prilikom čega je živote izgubilo dvadeset troje njihovih sugrađana.
Okupljanja počinju simbolično u 17:26 sati, vremenu kada su se dogodili tragični događaji, i traju sat.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kruševo ždrijelo i večeras blokirano

Nakon tragedije u Medovini, trebalo je izvršiti detaljnu analizu događaja i identifikovati ključne propuste, pa na osnovu tih saznanja razviti sveobuhvatan plan za unapređenje sistema bezbjednosti, koji bi obuhvatio mjere poput poboljšanja sistema nadzora, unapređenja sposobnosti policije i svih drugih službi putem opremanja, vježbi i simulacija, unapređenja saradnje i razmjene informacija između institucija, poboljšanja procedura i sistema obavještavanja građana. To je u razgovoru za Portal Analitika istakao admiral u penziji Dragan Samardžić.
Smatra i da je bilo je neophodno preduzeti mjere na poboljšanju mentalnog zdravlja, prevenciji i edukaciji građanja. 
<h2>Postavlja se pitanje opravdanosti postojanja Biroa za operativnu koordinaciju</h2>
- Ključni problem je izostanak vježbi i simulacija na temu masovnog ubistva, što znači da nijesu naučene važne lekcije iz prošlosti. Velika odgovornost za nepreduzimanje adekvatnih mjera u cilju unapređenja sposobnosti sistema nakon dešavanja u Medovini svakako leži i na Birou za operativnu koordinaciju (BOK). Kao ključna tačka za koordinaciju i operativnu podršku vladinim institucijama, BOK ima obavezu da obezbjedi pravovremene i efikasne reakcije na kritične situacije, te da unaprijedi saradnju i koordinaciju između relevantnih službi. S obzirom na to da se BOK nije sastao nijednom kako bi analizirao situaciju nakon slučajeva Balijagić i Martinović, postavlja se ozbiljno pitanje opravdanosti njegovog postojanja i efikasnosti u ostvarivanju svojih funkcija - ukazuje Samardžić.
Sagovornik Analitike mišljenja je da smanjenje mogućnosti za ovakve događaje ne zavisi samo od razoružavanja, već od uspostavljanja sveobuhvatnog plana za modernizaciju sistema bezbjednosti. 
- Potrebno je kontinuirano analizirati prethodne greške, unapređivati sposobnost kroz opremu, obuku i vježbe, poboljšati saradnju među institucijama i implementirati napredne tehnologije. Takođe, angažovanje stručnjaka EU kako bi se dobile objektivne analize i preporuke za poboljšanje sistema, od ključne je važnosti. Da bi se spriječili budući incidenti, potrebna je sveobuhvatna reforma koja uključuje i razvoj ljudskih resursa, kao i smanjenje političkog uticaja na operativne aspekte bezbjednosti. Ključ za prevenciju sličnih tragedija leži u holističkom pristupu, koji uključuje sve relevantne institucije i organizacije - smatra admiral Samardžić.
Dodaje i da su zahtjevi građana za ostavkama u vrhu policije opravdani. 
- U trenutnoj situaciji, gdje je erozija povjerenja u sistem bezbjednosti postala očigledna, odgovornost je na onima koji donose ključne odluke. Nažalost, umjesto da se usmjere na poboljšanje sistema, lideri su se bavili prebacivanjem odgovornosti i politizacijom, što je dodatno pogoršalo stanje. Kulturu odgovornosti moramo uspostaviti, jer samo na temelju toga možemo očekivati istinske promjene i unapređenje sistema bezbjednosti u Crnoj Gori - ističe on.
<h2>Stanje u Vojsci haotično</h2>
Stanje u sektoru odbrane Crne Gore, kako kaže sagovornik Analitike, može se opisati kao haotično, dok je situacija u Vojsci zbunjujuća. 
- Za haotično stanje u sistemu odbrane odgovoran je, nažalost, ministar, koji je, prema zakonu, najodgovorniji za funkcionisanje ovog sektora. Njegovo ponašanje pokazuje da nije u potpunosti razumio svoju ustavnu i zakonsku ulogu, kao ni ulogu načelnika Generalštaba i Vojske. Ministar je civilnu kontrolu Vojske shvatio kao centralizovanu vlast, u kojoj on odlučuje o svim pitanjima, kontroliše svaki segment i donosi sve odluke. Na taj način, ministar koji se predstavlja kao "demokrata", u stvari je uspostavio autokratski režim - ističe Samardžić.
Kako dodaje, svjedoci smo brojnih zabrana koje je ministar uveo, prepucavanja u medijima i, što je, ističe on, najpogubnije za funkciju ministra odbrane, omalovažavanja i javnih prozivki upućenih oficirima koji su dali značajan doprinos reformi Vojske i njenoj integraciji u NATO.
- Organizacija u kojoj ministar prisvaja sve zasluge za pozitivne rezultate, dok je za negativne odgovoran "neko drugi", lišena je osnovnih principa liderstva. Umjesto da pokaže sposobnost za upravljanje i rješavanje problema, ministar je samo pojačavao negativni "efekat leptira", koji je dovodio do sve većeg haosa, izazivajući zbunjenost unutar same Vojske. Kultura vođenja mora biti temeljena na saradnji i uvažavanju, a ne na personalnim sukobima i politizaciji - poručuje Samardžić.
<h2>Iniciranjem sukoba sa načelnikom Generalštaba, Krapović urušio kredibilitet VCG</h2>
Sagovornik Analitike mišljenja je da su godinu za nama, uprkos brojnim pozitivnim aktivnostima Vojske Crne Gore, obilježili sukobi između ministra odbrane Dragana Krapovića i načelnika Generalštaba Zorana Lazarevića, kao i brojne afere. 
- Sukob koji je ministar bez potrebe pokrenuo u javnosti doveo je do ozbiljne degradacije sistema odbrane i Vojske, gubitka ugleda kako na domaćem, tako i na međunarodnom nivou, te slabljenja morala i kohezije vojne organizacije - ukazuje on.
Kako dodaje, na ovu situaciju dodatno su uticale afere, uz izostanak adekvatne reakcije Ministarstva odbrane. 
- U takvom okruženju, fokus sistema je pomjeren sa ključnih na sporedne zadatke što je, nažalost, rezultiralo slabljenjem borbene gotovosti i operativnih sposobnosti Vojske. Takođe, tokom godine nije donesen nijedan novi strateški dokument, niti su izvršene planirane izmjene Zakona o Vojsci i Zakona o odbrani, iako je to bila obaveza prema Planu rada Vlade - podsjeća Samardžić.
<h2>Kupovina patrolnih brodova nezakonita, povećanje zarada dobar potez </h2>
Od pozitivnih dešavanja, kaže, izdvaja posvećenost i angažovanost Vojske Crne Gore na vježbama, posebno na najvećoj vježbi Alijanse – "Steadfast Defender 24", kao i učešće u misijama i aktivnostima NATO-a, EU i UN-a. 
- Vojska je učestvovala u više akcija spašavanja građana i pružila pomoć u sanaciji posljedica poplava u Šavniku, što je za svaku pohvalu. Takođe, raduje i nastavak modernizacije Vojske, mada s obzirom na raspoloživa finansijska sredstva moglo se mnogo više uraditi, a i prioriteti u nabavci naoružanja nisu u potpunosti usklađeni sa aktuelnim bezbjednosnim prijetnjama i obavezama koje Crna Gora ima kao članica NATO-a - ističe Samardžić.
Posebno, kaže, zabrinjava nezakonita nabavka dva patrolna broda, koja je građane Crne Gore kreditno zadužila za više od 130 miliona eura. 
- Da su se poštovali zakoni i regulative EU, do ovog ugovora sigurno ne bi došlo, a za iznos koji je potrošen na ove brodove, mogla su se nabaviti ne samo dva patrolna broda, već i druga prioritetna sredstva koja bi značajno unaprijedila operativnu sposobnost Vojske i nacionalnu bezbjednost - napominje sagovornik Analitike.
Usvajanje nove Uredbe koja predviđa povećanje plata u Vojsci, od 1. januara ove godine je, kako dodaje, za pohvalu. Međutim, tvrdi da ovo povećanje nije dovoljno da bi vojni poziv postao atraktivan, te da bi se privukao novi kadar i zadržao postojeći. 
- Zabrinjavajuće je što smo u posljednjih par godina, zbog odliva kadra, izgubili četu vojnika, dok je popunjenost nekih jedinica samo 65 odsto. Na konkurse za vojne akademije u inostranstvu niko se ne javlja, a odziv za prijem vojnika po ugovoru je izuzetno slab - navodi on.
Ukazuje da i pored takve, više nego zabrinjavajuće situacije, boji se, kaže, da se neke planirane, a prijeko potrebne izmjene Zakona o Vojsci neće desiti, nažalost iz razloga ličnih ili partijskih interesa ministra. 
- Konkretno, planirano produženje godina rada u službi, koje je od ključne važnosti za sistem sa izrazitim deficitom oficirskog kadra, još uvijek nije realizovano. Prestanak službe sa 55 godina života za oficire, čije školovanje na prestižnim savezničkim institucijama je zahtijevalo značajna ulaganja, predstavlja besmislen i štetan gubitak za sistem i državu. Takav luksuz, rasipanje kadra i sredstava, sebi ne mogu priuštiti ni mnogo bogatije države - podsjeća Samardžić.
<h2>Kredibilitet Crne Gore u NATO narušen </h2>
Smatra da je trenutno stanje u sektoru odbrane rezultat brojnih faktora, a ključni uzrok, ponavlja, leži u lošem rukovođenju. 
- Osim toga, postoje još tri značajna elementa koja dodatno urušavaju kredibilitet Crne Gore među saveznicima i utiču na njen status u NATO-u. Prvo, Crna Gora već više od godinu i po dana nema ambasadora u NATO-u, što je potpuno neprihvatljivo za članicu Alijanse. Dodatno, prije toga, više od dvije godine nijesmo imali ni vojnog predstavnika, što jasno ukazuje na naše stvarne prioritete i posvećenost Savezu - podsjeća Samardžić. 
Kao drugi element izdvaja činjenicu da već četiri godine, otkako je NATO donirao radar za nadzor vazdušnog prostora, Vlada i Ministarstvo odbrane nijesu preduzeli nikakve značajnije korake da ga instaliraju na Bjelasicu i integrišu u NATO Sistem kontrole vazdušnog prostora. 
- Ovim smo značajno oslabili operativne sposobnosti Crne Gore, ali i naših saveznika. Dok saveznici ulažu značajna sredstva kako bi misija NATO-a "Air Policing" učinila vazdušni prostor Crne Gore sigurnim, mi ni nakon četiri godine nismo u stanju izgraditi osnovnu infrastrukturu za radar - naglašava Samardžić.
Podsjeća i da su na Samitu u Vašingtonu prošle godine svih 32 članice NATO-a glasale za uspostavljanje misije NSATU (NATO bezbjednosna pomoć i obuka za Ukrajinu). Crna Gora je, kako dodaje, planirala učešće sa do dva pripadnika VCG, koji bi bili stacionirani u Njemačkoj. 
- Međutim, postoji značajno kašnjenje u donošenju odluke o našem učešću. Savjet za odbranu i bezbjednost još uvijek nije razmatrao predlog ove odluke, a konačnu odluku donosi Skupština Crne. S obzirom na to da je Predlog odluke o učešću u misiji EU za podršku Ukrajini (EUMAM) više od četiri mjeseca "uskladišten" u ladici stola predsjednika Skupštine, upitno je kad će i da li će Skupština usvojiti Odluku za učešće u misiji NSATU - kaže on.
Navodi i da Crna Gora za 2024. nije izdvojila obećana dva procenta BDP-a za sistem odbrane što, kako kaže, uz probleme u funkcionisanju Savjeta za odbranu i bezbjednost, stanje u ANB-a, te eroziju sistema bezbjednosti, dovodi do toga da je status Crne Gore u NATO-u ozbiljno poljuljan.
- U okviru sistema odbrane i bezbjednosti, nažalost, najveći dio energije troši se na marketing i populizam, dok se ključnim pitanjima bavi malo ko. Rukovođenje ovim sistemom je praktično u rukama jedne političke stranke, koja je državne interese podredila partijskim, postavljajući partijske kadrove na ključne pozicije, koji često nemaju osnovne sposobnosti za funkcije koje obnašaju. Ovakva politika dodatno destabilizuje sektor odbrane i bezbjednosti, a time i poziciju Crne Gore u NATO savezu - zaključuje Samardžić.

