Petnaesti Međunarodni festival folklora CIOFF „Cetinje 2025” svečano je otvoren sinoć na Ljetnjoj pozornici nastupima folklornih ansambala iz šest država, saopšteno je iz Prijestonice Cetinje. Festival je tradicionalno započeo defileom učesnika Njegoševom ulicom, nakon čega je uslijedio centralni program na Ljetnjoj pozornici, pred brojnom publikom i gostima iz zemlje i inostranstva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250801080836_8130ccee36181bdd3dd1c43f5bbbb70b823940047862c702d22261c412a55f5b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250801080836_8130ccee36181bdd3dd1c43f5bbbb70b823940047862c702d22261c412a55f5b" data-rendition-name="original" width="8192" height="5464" loading="lazy" alt="Međunarodni festival folklora na Cetinju"><figcaption>Međunarodni festival folklora na Cetinju(Photo: Novak Abramovic)Novak Abramovic photo</figcaption></figure>  - Ljubitelji folklora u narednim danima imaće priliku da uživaju u nastupima ansambala iz Crne Gore, Ukrajine, Meksika, Srbije, Letonije i Bugarske, koji će predstaviti bogatu tradiciju kroz autentične narodne nošnje, igre i muziku svojih zemalja - istaknuto je u saopštenju. Otvarajući festival, gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković je kazao da je Cetinje oduvijek bilo i ostalo simbol crnogorske državnosti, tradicije i identiteta, te da danas na tim temeljima naš grad hrabro stoji kao mjesto kulture, otvoreno prema svijetu, ali čvrsto ukorijenjeno u svom identitetu i istorijskom i duhovnom biću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250801080836_5c1d312195e7a828bdda4f7783ebe8bb7b3173d0737d9e2a6344a34000af0994.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250801080836_5c1d312195e7a828bdda4f7783ebe8bb7b3173d0737d9e2a6344a34000af0994" data-rendition-name="original" width="8192" height="5464" loading="lazy" alt="Međunarodni festival folklora na Cetinju"><figcaption>Međunarodni festival folklora na Cetinju(Photo: Novak Abramovic)Novak Abramovic photo</figcaption></figure>  - I danas želimo da zadržimo to nasljeđe otvorenosti: da budemo grad domaćin, ne samo događajima, već i idejama, ljudima, jezicima i kulturama. Upravo zbog toga, teško je zamisliti prikladnije mjesto od Cetinja za održavanje jedne ovakve manifestacije koja veliča ono što je najplemenitije u čovjeku: potrebu da pamti svoje korijene, da čuva nasljeđe svojih predaka i da u pjesmi i igri prepozna dušu svog i drugih naroda - istakao je Đurašković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250801080836_998a3f30bf2e9613d332b90d9012094455ad000a141929a52d055d571dfca27b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250801080836_998a3f30bf2e9613d332b90d9012094455ad000a141929a52d055d571dfca27b" data-rendition-name="original" width="7244" height="4832" loading="lazy" alt="Međunarodni festival folklora na Cetinju"><figcaption>Međunarodni festival folklora na Cetinju(Photo: Novak Abramovic)Novak Abramovic photo</figcaption></figure>  On je uputio zahvalnost Kulturno-umjetničkom društvu „Njegoš“ koje decenijama sa velikim zalaganjem i predanošću njeguje i promoviše našu nematerijalnu baštinu, kao i crnogorskoj porodici iz Berlina na podršci festivalu folklora, ali i brojnim drugim projektima na Cetinju i širom Crne Gore, kojima pokazuju snažan i iskren odnos prema crnogorskom identitetu, kulturi i nasljeđu - vrijednostima koje Cetinje kroz svoje vjekovno postojanje njeguje i ponosno čuva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250801080836_bfae1111a06c28a4e0141694bd045ba0e8f4da9cc0b9114e601d171f1a76bb12.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250801080836_bfae1111a06c28a4e0141694bd045ba0e8f4da9cc0b9114e601d171f1a76bb12" data-rendition-name="original" width="4000" height="2665" loading="lazy" alt="Međunarodni festival folklora na Cetinju"><figcaption>Međunarodni festival folklora na Cetinju</figcaption></figure>  Program se nastavlja danas, 1. avgusta, kada će od 18 sati na Dvorskom trgu biti održano Multikulturno veče, uz prezentaciju suvenira, nacionalne hrane, pića, nošnje i igre zemalja učesnica. U subotu i nedjelju veče, festivalski program se nastavlja na Ljetnjoj pozornici uz nastupe domaćih i inostranih ansambala.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250801080836_330cdc116f6f2042263d1a8e47cb582f9b40aa7e486f95c524090fc91c6900dc.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250801080836_330cdc116f6f2042263d1a8e47cb582f9b40aa7e486f95c524090fc91c6900dc" data-rendition-name="original" width="8192" height="5464" loading="lazy" alt="Međunarodni festival folklora na Cetinju"><figcaption>Međunarodni festival folklora na Cetinju(Photo: Novak Abramovic)Novak Abramovic photo</figcaption></figure>  - Cilj festivala je očuvanje i promocija folklornog nasljeđa, njegovanje tradicije i podsticanje kulturne razmjene među zemljama učesnicama. Organizator festivala je Kulturno-umjetničko društvo „Njegoš“, a pokrovitelji Prijestonica Cetinje i Crnogorska porodica iz Berlina - navodi se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

