Magistralni put Cetinje - Podgorica i večeras je blokiran. Građani Cetinja su se okupili u 17.26 sati u mjestu Kruševo ždrijelo gdje će ostati sat, insistirajući na pravdi i odgovornosti državnih struktura nakon dva masovna ubistva u Prijestonici.
Oni ove mirne blokade organizuju više od mjesec svakodnevno organizuju, iskazujućo protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora.
Blokade se organizuju neprekidno kao vid saučešća porodicama stradalih u dva nezapamćena i nerasvijetljena zločina, prilikom čega je živote izgubilo dvadeset troje njihovih sugrađana.
Okupljanja počinju simbolično u 17:26 sati, vremenu kada su se dogodili tragični događaji, i traju sat.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kruševo ždrijelo i večeras blokirano

Nakon tragedije u Medovini, trebalo je izvršiti detaljnu analizu događaja i identifikovati ključne propuste, pa na osnovu tih saznanja razviti sveobuhvatan plan za unapređenje sistema bezbjednosti, koji bi obuhvatio mjere poput poboljšanja sistema nadzora, unapređenja sposobnosti policije i svih drugih službi putem opremanja, vježbi i simulacija, unapređenja saradnje i razmjene informacija između institucija, poboljšanja procedura i sistema obavještavanja građana. To je u razgovoru za Portal Analitika istakao admiral u penziji Dragan Samardžić.
Smatra i da je bilo je neophodno preduzeti mjere na poboljšanju mentalnog zdravlja, prevenciji i edukaciji građanja. 
<h2>Postavlja se pitanje opravdanosti postojanja Biroa za operativnu koordinaciju</h2>
- Ključni problem je izostanak vježbi i simulacija na temu masovnog ubistva, što znači da nijesu naučene važne lekcije iz prošlosti. Velika odgovornost za nepreduzimanje adekvatnih mjera u cilju unapređenja sposobnosti sistema nakon dešavanja u Medovini svakako leži i na Birou za operativnu koordinaciju (BOK). Kao ključna tačka za koordinaciju i operativnu podršku vladinim institucijama, BOK ima obavezu da obezbjedi pravovremene i efikasne reakcije na kritične situacije, te da unaprijedi saradnju i koordinaciju između relevantnih službi. S obzirom na to da se BOK nije sastao nijednom kako bi analizirao situaciju nakon slučajeva Balijagić i Martinović, postavlja se ozbiljno pitanje opravdanosti njegovog postojanja i efikasnosti u ostvarivanju svojih funkcija - ukazuje Samardžić.
Sagovornik Analitike mišljenja je da smanjenje mogućnosti za ovakve događaje ne zavisi samo od razoružavanja, već od uspostavljanja sveobuhvatnog plana za modernizaciju sistema bezbjednosti. 
- Potrebno je kontinuirano analizirati prethodne greške, unapređivati sposobnost kroz opremu, obuku i vježbe, poboljšati saradnju među institucijama i implementirati napredne tehnologije. Takođe, angažovanje stručnjaka EU kako bi se dobile objektivne analize i preporuke za poboljšanje sistema, od ključne je važnosti. Da bi se spriječili budući incidenti, potrebna je sveobuhvatna reforma koja uključuje i razvoj ljudskih resursa, kao i smanjenje političkog uticaja na operativne aspekte bezbjednosti. Ključ za prevenciju sličnih tragedija leži u holističkom pristupu, koji uključuje sve relevantne institucije i organizacije - smatra admiral Samardžić.
Dodaje i da su zahtjevi građana za ostavkama u vrhu policije opravdani. 
- U trenutnoj situaciji, gdje je erozija povjerenja u sistem bezbjednosti postala očigledna, odgovornost je na onima koji donose ključne odluke. Nažalost, umjesto da se usmjere na poboljšanje sistema, lideri su se bavili prebacivanjem odgovornosti i politizacijom, što je dodatno pogoršalo stanje. Kulturu odgovornosti moramo uspostaviti, jer samo na temelju toga možemo očekivati istinske promjene i unapređenje sistema bezbjednosti u Crnoj Gori - ističe on.
<h2>Stanje u Vojsci haotično</h2>
Stanje u sektoru odbrane Crne Gore, kako kaže sagovornik Analitike, može se opisati kao haotično, dok je situacija u Vojsci zbunjujuća. 
- Za haotično stanje u sistemu odbrane odgovoran je, nažalost, ministar, koji je, prema zakonu, najodgovorniji za funkcionisanje ovog sektora. Njegovo ponašanje pokazuje da nije u potpunosti razumio svoju ustavnu i zakonsku ulogu, kao ni ulogu načelnika Generalštaba i Vojske. Ministar je civilnu kontrolu Vojske shvatio kao centralizovanu vlast, u kojoj on odlučuje o svim pitanjima, kontroliše svaki segment i donosi sve odluke. Na taj način, ministar koji se predstavlja kao "demokrata", u stvari je uspostavio autokratski režim - ističe Samardžić.
Kako dodaje, svjedoci smo brojnih zabrana koje je ministar uveo, prepucavanja u medijima i, što je, ističe on, najpogubnije za funkciju ministra odbrane, omalovažavanja i javnih prozivki upućenih oficirima koji su dali značajan doprinos reformi Vojske i njenoj integraciji u NATO.
- Organizacija u kojoj ministar prisvaja sve zasluge za pozitivne rezultate, dok je za negativne odgovoran "neko drugi", lišena je osnovnih principa liderstva. Umjesto da pokaže sposobnost za upravljanje i rješavanje problema, ministar je samo pojačavao negativni "efekat leptira", koji je dovodio do sve većeg haosa, izazivajući zbunjenost unutar same Vojske. Kultura vođenja mora biti temeljena na saradnji i uvažavanju, a ne na personalnim sukobima i politizaciji - poručuje Samardžić.
<h2>Iniciranjem sukoba sa načelnikom Generalštaba, Krapović urušio kredibilitet VCG</h2>
Sagovornik Analitike mišljenja je da su godinu za nama, uprkos brojnim pozitivnim aktivnostima Vojske Crne Gore, obilježili sukobi između ministra odbrane Dragana Krapovića i načelnika Generalštaba Zorana Lazarevića, kao i brojne afere. 
- Sukob koji je ministar bez potrebe pokrenuo u javnosti doveo je do ozbiljne degradacije sistema odbrane i Vojske, gubitka ugleda kako na domaćem, tako i na međunarodnom nivou, te slabljenja morala i kohezije vojne organizacije - ukazuje on.
Kako dodaje, na ovu situaciju dodatno su uticale afere, uz izostanak adekvatne reakcije Ministarstva odbrane. 
- U takvom okruženju, fokus sistema je pomjeren sa ključnih na sporedne zadatke što je, nažalost, rezultiralo slabljenjem borbene gotovosti i operativnih sposobnosti Vojske. Takođe, tokom godine nije donesen nijedan novi strateški dokument, niti su izvršene planirane izmjene Zakona o Vojsci i Zakona o odbrani, iako je to bila obaveza prema Planu rada Vlade - podsjeća Samardžić.
<h2>Kupovina patrolnih brodova nezakonita, povećanje zarada dobar potez </h2>
Od pozitivnih dešavanja, kaže, izdvaja posvećenost i angažovanost Vojske Crne Gore na vježbama, posebno na najvećoj vježbi Alijanse – "Steadfast Defender 24", kao i učešće u misijama i aktivnostima NATO-a, EU i UN-a. 
- Vojska je učestvovala u više akcija spašavanja građana i pružila pomoć u sanaciji posljedica poplava u Šavniku, što je za svaku pohvalu. Takođe, raduje i nastavak modernizacije Vojske, mada s obzirom na raspoloživa finansijska sredstva moglo se mnogo više uraditi, a i prioriteti u nabavci naoružanja nisu u potpunosti usklađeni sa aktuelnim bezbjednosnim prijetnjama i obavezama koje Crna Gora ima kao članica NATO-a - ističe Samardžić.
Posebno, kaže, zabrinjava nezakonita nabavka dva patrolna broda, koja je građane Crne Gore kreditno zadužila za više od 130 miliona eura. 
- Da su se poštovali zakoni i regulative EU, do ovog ugovora sigurno ne bi došlo, a za iznos koji je potrošen na ove brodove, mogla su se nabaviti ne samo dva patrolna broda, već i druga prioritetna sredstva koja bi značajno unaprijedila operativnu sposobnost Vojske i nacionalnu bezbjednost - napominje sagovornik Analitike.
Usvajanje nove Uredbe koja predviđa povećanje plata u Vojsci, od 1. januara ove godine je, kako dodaje, za pohvalu. Međutim, tvrdi da ovo povećanje nije dovoljno da bi vojni poziv postao atraktivan, te da bi se privukao novi kadar i zadržao postojeći. 
- Zabrinjavajuće je što smo u posljednjih par godina, zbog odliva kadra, izgubili četu vojnika, dok je popunjenost nekih jedinica samo 65 odsto. Na konkurse za vojne akademije u inostranstvu niko se ne javlja, a odziv za prijem vojnika po ugovoru je izuzetno slab - navodi on.
Ukazuje da i pored takve, više nego zabrinjavajuće situacije, boji se, kaže, da se neke planirane, a prijeko potrebne izmjene Zakona o Vojsci neće desiti, nažalost iz razloga ličnih ili partijskih interesa ministra. 
- Konkretno, planirano produženje godina rada u službi, koje je od ključne važnosti za sistem sa izrazitim deficitom oficirskog kadra, još uvijek nije realizovano. Prestanak službe sa 55 godina života za oficire, čije školovanje na prestižnim savezničkim institucijama je zahtijevalo značajna ulaganja, predstavlja besmislen i štetan gubitak za sistem i državu. Takav luksuz, rasipanje kadra i sredstava, sebi ne mogu priuštiti ni mnogo bogatije države - podsjeća Samardžić.
<h2>Kredibilitet Crne Gore u NATO narušen </h2>
Smatra da je trenutno stanje u sektoru odbrane rezultat brojnih faktora, a ključni uzrok, ponavlja, leži u lošem rukovođenju. 
- Osim toga, postoje još tri značajna elementa koja dodatno urušavaju kredibilitet Crne Gore među saveznicima i utiču na njen status u NATO-u. Prvo, Crna Gora već više od godinu i po dana nema ambasadora u NATO-u, što je potpuno neprihvatljivo za članicu Alijanse. Dodatno, prije toga, više od dvije godine nijesmo imali ni vojnog predstavnika, što jasno ukazuje na naše stvarne prioritete i posvećenost Savezu - podsjeća Samardžić. 
Kao drugi element izdvaja činjenicu da već četiri godine, otkako je NATO donirao radar za nadzor vazdušnog prostora, Vlada i Ministarstvo odbrane nijesu preduzeli nikakve značajnije korake da ga instaliraju na Bjelasicu i integrišu u NATO Sistem kontrole vazdušnog prostora. 
- Ovim smo značajno oslabili operativne sposobnosti Crne Gore, ali i naših saveznika. Dok saveznici ulažu značajna sredstva kako bi misija NATO-a "Air Policing" učinila vazdušni prostor Crne Gore sigurnim, mi ni nakon četiri godine nismo u stanju izgraditi osnovnu infrastrukturu za radar - naglašava Samardžić.
Podsjeća i da su na Samitu u Vašingtonu prošle godine svih 32 članice NATO-a glasale za uspostavljanje misije NSATU (NATO bezbjednosna pomoć i obuka za Ukrajinu). Crna Gora je, kako dodaje, planirala učešće sa do dva pripadnika VCG, koji bi bili stacionirani u Njemačkoj. 
- Međutim, postoji značajno kašnjenje u donošenju odluke o našem učešću. Savjet za odbranu i bezbjednost još uvijek nije razmatrao predlog ove odluke, a konačnu odluku donosi Skupština Crne. S obzirom na to da je Predlog odluke o učešću u misiji EU za podršku Ukrajini (EUMAM) više od četiri mjeseca "uskladišten" u ladici stola predsjednika Skupštine, upitno je kad će i da li će Skupština usvojiti Odluku za učešće u misiji NSATU - kaže on.
Navodi i da Crna Gora za 2024. nije izdvojila obećana dva procenta BDP-a za sistem odbrane što, kako kaže, uz probleme u funkcionisanju Savjeta za odbranu i bezbjednost, stanje u ANB-a, te eroziju sistema bezbjednosti, dovodi do toga da je status Crne Gore u NATO-u ozbiljno poljuljan.
- U okviru sistema odbrane i bezbjednosti, nažalost, najveći dio energije troši se na marketing i populizam, dok se ključnim pitanjima bavi malo ko. Rukovođenje ovim sistemom je praktično u rukama jedne političke stranke, koja je državne interese podredila partijskim, postavljajući partijske kadrove na ključne pozicije, koji često nemaju osnovne sposobnosti za funkcije koje obnašaju. Ovakva politika dodatno destabilizuje sektor odbrane i bezbjednosti, a time i poziciju Crne Gore u NATO savezu - zaključuje Samardžić.