Samardžić: Dio krivice za masovno ubistvo na Cetinju snosi BOK, mora se uspostaviti kultura odgovornosti

Političarima smo poslali poruku da naša grupa nije teren za njihove intimne prepirke, i da smo, što se nas tiče, tu da bismo istakli da nadležni treba da preduzmu odgovornost - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, &nbsp;student iz neformalne grupe „Kamo Śutra“ &nbsp;Danilo Guberinić.
Zahvalio se u ime studenata okupljenih u grupu ,,Kamo śutra” svim potpisnicima pisma podrške. Pismo je potpisalo više od 130 profesora i saradnika u nastavi sa više crnogorskih univerziteta, te više od 200 slikara, muzičara, dramskih pisaca, i saradnika, i uopšte kulturnih stvaraoca, koji traže odgovornost zbog masovnog zločina na Cetinju koji se dogodio 1. januara.
Tolika podrška je vjetar u leđa za studente, kaže Guberinić, a samim tim i dokaz da su krenuli pravim putem i da su svi ciljevi i zahtjevi, kako kaže, ispravni.
- Trudimo se da odolijevamo pritisku, i da istrajemo u onome što je naš cilj, a to je da nadležni preuzmu odgovornost. Naša grupa je u potpunosti apolitična i ne zastupamo nijednu političku partiju, niti bilo koju kriminalnu grupu. Poslali smo poruku svim političarima da naša grupa nije teren za njihove intimne prepirke - rekao je Guberinić - a u kontekstu poruka koje se na njihov račun ovih dana čuju sa adrese Demokrata - čiji su funkcioneri u vrhu bezbjednosnog sektora.
<h2>Istrajaće</h2>
Drugi protest studenata zakazan je za 16. januar u 19.30 sati. Guberinić se nada da će institucije reagovati i da će njihovi zahtjevi biti ispunjeni, a ako se ogluše, mladi će, kaže, istrajavati sve do ispunjenja zahtjeva.
Inicijativa neodređene grupe studanata koji će navodno tražiti smjenu gradonačelnika Cetinja, kaže Guberinić, je vijest za koju nijesu sigurni odakle je potekla.
- Svi naši zahtjevi su dostupni na svim našim društvenim mrežama, na našim stranicama, tako da pozivamo građane, još jednom, da prate naš rad, naše društvene mreže, gdje će biti objavljene sve informacije, i svi zahtjevi koje mi zastupamo - istakao je Guberinić.
<h2>Još nema zvaničnog stava Studentskog parlamenta</h2>
Pojedini mediji su objavili da Studentski parlament Univerziteta Crne Gore ne podržava proteste organizacije „Kamo Śutra“. Guberinić kaže da još nikakvu zvaničnu &nbsp;informaciju nijesu dobili od Studentskog parlamenta.
- Vrlo smo svjesni svega što se trenutno dešava u društvu, i da je većina, ne samo mladih, već i starijih građana jako uplašena, osjećaju strah da izađu na ulice. Mi bismo ih pozvali na miran protest, dostojanstven, da istrajemo u našim odlukama, da pravda bude sprovedena, i samim tim istrajemo u onome što smo zacrtali - poručio je on.
Za drugi protest je planirana mirna šetnja od MUP-a do Vlade, a i na tom protestu će, dodaje on, ponovo biti saopšteni zahtjevi te organizacije. Vjeruje i da će podrška građana biti još veća.
- Čelnici Vlade su nas i te kako čuli! Sad da li žele da nas čuju, da li žele da uvaže naše zahtjeve, nadamo se da žele, nadamo se da ih razmatraju, ili da će u što kraćem roku biti dio razmatranja na nekoj od sjednica - zaključio je Guberinić.
&nbsp;Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZd0EOggab24&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Guberinić: Podrška nam je ogroman vjetar u leđa, dokaz da smo krenuli pravim putem i da su ciljevi i zahtjevi „Kamo śutra“ ispravni

Cetinje: dva masovna ubistva, 22 žrtve u dvije i po godine.
Avgusta 2022, Vuk Borilović ubio je 10 osoba, uključujući dječake Marka i Mašana, a šestoro ranio lovačkom puškom za koju je imao dozvolu.
Januara 2025, Aco Martinović je, pištoljem u nelegalnom posjedu, usmrtio 12 osoba, među kojima dječake Jovana i Vukana, dok je još četvoro ranio.
Borilović je ubijen 45 minuta nakon što je počeo ubistveni pohod, Martinović je izvršio samoubistvo šest sati nakon ubistva prvih žrtava.
U prvom slučaju na Cetinju je bilo 12 policajca u drugom devet.
I Borilović i Martinović su ranije prijavljivani zbog nasilja i posjedovanja ilegalnog oružja.
Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava i Centar za ženska prav pitale su nadležne šta se od 2022. do danas promijenilo u sistemu bezbjednosti na Cetinju.
Da li se išta uradilo između ova dva masovna ubistva u sferi kontrole oružja gdje je iniciran "Markov i Mašanov zakon"?
Tek nakon drugog masakra vlast je najavila hitne mjere - novi zakon, kontrole, oduzimanje oružja.
U Crnoj Gori ima preko 100 hiljada komada legalnog i do 80 hiljada nelegalnog oružja. Broj onih koji legalno posjeduju oružje je u porastu.
Crna Gora ima 620 hiljada stanovnika.
<h2>O kontroli oružja nakon drugog masakra</h2>
Nakon prvog masakra 2022. nevladine organizacije i pojedinci apelovali su da se preispitaju dozvole za nošenje oružja i da se smanji količina oružja, posebno ilegalnog.
I pored apela, broj osoba sa dozvolama za posjedovanje oružja je porastao tokom poslednje dvije godine - sa 67.545 u 2022. na 69.593 u prošloj.
Dva dana nakon drugog masakra, iz januara ove godine, premijer Milojko Spajić je najavio donošenje novog zakona o oružju.
Njime će se, kako je najavio, provjeriti sve postojeće dozvole za legalno oružje, uvesti drakonske kazne za nelegalno posjedovanje a na provjeri će biti i rad lovačkih društava.
Dao je rok od dva mjeseca da se vrati nelegalno oružje bez pravnih posljedica. Najavljena je i anonimna telefonska linija za prijavu ilegalnog oružja, uz mogućnost nagrade za onog ko prijavi.
<h2>Radulović: Populizam ne rješava sigurnosne propuste</h2>
Pravnik Veselin Radulović poručuje da svako ko misli da se slični zločini mogu spriječiti izmjenama Zakona o oružju, na najavljeni način, obmanjuje javnost.
- Ili nema namjeru da se ozbiljno bavi ovim problemom ili nema pojma o čemu govori - navodi Radulović za Radio Slobodna Evropa.
Ukazuje da ni osam dana od zločina policija još nije utvrdila od koga je ubica Martinović nabavio nelegalno oružje i veliku količinu municije.
- U gradu veličine Cetinja (nepunih 15 hiljada stanovnika), profesionalna policija bi to otkrila već prvog dana, pod uslovom da rukovodstvo to zaista želi - rekao je Radulović.
Radulović je mišljenja da se u ovom slučaju svjedoči ili krajnje neprofesionalnom rukovodstvu bezbjednosnog sektora ili ljudima koji prikrivaju podstrekače i pomagače ubice.
- Tim problemom premijer treba da se pozabavi – ako i sam ne pripada jednoj od navedenih grupa. Taj problem sigurno neće riješiti izmjena Zakona o oružju - istakao je on.
<h2>Nadležni se oglušili o Markov i Mašanov zakon</h2>
Novi masakar na Cetinju aktuelizovalo je inicijativu donošenja "Markovog i Mašanovog zakona".
Inicijativa, pokrenuta 2023, godinu nakon prvog masovnog ubistava na Cetinju, nazvana je po dječacima, braći, koja su tada ubijena.
Ona predviđa rigoroznije kazne za nasilnike, detaljne psihološke procjene i automatsko oduzimanje oružja od lica sklonih nasilju.
Inicijativu je pokrenula Maja Ljiljanić Popović, sestra jedne od žrtava Borilovićevog masakra 2022.
Na pokretanje se odlučila nakon što je TV E septembra 2023. prikazala dopise koji pokazuju da su nadležni ignorisali zakonsku obavezu oduzimanja oružja Boriloviću zbog nasilništva.
Otkriveno je da je cetinjska policija nakon podnošenja krivične prijave protiv Borilovića u julu 2022, zbog napada na kolegu, poslala dopis filijali MUP-a na Cetinju da se Boriloviću oduzme oružje ali da nije ništa preduzeto.
- Da mu je oduzeto oružje, izbjegla bi se tragedija ovolikih razmjera - kazala je tada Ljiljanić Popović.
Inicijativu je podržalo 4.290 građana na online platformi.
Potrebno je tri hiljade potpisa da bi se inicijativa predala Vladi a šest hiljada da bi se predala Skupštini i time postala formalna.
RSE je uputila dopis Vladi i Ministarstvu unutrašnjih poslova sa pitanjem šta je preduzeto po pitanju ove inicijative i da li je tačno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pet mjeseci ignoriše njihove apele za susretom.
Odgovori do objave teksta nisu stigli.
<h2>Protesti i zahtjevi javnosti</h2>
Bez odgovora su ostala i pitanja rodbine i građana Cetinja sa protestne šetnje iz oktobra 2023, organizovane zbog propusta policije tokom masakra.
Oni su, između ostalog, pitali su zašto Boriloviću nije oduzeto oružje, uprkos podnijetoj krivičnoj prijavi i zašto niko od nadležnih nije podnio ostavku.
Upozorili su i da ništa nije urađeno kako bi se spriječilo da se slični događaji ponove.
A kada se tragedija sličnog scenarija ponovila u januara ove godine, održani su novi protesti sa kojih su zatražene ostavke čelnika u sektoru bezbjednosti.
Sa protesta od 5. januara zatražena je i demilitarizacija društva, oduzimanje oružja i stroža kontrola, vraćanje građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u školama.
Ostavke političkog rukovodstva bezbjednosnog sektora zahtijeva i gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković.
On je za 10. januar zakazao hitnu sjednicu lokalnog parlamenta sa koje će se zatražiti nezavisna međunarodne istraga kako bi se utvrdili eventualni propusti u radu bezbjednosnog sektora.
Pravnik Radulović za RSE navodi da ukoliko rukovodeći kadar, odgovoran za kolaps sistema bezbjednosti, ostane na pozicijama, biće jasno da je najava izmjena zakona populistička priča.
- To bi značilo da su fotelje nesposobnih važnije od života građana i djece Crne Gore koju monstrumi ubijaju - rekao je Radulović.
Vijeće za nacionalnu bezbjednost na sjednici od 3. januara nije razmatralo sprovođenje istrage o postupanju policije kada je ubijeno 12 ljudi.
Premijer Spajić je na pitanje o smjeni ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, kazao da će se rad ministra vrednovati kroz buduće rekonstrukcije Vlade.
Nakon masakra koji je počinio Borilović 2022. niko nije podnio ostavku.