(FOTO) Đurašković na otvaranju Međunarodnog festivala folklora na Cetinju: Ovakve manifestacije veličaju ono što je najplemenitije u čovjeku

Kulturno-umjetničko društvo Vrelo Ibra iz Rožaja napustilo je Međunarodni festival folklora "Zlatni Ćemer" zbog toga što je jedno od društava predstavljeno kao da dolazi iz "države Republika Srpska" koja je nepostojeća državna tvorevina - navodi se u saopštenju ovog društva.
Ovu manifestaciju, kako navode u saopštenju, organizovali su juče, 31. maja, Kulturno-umjetničko društvo “Vesna” iz Mojkovca, Opština Mojkovac i Turistička organizacija ovog grada, a nastupilo je 14 ansambala iz Crne Gore i regiona.
Kulturno-umjetničko društvo Vrelo Ibra iz Rožaja, kako naglašavaju, već 55 godina predano baštini, njeguje i predstavlja bogatu i raznovrsnu kulturnu tradiciju svih naroda i narodnosti Crne Gore.&nbsp;
- Naš identitet je duboko utemeljen u vrijednostima multikulturalnosti, suživota i zajedništva, i upravo kroz umjetnost prenosimo poruku mira, poštovanja i ljudskog dostojanstva. U tom duhu, sa iskrenom željom za kulturnom razmjenom i povezivanjem, učestvovali smo na 8. Međunarodnom festivalu folklora „Zlatni Ćemer“, održanom 31. maja u Mojkovcu - naveli su u saopštenju.
Nažalost, kako dodaju, svjedočili su ozbiljnom presedanu.
- Jedno od društava predstavljeno je kao da dolazi iz "države Republika Srpska", što je nepostojeća državna tvorevina. Republika Srpska nije međunarodno priznata država, već entitet unutar suverene i međunarodno priznate Bosne i Hercegovine - navode u saopštenju.
Po traženju objašnjenja od organizatora, kako su naglasili, dobili su odgovor da je takvo predstavljanje "politika festivala".
- Ovim činom festival je, svjesno ili nesvjesno, iskorišćen za političku poruku koja direktno negira postojanje priznate države i podržava narative koji unose razdor i štete regionalnim odnosima. Zbog toga smo odlučili da napustimo manifestaciju - kazali su iz Kulturno-umjetničkog društva Vrelo Ibra iz Rožaja.
Kao društvo koje pola vijeka njeguje kulturno jedinstvo i povezanost svih zajednica koje čine Crnu Goru, odlučno odbijaju da budu dio bilo kakve političke manipulacije kulturom.
- Posebno ako ona promoviše nacionalizam, separatizam, revizionizam i poricanje međunarodnog poretka - kazali su u saopštenju.
Izražavaju i duboko razočaranje zbog činjenice da nijedan od preostalih ansambala nije reagovao na ovaj očigledan pokušaj politizacije kulture.&nbsp;
- Njihova tišina i odsustvo javne riječi u ovom trenutku, za nas predstavlja prešutnu podršku jednoj opasnoj i štetnoj praksi. Vjerujemo da kulturni radnici, čuvari tradicije i identiteta, imaju moralnu obavezu da reaguju kada se kultura koristi za podrivanje mira i međunacionalnog povjerenja - navode u saopštenju.
Ono što čini ovaj događaj dodatno uznemirujućim je činjenica da se sve dogodilo 31. maja - na Dan Evrope, simbolu zajedništva, mira, solidarnosti i zajedničkih vrijednosti evropskih naroda.&nbsp;
- Istovremeno, to je i Dan borbe protiv negiranja genocida, te Dan bijelih traka, kada se sjećamo 3.176 ubijenih civila Prijedora, među kojima 102 djece. Toga dana kultura je trebala biti prostor sjećanja, empatije i istine, a ne sredstvo negacije - kategorični su.
Pozivaju nadležne institucije Crne Gore da jasno definišu odgovornost javnih ustanova i organizatora kulturnih događaja kako se više nikada ne bi ponovila situacija u kojoj kulturna manifestacija postaje poligon za negiranje državnih granica i istorijskih činjenica.
- Naša kultura neće biti u funkciji mržnje. Naša tišina nikada neće biti saučesnik. Uprkos svemu, KUD Vrelo Ibra nastavlja putem kojim ide već više od pola vijeka - putem koji spaja ljude kroz igru, pjesmu i tradiciju, putem koji njeguje jednakost, toleranciju, antifašističke i humanističke vrijednosti, te promoviše Crnu Goru kao zemlju svih njenih građana. Naša umjetnost i naš rad će, kao i do sada, služiti samo miru i povezivanju ljudi, bez obzira na vjeru, naciju ili porijeklo - zaključili su iz ovog udruženja.