Samardžić: Dio krivice za masovno ubistvo na Cetinju snosi BOK, mora se uspostaviti kultura odgovornosti

Političarima smo poslali poruku da naša grupa nije teren za njihove intimne prepirke, i da smo, što se nas tiče, tu da bismo istakli da nadležni treba da preduzmu odgovornost - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, &nbsp;student iz neformalne grupe „Kamo Śutra“ &nbsp;Danilo Guberinić.
Zahvalio se u ime studenata okupljenih u grupu ,,Kamo śutra” svim potpisnicima pisma podrške. Pismo je potpisalo više od 130 profesora i saradnika u nastavi sa više crnogorskih univerziteta, te više od 200 slikara, muzičara, dramskih pisaca, i saradnika, i uopšte kulturnih stvaraoca, koji traže odgovornost zbog masovnog zločina na Cetinju koji se dogodio 1. januara.
Tolika podrška je vjetar u leđa za studente, kaže Guberinić, a samim tim i dokaz da su krenuli pravim putem i da su svi ciljevi i zahtjevi, kako kaže, ispravni.
- Trudimo se da odolijevamo pritisku, i da istrajemo u onome što je naš cilj, a to je da nadležni preuzmu odgovornost. Naša grupa je u potpunosti apolitična i ne zastupamo nijednu političku partiju, niti bilo koju kriminalnu grupu. Poslali smo poruku svim političarima da naša grupa nije teren za njihove intimne prepirke - rekao je Guberinić - a u kontekstu poruka koje se na njihov račun ovih dana čuju sa adrese Demokrata - čiji su funkcioneri u vrhu bezbjednosnog sektora.
<h2>Istrajaće</h2>
Drugi protest studenata zakazan je za 16. januar u 19.30 sati. Guberinić se nada da će institucije reagovati i da će njihovi zahtjevi biti ispunjeni, a ako se ogluše, mladi će, kaže, istrajavati sve do ispunjenja zahtjeva.
Inicijativa neodređene grupe studanata koji će navodno tražiti smjenu gradonačelnika Cetinja, kaže Guberinić, je vijest za koju nijesu sigurni odakle je potekla.
- Svi naši zahtjevi su dostupni na svim našim društvenim mrežama, na našim stranicama, tako da pozivamo građane, još jednom, da prate naš rad, naše društvene mreže, gdje će biti objavljene sve informacije, i svi zahtjevi koje mi zastupamo - istakao je Guberinić.
<h2>Još nema zvaničnog stava Studentskog parlamenta</h2>
Pojedini mediji su objavili da Studentski parlament Univerziteta Crne Gore ne podržava proteste organizacije „Kamo Śutra“. Guberinić kaže da još nikakvu zvaničnu &nbsp;informaciju nijesu dobili od Studentskog parlamenta.
- Vrlo smo svjesni svega što se trenutno dešava u društvu, i da je većina, ne samo mladih, već i starijih građana jako uplašena, osjećaju strah da izađu na ulice. Mi bismo ih pozvali na miran protest, dostojanstven, da istrajemo u našim odlukama, da pravda bude sprovedena, i samim tim istrajemo u onome što smo zacrtali - poručio je on.
Za drugi protest je planirana mirna šetnja od MUP-a do Vlade, a i na tom protestu će, dodaje on, ponovo biti saopšteni zahtjevi te organizacije. Vjeruje i da će podrška građana biti još veća.
- Čelnici Vlade su nas i te kako čuli! Sad da li žele da nas čuju, da li žele da uvaže naše zahtjeve, nadamo se da žele, nadamo se da ih razmatraju, ili da će u što kraćem roku biti dio razmatranja na nekoj od sjednica - zaključio je Guberinić.
&nbsp;Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZd0EOggab24&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Guberinić: Podrška nam je ogroman vjetar u leđa, dokaz da smo krenuli pravim putem i da su ciljevi i zahtjevi „Kamo śutra“ ispravni

Cetinje: dva masovna ubistva, 22 žrtve u dvije i po godine.
Avgusta 2022, Vuk Borilović ubio je 10 osoba, uključujući dječake Marka i Mašana, a šestoro ranio lovačkom puškom za koju je imao dozvolu.
Januara 2025, Aco Martinović je, pištoljem u nelegalnom posjedu, usmrtio 12 osoba, među kojima dječake Jovana i Vukana, dok je još četvoro ranio.
Borilović je ubijen 45 minuta nakon što je počeo ubistveni pohod, Martinović je izvršio samoubistvo šest sati nakon ubistva prvih žrtava.
U prvom slučaju na Cetinju je bilo 12 policajca u drugom devet.
I Borilović i Martinović su ranije prijavljivani zbog nasilja i posjedovanja ilegalnog oružja.
Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava i Centar za ženska prav pitale su nadležne šta se od 2022. do danas promijenilo u sistemu bezbjednosti na Cetinju.
Da li se išta uradilo između ova dva masovna ubistva u sferi kontrole oružja gdje je iniciran "Markov i Mašanov zakon"?
Tek nakon drugog masakra vlast je najavila hitne mjere - novi zakon, kontrole, oduzimanje oružja.
U Crnoj Gori ima preko 100 hiljada komada legalnog i do 80 hiljada nelegalnog oružja. Broj onih koji legalno posjeduju oružje je u porastu.
Crna Gora ima 620 hiljada stanovnika.
<h2>O kontroli oružja nakon drugog masakra</h2>
Nakon prvog masakra 2022. nevladine organizacije i pojedinci apelovali su da se preispitaju dozvole za nošenje oružja i da se smanji količina oružja, posebno ilegalnog.
I pored apela, broj osoba sa dozvolama za posjedovanje oružja je porastao tokom poslednje dvije godine - sa 67.545 u 2022. na 69.593 u prošloj.
Dva dana nakon drugog masakra, iz januara ove godine, premijer Milojko Spajić je najavio donošenje novog zakona o oružju.
Njime će se, kako je najavio, provjeriti sve postojeće dozvole za legalno oružje, uvesti drakonske kazne za nelegalno posjedovanje a na provjeri će biti i rad lovačkih društava.
Dao je rok od dva mjeseca da se vrati nelegalno oružje bez pravnih posljedica. Najavljena je i anonimna telefonska linija za prijavu ilegalnog oružja, uz mogućnost nagrade za onog ko prijavi.
<h2>Radulović: Populizam ne rješava sigurnosne propuste</h2>
Pravnik Veselin Radulović poručuje da svako ko misli da se slični zločini mogu spriječiti izmjenama Zakona o oružju, na najavljeni način, obmanjuje javnost.
- Ili nema namjeru da se ozbiljno bavi ovim problemom ili nema pojma o čemu govori - navodi Radulović za Radio Slobodna Evropa.
Ukazuje da ni osam dana od zločina policija još nije utvrdila od koga je ubica Martinović nabavio nelegalno oružje i veliku količinu municije.
- U gradu veličine Cetinja (nepunih 15 hiljada stanovnika), profesionalna policija bi to otkrila već prvog dana, pod uslovom da rukovodstvo to zaista želi - rekao je Radulović.
Radulović je mišljenja da se u ovom slučaju svjedoči ili krajnje neprofesionalnom rukovodstvu bezbjednosnog sektora ili ljudima koji prikrivaju podstrekače i pomagače ubice.
- Tim problemom premijer treba da se pozabavi – ako i sam ne pripada jednoj od navedenih grupa. Taj problem sigurno neće riješiti izmjena Zakona o oružju - istakao je on.
<h2>Nadležni se oglušili o Markov i Mašanov zakon</h2>
Novi masakar na Cetinju aktuelizovalo je inicijativu donošenja "Markovog i Mašanovog zakona".
Inicijativa, pokrenuta 2023, godinu nakon prvog masovnog ubistava na Cetinju, nazvana je po dječacima, braći, koja su tada ubijena.
Ona predviđa rigoroznije kazne za nasilnike, detaljne psihološke procjene i automatsko oduzimanje oružja od lica sklonih nasilju.
Inicijativu je pokrenula Maja Ljiljanić Popović, sestra jedne od žrtava Borilovićevog masakra 2022.
Na pokretanje se odlučila nakon što je TV E septembra 2023. prikazala dopise koji pokazuju da su nadležni ignorisali zakonsku obavezu oduzimanja oružja Boriloviću zbog nasilništva.
Otkriveno je da je cetinjska policija nakon podnošenja krivične prijave protiv Borilovića u julu 2022, zbog napada na kolegu, poslala dopis filijali MUP-a na Cetinju da se Boriloviću oduzme oružje ali da nije ništa preduzeto.
- Da mu je oduzeto oružje, izbjegla bi se tragedija ovolikih razmjera - kazala je tada Ljiljanić Popović.
Inicijativu je podržalo 4.290 građana na online platformi.
Potrebno je tri hiljade potpisa da bi se inicijativa predala Vladi a šest hiljada da bi se predala Skupštini i time postala formalna.
RSE je uputila dopis Vladi i Ministarstvu unutrašnjih poslova sa pitanjem šta je preduzeto po pitanju ove inicijative i da li je tačno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović pet mjeseci ignoriše njihove apele za susretom.
Odgovori do objave teksta nisu stigli.
<h2>Protesti i zahtjevi javnosti</h2>
Bez odgovora su ostala i pitanja rodbine i građana Cetinja sa protestne šetnje iz oktobra 2023, organizovane zbog propusta policije tokom masakra.
Oni su, između ostalog, pitali su zašto Boriloviću nije oduzeto oružje, uprkos podnijetoj krivičnoj prijavi i zašto niko od nadležnih nije podnio ostavku.
Upozorili su i da ništa nije urađeno kako bi se spriječilo da se slični događaji ponove.
A kada se tragedija sličnog scenarija ponovila u januara ove godine, održani su novi protesti sa kojih su zatražene ostavke čelnika u sektoru bezbjednosti.
Sa protesta od 5. januara zatražena je i demilitarizacija društva, oduzimanje oružja i stroža kontrola, vraćanje građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u školama.
Ostavke političkog rukovodstva bezbjednosnog sektora zahtijeva i gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković.
On je za 10. januar zakazao hitnu sjednicu lokalnog parlamenta sa koje će se zatražiti nezavisna međunarodne istraga kako bi se utvrdili eventualni propusti u radu bezbjednosnog sektora.
Pravnik Radulović za RSE navodi da ukoliko rukovodeći kadar, odgovoran za kolaps sistema bezbjednosti, ostane na pozicijama, biće jasno da je najava izmjena zakona populistička priča.
- To bi značilo da su fotelje nesposobnih važnije od života građana i djece Crne Gore koju monstrumi ubijaju - rekao je Radulović.
Vijeće za nacionalnu bezbjednost na sjednici od 3. januara nije razmatralo sprovođenje istrage o postupanju policije kada je ubijeno 12 ljudi.
Premijer Spajić je na pitanje o smjeni ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, kazao da će se rad ministra vrednovati kroz buduće rekonstrukcije Vlade.
Nakon masakra koji je počinio Borilović 2022. niko nije podnio ostavku.