Između dva masakra na Cetinju ignorisani apeli za strožu kontrolu oružja

Zamislite da je ispred policije formiran tim stručnjaka sastavljen od vrhunskih istražitelja kriminalista, kriminologa, psihologa i psihijatara i profesora kriminalistike sa ciljem da se analiziraju teška ubistva, serijska i masovna ubistva počinjena u posljednjih pet godina. Takva analiza pružila bi nekoliko bitnih odgovora, ali i omogućila okvir za djelovanje u svim budućim potencijalnim događajima. Naravno da se ovakav scenario neće desiti, jer ministri koji se nalaze na čelu više vode računa o nekim manje bitnim stvarima poput političkog upošljavanja nego o stručnim i naučnim elementima. Do tada, dok se ovakvi događaji ne počnu institucionalno analizirati i na temelju takvih analiza djelovati, bavićemo se posljedično i medijski analizirati svaki naredni, kaže u intervjuu Pobjedi ekspert za bezbjednost dr Sandi Dizdarević, docent na predmetima Kriminalistička psihologija i Kriminalistički intervju. Ističe da je pitanje ostavke ministra pitanje moralnog i etičkog kodeksa. Kako je, po Vašem mišljenju, reagovala policija na Cetinju? Priče o nedovoljnom broju policajaca na terenu, iako su objektivne, ne mogu biti opravdanje, pogotovo na Cetinju, gdje je situacija već duže vrijeme izuzetno napeta zbog sukoba kriminalnih klanova. Jeste li saglasni? DIZDAREVIĆ: Već dugo policija Crne Gore ima gorući problem koji se odnosi na nedostatak policijskih službenika u operativnom smislu, što otežava operativnost i postizanje određenog nivoa sigurnosti s jedne strane, dok s druge strane, neki koncepti se ne mogu nikako provoditi. Međutim, kada su u pitanju okupljanja i blagdani visokog rizika poput Nove godine, koncerata ili drugih događaja, neophodno je bilo planirati cjelokupno raspoloživo ljudstvo kao ad hock reakciju na eventualno narušavanje javnog reda i mira, ili kriminalnih događaja. Takva planiranja se ne smiju raditi „reda radi“, već primarno na temelju analitičkih procjena. S druge strane, sama činjenica neupošljavanja policijskih službenika koje se, koliko je meni poznato, opravdava nedostatkom prostora na Policijskoj akademiji je zapravo političko propuštanje dužnih i obaveznih radnji, koje u krajnjoj instanci mogu imati dalekosežne posljedice. Pitanje sukoba kriminalnih klanova ili, možda bolje kazano, sukobljenih mafijaških grupa, jer one imaju sve elemente mafije, puno je kompleksnije i borba protiv takvih vidova kriminaliteta ne može i ne smije uključivati samo policiju, već sinhronizirano djelovanje obavještajnih, kontraobavještajnih, sigurnosnih, pravosudnih i policijskih tijela. Policija u tom segmentu može i treba djelovati, ali ako to radi sama, bez koordinacije sa ostalim službama, efekti će biti loši.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010610010_11cb9fc13c368e1ac1d5a12b828f45b1fec8d5afb37cd7677dfce8b5ad4de679.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025010610010_11cb9fc13c368e1ac1d5a12b828f45b1fec8d5afb37cd7677dfce8b5ad4de679" data-rendition-name="original" width="900" height="563" loading="lazy" alt="Sandi Dizdarević"> <figcaption>Sandi Dizdarević(Photo: Stop kadar)</figcaption> </figure>  Zločinac je uspio da u kafani ubije četiri osobe, potom pređe na drugi kraj grada i tamo nastavi svoj krvavi pohod, ubijajući porodicu vlasnika kafane, njihovu djecu, čak i sestru. Prema zvaničnoj tvrdnji Tužilaštva, zločin se desio ukupno na pet lokacija. Gdje je bila policija tokom ovih događaja? DIZADREVIĆ: Teško je pružiti objektivan odgovor na to pitanje. Dozvolite mi da hipotetički postavim određenu situaciju i pokušam odgovoriti. Ako je u vrijeme, prije i u toku kriminalnog događaja na terenu bilo nedovoljno policajaca, onda je teško da nakon prve zaprimljene informacije pokrijete svih pet lokacija, osobito ako analizirate profil ubice, njegovo kretanje i akte ponašanja prilikom ubilačkog pohoda. Međutim, da je urađena analitička procjena neposredno prije Nove godine i napravljena određena predikcija koja se, nažalost, rijetko radi ili se radi tek da postoji, broj i raspored policajaca u gradovima bi možda bio drugačiji. Pola sata, koliko se u medijima govori o ubilačkom pohodu, sa aspekta vremenskog okvira se čini predug period za reakciju, ali sa aspekta policijskog djelovanja u okviru mjera prve intervencije, a koje obuhvataju: dolazak na lice mjesta po prijavi, provjeru tačnosti navoda prijave, prikupljanje informacija i dostavljanje informacija operativnom dežurnom, te promptno djelovanje s ciljem lociranja osumnjičenog, zahtijeva izuzetno umijeće i koordinaciju. Uloga policije, svakoga ponaosob, morat će biti predmet unutrašnje istrage. Šta će istraga pokazati, vidjet ćemo u narednom periodu. Kako je moguće da pomahnitali ubica prođe cijeli grad i počini masakr na više lokacija, a da ga niko ne zaustavi? Je li ovo dokaz da imamo neefikasan bezbjednosni aparat? Da li ministar unutrašnjih poslova mora da podnese ostavku? DIZADREVIĆ: Sam kriminalni događaj, prema definicijama unutar kriminalističke psihologije, definiše se kao masovno ubistvo, jer između ubistava nije postojalo ono što mi u operativnoj kriminalističkoj psihologiji nazivamo „period hlađenja“. Kada ispred sebe imate slučajeve masovnih ubistava, metodom analogije i strukture samog osumnjičenog u većini slučajeva se pokaže da se radi o psihopatološkim osobama. Motivacija kod ovakvih osoba za počinjenje krivičnog djela može biti potpuno banalna, ali u većini slučajeva je ona u domenu psihopatologije. Njegov mehanizam okidač može biti banalan povod, ali sami akti ubistva, pokušaja ubistava koje je počinio, kao vrijeme učinjenja između ubistava, geografske lokacije (geografski profil) pokazuju postojanje veoma intenzivnog psihopatološkog pokretača sve dok se ne ispune njegovi psihopatološki postavljeni ciljevi. Pitanje profiliranja pojedinca i pravljenja predikcije njegovog budućeg ponašanja je jedna od najtežih disciplina koje se, nažalost, ne primjenjuju niti su prihvaćene u policijama zapadnog Balkana. Profil pojedinca je puno teže odrediti jer svaki pojedinac, a osobito kriminogena osoba, matematička je enigma, za razliku od više istih ili sličnih osoba koje su predmet opservacije. Šta želim kazati? Ovakvi slučajevi, nakon što ih policija detektuje, a i ovo lice je detektovano ranije, moraju postati predmet rada i opservacije drugih službi poput psiholoških i psihijatrijskih ustanova. Njihov boravak na slobodi onemogućava preventivno djelovanje policije, već reaktivno, a to znači tek kada se nešto desi. Sigurnosni aparat Crne Gore nije samo neefikasan, on je devastiran i premrežen dijelovima kriminogenih mreža što pokazuju nekolicine operativnih podataka iz SKY Ecc, političkim i obavještajnim mrežama, i na kraju dijelom časnih i poštenih policajaca, obavještajaca, analitičara koji su, nažalost, prepušteni sami sebi. Pitanje ostavke ministra je pitanje moralnog i etičkog kodeksa. Međutim, sama činjenica da se radi o političkim personama veoma često pokušavam ne odgovarati na ovakva pitanja jer su nauka i struka odavno degradirani i zapostavljeni upravo od onih kojih dolaze na čelo ministarstava unutrašnjih poslova. Zašto policija nije djelovala preventivno, posebno jer je, prema pouzdanim informacijama, ubica koji je već bio procesuiran zbog nelegalnog držanja oružja i nasilničkog ponašanja, očigledno bio inspirisan Borilovićem, pa ga je čak i pominjao? DIZDAREVIĆ: Ako je policija imala informaciju neposredno prije samih akata ubistava da je osumnjičeni narušavao red i mir, a time i iz ranijeg perioda raspolagala informacijama o nelegalnom posjedovanju oružja i nasilničkom ponašanju, onda je bila dužna istog privesti i zadržati najmanje 24 sati, osobito ako je isti bio pod dejstvom alkohola i/ili opojnih droga. Međutim, ako osumnjičeni nije narušavao javni red i mir, već su se akti ubistva desili, pa policija onda zaprimila informaciju, onda ne možemo govoriti o preventivnoj ulozi i potrebi policije. Da bi bilo jasnije, obrazložit ću i jednu i drugu situaciju. Ako je osumnjičeni ranije procesuiran za nasilničko ponašanje, i nelegalno držanje oružja, njemu je sud izrekao odgovarajuću kaznu, nakon koje je slobodan građanin. Policija ga u takvim slučajevima ima u svojim operativnim bazama, i dužna je obratiti pažnju na ovakve osobe prilikom svakog izlaska na teren odnosno mjesto gdje navedeno lice stanuje i kreće se. Međutim, to ne daje pravo niti obavezu policijskom organu da ovakvo lice nadzire non-stop, jer se radi de fakto i de jure o slobodno licu koje je zakonski sankcionisano i koje je izdržalo svoju kaznu. Druga situacija je ako je policija neposredno prije akata ubistava (antideliktum stadijum) imala informacije da navedeno lice koje je presuđeno, a osobito za nezakonito posjedovanje oružja i nasilničko ponašanje, konzumira alkohol na javnom mjestu, onda je to lice moralo biti privedeno, i tada bi se moglo govoriti o preventivnom djelovanju. Treća situacija koja se može postaviti i razmatrati jeste da je policija raspolagala informacijama da je osumnjičeni inspirisan Borilovićevim ponašanjem i aktima, da je eventualno takve inspiracije verbalno ispoljavao u javnosti, da je objavljivao na društvenim mrežama, e onda bismo mogli govoriti o propustima kriminalističko-obavještajnih i obavještajnih jedinica. Je li moguće da ništa kao društvo nijesmo učinili i da je država opet dozvolila da se ponovi Medovina? DIZDAREVIĆ: Nažalost, nemamo dovoljno razvijenu svijest da čitamo naučna i stručna djela, i literaturu. Da čitamo, vidjeli bismo brojne radove koji upozoravaju na ovakve slučajeve. Ne mislim ovdje samo na profesionalne službenike, već na cjelokupno društvo. Hajde da i ovdje postavimo jednu situaciju i objasnim istu. Zamislite da je ispred policije formiran tim stručnjaka sastavljen od vrhunskih istražitelja kriminalista, kriminologa, psihologa i psihijatara i profesora kriminalistike sa ciljem da se analiziraju teška, serijska i masovna ubistva počinjena u posljednjih pet godina. Takva analiza pružila bi nekoliko bitnih odgovora, ali i omogućila okvir za djelovanje u svim budućim potencijalnim događajima. Naravno da se ovakav scenario neće desiti, jer ministri koji se nalaze na čelu više vode računa o nekim manje bitnim stvarima poput političkog upošljavanja nego o stručnim i naučnim elementima. Do tada, dok se ovakvi događaji ne počnu institucionalno analizirati i na temelju takvih analiza djelovati, bavit ćemo se posljedično i medijski analizirati svaki naredni.