Kulturno-umjetničko društvo Vrelo Ibra napustilo Međunarodni festival folklora u Mojkovcu: Jedno od društava predstavljeno da dolazi iz "države Republika Srpska"

Iranske vlasti osudile su danas napad na vojnog komandanta Hezbolaha, šiitske grupe saveznice Teherana, koji je ubijen u nedjelju u izraelskom vazdušnom napadu u južnim predgrađima Bejruta.
- Iransko Ministarstvo spoljnih poslova najoštrije osuđuje kukavički atentat na velikog komandanta Libanskog islamskog otpora, mučenika Hajtama Alija Tabatabaija - navedeno je u saopštenju.
Tabatabai, kojeg je Izrael opisao kao “šefa štaba Hezbolaha”, najviši je vođa libanskog pokreta koji je ubijen od prekida vatre koji je stupio na snagu prije skoro godinu dana, ali uprkos tome Izrael nastavlja svoje vazdušne napade u Libanu.
Hezbolah, koji je osnovao i finansirao Iran, ozbiljno je oslabljen posljednjim ratom sa Izraelom i padom svog saveznika Bašara el Asada u Siriji u decembru.
Iransko ministarstvo dodalo je da atentat na Tabatabaija “predstavlja flagrantno kršenje primirja sklopljenog u novembru 2024. i brutalan napad na nacionalni suverenitet Libana”.
Tabatai je unaprijeđen u vojnog komandanta Hezbolaha poslije smrti najviših vojnih lidera pokreta tokom rata sa Izraelom.
Iran je takođe pogođen izraelskim i američkim vazdušnim napadima na njegova nuklearna postrojenja tokom 12-dnevnog rata sa Izraelom koji je počeo izraelskim napadom u junu.