Između dva masakra na Cetinju ignorisani apeli za strožu kontrolu oružja

Zamislite da je ispred policije formiran tim stručnjaka sastavljen od vrhunskih istražitelja kriminalista, kriminologa, psihologa i psihijatara i profesora kriminalistike sa ciljem da se analiziraju teška ubistva, serijska i masovna ubistva počinjena u posljednjih pet godina. Takva analiza pružila bi nekoliko bitnih odgovora, ali i omogućila okvir za djelovanje u svim budućim potencijalnim događajima. Naravno da se ovakav scenario neće desiti, jer ministri koji se nalaze na čelu više vode računa o nekim manje bitnim stvarima poput političkog upošljavanja nego o stručnim i naučnim elementima. Do tada, dok se ovakvi događaji ne počnu institucionalno analizirati i na temelju takvih analiza djelovati, bavićemo se posljedično i medijski analizirati svaki naredni, kaže u intervjuu Pobjedi ekspert za bezbjednost dr Sandi Dizdarević, docent na predmetima Kriminalistička psihologija i Kriminalistički intervju. Ističe da je pitanje ostavke ministra pitanje moralnog i etičkog kodeksa. Kako je, po Vašem mišljenju, reagovala policija na Cetinju? Priče o nedovoljnom broju policajaca na terenu, iako su objektivne, ne mogu biti opravdanje, pogotovo na Cetinju, gdje je situacija već duže vrijeme izuzetno napeta zbog sukoba kriminalnih klanova. Jeste li saglasni? DIZDAREVIĆ: Već dugo policija Crne Gore ima gorući problem koji se odnosi na nedostatak policijskih službenika u operativnom smislu, što otežava operativnost i postizanje određenog nivoa sigurnosti s jedne strane, dok s druge strane, neki koncepti se ne mogu nikako provoditi. Međutim, kada su u pitanju okupljanja i blagdani visokog rizika poput Nove godine, koncerata ili drugih događaja, neophodno je bilo planirati cjelokupno raspoloživo ljudstvo kao ad hock reakciju na eventualno narušavanje javnog reda i mira, ili kriminalnih događaja. Takva planiranja se ne smiju raditi „reda radi“, već primarno na temelju analitičkih procjena. S druge strane, sama činjenica neupošljavanja policijskih službenika koje se, koliko je meni poznato, opravdava nedostatkom prostora na Policijskoj akademiji je zapravo političko propuštanje dužnih i obaveznih radnji, koje u krajnjoj instanci mogu imati dalekosežne posljedice. Pitanje sukoba kriminalnih klanova ili, možda bolje kazano, sukobljenih mafijaških grupa, jer one imaju sve elemente mafije, puno je kompleksnije i borba protiv takvih vidova kriminaliteta ne može i ne smije uključivati samo policiju, već sinhronizirano djelovanje obavještajnih, kontraobavještajnih, sigurnosnih, pravosudnih i policijskih tijela. Policija u tom segmentu može i treba djelovati, ali ako to radi sama, bez koordinacije sa ostalim službama, efekti će biti loši.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025010610010_11cb9fc13c368e1ac1d5a12b828f45b1fec8d5afb37cd7677dfce8b5ad4de679.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025010610010_11cb9fc13c368e1ac1d5a12b828f45b1fec8d5afb37cd7677dfce8b5ad4de679" data-rendition-name="original" width="900" height="563" loading="lazy" alt="Sandi Dizdarević"> <figcaption>Sandi Dizdarević(Photo: Stop kadar)</figcaption> </figure>  Zločinac je uspio da u kafani ubije četiri osobe, potom pređe na drugi kraj grada i tamo nastavi svoj krvavi pohod, ubijajući porodicu vlasnika kafane, njihovu djecu, čak i sestru. Prema zvaničnoj tvrdnji Tužilaštva, zločin se desio ukupno na pet lokacija. Gdje je bila policija tokom ovih događaja? DIZADREVIĆ: Teško je pružiti objektivan odgovor na to pitanje. Dozvolite mi da hipotetički postavim određenu situaciju i pokušam odgovoriti. Ako je u vrijeme, prije i u toku kriminalnog događaja na terenu bilo nedovoljno policajaca, onda je teško da nakon prve zaprimljene informacije pokrijete svih pet lokacija, osobito ako analizirate profil ubice, njegovo kretanje i akte ponašanja prilikom ubilačkog pohoda. Međutim, da je urađena analitička procjena neposredno prije Nove godine i napravljena određena predikcija koja se, nažalost, rijetko radi ili se radi tek da postoji, broj i raspored policajaca u gradovima bi možda bio drugačiji. Pola sata, koliko se u medijima govori o ubilačkom pohodu, sa aspekta vremenskog okvira se čini predug period za reakciju, ali sa aspekta policijskog djelovanja u okviru mjera prve intervencije, a koje obuhvataju: dolazak na lice mjesta po prijavi, provjeru tačnosti navoda prijave, prikupljanje informacija i dostavljanje informacija operativnom dežurnom, te promptno djelovanje s ciljem lociranja osumnjičenog, zahtijeva izuzetno umijeće i koordinaciju. Uloga policije, svakoga ponaosob, morat će biti predmet unutrašnje istrage. Šta će istraga pokazati, vidjet ćemo u narednom periodu. Kako je moguće da pomahnitali ubica prođe cijeli grad i počini masakr na više lokacija, a da ga niko ne zaustavi? Je li ovo dokaz da imamo neefikasan bezbjednosni aparat? Da li ministar unutrašnjih poslova mora da podnese ostavku? DIZADREVIĆ: Sam kriminalni događaj, prema definicijama unutar kriminalističke psihologije, definiše se kao masovno ubistvo, jer između ubistava nije postojalo ono što mi u operativnoj kriminalističkoj psihologiji nazivamo „period hlađenja“. Kada ispred sebe imate slučajeve masovnih ubistava, metodom analogije i strukture samog osumnjičenog u većini slučajeva se pokaže da se radi o psihopatološkim osobama. Motivacija kod ovakvih osoba za počinjenje krivičnog djela može biti potpuno banalna, ali u većini slučajeva je ona u domenu psihopatologije. Njegov mehanizam okidač može biti banalan povod, ali sami akti ubistva, pokušaja ubistava koje je počinio, kao vrijeme učinjenja između ubistava, geografske lokacije (geografski profil) pokazuju postojanje veoma intenzivnog psihopatološkog pokretača sve dok se ne ispune njegovi psihopatološki postavljeni ciljevi. Pitanje profiliranja pojedinca i pravljenja predikcije njegovog budućeg ponašanja je jedna od najtežih disciplina koje se, nažalost, ne primjenjuju niti su prihvaćene u policijama zapadnog Balkana. Profil pojedinca je puno teže odrediti jer svaki pojedinac, a osobito kriminogena osoba, matematička je enigma, za razliku od više istih ili sličnih osoba koje su predmet opservacije. Šta želim kazati? Ovakvi slučajevi, nakon što ih policija detektuje, a i ovo lice je detektovano ranije, moraju postati predmet rada i opservacije drugih službi poput psiholoških i psihijatrijskih ustanova. Njihov boravak na slobodi onemogućava preventivno djelovanje policije, već reaktivno, a to znači tek kada se nešto desi. Sigurnosni aparat Crne Gore nije samo neefikasan, on je devastiran i premrežen dijelovima kriminogenih mreža što pokazuju nekolicine operativnih podataka iz SKY Ecc, političkim i obavještajnim mrežama, i na kraju dijelom časnih i poštenih policajaca, obavještajaca, analitičara koji su, nažalost, prepušteni sami sebi. Pitanje ostavke ministra je pitanje moralnog i etičkog kodeksa. Međutim, sama činjenica da se radi o političkim personama veoma često pokušavam ne odgovarati na ovakva pitanja jer su nauka i struka odavno degradirani i zapostavljeni upravo od onih kojih dolaze na čelo ministarstava unutrašnjih poslova. Zašto policija nije djelovala preventivno, posebno jer je, prema pouzdanim informacijama, ubica koji je već bio procesuiran zbog nelegalnog držanja oružja i nasilničkog ponašanja, očigledno bio inspirisan Borilovićem, pa ga je čak i pominjao? DIZDAREVIĆ: Ako je policija imala informaciju neposredno prije samih akata ubistava da je osumnjičeni narušavao red i mir, a time i iz ranijeg perioda raspolagala informacijama o nelegalnom posjedovanju oružja i nasilničkom ponašanju, onda je bila dužna istog privesti i zadržati najmanje 24 sati, osobito ako je isti bio pod dejstvom alkohola i/ili opojnih droga. Međutim, ako osumnjičeni nije narušavao javni red i mir, već su se akti ubistva desili, pa policija onda zaprimila informaciju, onda ne možemo govoriti o preventivnoj ulozi i potrebi policije. Da bi bilo jasnije, obrazložit ću i jednu i drugu situaciju. Ako je osumnjičeni ranije procesuiran za nasilničko ponašanje, i nelegalno držanje oružja, njemu je sud izrekao odgovarajuću kaznu, nakon koje je slobodan građanin. Policija ga u takvim slučajevima ima u svojim operativnim bazama, i dužna je obratiti pažnju na ovakve osobe prilikom svakog izlaska na teren odnosno mjesto gdje navedeno lice stanuje i kreće se. Međutim, to ne daje pravo niti obavezu policijskom organu da ovakvo lice nadzire non-stop, jer se radi de fakto i de jure o slobodno licu koje je zakonski sankcionisano i koje je izdržalo svoju kaznu. Druga situacija je ako je policija neposredno prije akata ubistava (antideliktum stadijum) imala informacije da navedeno lice koje je presuđeno, a osobito za nezakonito posjedovanje oružja i nasilničko ponašanje, konzumira alkohol na javnom mjestu, onda je to lice moralo biti privedeno, i tada bi se moglo govoriti o preventivnom djelovanju. Treća situacija koja se može postaviti i razmatrati jeste da je policija raspolagala informacijama da je osumnjičeni inspirisan Borilovićevim ponašanjem i aktima, da je eventualno takve inspiracije verbalno ispoljavao u javnosti, da je objavljivao na društvenim mrežama, e onda bismo mogli govoriti o propustima kriminalističko-obavještajnih i obavještajnih jedinica. Je li moguće da ništa kao društvo nijesmo učinili i da je država opet dozvolila da se ponovi Medovina? DIZDAREVIĆ: Nažalost, nemamo dovoljno razvijenu svijest da čitamo naučna i stručna djela, i literaturu. Da čitamo, vidjeli bismo brojne radove koji upozoravaju na ovakve slučajeve. Ne mislim ovdje samo na profesionalne službenike, već na cjelokupno društvo. Hajde da i ovdje postavimo jednu situaciju i objasnim istu. Zamislite da je ispred policije formiran tim stručnjaka sastavljen od vrhunskih istražitelja kriminalista, kriminologa, psihologa i psihijatara i profesora kriminalistike sa ciljem da se analiziraju teška, serijska i masovna ubistva počinjena u posljednjih pet godina. Takva analiza pružila bi nekoliko bitnih odgovora, ali i omogućila okvir za djelovanje u svim budućim potencijalnim događajima. Naravno da se ovakav scenario neće desiti, jer ministri koji se nalaze na čelu više vode računa o nekim manje bitnim stvarima poput političkog upošljavanja nego o stručnim i naučnim elementima. Do tada, dok se ovakvi događaji ne počnu institucionalno analizirati i na temelju takvih analiza djelovati, bavit ćemo se posljedično i medijski analizirati svaki naredni.