Martinović je morao biti pod nadzorom

Više hiljada ljudi protestovalo je u Podgorici i na Cetinju, četiri dana nakon drugog masakra na Cetinju u posljednje dvije i po godine, tražeći ostavke ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade i koordinatora sektora bezbjednosti Alekse Bečića, demilitarizaciju društva, promjenu odnosa policije prema građanima i povratak predmeta građansko obrazovanje u školski sistem.
Vesna Pejović je u masakru na Cetinju u avgustu 2022. godine, kada je napadač ubio 10 osoba, izgubila dva unuka i kćerku. Za Glas Amerike je rekla da im je država okrenula leđa nakon tragedije.
- Mi smo u prvoj tragediji izgubili kćerku i dva unuka, i dobroga (prijatelja) Mitra koji je pokušao da spasi moju đecu… U prvom trenutku dešava se šok, nevjerica, mislite da će da dođu odnekud. Kako je vrijeme prolazilo, bol je bio sve veći, a država je okretala glavu od svega ovoga. Nisu bili ljudi - rekla je ona.
Pejović je rekla da “prilikom njihove nesreće policija nije uradila ništa, no su na 50 metara od manastira stojali kao kukavice dok su zvjerski ubijani”.
- Četrdeset pet minuta je monstrum usred grada ubijao građane. Svi su nam okrenuli leđa. Političari samo sjede u krvavim foteljama. Kako koji dan, u Crnoj Gori je krv do koljena. Nema dalje. Ubijanje djece je dno države. S tim treba da se stane - rekla je Pejović koja je protestovala juče na Cetinju poslije drugog masakra, u kojem je ubijeno 12 osoba.
Oko 1.500 građana okupilo se na protestu na Cetinju, gdje su paljenjem svijeća uz simboličnih dvanaest minuta tišine odali poštu stradalim sugrađanima i zatražili hitne ostavke Šaranovića i Bečića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 45.1092%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgradani-se-okupljaju-na-cetinju-da-bi-odali-pocast-i-zapalili-svijece-za-stradale-u-tragediji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Noseći transparente koji aludiraju na krvave ruke vlasti, okupljeni su poručili da vlast smatraju krivom za novi stravični zločin koji se dogodio na Cetinju, dvije i po godine nakon masakra iz 2022. u kome je stradalo deset osoba, uključujući dvoje djece.
Građanska aktivistkinja Maja Gardašević rekla je da na protest nije došla na poziv bilo koje partije ili firme, već kao slobodna građanka.
- Došli smo da tražimo odgovore, prije svega zbog čega se dogodio po drugi put masakr na Cetinju, kad su opet stradala dva nedužna djeteta - rekla je i upitala zašto na komemorativnoj sjednici nije bilo većine članova Vlade.
Ona je takođe upitala vladu što su preduzeli nakon prvog krvavog pira i da li su uzeli u obzir razmatranje Markovog i Mašanovog (dječaci stradali u masakru 2022.) zakona, te da li je neko okrenuo glavu za tim nakon prvog puta.
- Nije, jer da jeste, ne bismo danas bili ovdje - rekla je i dodala da traže od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića da im se ne izvinjava, već da podnese ostavku.
Vuk Iković je rekao da “ako se drugi put dešavaju ove stvari, postoji neorganizovanost sektora bezbjednosti i građani ne mogu bezbjedno da se osjećaju u svom domu i dvorištu”
Iković je rekao da su “ovo samoorganizovani građani koji iskazuju bunt, nezadovoljstvo i traže da se uvede odgovornost”.
- Ako neko hoće da preuzme funkciju, poziciju moći i odlučivanja, mora da preuzme odgovornost. Podsjetiću vas da za ovakve stvari u iole uređenoj državi ostavka slijedi istog dana, a ne da građani traže ostavke. Ako je neko odgovoran, on će da podnese ostavku za ove stvari jer ovo je rezultat neorganizovanosti i nerada - rekao je Iković.
<h2>Veliki skup u Podgorici, zatražene ostavke Šaranovića i Bečića</h2>
Više hiljada građana okupilo se u nedjelju veče ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova u Podgorici, tražeći ostavke Šaranovića i Bečića, demilitarizaciju društva, promjena pristupa policije prema građanima i povratak Građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u školama.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbrojni-gradani-se-okupljaju-ispred-mup-a-becicu-saranovicu-scepanovicu-ajte-polako&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Protest u Podgorici počeo je odavanjem počasti stradalima u prijestonici sa dvanaest minuta tišine, nakon čega su okupljeni zatražili ostavku ministra unutrašnih poslova i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu, koje smatraju odgovornim za lošu reakciju policije na Cetinju.
Noseći transparente “Tuga, revolt, bijes, nema nazad”, “Raspad sistema, opasnost za sve”, “Bečiću i Šaranoviću, ajte polako”, “Kad po igračkama krv pada, bijes vlada”, okupljeni su uzvikivali “Ostavke”, “Ubice”, “Ruke su vam krvave” i “Bečiću, Vučiću”.
Jedan od organizator protesta, student Milo Perović, podsjetio je na prošlogodišnju izjavu ministra Šaranovića koji je svog prethodnika pozivao na odgovornost zbog propusta tokok masovnog ubistva na Cetinju 2022.
- Zato, u ime neformalne grupe studenata Kamo sjutra mi sada tražimo od vas, ministre unutrašnjih poslova i potpredsjedniče Vlade za odbranu i bezbjednost isto. Zahtijevamo ostavke. Budite fer i korektni, u vaše vrijeme su stradali nedužni građani. Vi ste ti koji treba da nas štitite. Niste uspjeli u tome i zato dajte ostavke - rekao je Perović.
U zahtjevima neformalne grupe studenata “Kamo śutra?", koji su pročitani ispred zgrade MUP-a, navedeno je da je "ostavka moralni čini i simboličan gest koji vraća povjerenje građana u vlast i kojom se pokazuje spremnost da se preuzme odgovornost za posljedice nastale tokom političkog vođenja".
"Nesposobnost da se obezbijedi sigurnost građana i propusti za preuzimanje odgovarajućih mjera razlog su zbog kojeg se traži odgovornost za gubitak života. Potrebno je da bezbjednosni sektor ne bude partijski plijen, već resor koji vode stručnjaci", navedeno je u obrazloženju prvog zahtjeva.
Zatražena je i "demilitarilizacija društva", oduzimanje i uništavanje ilegalnog i skrivenog oružja, kao i revidiranje svih dodijeljenih dozvola za posjedovanje oružja kroz policijsku provjeru lica koja posjeduju oružje i ozbiljne, a ne samo fomalne, psihijatrijske i druge ljekarske preglede na godišnjem nivou”.
Zahtjevima neformalne grupe studenata “Kamo śutra?", pridruženi su i raniji zahtjevi Akcije za ljudska prava i Centra za ženska prava koji se odnose na "proglašenje moratorijuma na izdavanje dozvola za posjedovanje oružja do izmjene Zakona o oružju".
Zatraženo je i onemogućavanje zakonite kupovine oružja bez prethodne dozvole za držanje oružja, kao i pooštravanje uslova za posjedovanje lovačkog oružja i jača kontrola streljačkih klubova koji "građanima izdaju članske karte i fiktivne potvrde samo da bi lakše dobili dozvolu za nošenje oružja".
Jedan od zahtjeva odnosi se na uvođenje visokog mjesečnog poreza na posjedovanje i držanje oružja.
Organizatori protesta, neformalna grupa studenata, ranije su saopštili da "kolektiv crnogorskih studenata nema veze sa bilo kojom političkom partijom i protest organizuju bez ikakvih partijskih upliva".
Oni navode da je “Kamo śutra?” neformalna grupa studenata sa različitih crnogorskih fakulteta, okupljena oko zajedničke potrebe za sigurnijim i boljim životom čitavog društva.
Aco Martinović ubio je 1. januara na Cetinju na pet lokacija dvanaest bliskih rođaka, kumova i prijatelja, uključujući i dvoje djece, nekoliko sati prije nego što je, prema policijskih izvještajima, izvršio samoubistvo.
Čelnici policije saopštili su da je u trenutku zločina u gradu bilo prisutno samo nekoliko policajaca, pravdajući se da je glavnina policije bila angažovana u gradovima koji su organizovali doček Nove godine na trgovima.
Premijer Milojko Spajić najavio je, nakon sjednice vijeća za nacionalnu bezbjednost, donošenje novog zakona o oružju, koji će preispitati postojeće dozvole za legalno oružje i propisati drakonske kazne za posjedovanje i nošenje nelegalnog.
On nije htio direktno da odgovori na pitanje hoće li tražiti ostavku ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, navodeći da svi koji se bave zahtjevnim političkim poslovima treba da osjećaju neku vrstu moralne odgovornosti za sve što se dešava.