Iran osudio ubistvo komandanta Hezbolaha

Idbornici u Skupštini Glavnog grada prihvatili su prijedlog da se postavi spomen-ploča bivšem mitropolitu Amfilohiju Radoviću i Podgoričaninu Halitu Đečeviću.
Ova odluka je izglasana sa 30 glasova za, dva protiv i dva uzdržana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 45.63%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdurickovic-odluka-o-podizanju-spomen-obiljezja-amfilohiju-i-decevicu-ce-unijeti-nove-podjele-u-drustvu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Sa 35 glasova "za" prihvaćeno je i da gradski prevoz za onkološke pacijente u Podgorici bude besplatan.
Odbornici su usvojili i prijedlog odluke o finansiranju sporta u Podgorici i usaglasili se da vrate teritorije na Zabjelu i Tuškom putu državi za potrebe izgradnje škole.
Prihvatili su i statut Javne ustanove za brigu o djeci "Dječiji savez".&nbsp;
Na sjednici je usvojena Informacija o potrebi pokretanja postupka proglašenja brda Ljubović za park prirode, kao i o učešću u Regionalnom programu lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu 3 (RELOAD3).

Podgorica dobija spomen-obilježje posvećeno Amfilohiju i Halitu Đečeviću, gradski prevoz za onkološke pacijente biće besplatan...

Predsjednik Poljske Karol Navrocki poručio je danas na predavanju na Karlovom univerzitetu u Pragu da istorija uči da Rusija, koja je po njegovoj ocjeni glavni neprijatelj Evrope i država koja ne poštuje dogovorene i potpisane sporazume, ne samo da može biti obuzdana, već i pobijeđena.
- Istorija nam je pokazala da Rusija, bilo carska, boljševička ili sovjetska, može ne samo da se zaustavi, već i da bude pobijeđena. Svaki put kada je poražena to je donijelo talas političkih promjena - kazao je Navrocki.
Poljski predsjednik izrazio je nadu da će Ukrajina uspjeti da se izbori sa svoja dva glavna neprijatelja - Rusijom, ali i svojim unutrašnjim neprijateljem - korupcijom.
- Spoljašnji izazovi su egzistencijalni - preporođeni ruski neoimperijalizam. Unutrašnji izazovi nijesu tako očigledni - kazao je Navrocki o glavnim prijetnjama za Poljsku i Evropu.
Veći dio predavanja posvetio je nabrajanju prijetnji koje, po njegovom mišljenju, dolaze za manje zemlje iz Brisela, i optužio Evropsku uniju da pod maskom federalizacije pokušava da centralizuje Evropu, oduzimajući suverenitet svim narodima osim dvjema najjačim članicama.
Navrocki je rekao da, uprkos rasprostranjenom uvjerenju, poljski konzervativni nacionalisti u koje ubraja i sebe nijesu neprijatelji EU.
- EU je naše prirodno životno okruženje. Ali budimo iskreni, ovo nije Unija naših snova. Ulazili smo u EU da bismo dobili ekonomske šanse. I dobili smo ih. Ulazili smo da bismo mogli da koristimo šengenski prostor. I koristimo ga. Ali cilj nije bio da nam EU diktira uslove našeg društvenog poretka, šta jedemo ili da vaspitava poljsku djecu - kazao je Navrocki.
Poljski predsjednik iznio je i nekoliko prijedloga kako da se zaustave pokušaji dublje integracije EU i njene centralizacije, a dio nadležnosti koje su pripale EU vrati na nacionalni nivo, kao prije usvajanja Lisabonskog sporazuma.
Karol Navrocki danas boravi u posjeti Češkoj gdje je, zajedno sa predsjednikom Češke Petrom Pavelom, složno ocijenio da je Rusija najveća prijetnja bezbjednosti i demokratiji u cijeloj Evropi i da je u nacionalnom interesu i Poljske i Češke da se nastavi pomoć Ukrajini kako ta zemlja ne bi podlegla agresoru.
I Pavel i Navrocki oprezno su pozdravili činjenicu da se u najnoviji američko-ruski mirovni plan za Ukrajinu unose radikalne promjene, te da se više ne ide samo na štetu Ukrajine i zemalja istočnog krila NATO, a u korist Rusije.
Obojica su na konferenciji za medije konstatovala da saradnju u Višegradskoj grupi, zbog stava Mađarske i Slovačke prema ratu u Ukrajini i njihove podrške Rusiji, nije moguće obnoviti u punoj mjeri, ali da je nužno obnoviti saradnju u oblastima gdje nema sporova, kao što su klimatski ciljevi, migracija i energetska bezbjednost.
Budući češki premijer Andrej Babiš takođe se sastao danas sa Navrockim, a jedna od tema bila je upravo obnavljanje saradnje sa Mađarskom i Slovačkom u okviru Višegradske grupe.
- Želim da se obnovi saradnja tamo gdje se slažemo. Ako neke zemlje V4 imaju različit stav prema ratu u Ukrajini, to ne znači da ne možemo zajedno da rješavamo dozvole za emitovanje gasova zagađivača ETS2, nelegalnu migraciju, prije svega energente i druge stvari koje muče Evropu - kazao je Babiš nakon sastanka s poljskim predsjednikom.