Martinović je morao biti pod nadzorom

Više hiljada ljudi protestovalo je u Podgorici i na Cetinju, četiri dana nakon drugog masakra na Cetinju u posljednje dvije i po godine, tražeći ostavke ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i potpredsjednika Vlade i koordinatora sektora bezbjednosti Alekse Bečića, demilitarizaciju društva, promjenu odnosa policije prema građanima i povratak predmeta građansko obrazovanje u školski sistem.
Vesna Pejović je u masakru na Cetinju u avgustu 2022. godine, kada je napadač ubio 10 osoba, izgubila dva unuka i kćerku. Za Glas Amerike je rekla da im je država okrenula leđa nakon tragedije.
- Mi smo u prvoj tragediji izgubili kćerku i dva unuka, i dobroga (prijatelja) Mitra koji je pokušao da spasi moju đecu… U prvom trenutku dešava se šok, nevjerica, mislite da će da dođu odnekud. Kako je vrijeme prolazilo, bol je bio sve veći, a država je okretala glavu od svega ovoga. Nisu bili ljudi - rekla je ona.
Pejović je rekla da “prilikom njihove nesreće policija nije uradila ništa, no su na 50 metara od manastira stojali kao kukavice dok su zvjerski ubijani”.
- Četrdeset pet minuta je monstrum usred grada ubijao građane. Svi su nam okrenuli leđa. Političari samo sjede u krvavim foteljama. Kako koji dan, u Crnoj Gori je krv do koljena. Nema dalje. Ubijanje djece je dno države. S tim treba da se stane - rekla je Pejović koja je protestovala juče na Cetinju poslije drugog masakra, u kojem je ubijeno 12 osoba.
Oko 1.500 građana okupilo se na protestu na Cetinju, gdje su paljenjem svijeća uz simboličnih dvanaest minuta tišine odali poštu stradalim sugrađanima i zatražili hitne ostavke Šaranovića i Bečića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 45.1092%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgradani-se-okupljaju-na-cetinju-da-bi-odali-pocast-i-zapalili-svijece-za-stradale-u-tragediji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Noseći transparente koji aludiraju na krvave ruke vlasti, okupljeni su poručili da vlast smatraju krivom za novi stravični zločin koji se dogodio na Cetinju, dvije i po godine nakon masakra iz 2022. u kome je stradalo deset osoba, uključujući dvoje djece.
Građanska aktivistkinja Maja Gardašević rekla je da na protest nije došla na poziv bilo koje partije ili firme, već kao slobodna građanka.
- Došli smo da tražimo odgovore, prije svega zbog čega se dogodio po drugi put masakr na Cetinju, kad su opet stradala dva nedužna djeteta - rekla je i upitala zašto na komemorativnoj sjednici nije bilo većine članova Vlade.
Ona je takođe upitala vladu što su preduzeli nakon prvog krvavog pira i da li su uzeli u obzir razmatranje Markovog i Mašanovog (dječaci stradali u masakru 2022.) zakona, te da li je neko okrenuo glavu za tim nakon prvog puta.
- Nije, jer da jeste, ne bismo danas bili ovdje - rekla je i dodala da traže od ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića da im se ne izvinjava, već da podnese ostavku.
Vuk Iković je rekao da “ako se drugi put dešavaju ove stvari, postoji neorganizovanost sektora bezbjednosti i građani ne mogu bezbjedno da se osjećaju u svom domu i dvorištu”
Iković je rekao da su “ovo samoorganizovani građani koji iskazuju bunt, nezadovoljstvo i traže da se uvede odgovornost”.
- Ako neko hoće da preuzme funkciju, poziciju moći i odlučivanja, mora da preuzme odgovornost. Podsjetiću vas da za ovakve stvari u iole uređenoj državi ostavka slijedi istog dana, a ne da građani traže ostavke. Ako je neko odgovoran, on će da podnese ostavku za ove stvari jer ovo je rezultat neorganizovanosti i nerada - rekao je Iković.
<h2>Veliki skup u Podgorici, zatražene ostavke Šaranovića i Bečića</h2>
Više hiljada građana okupilo se u nedjelju veče ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova u Podgorici, tražeći ostavke Šaranovića i Bečića, demilitarizaciju društva, promjena pristupa policije prema građanima i povratak Građanskog obrazovanja kao obaveznog predmeta u školama.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbrojni-gradani-se-okupljaju-ispred-mup-a-becicu-saranovicu-scepanovicu-ajte-polako&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Protest u Podgorici počeo je odavanjem počasti stradalima u prijestonici sa dvanaest minuta tišine, nakon čega su okupljeni zatražili ostavku ministra unutrašnih poslova i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu, koje smatraju odgovornim za lošu reakciju policije na Cetinju.
Noseći transparente “Tuga, revolt, bijes, nema nazad”, “Raspad sistema, opasnost za sve”, “Bečiću i Šaranoviću, ajte polako”, “Kad po igračkama krv pada, bijes vlada”, okupljeni su uzvikivali “Ostavke”, “Ubice”, “Ruke su vam krvave” i “Bečiću, Vučiću”.
Jedan od organizator protesta, student Milo Perović, podsjetio je na prošlogodišnju izjavu ministra Šaranovića koji je svog prethodnika pozivao na odgovornost zbog propusta tokok masovnog ubistva na Cetinju 2022.
- Zato, u ime neformalne grupe studenata Kamo sjutra mi sada tražimo od vas, ministre unutrašnjih poslova i potpredsjedniče Vlade za odbranu i bezbjednost isto. Zahtijevamo ostavke. Budite fer i korektni, u vaše vrijeme su stradali nedužni građani. Vi ste ti koji treba da nas štitite. Niste uspjeli u tome i zato dajte ostavke - rekao je Perović.
U zahtjevima neformalne grupe studenata “Kamo śutra?", koji su pročitani ispred zgrade MUP-a, navedeno je da je "ostavka moralni čini i simboličan gest koji vraća povjerenje građana u vlast i kojom se pokazuje spremnost da se preuzme odgovornost za posljedice nastale tokom političkog vođenja".
"Nesposobnost da se obezbijedi sigurnost građana i propusti za preuzimanje odgovarajućih mjera razlog su zbog kojeg se traži odgovornost za gubitak života. Potrebno je da bezbjednosni sektor ne bude partijski plijen, već resor koji vode stručnjaci", navedeno je u obrazloženju prvog zahtjeva.
Zatražena je i "demilitarilizacija društva", oduzimanje i uništavanje ilegalnog i skrivenog oružja, kao i revidiranje svih dodijeljenih dozvola za posjedovanje oružja kroz policijsku provjeru lica koja posjeduju oružje i ozbiljne, a ne samo fomalne, psihijatrijske i druge ljekarske preglede na godišnjem nivou”.
Zahtjevima neformalne grupe studenata “Kamo śutra?", pridruženi su i raniji zahtjevi Akcije za ljudska prava i Centra za ženska prava koji se odnose na "proglašenje moratorijuma na izdavanje dozvola za posjedovanje oružja do izmjene Zakona o oružju".
Zatraženo je i onemogućavanje zakonite kupovine oružja bez prethodne dozvole za držanje oružja, kao i pooštravanje uslova za posjedovanje lovačkog oružja i jača kontrola streljačkih klubova koji "građanima izdaju članske karte i fiktivne potvrde samo da bi lakše dobili dozvolu za nošenje oružja".
Jedan od zahtjeva odnosi se na uvođenje visokog mjesečnog poreza na posjedovanje i držanje oružja.
Organizatori protesta, neformalna grupa studenata, ranije su saopštili da "kolektiv crnogorskih studenata nema veze sa bilo kojom političkom partijom i protest organizuju bez ikakvih partijskih upliva".
Oni navode da je “Kamo śutra?” neformalna grupa studenata sa različitih crnogorskih fakulteta, okupljena oko zajedničke potrebe za sigurnijim i boljim životom čitavog društva.
Aco Martinović ubio je 1. januara na Cetinju na pet lokacija dvanaest bliskih rođaka, kumova i prijatelja, uključujući i dvoje djece, nekoliko sati prije nego što je, prema policijskih izvještajima, izvršio samoubistvo.
Čelnici policije saopštili su da je u trenutku zločina u gradu bilo prisutno samo nekoliko policajaca, pravdajući se da je glavnina policije bila angažovana u gradovima koji su organizovali doček Nove godine na trgovima.
Premijer Milojko Spajić najavio je, nakon sjednice vijeća za nacionalnu bezbjednost, donošenje novog zakona o oružju, koji će preispitati postojeće dozvole za legalno oružje i propisati drakonske kazne za posjedovanje i nošenje nelegalnog.
On nije htio direktno da odgovori na pitanje hoće li tražiti ostavku ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, navodeći da svi koji se bave zahtjevnim političkim poslovima treba da osjećaju neku vrstu moralne odgovornosti za sve što se dešava.

Pejović: Država nam je okrenula leđa, političari sjede u krvavim foteljama

Tragedija koja je 1. januara potresla Cetinje i cijelu Crnu Goru, gdje je u masovnom ubistvu koje je počinio Aleksandar Martinović izgubljeno 12 života, ostavila je duboke rane u cijelom društvu. Ovaj stravičan događaj otvorio je brojna pitanja o uzrocima nasilja, psihološkom stanju pojedinaca i zajednice, ali i o tome kako kao društvo možemo raditi na prevenciji sličnih tragedija.
Ovim povodom, za Portal Analitika komunikolog i psiholog Radoje Cerović ukazuje kako da bolje razumijemo psihološke faktore koji mogu dovesti do ovakvih ekstremnih situacija, kakve posljedice ovakvi događaji ostavljaju na društvo, ali koje je korake potrebno preduzeti kako bismo se kao društvo suočili s ovom situacijom i prevenirali buduće slične tragedije.
Koji psihološki faktori mogu dovesti do toga da pojedinac počini masovno ubistvo, kako je izvršio Aleksandar Martinović na Cetinju 1. januara? 
Cerović: Prvo ne smijemo zaboraviti da populacija sa psihijatrijskim tegobama nije statistički “opasnija” od onih koji nemaju nikakvu dijagnozu. Naprotiv, kada insitucionalni mehanizmi funkcionišu kako treba ovi slučajevi se mogu predvidjeti i prevenirati mnogo lakše.
Iako nas mentalni poremećaji ili tegobe i ljudi koji se s njima suočavaju često plaše, oni statistički ne predstavljaju veću prijetnju od onih koji nemaju dijagnoze. Ovakvo masovno ubistvo svrstava Martinovića u tzv. “porodične anihilatore”.
Psihologija prepoznaje četiri kategorije ili tipa: 1.”Pravednik”, 2. “Razočaran”, 3. “Anomičan”, i 4. “Paranoidan”. 
Iako nemamo u ovom trenutku dovoljno elemenata da znamo u koju kategoriju spada ovaj ubica, svakako je vjerovatno da je posrijedi i neki od sljedećih poremećaja: teška depresija sa suicidnim elementima, paranoidni psihotični poremećaj, kao i teški poremećaj ličnosti poput narcisoidnog ili antisocijalnog poremećaja (sa tzv. tamnom trijadom).
Vjerovatan je i tzv. borderline poremećaj u ovakvim slučajevima, koji karakteriše izostanak kontrole nad bijesom i emocijama uopšte.
Postoje li zajedničke karakteristike ili obrasci ličnosti kod osoba koje počine ovakve zločine? Koji su najčešći signali upozorenja u ponašanju osobe koja bi mogla postati nasilna?
Cerović: Ogorčeni, iritabilni, osjetljivi, s osjećajem usamljenosti ili izolovanosti. Nezadovoljni, često fanatični u svojim uvjerenjima i ideološki ekstremni, znaju biti i poklonici sekti ili ekstremni vjernici, skloni alkoholu ili nekim vrstama psihoaktivnih supstanci.
Znaju da budu opsjednuti oružjem koje im daje osjećaj moći i snage nasuprot osjećaju nemoći i ogorčene bespomoćnosti koju osjećaju.
Na koji način porodica, prijatelji ili zajednica mogu prepoznati i reagovati na ove znakove? Kako se može pomoći osobi za koju postoji sumnja da je potencijalno opasna? 
Cerović: Efikasna borba sa ovakvim pojavama podrazumijeva da postoji cijela mreža različitih institucija i mehanizama. Porodice su tu sasvim nedovoljne i nemoćne osim da eventualno aktiviraju institucionalne mehanizme.
Bilo bi vrlo teško opisati ovdje sve te mehanizme, ali u načelu neophodno bi bilo jačanje kapaciteta niza službi (bezbjednosnih, socijalnih, obrazovnih, itd.) kao i uvezivanje u standarne šeme razmjene informacija. Ovaj drugi dio je katastrofalno nerazvijen u Crnoj Gori.
Alarmiranje psihijatrijskih institucija bi trebalo da bude samo početak lanca događaja.
Kakve psihološke posljedice događaji poput masakra na Cetinju ostavljaju na preživjele i zajednicu u cjelini? 
Cerović: Opšti nivo instinktivnih mehanizama alarma će biti podignut kod skoro svih, ali će neki imati vrlo konkretne i neprijatne posljedice.
Najtipičnije posljedice su akutne anksiozne forme poput napada panike i fobija, i naravno tzv. PTSD ili post traumatski stresni poremećaj.
Koji su najbolji načini za pružanje podrške preživjelima i porodicama žrtava? Kako zajednica može da se oporavi i povrati osjećaj sigurnosti nakon masovnog ubistva kakvo je zadesilo Crnu Goru prvog dana 2025? 
Cerović: Veoma konstruktivni koraci koje su preduzeli kolege psihijatri i psiholozi, iz Klinike za psihijatriju KCCG i Udruženja psihologa su nažalost kap u moru mogućih incijativa.
Ovdje ne postoji jedna stvar - neophodno je strateški sagledati i stvoriti cijeli sistem. Stvoriti solidarno, inkluzivno i empatično društvo je veliki poduhvat kome naši politički lideri nisu dorasli…
U međuvremenu bi bilo od pomoći osnivanje centara za psihološku podršku koji bi bili diskretniji od Domova zdravlja i koji bi uključivali multidisciplinarne timove i višekanalne pristupe; telefonom, videoconference kanalima i lično. Njihova uloga bi morala biti aktivno promovisana i proaktivna, nikako ne bi smjeli da se ograniče na reagovanje u slučaju nevolje.
Koliko društvena izolacija, ekonomski problemi ili društveni pritisci mogu doprinijeti ovakvim tragedijama? Koje su ključne strategije za prevenciju nasilnih činova na individualnom i društvenom nivou? 
Cerović: Mi znamo da postoje neki socijalni parametri koji aktiviraju agresivnost i podižu opšte nivoe nasilnosti. Reklo bi se da svjedočimo takvim skupnim fenomenima. Ne smijemo posmatrati ovo ubistvo, koliko god bilo strašno, kao izolovan slučaj već moramo ukazati na opšti trend povišene agresije.
Evoluciona psihologija posebno ukazuje na dva fenomena. Naime, u pitanju je fragmetacija društvenog tkiva. Ona nastaje pod dejstvom dva faktora socijalno-ekonomskog raslojavanja, tj. eksplozije socijalnih razlika i izostanka kompenzacionih mehanizama i politika koje ublažavaju takav jaz i njegove posljedice na pojedince. A tu je i identitetsko cijepanje po vjerama i nacijama kojem obilato pribjegava novo političko rukovodstvo (i zovu ga “pomirenje”).
Uz nedostatak institucionalnih mehanizama kontrole i prevencije ova dva mehanizma objašnjavaju ono sa čim se zadnjih godina suočavamo: vršnjačko nasilje, femicid, nasilje zasnovano na identiteskim podjelama, pa i ubistva… Sukobi OKG i kriminalaca dodaju mračne note ovoj slici, ali su plod djelimično različitih uzročno posljedičnih mehanizama.