Pejović: Država nam je okrenula leđa, političari sjede u krvavim foteljama

Tragedija koja je 1. januara potresla Cetinje i cijelu Crnu Goru, gdje je u masovnom ubistvu koje je počinio Aleksandar Martinović izgubljeno 12 života, ostavila je duboke rane u cijelom društvu. Ovaj stravičan događaj otvorio je brojna pitanja o uzrocima nasilja, psihološkom stanju pojedinaca i zajednice, ali i o tome kako kao društvo možemo raditi na prevenciji sličnih tragedija.
Ovim povodom, za Portal Analitika komunikolog i psiholog Radoje Cerović ukazuje kako da bolje razumijemo psihološke faktore koji mogu dovesti do ovakvih ekstremnih situacija, kakve posljedice ovakvi događaji ostavljaju na društvo, ali koje je korake potrebno preduzeti kako bismo se kao društvo suočili s ovom situacijom i prevenirali buduće slične tragedije.
Koji psihološki faktori mogu dovesti do toga da pojedinac počini masovno ubistvo, kako je izvršio Aleksandar Martinović na Cetinju 1. januara? 
Cerović: Prvo ne smijemo zaboraviti da populacija sa psihijatrijskim tegobama nije statistički “opasnija” od onih koji nemaju nikakvu dijagnozu. Naprotiv, kada insitucionalni mehanizmi funkcionišu kako treba ovi slučajevi se mogu predvidjeti i prevenirati mnogo lakše.
Iako nas mentalni poremećaji ili tegobe i ljudi koji se s njima suočavaju često plaše, oni statistički ne predstavljaju veću prijetnju od onih koji nemaju dijagnoze. Ovakvo masovno ubistvo svrstava Martinovića u tzv. “porodične anihilatore”.
Psihologija prepoznaje četiri kategorije ili tipa: 1.”Pravednik”, 2. “Razočaran”, 3. “Anomičan”, i 4. “Paranoidan”. 
Iako nemamo u ovom trenutku dovoljno elemenata da znamo u koju kategoriju spada ovaj ubica, svakako je vjerovatno da je posrijedi i neki od sljedećih poremećaja: teška depresija sa suicidnim elementima, paranoidni psihotični poremećaj, kao i teški poremećaj ličnosti poput narcisoidnog ili antisocijalnog poremećaja (sa tzv. tamnom trijadom).
Vjerovatan je i tzv. borderline poremećaj u ovakvim slučajevima, koji karakteriše izostanak kontrole nad bijesom i emocijama uopšte.
Postoje li zajedničke karakteristike ili obrasci ličnosti kod osoba koje počine ovakve zločine? Koji su najčešći signali upozorenja u ponašanju osobe koja bi mogla postati nasilna?
Cerović: Ogorčeni, iritabilni, osjetljivi, s osjećajem usamljenosti ili izolovanosti. Nezadovoljni, često fanatični u svojim uvjerenjima i ideološki ekstremni, znaju biti i poklonici sekti ili ekstremni vjernici, skloni alkoholu ili nekim vrstama psihoaktivnih supstanci.
Znaju da budu opsjednuti oružjem koje im daje osjećaj moći i snage nasuprot osjećaju nemoći i ogorčene bespomoćnosti koju osjećaju.
Na koji način porodica, prijatelji ili zajednica mogu prepoznati i reagovati na ove znakove? Kako se može pomoći osobi za koju postoji sumnja da je potencijalno opasna? 
Cerović: Efikasna borba sa ovakvim pojavama podrazumijeva da postoji cijela mreža različitih institucija i mehanizama. Porodice su tu sasvim nedovoljne i nemoćne osim da eventualno aktiviraju institucionalne mehanizme.
Bilo bi vrlo teško opisati ovdje sve te mehanizme, ali u načelu neophodno bi bilo jačanje kapaciteta niza službi (bezbjednosnih, socijalnih, obrazovnih, itd.) kao i uvezivanje u standarne šeme razmjene informacija. Ovaj drugi dio je katastrofalno nerazvijen u Crnoj Gori.
Alarmiranje psihijatrijskih institucija bi trebalo da bude samo početak lanca događaja.
Kakve psihološke posljedice događaji poput masakra na Cetinju ostavljaju na preživjele i zajednicu u cjelini? 
Cerović: Opšti nivo instinktivnih mehanizama alarma će biti podignut kod skoro svih, ali će neki imati vrlo konkretne i neprijatne posljedice.
Najtipičnije posljedice su akutne anksiozne forme poput napada panike i fobija, i naravno tzv. PTSD ili post traumatski stresni poremećaj.
Koji su najbolji načini za pružanje podrške preživjelima i porodicama žrtava? Kako zajednica može da se oporavi i povrati osjećaj sigurnosti nakon masovnog ubistva kakvo je zadesilo Crnu Goru prvog dana 2025? 
Cerović: Veoma konstruktivni koraci koje su preduzeli kolege psihijatri i psiholozi, iz Klinike za psihijatriju KCCG i Udruženja psihologa su nažalost kap u moru mogućih incijativa.
Ovdje ne postoji jedna stvar - neophodno je strateški sagledati i stvoriti cijeli sistem. Stvoriti solidarno, inkluzivno i empatično društvo je veliki poduhvat kome naši politički lideri nisu dorasli…
U međuvremenu bi bilo od pomoći osnivanje centara za psihološku podršku koji bi bili diskretniji od Domova zdravlja i koji bi uključivali multidisciplinarne timove i višekanalne pristupe; telefonom, videoconference kanalima i lično. Njihova uloga bi morala biti aktivno promovisana i proaktivna, nikako ne bi smjeli da se ograniče na reagovanje u slučaju nevolje.
Koliko društvena izolacija, ekonomski problemi ili društveni pritisci mogu doprinijeti ovakvim tragedijama? Koje su ključne strategije za prevenciju nasilnih činova na individualnom i društvenom nivou? 
Cerović: Mi znamo da postoje neki socijalni parametri koji aktiviraju agresivnost i podižu opšte nivoe nasilnosti. Reklo bi se da svjedočimo takvim skupnim fenomenima. Ne smijemo posmatrati ovo ubistvo, koliko god bilo strašno, kao izolovan slučaj već moramo ukazati na opšti trend povišene agresije.
Evoluciona psihologija posebno ukazuje na dva fenomena. Naime, u pitanju je fragmetacija društvenog tkiva. Ona nastaje pod dejstvom dva faktora socijalno-ekonomskog raslojavanja, tj. eksplozije socijalnih razlika i izostanka kompenzacionih mehanizama i politika koje ublažavaju takav jaz i njegove posljedice na pojedince. A tu je i identitetsko cijepanje po vjerama i nacijama kojem obilato pribjegava novo političko rukovodstvo (i zovu ga “pomirenje”).
Uz nedostatak institucionalnih mehanizama kontrole i prevencije ova dva mehanizma objašnjavaju ono sa čim se zadnjih godina suočavamo: vršnjačko nasilje, femicid, nasilje zasnovano na identiteskim podjelama, pa i ubistva… Sukobi OKG i kriminalaca dodaju mračne note ovoj slici, ali su plod djelimično različitih uzročno posljedičnih mehanizama.