Navrocki: Istorija nas uči da se Rusija može pobijediti

Ekološki aktivista i odbornik Pokreta Preokret u Skupštini Opštine Danilovgrad Vuk Iković objavio je danas na društvenim mrežama video snimak na kojem auto Glavnog grada, registarskih oznaka PG CG L07, prolazi podgoriičkim Trgom nezavisnosti.
Iković je podsjetio da su trgovi „najslobodnija zona za pješake“.
- Ako tu zonu ne štite funkcioneri, ko će(?) - naveo je Iković u objavi na društvenim mrežama.
Naglasio je da je ovo jedan od „razloga zašto građani sve manje vjeruju institucijama i zašto pada poštovanje prema službenim licima“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDRb718aCPrc%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Službenim vozilom preko Trga nezavisnosti u Podgorici

„Quod ab initio vitiosum est, non producit effectum“ – zapisali su još starorimski pravnici. Veliki Valtazar Bogišić, tvorac crnogorskog „Opšteg imovinskog zakonika“, jedinog građansko-pravnog propisa na ovim prostorima koji nije prost prevod odgovarajućeg dokumenta neke velike sile, latinsku je sentencu formulisao u svima razumljivo „Što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi“.&nbsp;
Grbo se rodio i pokušaj Srbije da ima more. Ako ne računamo situaciju da je prvo more pobeglo od Srbije još mnogo pre njenog nastanka – Panonsko more – naredni pokušaj Srbije da ima more zbio se u vreme cara Dušana. Velika ranosrednjovekovna država obuhvatala je skoro ceo Balkan s odgovarajućom morskom vodom, i bila naseljena mnogim narodima, među kojima su tadašnji Srbi (Raščani) bili među najmalobrojnijim. Ta je država propala posle kratkog trajanja u praksi, ali je ostala da živi u šovinističkim mozgovima velikodržavnih ambicija do danas.
Opet nešto moramo da ne-računamo. Dok je Srbija bila Smederevski sandžak Osmanskog carstva, imala je more. Ne jedno, već nekoliko mora. Ali, ni jedno nije bilo srpsko, već Sultanovo. Kao i Srbi. Pa se to ne računa; najzad, ni jedan nedovoljno slavan period srpske istorije ne sme u istoriji ni da prenoći, kamo li da ostane i da se „računa“.
Tričavih pet vekova kasnije, Srbija je opet pokušala da ima more. Osmansko carstvo se raspadalo, posle samo nešto više od 600 godina postojanja (srpsko je trajalo čak devet godina!), pa je svaka balkanska državica poskočila da otrgne koje parče. Srbija se dokopala Drača, i imala more celih četiri meseca: od kraja novembra 1912, do aprila 1913. &nbsp;
A onda, pet godina kasnije, more se ukazalo kao realna šansa. Formirana je Kraljevina SHS, u koje su Kraljevina Crna Gora (ne baš svojom voljom) i Država Slovenaca, Hrvata i Srba (današnje – skoro - Slovenija, Hrvatska i BiH) unele i more. Ali, avaj: ti koji su uneli more u zajedničku državu držali su da je to ulog jednak srpskim planinama i rekama – dakle, zajednički – dok je za drugu stranu sve to bio zasluženi ratni plen. I tako su Srbi imali more, kao što su imali i sve ostale priznate i nepriznate narode od početka kljakave kraljevine, skoro 22 godine. Ko zna šta bi bilo, da velika tragedija svetskog rata nije rasparčala i tu, unutrašnjim mržnjama i nezadovoljstvom onih koji su bili pasivni subjekti srpskog posedovanja, već nagriženu državu.