Cerović: Masovno ubistvo na Cetinju ne smijemo posmatrati kao izolovan slučaj, moramo ukazati na opšti trend povišene agresije

Ovdje ne postoji objektivna i subjektivna odgovornost - poručio je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović odgovarajući na pitanje je li i na trenutak pomislio da podnese ostavku, kao moralan čin, nakon što je u tragediji na Cetinju prvog dana ove godine Aco Martinović ubio 12 ljudi, od čega dvoje djece, teško ranio četvoro, pa presudio i sebi.
On i dalje stoji pri tvrdnjama da ovaj zločin nije mogao biti spriječen.
- Ako nema objektivne i subjektivne odgvornosti, onda se traži moralna odgovornost. I to od mene traži čovjek čija je najveća zaostavština tokom 30 godina 711 ubijenih, 84 nerasvijetljena ubistva... Mislim na Mila Đukanovića... - rekao je Šaranović gostujući na Televiziji Vijesti.
Na pitanje da li organizovane kriminalne grupe povezuje sa protestima i ima li neke operativne podatke, Šaranović je odgovorio - da ima operativne podatke.
- Imam operativne podatke, ali sve ono što je danas saopštio moj politički subjekt stojim iza toga kao funkcioner Demokrata - naveo je on.
Njegove partijske kolege su danas, u maniru SNS-a Aleksandra Vučiča i njegove opskurne propagandne mašinerije, optužile studente da su pripadnici mafijaških klanova tvrdeći da večerašnji protest ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) organizuju kavački, škaljarski i drugi klanovi, ali i bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.
Na protestu su večeras hiljade građana tražile ostavku Šaranovića i potpredsjednika Vlade za bezbjednost i odbranu Alekse Bečića. Okupljeni i studenti ispred MUP-a uzvikivali „Bečiću - Vučiću“, „ostavke“, „ruke su vam krvave“, a Okupljeni su nosili transparente sa porukama poput „Raspad sistema – opasnost za sve“, „lica su vam krvlju isprljana“, „moralni kolaps“, „đe ste kad nam djecu ubijaju i porodična ognjišta gase? Ostavke“, „umjesto djece, rastu nam tragedije“, „Ne vidim od ovog odsjaja od naočara što mi se u državu čini“, „Bečiću, Šaranoviću, Šćepanoviću - ajte polako“...
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbrojni-gradani-se-okupljaju-ispred-mup-a-becicu-saranovicu-scepanovicu-ajte-polako&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<h2>Motiv tragedije se još istražuje</h2>
Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović kazao je večeras da još ne može dati precizan odgovor o motivu tragedije na Cetinju.
- Motiv se utvrđuje. Radi se o izvršiocu krivičnog djela koji je lišio života najbliže prijatelje, drugove, članove porodice, izrazio brutalnost i agresivnost prema djeci - rekao je on, gostujući u emisiji Nedjelja u retrovizoru na Televiziji Vijesti.
Dodao je da je lično razgovarao sa članovima porodica povrijeđenih, službenicima policije koji su ga poznavali, čitao izjave svjedoka koji su dobro poznavali ubicu.
- Izvorno mogu reći, ne tačno, gdje se može tražiti motiv. Kada se radi o ovako kompleksnim monstruoznim krivičnim djelovima, mišljenja sam da ovdje motiv možemo posmatrati – da je lice bilo neprihvatljivo u okruženju, da se osjećao odbačen i da nije prilagodiv. Da je imao nizak prag tolerancije, da je bio agresivan koju je ispoljavao na brzu, nekontrolisanu reakciju, da je lice osjećalo određen oblik zavisnosti (ne na psihoaktivne supstance i alkohol), već ljubomore. Nije imao užu porodicu, nije ostvaren kao otac, da se radi o osobi koja se možda plašila i osobe za koju je bio trebao da bude osuđen u narednom periodu, da se radi o osobi koja je bila i prepoznat u jednoj policijskoj radnji sa specifičnim ponašanjem… - rekao je Šćepanović.
Na pitanje kakva je svađa u kafani “Velestovo” bila neposredan povod da Aco Martinović ode do kuće, uzme oružje , i ubije četvoro i rani troje ljudi, Šćepanović je rekao da je do okidača došlo u prirodnoj atmosferi.
- Rekao sam da je bio verbalni incident između Martinovića i jedne osobe koja je smrtno stradala. Na jednom se snimku koji je napravljen u lokalu se vidiu da lica borave u kafani, da je u kafani klasično slavlje uz muziku i da sva lica i smrtno stradali uživaju u ambijentu. I na tom snimku se vidi lice Aco Martinović koje sjedi sa još jednim licem u atmosferi potpuno normalnoj i prirodnoj. Iz tog ambijenta je došlo do okidača - naveo je on.
Šćepanović je rekao da je rađena obdukcija tijela Martinovića kako bi se utvrdilo da li je bilo u alkoholisanom stanju ili pod uticajem psihoaktivnih supstanci.
- Dobio sam informaciju usmeno da je analiza u krvi kod ubice Aca Martinovića 0,40 grama po kilogramu, analiza urina 0,40 grama po kilogramu i nije bio pozitivan na psihoakrtivne susptance. Što će reći da je bio u manje alkoholisanom stanju - kazao je on.

Šaranović o ostavci: Ovdje ne postoji objektivna i subjektivna odgovornost

Organizacija iseljenika „Patriote Njemačke za Crnu Goru“ pozvala je danas čelnika sektora bezbjednosti u našoj zemlji da podnesu ostavke zbog masovnog ubistva na Cetinju 1. janaura ove godine kada je pomahnitali ubica ubio 12 osoba, među kojima i dvoje djece.
- Zbog tragedije u Prijestonici, mi koji živimo van naše domovine, a ima nas 73.000, pozivamo, vjerujemo u ime svih iseljenika, bezuslovne ostavke svih nadležnih iz bezbjednosnog sektora koji su odgovorni za desetine mrtvih i ranjenih na Cetinju, kao i pojedinaca iz političkog života. Za aktuelnu katastrofalnu bezbjedosnosu situaciju u Crnoj Gori odgovrni su: Andrija Mandić, presjednik Skupštine i to zbog retrogradne, ratnohuškačke politike koju sprovodi i koja je uništila međuvjerski i međugrađanski sklad u našoj zemlji, kao i zbog toga što konstantno uraušava ustavnopravni poredak države – poručili su oni.
Zahtijevaju i ostavke Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade i koordinatora svih bezbjednosnih službi, zatim ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, načelnika podgoričke policije, pod čijom upravom je i cetinjsko odjeljenje bezbjednosti Gorana Jokića, te komandanta Specijalne antiterorističke jedinice Miloša Rakonjca.
Kategorični su da aktuelne vlasti retrogradne politike sprovode pod patronatom svještenstva Crkve Srbije, koja pod kontrolom drži i Vladu Milojka Spajića, kao što je kontrolisala i prethodne dvije i presudno uticala na politički i javni život u Crnoj Gori i na društveno-političke procese.
- Zbog sigurnosti građana i države Crne Gore i očuvanja njenog ustavnopravnog poretka, zahtijevamo da nakon što dođe do promjene vlasti na državnom nivou, da se Agencija za nacionalnu bezbjednost temeljno rekonstruiše – poručuju iz dijaspore Njemačke.
Oni su pozvali svoje porodice u Crnoj Gori, rođake, kumove, ali i ostale građanke i građane Crne Gore da stanu u odbranu svoje zemlje i herojskog Cetinja.
- Nesmetano antidržavno djelovanje političkih elita na vlasti, potpomognuto Crkvom Srbije i zvaničnog Beograda, ali i njihovim tajnim službama dovelo je našu državu na ivicu građanskih nemira – upozoravaju oni.
Ogorčeni su napadima na crnogorsku Prijestonicu, odnosno njene žitelje, na društvenim mrežama ocjenjujući da Cetinje smeta neprijateljima Crne Gore jer je oduvijek bilo bastion i grad heroj odbrane naše zemlje, kako od 1918-1941, tako i nakon raspada SFRJ devedesetih godina prošlog vijeka, pa do danas.
- Ujedinjeni neprijatelji svjesno i kontinuirano pokušavaju slomiti posljedni odbranbeni stub današnje Crne Gore ne birajući sredstva i ne mareći za posljedice. Zato, poručujemo svim rušiteljima naše države Crne Gore da nećemo oklijevati i čekati nikog da nam pokuca na vrata kao što je to bilo 90-tih godina prošlog vijeka – zaključili su iz udruženja „Patriote Njemačke za Crnu Goru“.