Cerović: Masovno ubistvo na Cetinju ne smijemo posmatrati kao izolovan slučaj, moramo ukazati na opšti trend povišene agresije

Ovdje ne postoji objektivna i subjektivna odgovornost - poručio je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović odgovarajući na pitanje je li i na trenutak pomislio da podnese ostavku, kao moralan čin, nakon što je u tragediji na Cetinju prvog dana ove godine Aco Martinović ubio 12 ljudi, od čega dvoje djece, teško ranio četvoro, pa presudio i sebi.
On i dalje stoji pri tvrdnjama da ovaj zločin nije mogao biti spriječen.
- Ako nema objektivne i subjektivne odgvornosti, onda se traži moralna odgovornost. I to od mene traži čovjek čija je najveća zaostavština tokom 30 godina 711 ubijenih, 84 nerasvijetljena ubistva... Mislim na Mila Đukanovića... - rekao je Šaranović gostujući na Televiziji Vijesti.
Na pitanje da li organizovane kriminalne grupe povezuje sa protestima i ima li neke operativne podatke, Šaranović je odgovorio - da ima operativne podatke.
- Imam operativne podatke, ali sve ono što je danas saopštio moj politički subjekt stojim iza toga kao funkcioner Demokrata - naveo je on.
Njegove partijske kolege su danas, u maniru SNS-a Aleksandra Vučiča i njegove opskurne propagandne mašinerije, optužile studente da su pripadnici mafijaških klanova tvrdeći da večerašnji protest ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) organizuju kavački, škaljarski i drugi klanovi, ali i bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.
Na protestu su večeras hiljade građana tražile ostavku Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića. Okupljeni i studenti ispred MUP-a uzvikivali „Bečiću - Vučiću“, „ostavke“, „ruke su vam krvave“, a Okupljeni su nosili transparente sa porukama poput „Raspad sistema – opasnost za sve“, „lica su vam krvlju isprljana“, „moralni kolaps“, „đe ste kad nam djecu ubijaju i porodična ognjišta gase? Ostavke“, „umjesto djece, rastu nam tragedije“, „Ne vidim od ovog odsjaja od naočara što mi se u državu čini“, „Bečiću, Šaranoviću, Šćepanoviću - ajte polako“...
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbrojni-gradani-se-okupljaju-ispred-mup-a-becicu-saranovicu-scepanovicu-ajte-polako&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Motiv tragedije se još istražuje</h2>
Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović kazao je večeras da još ne može dati precizan odgovor o motivu tragedije na Cetinju.
- Motiv se utvrđuje. Radi se o izvršiocu krivičnog djela koji je lišio života najbliže prijatelje, drugove, članove porodice, izrazio brutalnost i agresivnost prema djeci - rekao je on, gostujući u emisiji Nedjelja u retrovizoru na Televiziji Vijesti.
Dodao je da je lično razgovarao sa članovima porodica povrijeđenih, službenicima policije koji su ga poznavali, čitao izjave svjedoka koji su dobro poznavali ubicu.
- Izvorno mogu reći, ne tačno, gdje se može tražiti motiv. Kada se radi o ovako kompleksnim monstruoznim krivičnim djelovima, mišljenja sam da ovdje motiv možemo posmatrati – da je lice bilo neprihvatljivo u okruženju, da se osjećao odbačen i da nije prilagodiv. Da je imao nizak prag tolerancije, da je bio agresivan koju je ispoljavao na brzu, nekontrolisanu reakciju, da je lice osjećalo određen oblik zavisnosti (ne na psihoaktivne supstance i alkohol), već ljubomore. Nije imao užu porodicu, nije ostvaren kao otac, da se radi o osobi koja se možda plašila i osobe za koju je bio trebao da bude osuđen u narednom periodu, da se radi o osobi koja je bila i prepoznat u jednoj policijskoj radnji sa specifičnim ponašanjem… - rekao je Šćepanović.
Na pitanje kakva je svađa u kafani “Velestovo” bila neposredan povod da Aco Martinović ode do kuće, uzme oružje , i ubije četvoro i rani troje ljudi, Šćepanović je rekao da je do okidača došlo u prirodnoj atmosferi.
- Rekao sam da je bio verbalni incident između Martinovića i jedne osobe koja je smrtno stradala. Na jednom se snimku koji je napravljen u lokalu se vidiu da lica borave u kafani, da je u kafani klasično slavlje uz muziku i da sva lica i smrtno stradali uživaju u ambijentu. I na tom snimku se vidi lice Aco Martinović koje sjedi sa još jednim licem u atmosferi potpuno normalnoj i prirodnoj. Iz tog ambijenta je došlo do okidača - naveo je on.
Šćepanović je rekao da je rađena obdukcija tijela Martinovića kako bi se utvrdilo da li je bilo u alkoholisanom stanju ili pod uticajem psihoaktivnih supstanci.
- Dobio sam informaciju usmeno da je analiza u krvi kod ubice Aca Martinovića 0,40 grama po kilogramu, analiza urina 0,40 grama po kilogramu i nije bio pozitivan na psihoakrtivne susptance. Što će reći da je bio u manje alkoholisanom stanju - kazao je on.

Šaranović o ostavci: Ovdje ne postoji objektivna i subjektivna odgovornost

Organizacija iseljenika „Patriote Njemačke za Crnu Goru“ pozvala je danas čelnika sektora bezbjednosti u našoj zemlji da podnesu ostavke zbog masovnog ubistva na Cetinju 1. janaura ove godine kada je pomahnitali ubica ubio 12 osoba, među kojima i dvoje djece.
- Zbog tragedije u Prijestonici, mi koji živimo van naše domovine, a ima nas 73.000, pozivamo, vjerujemo u ime svih iseljenika, bezuslovne ostavke svih nadležnih iz bezbjednosnog sektora koji su odgovorni za desetine mrtvih i ranjenih na Cetinju, kao i pojedinaca iz političkog života. Za aktuelnu katastrofalnu bezbjedosnosu situaciju u Crnoj Gori odgovrni su: Andrija Mandić, presjednik Skupštine i to zbog retrogradne, ratnohuškačke politike koju sprovodi i koja je uništila međuvjerski i međugrađanski sklad u našoj zemlji, kao i zbog toga što konstantno uraušava ustavnopravni poredak države – poručili su oni.
Zahtijevaju i ostavke Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade i koordinatora svih bezbjednosnih službi, zatim ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, načelnika podgoričke policije, pod čijom upravom je i cetinjsko odjeljenje bezbjednosti Gorana Jokića, te komandanta Specijalne antiterorističke jedinice Miloša Rakonjca.
Kategorični su da aktuelne vlasti retrogradne politike sprovode pod patronatom svještenstva Crkve Srbije, koja pod kontrolom drži i Vladu Milojka Spajića, kao što je kontrolisala i prethodne dvije i presudno uticala na politički i javni život u Crnoj Gori i na društveno-političke procese.
- Zbog sigurnosti građana i države Crne Gore i očuvanja njenog ustavnopravnog poretka, zahtijevamo da nakon što dođe do promjene vlasti na državnom nivou, da se Agencija za nacionalnu bezbjednost temeljno rekonstruiše – poručuju iz dijaspore Njemačke.
Oni su pozvali svoje porodice u Crnoj Gori, rođake, kumove, ali i ostale građanke i građane Crne Gore da stanu u odbranu svoje zemlje i herojskog Cetinja.
- Nesmetano antidržavno djelovanje političkih elita na vlasti, potpomognuto Crkvom Srbije i zvaničnog Beograda, ali i njihovim tajnim službama dovelo je našu državu na ivicu građanskih nemira – upozoravaju oni.
Ogorčeni su napadima na crnogorsku Prijestonicu, odnosno njene žitelje, na društvenim mrežama ocjenjujući da Cetinje smeta neprijateljima Crne Gore jer je oduvijek bilo bastion i grad heroj odbrane naše zemlje, kako od 1918-1941, tako i nakon raspada SFRJ devedesetih godina prošlog vijeka, pa do danas.
- Ujedinjeni neprijatelji svjesno i kontinuirano pokušavaju slomiti posljedni odbranbeni stub današnje Crne Gore ne birajući sredstva i ne mareći za posljedice. Zato, poručujemo svim rušiteljima naše države Crne Gore da nećemo oklijevati i čekati nikog da nam pokuca na vrata kao što je to bilo 90-tih godina prošlog vijeka – zaključili su iz udruženja „Patriote Njemačke za Crnu Goru“.

Bezbjednosna situacija katastrofalna

Mislite li da je jednu tetku, koja je večeras razarajuće i bolno jecala, neko trebao da nagovori da večeras bude ispred Lovćenske vile? - upitala je konsultatkinja za strateške komunikacije i producentkinja Nina Redžepagić.
Njena poruka je objavljena nakon što su Demokrate, čiji funkcioneri čine vrh bezbjednosnog sektora, a koje javnost poziva na ostavke zbog tragedije u kojoj je prvog dana ove godine 12 ljudi, od čega dvoje djece, ubijeno na Cetinju - pokušale da spinuju i <a href="https://etv.me/politika/demokrate-u-maniru-vucicevog-sns-a-studente-nazvala-mafijasima-uz-prijete-gradankama-i-gradanima">optužili studente da su kriminalci koji organizuju večerašnji protest</a>.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbrojni-gradani-se-okupljaju-ispred-mup-a-becicu-saranovicu-scepanovicu-ajte-polako&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dok pokušava da artikuliše tugu, ljutnju i strah od ovolike količine bezosjećajnosti i svireposti, padaju joj, kaže, na pamet više pitanja.
- Mislite li da je stotine građanki i građana, s iskrenim bolom i nevjericom na licima, neko trebao da nagovori da budu večeras ispred Lovćenske vile? A mislite li da je Vukanove i Jovanove drugare iz škole i ulice neko trebao posebno da nagovori da plamenom baklje pošalju poslednju poruku drugarima na nebu? - istakla je Redžepagić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 45.1092%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgradani-se-okupljaju-na-cetinju-da-bi-odali-pocast-i-zapalili-svijece-za-stradale-u-tragediji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na kraju, pita i misle li da je porazno da uprkos svim upaljenim svijećama mi nijesmo u Crnoj Gori uspjeli pronaći čovjeka dovoljno moralnog da preuzme odgovornost.
- Za sramnu kampanju u ovako jezivo tužnom trenutku mogu samo reći - stidite se - podvukla je Redžepagić.

Mislite li da je stotine građana trebalo neko da nagovori da budu ispred Lovćenske vile, a Vukanove i Jovanove drugove da im plamenom baklje pošalju posljednju poruku?