Naredni pokušaj da more bude zajedničko takođe se završio katastrofom: Srbima su more „oteli“ oni koji i izlaze na more, i čije je i bilo to more uneto u zajedničku državu, tad bratstvo-jedinstvenu SFRJ. Pokušalo se devedesetih da se spasi što se spasiti može, da se zadrže bar „srpski Dubrovnik“ i „srpska Crna Gora“, sa sve pripadajućom slanom vodom, ali avaj: ni Hrvati ni Crnogorci se s time nikako nisu slagali. Onda je proklete 2006. zakucan poslednji ekser u kovčeg prirodnog hegemonističkog prava Srba: „otcepila“ se Crna Gora.
I upravo je u vreme uspešnog crnogorskog referenduma za obnovu državne nezavisnosti Aleksandar Vučić, tada još revnosni Šešeljev radikal, poručio da je crnogorska nezavisnost samo privremena. Što će reći, i da je period Srbije bez mora privremeno stanje.
Od momenta kada je postao potpredsednik srpske vlade, pa do dana današnjeg, Vučić je pozivao građane Srbije da ne letuju na „hrvatskom moru“. Crnogorsko more nije pominjao, a ovih smo dana saznali i zbog čega.
„Lakše bismo odgovorili da imamo more. Zato nemamo more, zato su odvojili Crnu Goru od Srbije, zato Pašiću nisu dali izlaz na more, iako se borio svim srcem“, rekao je Vučić za nešto što se zove medijem u Srbiji.
Dakle, tradicionalna belosvetska zavera protiv Srbije u svim epohama postojanja Planete je dala efekta. Posle onolikih klipova u točkove, ubacivali su nam i klipove u peraja, a od srpskog naroda je i ta istina skrivana. Eh, da Srbija ima more, gde bi joj kraj bio?&nbsp;
Ne bi bilo ni korupcije, ni rasprodaje prirodnih resursa, ni nerešenih ubistava političkih protivnika; ne bi bilo ni rušenja nadstrešnice, ni izbegavanja odgovornosti za to; ne bi se kršio zakon da bi se omogućilo rušenje „Jugoslavije“ ili „Generalštaba“; ne bi se zidali najveći zagađivači u plodnoj ravnici Vojvodine, dočim bi tamošnji veliki gradovi zasigurno imali pitku vodu; ne bi se noću rušilo u Savamali, ne bi niko tražio dva minuta snimka s naplatne rampe, niko ne bi pitao da li je zaista bio pijan pilot srušenog helikoptera; ne bi kriminalci mleli ljude, ne bi „navijači“ divljali, ne bi maskirane barabe „menjale“ policiju u uniformama...&nbsp;
Da ima mora, mislite da bi se osetilo što su nekompetentni duduci i vlasnici pečenjara uništili sistem Elektroprivrede Srbije? Eh, da je mora, ne bi Kinezi u njihovim proizvodnim otrovima zagađenoj Istočnoj Srbiji imali, maltene, svoju državu. Da ima mora, ne bi Kinezi i Rusi iznosili srpsko zlato i druge rude uz simboličnu nadoknadu. Uz more, kako bi Rusi držali špijunski centar u Nišu i kako bi dirigovali srpskim „političarima“ kao pačjom školom? Da ima mora, „Ćacilend“ bi mogao da se baškari i na plaži. Sve to, i još svašta. Samo zbog nemanja mora.
Čak je i onaj kanal Moravom do Egeja ostao negde u brojnim radikalskim planovima kojih je toliko bilo da su, jamačno, neki prosto zaboravljani, a kako bi tek Srbija odgovorila da bar do mora može Moravom. Odgovor bi, ima li mesta sumnji, bio moćan.&nbsp;