Bezbjednosna situacija katastrofalna

Mislite li da je jednu tetku, koja je večeras razarajuće i bolno jecala, neko trebao da nagovori da večeras bude ispred Lovćenske vile? - upitala je konsultatkinja za strateške komunikacije i producentkinja Nina Redžepagić.
Njena poruka je objavljena nakon što su Demokrate, čiji funkcioneri čine vrh bezbjednosnog sektora, a koje javnost poziva na ostavke zbog tragedije u kojoj je prvog dana ove godine 12 ljudi, od čega dvoje djece, ubijeno na Cetinju - pokušale da spinuju i <a href="https://etv.me/politika/demokrate-u-maniru-vucicevog-sns-a-studente-nazvala-mafijasima-uz-prijete-gradankama-i-gradanima">optužili studente da su kriminalci koji organizuju večerašnji protest</a>.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbrojni-gradani-se-okupljaju-ispred-mup-a-becicu-saranovicu-scepanovicu-ajte-polako&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dok pokušava da artikuliše tugu, ljutnju i strah od ovolike količine bezosjećajnosti i svireposti, padaju joj, kaže, na pamet više pitanja.
- Mislite li da je stotine građanki i građana, s iskrenim bolom i nevjericom na licima, neko trebao da nagovori da budu večeras ispred Lovćenske vile? A mislite li da je Vukanove i Jovanove drugare iz škole i ulice neko trebao posebno da nagovori da plamenom baklje pošalju poslednju poruku drugarima na nebu? - istakla je Redžepagić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 45.1092%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fgradani-se-okupljaju-na-cetinju-da-bi-odali-pocast-i-zapalili-svijece-za-stradale-u-tragediji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na kraju, pita i misle li da je porazno da uprkos svim upaljenim svijećama mi nijesmo u Crnoj Gori uspjeli pronaći čovjeka dovoljno moralnog da preuzme odgovornost.
- Za sramnu kampanju u ovako jezivo tužnom trenutku mogu samo reći - stidite se - podvukla je Redžepagić.

Mislite li da je stotine građana trebalo neko da nagovori da budu ispred Lovćenske vile, a Vukanove i Jovanove drugove da im plamenom baklje pošalju posljednju poruku?

Određivanje pritvora u velikom broju slučajeva je zbog pritiska političara i medija, koji je svakodnevno evidentan. Članom 3 Zakonika o krivičnom postupku izričito je propisano da su svi, a pogotovu oni koji javno istupaju, dužni da poštuju pretpostavku nevinosti i da se uzdržavaju od izjava i komentara u vezi sa krivičnim postupkom koji je u toku - rekao je centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televizije E, advokat Marko Radović.
Više od 100 pritvorenika u Istražnom zatvoru u Spužu spremni su na blokadu sudskih procesa, ali i štrajk glađu, jer su se nadležni oglušili na njihove pozive za poboljšanje uslova u pritvoru. Radović kaže da takva blokada može usložiti već složenu situaciju, jer se problem nije riješio, već se od prethodnog štrajka, u aprilu, otišlo korak nazad - pritvoren je veliki broj lica.
- Procentualno, mali je broj onih koji su pušteni da se brane sa slobode, a za koje je nadležno tužilaštvo predložilo određivanje pritvora. S druge strane, imamo situaciju da su većina ljudi koji su bili u pritvoru, a koji su štrajkovali, opravdano očekivali da se može promijeniti situacija i počne primjenjivati zakon afirmisanjem alternativnih mjera, i dalje u pritvoru. Viši sud, koji vidim kao ključni problem u čitavoj ovoj priči, nastavio je sa starom praksom i ništa od onoga, o čemu se razgovaralo kada su pritvorenici odlučili da obustave štrajk, nije realizovano - rekao je Radović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpritvorenici-istraznog-zatvora-15-septembra-stupaju-u-strajk-gladu-pritvor-postaje-kazna&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Smatra da se pritvori i dalje olako određuju, ne ukidaju se, a famozno jemstvo je, ističe, mrtvo slovo na papiru.
- Apelacioni sud je takođe stava da pritvor ne treba da se ukida u brojnim predmetima. Nažalost, ono što je nekad bilo pravilo, sad je obrnuto, na štetu okrivljenih. Imamo olako određivanje pritvora, po nekim pritvorskim osnovama, što je nekada bilo nezamislivo - istakao je Radović.
On kaže i da se često vještački dodaju i drugi pritvorski osnovi, samo da se ne bi moglo tražiti jemstvo.
- Mislim na pritvorski osnov iz tačke 4, člana 175, stav 1 ZKP-a, koji je nekad bio vezan i važio samo za najteža krivična djela sa smrtnim posljedicama, za koja se mogla izreći maksimalna kazna od 20 godina, ili kazna dugotrajnog zatvora. Nažalost, mi u posljednje vrijeme imamo da se taj pritvorski osnov stavlja na teret okrivljenima i u odnosu na krivična djela za koja je zaprijećena kazna od 10 godina. Apelacioni, Vrhovni i Ustavni sud su nažalost takvog stava da se taj pritvorski osnov mora držati do kraja postupka i to je nešto što otežava situaciju - naglasio je Radović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 71.8478%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fbegovic-o-strajku-pritvorenika-istraznog-zatvora-otkazivanje-punomocja-ozbiljno-ce-poremetiti-funkcionisanje-sudova&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uvjeren je da su zahtjevi pritvorenika, koji su najavili štrajk, opravdani. Objašnjava da niko od njih ne traži ukidanje pritvora za najteže krivično djelo, niti da budu oslobođeni, ako se dokaže krivica. Objašnjava da poseban problem predstavljaju predmeti u kojima se prepiske sa Skaj aplikacije koriste kao isključivi i jedini dokaz, a osnovana sumnja za određivanje i produženje pritvora isključivo zasniva na Skaju.
- Upravo se u tim situacijama, gdje je Skaj jedini dokaz, ljudi drže u pritvoru nevjerovatno dug period - ističe Radović.
Pritvorenici su dali rok nadležnima do 15. septembra da im izađu u susret i poboljšaju uslove u pritvoru. Radović smatra da je taj rok kratak, jer se, umeđuvremenu, neće ništa promijeniti.
- U UIKS-u je situacija nepodnošljiva. Optimalan broj pritvorenih koji tamo mogu boraviti je oko 250 ili 300. Danas ih imamo tamo dva, dva i po puta više. Mali broj službenika, koji daju maksimalne napore da udovolje zahtjevima pritvorenika. Ali, to je objektivno nemoguće. Treba biti precizan i jasan - nezadovoljstvo nije iskazano prema službenicima UIKS-a, već prema donosiocima sudskih odluka, prema donosiocima rješenja o određivanju i produženju pritvora - kaže advokat.
Objašanjava da su postali sinonimi pritvor i krivični postupak iz nadležnosti Višeg suda. Jer, dodaje on, nema krivičnog postupka bez određivanja pritvora, kao najstrože procesne mjere.
- Apsolutno se ne analizira mogućnost izricanja blažih mjera, a u velikom broju slučajeva ispunjeni su uslovi za izricanje alternativnih mjera. Kada god se u desi da se, u predmetima Višeg suda, izrekne mjera nadzora, uredno se izvršava… S druge strane, imamo situacije kada su izricane mjere nadzora nakon isteka roka od tri godine, poslije podizanja optužnice. Ako se u tom roku ne objavi presuda, pa se izreknu mjere nadzora, a predmet je u fazi glavnog pretresa, činjenica je da u toj situaciji imamo nepoštovanje mjera od strane određenih okrivljenih. Ali, u tom slučaju ne postoji mogućnost sankcionisanja i zamjene pritvorom, osim ako okrivljeni izbjegava da dođe na glavni pretres - poručio je Radović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DarAsFx5plyM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radović: Pritvori se olako određuju, famozno jemstvo je mrtvo slovo na papiru

Naša selekcija tako se i definitivno oprašta od šansi da se do kraja umiješa za drugo mjesto.
No, ono što brine jeste da večeras gotovo da nije bilo igre, kada je u pitanju crnogorska reprezentacija. Istina je da smo igrali protiv najjače selekcije u grupi, ali uprkos tome - ostaje utisak o izuzetno blijedom izdanju. Bilo je i pehoda - Vujačić se povrijedio na startu, a Bulatović je u završnici prvog poluvremena dobio crveni karton.
Tokom prvog poluvremena gotovo da smo gledali 'viktoriju' pred našim golom, pri čemu je na samom startu utakmice, usljed povrede, Vujačić morao van igre. Nizali su se pokušaji Hrvata, ali mimo ozbiljnijeg pokušaja Ivanovića, Petković u uvodnih tridesetak minuta nije imao ozbiljnijih intervencija.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Ftransparent-navijaca-crne-gore-na-maksimiru-sa-lovcena-vila-klice-oprosti-nam-dubrovnice&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Naš je bunker izdržao do 35. minuta. A tada je Jakić dobio loptu po desnoj strani, pa je driblingom 'izbacio' Camaja i Jovetića, a onda sa 18 metara šutnuo u dalji ugao i pogodio – bio je to njegov prvi pogodak za suparničku selekciju.
Nedugo zatim, uslijedio je novi peh po našu selekciju. Bulatović je srušio Modrića uz samu ivicu šesnaesterca i zbog drugog žutog kartona morao je vani. Prvi je, pritom, dobio zbog prigovora.
Nedugo po početku drugog dijela, Hrvatska je udvostručila vođstvo. Strijelac je bio Andrej Kramarić, koji se najbolje snašao u našem šesnaestercu pošto je Modrić izveo korner. Bio je to i plod očajne reakcije naše odbrane.
Ništa drugačije nije bilo do kraja – domaći su neprekidno napadali, a Petković se isticao uz nekoliko odličnih odbrana. O igri naše selekcije najbolje će reći to da smo prvi pokušaj imali u 76. minutu – tada je Lončarev šut bio izblokiran.
Treći gol vidjeli smo u 85. minutu. Majer je šutnuo, Kuč je skrenuo loptu, koja je završila u mreži - nije u toj situaciji ništa mogao da uradi Petković. U drugom minutu nadoknade, u strijelce se upisao i Ivan Perišić, pri čemu je naša odbrana u tim momentima djelovala potpuno nezainteresovano.
Duel na Maksimiru treba što prije zaboraviti i okrenuti se ostatku kvalifikacija, u kojem nas čekaju gostovanja Farskim Ostrvima i Gibraltaru i meč protiv Hrvatske pod Goricom.
U drugom večerašnjem susretu, Farska Ostrva slavila su na gostovanju Gibraltaru (0:1). Tako se selekcija sa arhipelaga u Sjevernom moru bodovno izjednačila sa našom.

Poraz Crne Gore na Maksimiru uz izdanje koje treba što prije zaboraviti

Transparent "Sa Lovćena vila kliče, oprosti nam Dubrovniče", koji su crnogorski navijači razvili na Maksimiru tokom utakmice između reprezentacija Crne Gore i Hrvatske, pozdravio je zastupnik Hrvatske u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Ftransparent-navijaca-crne-gore-na-maksimiru-sa-lovcena-vila-klice-oprosti-nam-dubrovnice&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
On je na mreži Iks (X) napisao: "Ovo je prava Crna Gora".
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FTomislavSokol%2Fstatus%2F1965145695717130710%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1965145695717130710%7Ctwgr%5E3c19c8c70297a4e435a8171d6b41bcb8b3e0fea2%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Sokol o transparentu navijača na Maksimiru: Ovo je prava Crna Gora

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 8. septembra da je u Beogradu razgovarao sa bivšim predsjednikom bh. entiteta Miloradom Dodikom "o svim važnim regionalnim pitanjima".
Vučić je, uz fotografiju sa Dodikom, na Instagramu naveo da je imao "bratski susret sa predsjednikom Dodikom".
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDOWJbUXiF_V%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Vučić je Dodika u postu oslovio sa "predsjednik", uprkos tome što je Sud Bosne i Hercegovine (BiH) 18. avgusta oduzeo Dodiku mandat predsednika Republike Srpske zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.
Sud BiH je početkom avgusta saopštio da je Dodik pravosnažno osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija u BiH, jer je potpisao objavljivanje zakona, koje je prethodno poništio visoki predstavnik Kristijan Šmit o nesprovođenju odluka Ustavnog suda i Ureda visokog predstavnika na teritoriji Republike Srpske.
Ranije je Dodikov advokatski tim zatražio od Suda BiH da kaznu zatvora od godinu preinači u novčanu kaznu, što je mogućnost koju predviđa Krivični zakon BiH. Sud BiH je prihvatio ovaj zahtjev.
Dodik bi, kako je saopštilo Ministarstvo spoljnih poslova Rusije, 9. septembra trebalo u Moskvi da se sastane sa šefom ruske diplomatije Sergejem Lavrovim.
Dodik se od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. sastao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom osam puta.
Bio je u Moskvi i mjesec prije vojne parade, u aprilu. Tada je saopštio da mu je Putin rekao da će se Rusija zalagati da se završi rad međunarodnih institucija u BiH, uključujući visokog predstavnika Šmita.