Nedavne secesionističke poruke predsjednika Opštine Pljevlja Darija Vraneša idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori, usmjerene na izazivanje tenzija i na stalno podgrijavanje strasti kad su u pitanju nacionalna osjećanja, kazao je u emisiji „Načisto“ na Televiziji „Vijesti“ poslanik Pokreta Evropa sad (PES) i predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković.&nbsp;
Podsjetimo, Vraneš je nakon završetka dionice Mijakovići-Vrulja kazao je da je narod već dao imena mostovima koji se nalaze na toj dionici.
- Narod je već dao ime ovom dužem mostu - most kralja Aleksandra Karađorđevića - ujedinitelja. Ovaj drugi most, dužine 128 metara, građani već nazvaše most kralja Petra I Karađorđevića - oslobodioca... Želja naroda živi. Ona se nekad čeka godinama, decenijama, pa i vjekovima sigurno. Uvijek na kraju bude ostvarena. Želja za ujedinjenjem živi - poručio je tada Vraneš.
Laković, ipak, smatra da ova izjava nema nikakav značaj.
- Nema nikakav značaj ako on kaže: “narod je dao" ili "građani su dali ime”. U kojoj proceduri su oni dali ime? Niko njemu nije rekao da je narod dao to ime, nego je on to ime sam htio - kazao je Laković.&nbsp;
Istakao je da on lično nema razumijevanja za to što PES još podržava Vraneša u Pljevljima, navodeći da Vranešove izjave ne idu u korist ni Novoj srpskoj demokratiji (NSD).
- Ovo odstupa od našeg koalicinog sporazuma, vidimo da Nova srpska demokratija toleriše - iako ovo odstupa. Mislim da ovakvo ponašanje ni njima u ovom trenutku ne ide u prilog. Oni promovišu evropske integracije – dodao je Laković.&nbsp;
On je pojasnio da Pokret Evropa sad prati ponašanje Nove srpske demokratije.&nbsp;
- Mi, naravno, kao dio parlamentarne većine i kao njihovi partneri pratimo to kako će se oni ponašati u odnosu na važna državna pitanja - koja su u ovom trenutku tema broj jedan po važnosti – naveo je Laković.&nbsp;
Ubijeđen je, kaže, da ta partija ne „vodi kolo“.&nbsp;
- Mi zajedno kao palamentarna većina donosimo odluku kada je u pitanju integracioni proces. Institucije ozbiljno prate ono što se govori iz usta političara. I Marko Kovačević je govorio na Grahovcu, a za taj govor je kasnije uspostavljeno da se radi o prekršajnom djelu – naglasio je Laković. &nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.0117%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvranes-narod-mostove-u-pljevljima-nazvao-kralj-petar-i-i-kralj-aleksandar-karadjordjevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Laković: Ne razumijem zašto PES još podržava Vraneša u Pljevljima - njegove izjave idu u korist onima koji hoće tenzije u Crnoj Gori

Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija obratile su se u četvrtak problematičnom venezuelanskom lideru Nikolasu Maduru, dok predsjednik SAD-a Donald Tramp pojačava pritisak na njegovo uklanjanje, što otvara mogućnost da bi Maduro mogao potražiti utočište u inostranstvu.
Maduro je u telefonskom razgovoru sa Trampom 21. novembra rekao da je spreman napustiti Venecuelu pod uslovom da on i njegova porodica dobiju punu pravnu amnestiju, naveli su izvori za Reuters.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko u četvrtak je održao drugi sastanak u 17 dana sa Hesusom Rafaelom Salazarom Velaskesom, venecuelanskim ambasadorom u Moskvi.
Prema bjeloruskoj državnoj novinskoj agenciji Belta, Lukašenko je 25. novembra rekao izaslaniku da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da posjeti zemlju.
U četvrtak je Belta citirala Lukašenka koji je podsjetio Velaskesa da su se na prvom sastanku dogovorili da će usaglasiti određena pitanja sa Madurom.
- Dogovorili smo se da ćete, nakon rješavanja određenih pitanja, naći vremena da dođete kod mene i ponovo se sastanemo kako bismo mogli donijeti odgovarajuću odluku, koja je u našoj nadležnosti. A ako bude potrebno, tada ćemo uključiti i predsjednika Venecuele - naveo je on.
Reuters je zatražio komentar iz Lukašenkovog ureda o značaju sastanaka i o tome da li bi Bjelorusija bila spremna ponuditi utočište Maduru ako podnese ostavku, ali nisu odgovorili.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u telefonskom razgovoru sa venecuelanskim liderom u četvrtak ponovo potvrdio svoju podršku politici vlade Nikolasa Madura, usmjerenoj na zaštitu nacionalnih interesa i suvereniteta suočenih sa rastućim spoljnim pritiscima.
Trampova administracija saopštila je da ne priznaje Madura, koji je na vlasti od 2013. godine, kao legitimnog predsjednika Venecuele. Maduro je tvrdio da je pobijedio na prošlogodišnjim izborima, koje su SAD i druge zapadne vlade odbacile kao lažne. Nezavisni posmatrači rekli su da je opozicija uvjerljivo pobijedila.
Tokom posljednjih mjeseci, Tramp je pojačao pritisak na Venezuelu, posebno masovnim vojničkim raspoređivanjem u Karibima.

Lukašenko i Tramp: Maduro potencijalno traži utočište dok SAD pojačava pritisak

Više od 600 predmeta velike kulturne vrijednosti ukradeno je iz arhive muzeja u Bristolu, saopštila je policija, prenosi britanska televizijska mreža Bi Bi Si (BBC). 
 
Vojni suveniri, nakit, predmeti iz istorije i rezbarene figurice od slonovače, bronze i srebra ukradeni su iz arhive u ranim jutarnjim satima 25. septembra.
Policija je objavila slike četvorice muškaraca snimljenih na video nadzoru nakon što je dio muzejske kolekcije Britanske imperije i Komonvelta ukraden.
Filip Voker šef kulture i kreativnih industrija u Gradskom vijeću Bristola, koje upravlja muzejom, rekao je da je krađa bila „razarajuća“ i dodao da je krađu otkrilo osoblje sljedećeg dana.
&nbsp;- Bilo je kutija koje su bile otvorene i bačene. Sadržaj – ako nije bio odnijet – prosut je po podu, police su bile u neredu, a kolekcije razbacane okolo. Dakle, to je bio prilično razarajući prizor - rekao je Voker.
Predmeti su bili iz kolekcije bivšeg Muzeja britanske imperije i Komonvelta, koja je poklonjena muzeju u Bristolu posle njegove likvidacije 2013. godine.
Iako artefakti nisu bili izloženi u muzeju u Bristolu, Voker je rekao da su pomogli u stvaranju važne veze između grada i njegove istorije.
- Ti predmeti su bili dio kolekcije koja dokumentuje veze Velike Britanije i zemalja koje su ranije bile dio Britanskog carstva od kraja 18. do kraja 20. vijeka - rekao je Voker.
&nbsp;BBC nije naveo zašto se ta pljačka nije ranije pominjala u medijima.

Pljačka muzeja u Bristolu, stotine vrijednih eksponata ukradeno

Rusija i njen bliski saveznik Bjelorusija razgovarali su s predsjednikom Venecuele Nikolasom Madurom i njegovim predstavnicima, dok američki predsjednik Donald Tramp pojačava pritisak da Maduro napusti vlast.
Prema saznanjima Reutersa, Maduro je 21. novembra u telefonskom razgovoru poručio Trampu da je spreman da napusti zemlju ako on i njegova porodica dobiju potpunu amnestiju.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko održao je drugi sastanak u manje od tri sedmice sa veneuelanskim ambasadorom u Moskvi, Jesusom Rafaelom Salazarom Velasquezom. Prema navodima bjeloruske agencije Belta, Lukašenko je ambasadoru poručio da je Maduro uvijek dobrodošao u Bjelorusiju i da je vrijeme da tu zemlju posjeti. Takođe je podsjetio da su ranije dogovorili koordinaciju određenih pitanja u vezi sa Venecuelom.
Reuters je zatražio komentar Lukašenkovog kabineta o tim susretima i eventualnoj spremnosti Minska da pruži utočište Maduru, ali odgovor nije dostavljen.
Kremlj je saopštio da je predsjednik Vladimir Putin u razgovoru s Madurom ponovio podršku politici njegove vlade u zaštiti „nacionalnih interesa i suvereniteta“ u uslovima sve jačeg spoljnjeg pritiska.
Administracija Donalda Trampa ne smatra Madura legitimnim predsjednikom, navodeći da su izbori na kojima je on proglasio pobjedu bili neregularni. Nezavisni posmatrači tvrde da je opozicija ubjedljivo pobijedila.
Tramp je posljednjih mjeseci pojačao pritisak na Venecuelu, uključujući i raspoređivanje vojnih snaga u Karipskom basenu. U nedavnom intervjuu izjavio je da su Madurovi „dani odbrojani“, ali nije želio da odgovori da li razmatra slanje američke vojske.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izrazila je nadu da će SAD izbjeći otvoreni sukob, upozoravajući na moguće „nepredvidljive posljedice“ za cijelu zapadnu hemisferu.
Lukašenko održava bliske veze s Karakasom, ali je ove godine otvorio dijalog i sa Vašingtonom nakon dugog perioda izolacije zbog stanja ljudskih prava u Bjelorusiji i njegove podrške ruskoj invaziji na Ukrajinu. Trampova administracija je počela ublažavati sankcije Minsku, a prošlog mjeseca imenovan je posebni izaslanik John Coale za pregovore o oslobađanju političkih zatvorenika.

Bjelorusija nudi utočište Maduru?