I da ne pominjemo Kosovo, tu rak-ranu srpske stvarnosti od Nikolaja Velimirovića naovamo, Kosovo kojeg je Srbija istorijski „imala“ još kraće nego more, ali ga sada zasigurno nema – zato što nema more. Dobro, ima Matiju Bećkovića, i to je nešto.
Na more, koje su im zlikovci uzeli, Srbi, dabome, imaju svako pravo. Kao i na Crnu Goru koja je, kao što je opštepoznato, srpska država, a Crnogorci ne postoje, i svako ko drugačije kaže je Milogorac i kopile iz Titovog Jajca. Poznata je ta doktrina iz „Načertanijem“ zagađenog srpskog uma, koja, opet, postaje sve glasnija kako ovovremena, aktuelna, živuća država Srbija zbog svoje nesposobne i zapadnoazijskim bezbednosnim službama instruisane vlasti doživi kakav politički poraz.
Ruku na srce, imaju Srbi pravo i na grčko more, što zbog Krfa i Soluna, što zbog pokojnog jagodinskog siledžije Palme koji je dobio „srpsko parče“ plaže za „plićak – kolo“ u Paraliji. Muka je, međutim, što je Grčka em daleko, em vojno i politički kudikamo moćnija, pa bi ćar pojeo vajdu. Ne računamo nedavno na društvenim mrežama lansiranu tezu da Srbija, iz nepoznatih razloga, ima pravo na – recimo, autor nije tačno zapamtio - četvrtinu Krita: fantazije u stilu Deretića ipak nisu postale zvanični stav Beograda. Još.
Više je nego zanimljiva ta potreba da se umesto u stvarnosti živi u kompleksima i izmišljenoj istoriji upodobljenoj da opravda svako bivše i buduće nepočinstvo. Nesrećni zbog onog što nemaju i što nije njihovo, zanemaruju ono šta imaju i šta propada jer je tuđe slađe. Ali, to je već stvar one grane medicine koja se bavi psihičkim zdravljem, i, u nekim slučajevima, krivičnog prava.
Ono o čemu može jedan medijski tekst da raspravlja je pitanje niza političkih i ekonomskih neuspeha današnje srbijanske vlasti, koji se maskiraju aktuelizovanjem davno sklonjenih pitanja iz prošlosti ili buđenjem tek zakopanih aveti balkanskih mržnji i sukoba. Nemoć Srbije da se uobroči u sopstveni guber i dvorište, koje u mnogim njenim delovima danas zvrji avetinjski prazno, problem je za komšije koje „imaju more“ ili već nešto što vazda nezasitim radikalima treba. Ali, čini se još više, to je problem za samu Srbiju, koja odbija i izbegava napredak i sreću, jureći rep sopstvenih fantazija i slobodnom rukom pisanih hegemonističkih noćnih polucija.
„Nihil est in intellectu, quod antea non fuerit in sensu“, napisao je odavno Džon Lok. „Nema ničega u intelektu što pre toga nije bilo u čulima“. I možda baš to pokazuje problem s intelektom, ne samo u današnjoj Srbiji već i u nekim drugim državama uspostavljenim na ovom zlosrećnom parčetu Raja – jer im kroz čula nije prošla istina i stvarnost, već frustracijama pogurana izmišljotina, što neverovatnija to za primaoca stvarnija.
Tako i ova priča o moru: mora da prođe kroz čula, kakva-takva, da bi mogla da bude predstavljena kao noćna mora i razlog nekih budućih neuspeha. Ali, noćne more se često završe enurezom. Mislite o tome, Vrhovni komandante.