Vučić s Dodikom u Beogradu razgovarao "o svim važnim regionalnim pitanjima"

Ima tu neke lude simbolike da aktuelna crnogorska vlast padne baš na kolektoru. Možete vjerovati u sudbinu, možete biti zagovornici da se sve na ovom svijetu dešava sasvim slučajno i bez nekog reda i pravila, ali nikako ne možete biti ravnodušni prema situaciji da će pored svih razlika u stavovima, svađa I sukoba, netrpeljivosti, zaklinjanja nad svetinjama da neće nikada jedni sa drugima – najvjerovatnije pasti na sanitanom otpadu i fekalnim vodama.
Već se duže vrijeme među konstituentima, kako lokalne tako i državne, vlasti lome koplja oko toga đe će, da li će, i hoće li se kolektor graditi na teritoriji zetskog Botuna. Jedni su u svojim predizbornim nastupima čvrsto obećali svojim biračima da će se kolektor graditi u Botunu, dok su drugi još čvršće, Ostoga im, obećali da neće. To je ono šta su kazali lakovjernim glasačima, no izgleda da je tikva pukla kada su se našli pred evropskim zvaničnicima, nimalo naivnima, i zajednički obećali da hoće.
Dakle, jedni su lagali, ili birače ili evropske izaslanike, dok su ovi drugi lagali samo koalicione pratnere prije nego li su im ovi prvi dali podršku za formiranje vlasti.
U ovoj situaciji samo je laž konstanta, sve ostalo su nijanse sive. Jer kako ono bješe – laž je nacionalni interes.
I sve bi bilo ok, makar još neko vrijeme, da PES-ovci nisu javno progovorili o tome kako su svi dali čvrsta obećanja Evropskoj uniji da će ovaj ekološki problem, koji blokira jedno od najizazovnijih poglavlja o životnoj sredini, biti riješen. Evropi je, izgleda, napokon dosta praznih deklarativnih zalaganja za EU vrijednosti i standarde pa sada hoće i konkretne poteze. Ni oni im više ništa ne vjeruju na riječ.
Vlada Milojka Spajića je pokušala da sve ovo provuče na mala vrata, tako što je izmjene planske dokumentacije izglasala na jednoj od mnogih telefonskih sjednica. Sjetimo se se da je jedno od sijaset neispunjenih obećanja aktualnog premijera bilo i da će sve sjednice najvećeg organa izvršne vlasti biti javne i trasnparentane, na način što će se sve direktno prenositi. Od svega toga dobili smo online lajkove ministara na predloge zakona, izmjene planova i mnoga druga izjašnjenja iz njihovog domena.&nbsp;
Zli jezici govore da su vladina zasjedanja rađena na ovaj način jer u sali za sastanke prosto nema dovoljno stolica da svi ministri, potpredsjenici, Prvi potpredsjednik i premijer sjednu. Drugi, pak, kažu da je razlog u tome što je ovako mnogo sigurnije jer među ministrima vlada tolika ljubav i međusobno uvažavanje da je pametnije da se ne srijeću i gledaju u oči.
Bilo kako bilo, strateški urbanistički plan je usvojen, prvi put u istoriji parlamentarnih demokratija bez dana javne rasprave, bez konsultovanja struke, krijući, pod okriljem internetske tmine.
I, dok su jedni lajkovali i bez trunke lične i profesionalne odgovornosti sve spakovali preko noći, dvojica, koji nisu članovi vlade, našli su se u čudu.
Jedan je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, a drugi predsjednik DNP-a, Zećanin Milan Knežević.&nbsp;
Prvi je mislio da će mandat u fotelji prvog administrativca grada proći sa nekoliko plastičnih čunjeva na bulevarima, desetak metara prekopane ulice Vojislavljevića, par crkava, jednom srušenom džamijom, jednom pravoslavnom gimnazijom, uz par stambenih zgrada ako ga Zabjelčani ne provale (a jesu) - i bez nekih većih trzavica i kapitalnih investicija.&nbsp;
Umjesto toga, po njega sasvim neočekivano, funkcija je počela da traži i odgovornost. Iako je istu pokušao u ovom slučaju, nevješto, prebaciti na Agenciju za životnu sredinu, po starom oprobanom sistemu – muko moja pređi na drugoga, ili ne bi se ja tu nešto miješao – nije prošlo.&nbsp;
Dosjetili se koalicioni partneri da to tako neće moći pa ga ucjenili jedinim do čega mu je stalo, a nije dobrobit građna Podgorice - foteljom. Optužbe su otišle čak do nivoa ličnih uvreda, prijetnji tužbama, i onim šta im je najmilije u vokabularu kada ne znaju šta bi drugo moglo – optužbama za organizovani kriminal. Još da je tu Milo kao nekada - sreći ne bilo kraja. Ovako moraju jedni na druge.
I, dok su se, sudeći po otpužbama Milana Kneževića, podgoričke fekalije kriminalno udružile u zločinački čin protiv njega i njegovih istomišljenika, on lično, poput Mujovića, takođe prvi put, osjeća teret sudjelovanja u vlasti. Vrijeme lagodnog poslaničkog djelovanja u državnoj Skupštini je izgleda daleko iza njega.&nbsp;
Bilo je sasvim lijepo izigravati žrtvu režima, pajaca koji baci po koju pošalicu, skepa neku pjesmu-rugalicu, i voditi politički život bez ikakve odgovornosti za bilo šta. Sada više neće moći tako. Neće moći svojim Zećanima pričati jednu, koalicionim partnerima drugu, EU treću, a Vučiću neku sasvim desetu priču. Došlo je vrijeme da se pokaže nešto i na djelu.&nbsp;
Hoće li, ostaje da vidimo. Ako je suditi po njegovim dosadašnjim obećanjima, praznim prijetnjama, zaklinjanjima u svetinje i druga čudesa - neće. Što bi narod rekao - nisi nas Milane na to navikao. Jedino što se za njega čini kao idelano rješenje jeste da - poput nedavnog predloga da Vučićevoj ingeniznoj državičkoj veličini pokloni aerodrome i prugu - pokloni i kolektor. Od koga mu je - dobro mu. A i nekako bi mu i pristajalo.
Prođe avgust, prođe i ljeto, prođe i sezona ako je i počinjala, i sada nam dolazi jesen. Neka nova politička jesen. Godine su nam počinjale januarom pa trajale decenije, osvježilo nas je u avgustu pa spalilo sve što smo generacijama stvarili, pa je možda došlo vijeme i za jesen.
…I opet neka pisma duga, 
očajna pisma bez adrese, 
a nigdje drage, nigdje druga, 
samo ta jesen, opet jesen…
i opet sam si, Nikoliću - Vito
Dodaću, da ne zamjeri nikšićki boem tuge i sjete - i opet sama si moja Crna Goro!

Crna Gora je prelijepa država – šteta što je naseljena

Na putu Budva - Cetinje, u mjestu Brajići, desila se pucnjava u kojoj je ranjena djevojka T.S. (24) koja je bila na motoru sa Cetinjaninom Stefanom Beladom koji je blizak jednom kriminalnom klanu - saznaje Televizija E.
Pucnjava se, kako je saopšteno iz Uprave policije, desila oko 14.15 sati, a T.S. se trenutno ukazuje ljekarska pomoć.
Prema informacijama TV E, izvršilac je pucao sa motora - na Beladu koji je ostao nepovrijeđen. T.S, sa druge strane, ima više povreda od projektila - ali je stabilno.
Belada je, inače, prošle godine zajedno sa Dušanom Đuranovićem uhapšen u velikoj akciji slovenačke policije u Portorožu. Portal 24ur tada je pisao da su uhapšena dva važna člana međunarodno organizovanog kriminala iz Crne Gore.
Na njega je 2012. godine na Cetinju u tuči potegao pištolj i bezuspješno ispalio hitac Dejan Milačić. Belada se tada zvao Milo.
On je, odlukom Apelacionog suda, bio osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora zbog pokušaja da ubije Dragana Martinovića, ali i zbog nedozvoljenog držanja oružja.
Na Martinovića je, kako piše u presudi, ispalio hitac i pogodio ga u butinu lijeve noge, nanoseći mu tako tešku povredu. Tada je posjedovao pištolj bez oružnog lista.
Iz Uprave policije je, nakon današnje pucnjave, saopšteno da preduzimaju hitne mjere i radnje kako bi utvrdili okolnosti događaja.
- U odnosu na ovaj događaj policijski službenici regionalnih centara bezbjednosti “Jug” i “Centar”, odjeljenja bezbjednosti Budva i Cetinje, ali i drugih organizacionih jedinica Uprave policije koje su im stavljene na raspolaganje, preduzimaju hitne mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti, rasvjetljavanja događaja i identifikacije i procesuiranja izvršilaca - kazali su u policiji.

Djevojka ranjena u pucnjavi kod Brajića, na motoru bila sa Stefanom Beladom

Na Cetinju su uočene pojačane policijske snage uoči skupa „Cetinje pamti 5.9. 2021.“ povodom četiri godine od belvederskih dešavanja i brutalne akcije policijskih snaga prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="CT"> <figcaption>Foto: Portal ETV/Duško Mihailović</figcaption> </figure>  Kako je najavljeno, okupljanje počinje u 17 sati na platou pored Biljarde ispred Cetinjskog manastira. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fu-17-sati-pocinje-skup-cetinje-pamti-5-9-2021-belveder-borba-koja-nikad-ne-prestaje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U porti Cetinjskog manastira, reporter Portala ETV vidio je tivatskog paroha Crkve Srbije Mijajla Backovića, osnivača &nbsp;militantnog pravoslavnog bratstva Miholjski zbor. Miajlo Backović je poznat i po bliskim odnosima sa Rusijom. Tako je predsjedniku Vladimiru Putinu 2014. godine u ime mještana ponudio zemljište blizu Tivta. - ... Ako mu treba za rezidenciju, kuću za odmor ili vilu, Grblju bi bila velika čast - rekao je tada Backović. Prema pisanju medija, bio je na osnivanju proruske grupe "Balkanski kozaci" i povezivan sa prokremljanskim motociklističkim klubom "Noćni vukovi". U razgovoru za njemački "Špigl" 2023, paroh je umanjivao rizik da se crkva iskoristi kao srpsko-rusko oruđe za destabilizaciju Crne Gore. Tvrdio je i da nema nikakve veze sa politikom i da ga zanima samo vjera. Osim u mantiji, Backović se može vidjeti i u vojnoj uniformi 63. padobranske brigade Vojske Jugoslavije. Backoviću je u januaru ove godine ispred doma zapaljen luksuzni automobil BMW X6.