Poslednjih godina – konkretno, od početka ruske genocidne agresije na Ukrajinu - Srbija ne samo da stagnira u eurointegracijama, Srbija se brzinom svetlosti udaljava od Evrope i od civilizacije. Stiče se utisak da je rapidan pad dostignutih standarda u svim oblastima ključnim za pridruživanje, a da u nekim oblastima još nije ni maklo sa početnih, iovako niskih, pozicija.
Neki analitičari to objašnjavaju jednostavnom činjenicom: evropski standardi su dijametralno suprotni od trenutno važećih srbijanskih standarda vladanja i “privređivanja”, u kojima dominiraju nasilje, arbitrarnost, netransparentnost i korupcija. Zvanična Srbija, pride, inadžijski uporno odbija da se usaglasi sa spoljnom politikom zajednice čiji član – bar zvanično – želi da postane, posebno kada je odnos prema agresorskoj Rusiji u pitanju.&nbsp;
Štaviše, odnos prema Moskvi je ponizan, snishodljiv, u nekim segmentima – poput ovog sa aktuelnom krizom oko sankcija NIS-u – i robovski. Dok se političari lukavo, ali ni za kog ubedljivo, zaklanjaju iza “bratstva” ili “principijelnosti”, Crkva Srbije se javno i otvoreno ponaša kao da nije autokefalna, već tek podružnica “majke crkve” u Rusiji. A to, s obzirom na uticaj koji Crkva ima na politički i opštedruštveni segment u Srbiji, nije nimalo bezazleno.
Iako nikad zvanično nije osporena proklamovana politika eurointegracija, javna je tajna da su neki istaknuti članovi srbijanskog režima ako ne na platnom, ono bar na “ljubavnom” spisku Kremlja. Formalno radi balansa sa proevropskim snagama, zbog čuvena “četiri stuba spoljne politike”, u svakoj srbijanskoj vladi nalazi se bar po nekoliko ortodoksnih rusofila, koji se otvoreno i bez stida prikazuju lojalnijim Moskvi nego svojoj državi.&nbsp;
Rezultat svega toga je da je Srbija, koja je po evropskim agendama trebalo da bude motor ukupnog pridruživanja Zapadnog Balkana, sada na začelju “liste čekanja” koja podrazumeva i još nekoliko istočnoevropskih država. Da ostavimo po strani razmatranje da li je iz evropske vizure uopšte bilo realno očekivanje da Srbija bude “lokomotiva” – sada je ta zabluda u Briselu shvaćena, prihvaćena i agenda izmenjena.&nbsp;
Srbija se danas u Briselu dominantno vidi kao slepi poslušnik Moskve, a srpske evropske ambicije tek kao ambicije prema evropskim pretpristupnim fondovima. Izlišno je i pomenuti da je to dobro za druge aspirante – posebno za Crnu Goru i Albaniju, čiji se proevropski trud najzad prihvata, a još više se prihvata njihov geopolitički položaj i značaj za sprečavanje širenja ruskog uticaja. Izlišno je reći i koliko je to loše za samu Srbiju, koju sada Zapad percepira ne samo kao ključnu figuru raspada jugoslovenske federacije, već i kao slepog izvršioca patoloških potreba i osvajačkih ambicija Kremlja, za izazivanje nestabilnosti u Evropi.
U takvom odnosu snaga, predsednik Srbije lansirao je ideju o “grupnom” ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana u EU.
Već neko vreme, Srbija prema Briselu vodi kampanju udvaranja i ubeđivanja. Udvaranje je nedavno “ispalo” iz igre zbog nekontrolisanih otrovnih izjava Aleksandra Vučića o evropskim predstavnicima, dok ubeđivanje traje po istom sistemu po kome se ubeđuje narod u Srbiji: nije istina ono šta vi vidite, već ono šta mi kažemo.
A uprkos izostanku usklađivanja sa spoljnom politikom Unije – pre svega, u domenu sankcija Rusiji – i davanju srpskih ”papira” građanima RF koji drugačije ne bi mogli da uđu u zemlje Unije, srpski predstavnici danonoćno ponavljaju da je Srbija uradila sve, da želi u EU, da nije fer što Evropa ne želi Srbiju ili je stavlja pred svršen čin… Nasuprot tome su još neke činjenice: REM, ideja o gašenju Tužilaštva za organizovani criminal, lokalni izbori – a to su stvari preko kojih Evropa više ne prelazi, ma kakvi da su bili razlozi zbog kojih je to činila ranije.&nbsp;
Teško je i zamisliti da bi bilo ko u Uniji, makar i pod utiskom skromne nadoknade koja bi mu iz Beograda legla na račun, mogao sada da se “upeca” na takav predlog. Jer, to bi ispravnu ideju Evrope – da one po kriterijumima najbliže članstvu “isforsira”, kako bi “povukli” ostale kandidate, a Rusiju izbacili iz igre – svelo na nagrađivanje najgorih i zastoj u eurointegracijama za sve, dok oni s najmanje pomaka ne ispune uslove.&nbsp;
S obzirom da kod nekih i ne postoji posebna želja da ispune uslove, a kod drugih je mnogo otvorenih pitanja same državne organizacije odnosno nerešenih odnosa sa susedima koji su u EU – jasno je da bi teorijsko usvajanje Vučićeve ideje zakovalo celi Zapadni Balkan kao sivu zonu van EU i dalo dodatni motiv i energiju Rusiji da tu učvršćuje svoje pozicije. A to je direktno suprotno interesima EU.
Očigledno je i najnaivnijima, stoga, da ovaj Vučićev “kremljo mortale” nije plod istinske želje da ceo ovaj prostor uđe u organizaciju kojoj geografski svakako pripada, a morao bi da pripada i vrednosno i civilizacijski. Ne. "Predlog" je u stvari namera da se i oni koji su uprkos velikom trudu današnje Rusije i svim velikosrpskim podmetanjima blizu EU - ukoče. Jer, hegemonija "Srpskog sveta" je bolest identična hegemoniji "Ruskog mira": ne donosi nikome ništa dobro, napredno i kvalitetno, samo zarazi i uništi i one koji požele ili pokušaju da se izvuku.

Vučićev “kremljo mortale”

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević je, tokom današnje skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom, otvorio pitanje statusa građana Crne Gore koji žive u Srbiji, navodeći primjer sopstvenog sina.
On je pitao ministra dijaspore Mirsada Azemovića da li je njegov sin dijaspora u Crnoj Gori jer je rođen u Beogradu.
- Moje dijete je rođeno u Beogradu. Oba roditelja su mu crnogorski državljani, ali samo zato što je rođeno u Beogradu, ne može da dobije crnogorsku ličnu kartu i crnogorska dokumenta. I kad pitam za svoga sina, pitam za desetine i desetine hiljada građana Crne Gore, koji trenutno žive u Srbiji i koji imaju isti status kao moj sin. Potrebno mi je da znam je li moj sin dijaspora u Crnoj Gori, iz ugla Ministarstva dijaspore, odnosno iz ugla naših zakona. I jesu li ovi ljudi koji žive u Srbiji dijaspora?Jesu li oni Kurdi, jesu li oni neko pleme koje luta Evropom i Azijom, tražeći mjesto za život, ili su građani Crne Gore kojih se Crna Gora odrekla iz prostog razloga što se dominantno i nacionalno izjašnjavaju kao Srbi - pitao je Knežević.
Ne samo što nemaju pravo glasa, nego, isitče Knežević, nemaju pravo na dvojno državljanstvo, dodajući da nije bilo sluha ni za model plave karte.
- Šta su oni nama u Srbiji? Toliko ih ima da ja mogu iz punih usta da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore. I gledam ovih dana utrkivanje, ko će prije da odgovori ili ko će prije da pljune po Aleksandru Vučiću. Nema potrebe da branim Aleksandra Vučića ovdje, ali bih volio da se tako reagovalo kada je ovdje hrvatski ministar Gordan Grlić Radman tražio brod Jadran, kada je tražio 17 miliona odštete za logor Morinj, gdje niko nije stradao, kada je tražio da priznamo da smo bili agresori u građanskom ratu ili kada su ovdje skandirali "Ubij, zakolji da Srbin ne postoji". Tada je trebalo pokazati petlju i reći Grlić Radmanu ovo što se sada govori Srbiji i što se govori Vučiću - naglasio je Knežević.
Reagovao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Oskar Huter koji je podsjetio Kneževića da je Ustavom Crne Gore propisano da je glavni grad Crne Gore Podgorica, a da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, a ne Aleksandar Vučić.
- A Botun je u Crnoj Gori - poručio je Huter.

Knežević: Iz punih usta mogu da kažem da je Beograd glavni grad Crne Gore; Huter: Podgorica je glavni grad, a predsjednik nije Vučić već Milatović

Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Alen Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, juče se oglasio na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 67.5144%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvideo-dario-u-sarajevu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Portal ETV objavio je informaciju nakon što nam se obratilo više Pljevljaka, ogorčeni Vranešovim prisustvom na svečanoj večeri, zbog njegove nacionalističke, šovinističke politike koju propagira, a dostavljen nam je i snimak sa tog druženja. - Udruženje Pljevljaka u Sarajevu postoji više od trideset godina i okuplja ljude rođene u Pljevljima koji danas žive u Sarajevu, kao i naše sugrađane koji su porijeklom iz Pljevalja. Naš cilj je isključivo njegovanje tradicije i međusobnih veza. Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121113120_1029f1ea80d1190e731bfbd3bc03aba5bd8e9cf84d8c5507c4afb4a777a07db9" data-rendition-name="original" width="728" height="1599" loading="lazy" alt="Objava Alena Sulejmanovića"> <figcaption>Objava Alena Sulejmanovića(Photo: Fejsbuk - stop kadar)</figcaption> </figure>  Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je Sulejmanović. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu na društvenoj mređi Instagram pohvalio se sam Vraneš objavom 6. decembra. Objavio je fotografiju i napisao da je u Sarajevu na poziv Sulejmanovića. A na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša, kako smo objavili, potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“. Vraneš je, podsjetili smo u tekstu 8. decembra, prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. kada je bio zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Aktuelni predsjednik Opštine Pljevlja nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. Podsjetili smo da Vraneš predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.&nbsp; Opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja nedavno je finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...&nbsp; Od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića. Na Instagramu je imao i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“, a u jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...

Sulejmanović: Vraneš nije pozvan lično, njegov dolazak moguća najava promjene političkih stavova

Demokratska partija socijalista (DPS) organizovala je u Herceg Novom skup za, kako su saopštili, slobodarsku, antifašističku, građansku, evropsku i modernu Crnu Goru.
Riječ je o trećem od četiri stranačka okupljanja koje je predsjednik najjače opozicione stranke Danijel Živković najavio sredinom septembra u državnom parlamentu, navodeći kako se „za građansku Crnu Goru neće boriti samo na institucionalan način“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fe-2HTB0TNCM%3Ffeature%3Dshare&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: masovno-ubistvo