More i noćne more

Crnogorskim medijima iz kabineta predsjednika Skupštine dostavljena je čestitka predsjednika parlamenta Andrije Mandića povodom Dana opštine Bar koji se obilježava danas. Međutim, naslov zvaničnog dokumenta iz kabineta glasi "Predsjednik Mandić čestitao Dan opštine Pljevlja". Tako je, naslovljenom na Pljevlja, čestitkom Mandić poručio da je Bar oduvijek važio za ključno saobraćajno raskršće i opštinu od izuzetnog značaja za našu državu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251124121152_2da95f70a5fa605cd811772fd1505b5a2a23babf5de9c9d40d5501d03e8b2484.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251124121152_2da95f70a5fa605cd811772fd1505b5a2a23babf5de9c9d40d5501d03e8b2484" data-rendition-name="original" width="948" height="656" loading="lazy" alt="Čestitka"> <figcaption>Čestitka(Photo: screenshot)</figcaption> </figure>  Podsjetimo Dan opštine Pljevlja obilježava se 20. novembra, a ono što jeste interesantno je da ove godine, vodeći se pretragom sa sajta Skupštine, Mandić nije uputio čestitku. Prošle godine predsjednik Skupštine čestitao je predsjendiku Opštine Pljevlja Dariju Vranešu, predsjednici skupštine opštine Jovani Tošić kao i svim građanima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251124121152_f5f5e2a81864d0a8a93b026eaceef7abcd467ac6efb04dc34af2ac18b0488745.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251124121152_f5f5e2a81864d0a8a93b026eaceef7abcd467ac6efb04dc34af2ac18b0488745" data-rendition-name="original" width="926" height="922" loading="lazy" alt="Čestitka"> </figure>  Ove godine to je izostalo, već čestitka za Dan opštine Pljevlja koja je stigla iz Skupštine upućena je od potpredsjednika Nikole Camaja. Da li je Mandić zaboravio ili planirao da čestita Dan opštine Pljevlja pa odustao i tako ostao sačuvan draft sa tim naslovom, ili je u pitanju nepažnja, ostaje na javnosti da cijeni.

FOTO: Mandićeva čestitka za Dan opštine Bar naslovljena na Pljevlja

Šimun o ostavci nakon tragičnih događaja u zdravstvenim ustanovama: Kada nastupe izazovi ne treba bježati; Mikić: Red bio da se podnese ostavka

Znanje nečega uvijek je istinitije od dobrog zaključivanja. Posebno kada onaj koji zaključuje zna - zašto baš tako zaključuje. A za jadac zna i onaj - koji zna.
24.11.
19:40h
Ne znam ko će u Apelacionom sudu zadužiti predmet u kojem se traži da se pritvor koji je produžen Vladanu Ivanoviću za još dva mjeseca - isključivo zbog uticaja na svjedoke, produži i zbog tačke 4. Koja se u prevodu zove - nikad u dom.
Znam jedno. Da te sudije treba da pogledaju dispozitiv naredbe o istrazi koja je Vladana poslala "tamo" i dispozitiv nove naredbe u kojoj on nije sam (ima ih još), a koji je spojen sa naredbom gdje Ivanović samuje. U toj prvoj pare uzima njegov blagajnik, u drugoj pare uzima Ubović, a Vlado prikriva stanove sa svojom firmom.
Svjedoci su isti.
Za sve okrivljene i pravna lica.
Koji treba svjedočkim iskazom, kako napisa sud, u rješenju o određivanju pritvora da pomognu finansijskom vještaku.
Tapetari.
Koju će dokumentaciju da vještače vještaci - vile znaju. Nje nema. Ona ne postoji. Postoji jedna skaj poruka trećeg lica.
A zašto sudije treba da pogledaju?
Da vide, pod jedan, zašto je pritvor uopšte određen, pod dva, kako se po prvi put u istoriji spajaju dvije različite radnje istog okrivljenog.
I pod tri, da se upitaju, što bi rekli mladi, "može li ovo".
Ima i pod 4 - vidjeće da se pritvor hoće pojačati jer je samo njegova dužina bitna. Ostalo nije.
Koliko me intelekt služi - opasna su vremena.
Kada se ovo traži i može.
Ili ja pojma nemam.
Što je vrlo moguće.
P.S: Znanje nečega uvijek je istinitije od dobrog zaključivanja.
Posebno kada onaj koji zaključuje zna - zašto baš tako zaključuje.
A za jadac zna i onaj - koji zna.