Pojačane policijske snage uoči skupa, Mijajlo Backović uočen u porti Cetinjskog manastira

Crnogorski bedem ne može biti srušen dok je nepokorenog Belvedera, jednako prije 90 i prije četiri godine, poručila je Danica Nikolić na skupu „Cetinje pamti 5.9.2021. povodom obilježavanja četiri godine od belvederskih dešavanja i policijske akcije prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru&nbsp; Skup je počeo danas u 17 sati intoniranjem himne, nakon čega su građani odali počast nevinim žrtvama dva zločina koja su se dogodila u tom gradu, kao i Dejanu Božoviću, stradalom vojniku u Kučima. - Krenuli su silom, ne zbog ustoličenja, jer nije riječ o vjerskoj, nego parapolitičkoj i paravojnoj organizaciji, već da bi popove pratile horde njihovih vojnika čiji je zadatak bio da na sred Cetinja razviju tuđinske zastave i naprave klerofašističku orgiju u srcu Crne Gore. Završili su silom – suzavcima, gumenim mecima, pendrecima i lažima. Prevarili su se da su pobijedili time što su dva popa ugurali u manastir pod pancir ćebadima i oružanom pratnjom. Izgubili su, jer je fašizam osuđen da izgubi svaku bitku - kazala je Nikolić. Ističe da je Belveder bio i ostao simbol zajedništva i otpora, te da je nakon događaja od 4. i 5. septembra „crnogorsko društvo osvješćenije i jedinstvenije u borbi protiv klerofašizma. - Na Belvederu nijesmo branili samo sebe i Cetinje, već i čitavu Crnu Goru. Doći ćemo do istine o onome što se dešavalo te noći, o komandama da se cijeli grad zasuje suzavcem, o gumenim mecima, o lažima da smo mi napadali policiju. Dužni smo to i žrtvama cetinjskih masakara i njihovim porodicama koje svakog dana traže pravdu. Kako su oni stajali sa nama na Belvederu, stajaćemo i mi sa njima, gdje god bude trebalo - poručila je ona. Nikolić je naglasila da Crna Gora mora ostati spremna na nove borbe.&nbsp; - Pred nama je vrijeme novih protesta i novih reakcija na njihove brutalne akcije. I iz toga ćemo, kao i uvijek, izaći kao pobjednici, jer nas je Mladen Lompar davno naučio da nikad ovđe neće biti posljednjeg boja – mi smo vječita meta - poručila je Nikolić.&nbsp; <h2>Čelebić: Ne damo te Crna Goro</h2> Rajo Čelebić je u obraćanju okupljenima poručio da je ponosan što može pozdraviti sve građane Crne Gore, bez obzira na vjeru i nacionalnost, naglašavajući da je „Crna Gora majka svih svojih sinova i kćeri“. - Pozdravljam sve one kojima je Crna Gora majka, zbog koje se raduju, pjevaju i plaču. Ali pozdravljam i one druge, koje je iz iste majke iznjedrila, a koji je ne vole i ponižavaju - kazao je Čelebić, dodajući da takvo ponašanje ne može izbrisati ljubav i privrženost rodoljuba. U svom govoru citirao je pjesmu crnogorskog rodoljuba Komnena Bulatovića, podsjetivši na istoriju Rovačke republike i stradanje njegovih predaka. „Ako te crna pogubija snađe, poginućeš, majko, od zla domaćega“, recitovao je stihove kojima je, kako je rekao, želio da ukaže na unutrašnje prijetnje po opstanak države. Čelebić je posebno istakao značaj sekularne i multietničke Crne Gore, pozdravivši Slavka Perovića, koga je nazvao „jednim od najvećih boraca za nezavisnu i građansku državu“.&nbsp; Govor je završen zajedničkim pokličem „Ne damo te, Crna Goro!“. Podsjećamo, Čelebićev automobil je, kada je iz Herceg Novog krenuo na Cetinje 4. septembra 2021, na Trojici zaustavila policija, odakle je nastavio pješke da bi u ranim jutarnjim satima stigao u prijestonicu. Široj javnosti je poznat iz video snimka gdje sam, noseći crnogorski barjak, policajcima u opremi za razbijanje demontaracija, koji su ga spriječili da priđe manastiru, govori: "Imate levor, ubijte me"  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Rajo Čelebić "> <figcaption>Rajo Čelebić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Barović: Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora</h2> Govor Aleka Barovića prenosimo u cjelosti:&nbsp; Evo smo ti došli, prijestoni grade Perjanico slobode i junaštva Gnijezdo sokolova, diko crnogorska Evo smo ti došli Lovćene, crnogorski gromobrane Vilo naša, zakletvo prađedovska Evo smo ti došli manastire, crnogorski si bio i ostao Oko tebe smo se vazda kupili i vazda će nas ođe biti Evo smo ti došli cetinjski svetitelju, blagoslovi tvoje Crnogorce Evo smo ti došli Belvedere, ponosu naš, a sramoto izdajnička. Došli da se śetimo, tih noći i tih dana Da se śetimo crnogorske sloge&nbsp; Da se śetimo suzavaca i plotuna Da se śetimo kome basta Da se śetimo i ko ne smje Da se śetimo hrabrih Da se śetimo i izdajnika I da nikad ne zaboravimo Śetimo se i svih onih kojih više nema a bili su tu sa nama. Śetimo se i onog hrabrog Očinića koji nas taj dan povede, sreća ga pratila đe gođ da je. Došli smo da pokažemo da nas još ima Da smo još živi Da nas nisu zgazili, a šćeli su. Došli smo da odamo počast Belvederu, istorijskom događaju crnogorske nacije. Belvederu od prije četiri godine, ali i Belvederu od prije devedeset godina, jer je ovaj drugi samo nastavak onog prvog. Došli smo i da se podśetimo kako je to kad nas okupi sloga i čista ljubav prema državi. Kako je to kad se Crnogorci skupe pod svoj barjak. Onda nam niko ne može ništa, a spram nas su sve sile male i ništavne. Ajmo da se skupimo opet Ajmo da našoj lovćenskoj misli naša sloga da krila Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora. Živjeli Crnogorci Živjelo crnogorstvo Da je vječna Crna Gora  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Alek Barović "> <figcaption>Alek Barović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Ivanović: Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane&nbsp;</h2> Novinar, Belvederac, Darko Ivanović obratio se na Cetinju prisutnima porukom da je Crna Gora „zemlja ljubavi, zajedništva i vjere u građansku državu“, naglašavajući da povjerenje u Cetinje i njegovu simboliku ostaje snažan temelj crnogorske slobode. - Ja vjerujem, iako nijesam vjernik. Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane, vjerujem u vladavinu prava i u državu ljubavi. Na Belvederu nijesam branio manastir ili religiju, nego vjeru u tu građansku Crnu Goru - kazao je Ivanović. Svoj govor oblikovao je kroz tri slike - vjeru, sujeverje i povjerenje. Kao sliku vjere naveo je zajedništvo i solidarnost, „vjeru u komšiju“, dok je kroz sliku sujeverja evocirao sjećanja na barikade i otpor 2021. godine, ističući da mu je svaki trag paljenih guma bio podsjetnik na zajedništvo i ljubav koja okuplja građane. Treću sliku – povjerenje – vezao je za Cetinje, koje je nazvao lučom slobode. - Imam povjerenje da će Cetinje i dalje držati tu luču, kao svetionik koji pokazuje put svima nama. Tuđin je uvijek do kapija dolazio, ali je svaki put lomio zube - poručio je. Ivanović je podsjetio i na svoje lično iskustvo s Cetinjem, rekavši da ga je taj grad oblikovao kao čovjeka i da mu je dao pasoš za gordost i podsjetnik da u hrabrosti ipak ima prvih.&nbsp; Završio je riječima da je zajedno s "uličnim vitezovima“ odlučio da "Belveder neće pasti“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Darko Ivanović "> <figcaption>Darko Ivanović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Svetlana Pajović Mušić: Belveder je simbol crnogorskog jedinstva i slobode</h2> Svetlana Pajović Mušič naglasila je da je Belveder simbol crnogorskog otpora kroz vjekove i podsjetila na važnost nacionalnog jedinstva i kulture sjećanja. - Okupljeni ponovo na ovom svetom, istorijskom mjestu, crnogorskog zborovanja, ishodištu svih naših bitaka i pobjeda kroz vjekove, vraćamo se sebi i svemu što nas veže. Nemamo luksuz kratkog pamćenja, te će stoga obilježavanje Belvedera postati tradicionalno svake prve nedjelje u septembru. Jer kultura sjećanja je uslov opstanka i temelj naše borbe za slobodu, a nacionalno jedinstvo je zapovijest u borbi za građansku i antifašističku Crnu Goru - istakla je Pajović-Musić.&nbsp; Ona je podsjetila na riječi Rada Tomova da su crkve narodne, te kritikovala postupke crkve Srbije i državnog vrha 2021. godine. - Uz pomoć izdaje u državnom vrhu i zloupotrebe institucija, crkva Srbije nasilno je ustoličila Micovića, nedostojnog, uz nasilje koje nije viđeno ni doživljeno od Drugog svjetskog rata. Kao i tada, tako i danas, obavezni smo se voditi isključivo odbranom Crne Gore na svakom koraku, jer samo zajedno, nikako podijeljeni, možemo pobijediti fašističko zlo koje je snašlo Crnu Goru - dodala je Pajović-Musić.&nbsp; Istakla je ulogu okupljenih građana kao čuvara crnogorskih vrijednosti: - Vi ste čuvari državotvornosti, antifasizma, ustavnog poretka, ognjišta, slobodarstva i crnogorstva, crnogorske crkve, jezika i kulture, vi ste čuvari istine. Danas, na ovom istorijskom mjestu, ujedinjeni u borbi protiv uzurpatora crnogorskih oltara i svetinja, zaklinjemo se pred precima, potomcima i Lovćenom: čuvaćemo ono što je krvlju stečeno, čuvaćemo duh crnogorskog jedinstva i slobode. Naša zakletva je – Crna Gora slobodna, ponosna i vječna - naglasila je ona.&nbsp; Pajović Mušić je podsjetila i na, kako je kazala, sramne postupke pojedinih državnih i crkvenih zvaničnika 2021. godine, poručivši da crnogorski narod neće zaboraviti.&nbsp; - Nijesmo zaboravili izdajnički čin potpisnika tzv. TU, Dritana Abazovića, niti poruke i prijetnje dok smo čuvali manastire toga jutra. Ništa oni nijesu završili i nek znaju da ima nešto više od života, što se čašću neumrlom zove, a što smo branili i branićemo – uz jedan simbol i poruku otpora: Belveder - istakla je Pejović-Musić.&nbsp; Na kraju pozvala okupljene da pođu na Kruševo ždrijelu da daju podršku građanima koji od februara blokiraju put Cetinje-Podgorica u znak protesta zbog neadekvatnog postupanja policije i države u slučaju dva masakra u Prijestonici. Blokada puta traje do 20 sati i 26 minuta.&nbsp; U nastavku možete poslušati dio govora Pajović-Musić.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F7A3QTkZM2i0%3Fsi%3DFXsCJFw0Q8H2JsB3&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fue-u2uxIdvw%3Ffeature%3Dshared&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Dobro došli na četvrtu godišnjicu obilježavanja simbola građanskog otpora, dostojanstva, slobode i nacionalnog jedinstva, sažetog u jednoj riječi i jednom simbolu – Belveder - poručila je u ime organizatora Centra za građanska prava, Svetlana Pajović-Musić.&nbsp; Ona je poručila da Belveder pripada svima koji su tih dana bili na Cetinju, kao i svim našim patriotama koje tada nijesu mogle biti tu, ali su bile srcem uz sve – i to i danas ostaju. &nbsp; - Svrha ovog okupljanja, osim obilježavanja godišnjice Belvedera, koji je i opomena i obaveza svakog crnogorskog patriote, jeste prije svega poziv na nacionalno jedinstvo - poručila je Pajović-Musić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Danica Nikolić "> <figcaption>Danica Nikolić i Svetlana Pajović-Musić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>Građani se okupljaju ispred Cetinjskog manastira (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup "> <figcaption>Veliki broj građana nosi crnogorsku zastavu (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  Uskoro opširnije...&nbsp;

Tag: masovno-ubistvo